Oznaka: christian schmidt

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika rekao je da će “preduzeti mjere” ako ne bude dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH.

Šmit nije precizirao kada će to biti, navodeći da su domaći političari još 12. juna 2022. godine, tokom sastanka sa Šarl Mišelom, predsjednikom Evropskog savjeta, obećali da će građanima omogućiti fer i pravedne izbore.

“Nažalost, do danas to nisu učinili. Puno su razgovarali o tome, ali rezultata nije bilo, tako da sam krajem decembra prošle godine najavio da ću upotrijebiti bonske ovlasti ako se ne dogovore. Dogovor nije postignut, a vrijeme im curi. Građani žele da vide da im se glas računa, a ako ne bude dogovora, poduzet ćemo mjere” naglasio je Šmit u intervju za Dnevni avaz.

Već danima se govori da bi Šmit, upravo danas mogao nametnuti te izmjene, a najkasnije krajem ove sedmice, međutim to još uvijek nije potvrđeno.

Šmit je komentarisao i izjavu Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske koji je rekao da neće prihvatati nikakvo nametanje u vezi sa pitanjem izmjena Izbornog zakona.

“Mislim da ljudi koji žive u Banjoj Luci imaju iste želje kao i ljudi koji žive u Mostaru. Oni žele da se njihov glas prizna. To što Dodik govori kako on neće prihvatiti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona, je li to znači da on hoće da pokrade izbore? Dodiku bih preporučio da se malo opusti, da sjedne s predstavnicima drugih političkih stranaka i da dogovore zakon koji su obećali Evropskoj uniji prije skoro dvije godine”, rekao je Šmit.

Šmit je komentarisao i zahtjev HDZ-a da se u izmjene Izbornog zakona uključi pitanje izbora članova Predsjedništva BiH.

“Ja sam zahtijevao tehničke izmjene. Pitanje izbora članova Predsjedništva, prije svega zbog presude “Sejdić – Finci”, svakako ostaje i mislim da je kontraproduktivno i štetno sva jaja pokušavati trpati u jednu košaru, jer tako se neće riješiti ništa. Izazove i pitanje treba rješavati jedno po jedno”, naglasio je visoki predstavnik.

Osvrnuo se i na Dodikove zahtjeve da se iz Ustavnog suda BiH izbace strane sudije.

“Ja bih im jasno poručio: “Neka ne diraju strane sudije!” To nije na strankama da odlučuju da li žele da imaju strane sudije ili ne, oni su sastavni dio Ustava BiH, a Ustav kaže da trojicu sudija bira predsjednik Evropskog suda za ljudska prava”, rekao je Šmit u intervju za Avaz.

Ako je suditi po najavama, Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, u narednim danima mogao bi nametnuti Izborni zakon BiH jer su male šanse da se lideri političkih partija koje čine vlast na nivou BiH dogovore o ovom pitanju.

Iz nekoliko izvora nam je potvrđeno da u ovom trenutku nije realno očekivati domaći dogovor u vezi sa Izbornim zakonom, posebno ne u dijelu uvođenja novih tehnologija u izborni proces, a na čemu, s druge strane, OHR insistira.

Trenutno, isti izvori navode da ni SNSD ni HDZ neće pristati na to, a to su praktično već najavili i Milorad Dodik, predsjednik SNSD-a, i Dragan Čović, lider HDZ-a, koji su rekli da ne znaju šta predstavlja “integritet izbornog zakonodavstva”, i da je u najmanju ruku sporan.

Za razliku od domaćih političara, Šmit kaže da je radna grupa već pripremila, kako je rekao, dobar Izborni zakon te da se neće puno čekati na njegovo usvajanje.

“Nećemo čekati do kraja godine, nego ćemo sačekati šta će se desiti u narednim danima. Ukoliko ne bude nekog prijedloga od parlamentarnih tijela, imaćemo obavezu da naglasimo da Izborni zakon nije neka donacija koju stranke daju biračima, nego su birači ti koji odlučuju. Političke stranke moraju biti zahvalne što dobijaju njihove glasove. Ja sam osoba koja sluša i razgovara, a onda odlučuje. Nadam se da neću odlučivati sam, ali ćemo ipak imati nešto što će stupiti na snagu na vrijeme za sljedeće izbore”, rekao je Šmit.

Šmit se juče sastao i sa Analenom Berbok, ministarkom spoljnih poslova Njemačke, a nakon čega je saopšteno da je Berbokova procijenila da je “od krucijalnog značaja da se sada usvoji paket mjera za integritet izbornog procesa”.

Takođe, Berbokova je ocijenila da bi “bila šteta ako bi se na osnovu bonskih ovlaštenja morao nametnuti Izborni zakon iako se na njemu intenzivno radi i dobro je pripremljen”.

Opravdanje za eventualno nametanje Izbornog zakona BiH Šmit vidi u evropskom putu BiH, međutim u nekoliko navrata iz Republike Srpske je rečeno da on nema ništa s tim putem, te da će u slučaju nametanja “srušiti evropski put BiH”.

Dodik je i juče rekao da neće biti dio priče u kojoj “lažni Šmit” i OHR promovišu evropski put.

“Toliko dostojanstva imamo, a znamo svoj put ako od evropskog ne bude ništa”, rekao je Dodik.

On je naveo i da nema evropskog puta BiH sa “lažnim Šmitom” te da je to jasno, i da nema napretka na tom putu ako nekakvi sumnjivi i nelegalni tipovi u OHR-u nameću odluke, bilo o izborima, bilo u vezi sa zakonodavstvom.

“Ko o čemu, k***a o poštenju. I da je legalni visoki predstavnik, a nije, Šmit nema ništa sa evropskim putem BiH. Očigledno je da nema šta pametnije da radi, a svakom svojom izjavom sam sebe i dalje devastira”, napisao je Dodik na društvenoj mreži X.

I Staša Košarac, zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH, rekao je da bi svako rješenje koje bi eventualno nametnuo Šmit udaljilo BiH ne samo od EU, već dodatno pogoršalo unutrašnje odnose i u konačnici Republiku Srpsku bi više udaljilo od BiH.

Podsjećanja radi, Šmit je još 19. decembra najavio da će nametunti izmjene Izbornog zakona BiH ističući da će to uraditi u naredne dvije do tri sedmice ukoliko ne bude rezultata.

Kasnije, SDA je u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH uputila izmjene Izbornog zakona BiH koje su dobile podršku poslanika u tom domu, ali su praktično odbačene u Domu naroda.

Iz Republike Srpske u nekoliko navrata rekli su da će, u slučaju da Šmit nametne izmjene Izbornog zakona BiH, donijeti Izborni zakon Republike Srpske i po njemu organizovati izbore na teritoriji Republike Srpske.

Kristijan Šmit, koga RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, poručio je da je “puno radio na temi izbornog integriteta” i dodao da je “vidio da drugi rade”.

“Imamo jednu radnu grupu koja je pripremila, nadati se, dobar zakon. Nećemo čekati do kraja godine, nego ćemo sačekati šta će se desiti u narednim danima. Ukoliko ne bude nekog prijedloga od parlamentarnih tijela, imaćemo obavezu da naglasimo da Izborni zakon nije neka donacija koju stranke daju biračima nego su birači ti koji odlučuju. Političke stranke moraju biti zahvalne što dobijaju njihove glasove. Ja sam osoba koja sluša i razgovara, a onda odlučuje. Nadam se da neću odlučivati sam, ali da ćemo, ipak, imati nešto što će stupiti na snagu na vrijeme za sljedeće izbore”.

Šmit je za FTV govorio i o evrospkom putu BiH.

“Ne znači svaka besmislena izjava ljudi kao što je Milorad Dodik da nema evropskog puta BiH”, poručio je on.

“Danas je jedan od prvih dana ove tri sedmice gdje će se donositi odluke. Vidjeli smo već tri ministra koji su dolazili u posjetu, tokom sedmice ćemo imati sastanak u Bukureštu. Odluka će se donijeti 21. marta. Ako poznajete situaciju u BiH, vrlo je jednostavno vidjeti da se sve može, ali ponekad je potrebno možda malo i nešto protumačiti kako biste vidjeli kuda dalje ići s BiH”, naveo je on.

Na pitanje je li Evropa spremna na manje od zadanog, a u kontekstu otvaranja pregovora, kazao je da ostaje još puno toga da se uradi.

Rasplet događaja na političkoj sceni u Bosni i Hercegovini upućuje da domaći političari neće sami usvojiti izmjene Izbornog zakona koji se odnose na integritet izbora, odnosno tehničke izmjene.

To do maksimuma povećava šanse da posao završi Kristijan Šmit, kojeg institucije Srpske ne priznaju za visokog predstavnika u BiH.

Klix.ba nezvanično saznaje da je Šmit pripremio odluku te vjerovatno početkom marta mogao nametnuti odluku o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

Razlog zašto to do sada nije uradio, iako je najavio je što čeka da prođe rok koji su domaći političari sami sebi postavili i obećali da će u sklopu evropskih zakona usvojiti i tehničke izmjene Izbornog zakona.

Suštinski, predstavnici vlasti na nivou BiH su prije nešto više od mjesec dana od Šmita tražili da ne nameće nikakvu odluku, a iz SNSD su čak i prijetili osnivanjem izborne komisije Srpske, kazavši da će sami usvojiti neophodne izmjene.

Sve meritorne međunarodne ustanove su godinama ranije preporučile šta BiH mora promijeniti u svom izbornom sistemu, kako bi ispunila evropske norme u procesu organizacije izbora.

To je prije svega smanjivanje mogućnosti za zloupotrebe i izborne krađe, zatim uvođenje tehnologije koja će to omogućiti, depolitizacija biračkih odbora, uvođenje videonadzora i skenera i tako dalje.

Međutim domaći politički predstavnici u prethodnih nešto više od mjesec dana, nisu posebno odmakli u tom segmentu.

Usvojen je Zakon o sprečavanju pranja novca te je ostalo usvajanje zakona o sprečavanju sukoba interesa i zakona o sudovima BiH.

Priča o Izbornom zakonu je zakočila na zahtjevima HDZ da se usvoje izmjene koje će definisati način izbora člana Predsjedništva iz reda Hrvata.

Međutim, tehničke izmjene Izbornog zakona niko detaljno ne komentariše i sve je ostalo na prvobitnom obećanju da će se izmjene usvojiti.

Čak je u Domu naroda oboren prijedlog zakona koji je ranije usvojen u Predstavničkom domu, po inicijativi SDA, pod izgovorom da je taj zakon pun manjkavosti.

Podsjetimo, Šmit je 19. decembra prošle godine sazvao konferenciju za medije i imperativno poručio da domaći lideri imaju nekoliko dana da usvoje tehničke izmjene Izbornog zakona.

U međuvremenu je Šmit prolongirao svoju odluku. To je najviše urađeno da bi se Milorad Dodik umirio i kako ne bi blokirao ostale evropske zakone, što u naumu za dobijanje statusa pregovarača za EU vlastima nije išlo u prilog.

Ali, Šmit je dobio dovoljno podrške pa čak i na nedavno završenoj Minhenskoj bezbjednosnoj konferenciji te bu svoju odluku trebao nametnuti veoma brzo.

Visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaje Republika Srpska, Kristijan Šmit danas se sastao s njemačkim ministrom odbrane Borisom Pistoriusom, a nakon sastanka obratio se i javnosti.

“Zadovoljstvo mi je što sam imao sastanak sa njemačkim ministrom odbrane, koji ne samo da je došao, već i izrazio želju za daljom pomoći BiH u očuvanju mira i stabilnosti. Njemačka je pružila punu podršku pogotovo u okviru misije Althea. Njemačka delegacija nije došla u BiH samo da ovdje boravi, nego i da razgovara sa političarima i građanima koji žive u BiH. Ako o nekim stvarima ne možete pričati sa političarima, možete sa građanima”, rekao je Šmit.

Ministar odbrane Njemačke danas je stigao u posjetu BiH, a u Sarajevu se sastao s brojnim zvaničnicima.

Između ostalog, Pistorius se sastao i sa ministrom odbrane BiH, Zukanom Helezom te članovima Predsjedništva BiH.

“Naše odnose smo proširli, doprinosimo jačanju kapaciteta. Tokom posjete sam vidio da se investicija cijenila i bitno je za stabilnost regije bitno je da možemo dati doprinos za vlast koja djeluje”, kazao je Pistorius.

Ukazao je da postoje određene tenzije te da se BiH “mora odlučiti na kojem vjenčanju će biti da pleše te da ne možemo na dva mjesta biti”, prenosi “Klix”.

Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, izjavio je da se nada da će domaće političke snage postići sporazum o tehničkim izmjenama Izbornoga zakona BiH, koje bi trebale obezbijediti veću transparentnost izbornog procesa, te da on neće morati koristiti bonska ovlaštenja.

“Inače sam pragmatična osoba, ali povjerenje u izbore postoji samo onda ako se osigura da nema prevara. U tom dijelu moramo stvarno biti iskreni jedni prema drugima. Ovo pitanje nema nikakve veze s pitanjem diskriminacije pojedinih grupa ili naroda”, kazao je Šmit za Večernji list.

Komentarišući navode Milorada Dodika, predsjednika Srpske, o mogućem otcjepljenju RS, Šmit je naveo da su one znak “duboke zbunjenosti” i “bespomoćnosti”.

Dodao je kako niko ne dovodi u pitanje postojanje Republike Srpske, jednako kao što se ne dovodi u pitanje egzistencija Federacije BiH ili Brčko Distrikta.

“Ovdje se treba koncentrisati na bitne stvari, a to znači i u Evropskoj uniji kada je riječ o pristupnim pregovorima, osnova je Dejton. Danas možemo kritikovati koliko hoćemo, a ja nisam prvi koji bih želio da su neke stvari u Dejtonskom mirovnom sporazumu drukčije i bolje napravljene. Ali to je to. Mislim da moramo slati pozitivne poruke odavde. Kada je prije 30 godina nastao Dejtonski sporazum on je bio završetak rata, završetak ubijanja i nasilja. U tome kontekstu mogu reći da je to bio super uspješan model. Mi o mnogo pitanja raspravljamo, ali to je demokratija”, dodao je Šmit.

Na pitanje smatra li da bi na prostoru Jugoistočne Evrope moglo doći do novih sukoba u kontekstu sukoba Rusije i Ukrajine, Šmit je odgovorio da Bosni i Hercegovini ne prijeti nikakav novi rat, iako je čitav svijet postao nesiguran.

“Mislim da ono što se sada mora učiniti i zbog čega je važna evropska perspektiva Bosne i Hercegovine je to da moramo reći da je ova zemlja dio Evrope i sigurnost Bosne i Hercegovine je u interesu Evropljana i Sjevernoatlantskog saveza. Ne znam šta se sve u Moskvi smišlja. Moramo utvrditi da tu još uvijek mnogo zavisi hoće li se Moskvi dopustiti da pregazi i zauzme Ukrajinu. o bi nakon toga mogao reći da će Ukrajina biti posljednja zemlja o kojoj govorimo?”, kazao je Šmit.

Govorio je i o izmjenama u načinu biranja članova Predsjedništva BiH, na čemu insistiraju stranke s hrvatskim predznakom.

“To su složena ustavnopravna pitanja. To je nešto o čemu treba razgovarati, na čemu se treba raditi zajedno sa svim ostalim pitanjima. Sada ću spomenuti presudu Sejdić-Finci i ostalo. Ja imam razumijevanja za to da se ova pitanja spominju, ali kakav će biti odgovor na ta pitanja to je stvar pregovora koji se trebaju voditi u Bosni i Hercegovini. Mi smo prije skoro dvije godine bili u Neumu i tu smo daleko bili dospjeli. Međutim ako sada želimo nešto popraviti, onda se to može odnositi samo na tehnička pitanja. Dakle, tu se radi o tome ko će brojiti glasove na biračkim mjestima. Ostavili smo mogućnost elektroničke identifikacije birača s otiskom prsta. Sve ostale stvari mislim da ih se sada ne bismo trebali doticati. Tu sam, ne samo s Hrvatima nego sa svima s kojima sam razgovarao poručio da ova tema nije na dnevnom redu kada je u pitanju integritet izbornog procesa”, kazao je Šmit.

Kada je u pitanju evropski put Bosne i Hercegovine i ispunjavanje uslova koje je Evropska unije postavila, naveo je da je odgovornost isključivo na domaćim političarima.

“Mislim da tu ima dosta preduslova na kojima se već radi. Ali ono što je važno, te se stvari moraju okončati. Uvijek je bolje ako ih naprave političari, odnosno oni koji imaju odgovarajuće mandate”, kazao je Šmit, prenosi Fena.

Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, u Londonu je istakao da je prioritet da lideri u Bosni i Hercegovini na prvo mjesto stave reforme i napredak na putu evroatlantskih integracija.

“Mora uspostaviti izborni okvir u kojem se svaki glas broji i poštuje”, rekao je Šmit tokom jučerašnje posjete Londonu kada je upoznao članove Komiteta za međunarodne odnose i odbranu Doma lordova Parlamenta Velike Britanije o situaciji u Bosni i Hercegovini.

Rekao je da je od najvećeg značaja ojačati vladavinu prava i osnažiti državne institucije.

On se sastao i sa Leom Dokertijem, ministrom za Evropu, Džejmsom Hepijem, ministrom odbrane, Viktorijom Biling, direktorom za Evropu pri FCDO i Osmanom Topčagićem, ambasadorom Bosne i Hercegovine u Velikoj Britaniji.

Tokom ovih razgovora, Šmit je istakao potrebu za punom implementacijom Dejtonskim mirovnim sporazumom i podsticajem zajedničkih napora u borbi protiv kriminala i korupcije.

“U najboljem je interesu svih u BiH da pokrenu zemlju naprijed i jačaju njen put evroatlantskih integracija. Jačanje vladavine prava, posebno kroz nadogradnju institucionalnih kapaciteta, ključno je za dugoročnu stabilnost i sigurnost BiH i šire regije”, rekao je Šmit.

“Takođe, je izrazio zahvalnost na kontinuiranoj i velikoj podršci Velike Britanije Bosni i Hercegovini i njenim građanima, kao i Kancelariji visokog predstavnika i mandatu visokog predstavnika u skladu sa Dejtonskim sporazumom”, saopšteno je iz OHR-a.

Sve stvari se mogu postići ako postoji politička volja, poručio je Kristijan Šmit govoreći o aktuelnoj situaciji u BiH, kao i sudskom procesu koji se vodi protiv predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika.

Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, rekao je za N1 da u BiH niko nije iznad zakona.

– Niko nije zaštićen od Krivičnog zakona. To je pozitivni znak da funkcioniše vladavina prava. Ne mislim da Dodik mirno spava ako se odlučio da napravi ovakav zakon. Svi oni koji su pretjerali neka pogledaju kako su završili svi oni koji pretjeraju – poručio je on.

Na pitanje da li će se pojaviti kao svjedok na suđenju Dodiku, Šmit je poručio da “zna taj zanat”.

– Ja sam po profesiji advokat. Pomalo znam taj zanat. Jako sumnjam u mudrost odbrambene strategije i jednu stvar da kažem: Što su veći i skuplji advokati koji nekoga brane, to su glasniji, toliko manje kredibiliteta imaju – rekao je Šmit.