VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Trivićeva: Šmita zovem “gospodin Šmit”

    Ovo su važni, ujedno i teški sastanci, ali mi smo stava da sa svima treba razgovarati, čak i onda kada se po nekim pitanjima ne slažemo sa sagovornikom, rekla je Jelena Trivić, potpredsjednica PDP-a nakon sastanka sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom kojeg ne priznaje Republika Srpska.

    Ona je istakla da je Šmit realnost u BiH i da iza njega stoje ozbiljne zemlje.

    “Neko ga može zvati ovako ili onako, ja ga zovem ‘gospodin Šmit’. U zaključku Narodne skupštine Republike Srpske, koje su potpisale sve parlamentarne stranke, a za koje sam i ja glasala se konstatuje da ‘visoki predstavnik nije legalno izabran u skladu sa predviđenom procedurom’, ali u ovom zaključku nigdje ne piše da sa g. Šmitom ne treba razgovarati” rekla je Trivićeva.

    Rekla je da je osnovna tema razgovora bila budućnost, te istakla da su za budućnost najvažnije unutrašnje snage, politički predstavnici u BiH, koji za budućnost imaju najveću odgovornost, koja ne može biti na nekome sa strane.

    “Iznijeli smo stav u vezi ustavne pozicije Republike Srpske, da su direktan izbor srpskog člana Predsjedništva BiH, entitetsko glasanje, Dom naroda, donošenje odluka u Predsjedništvu konsenzusom, način glasanja u Savjetu ministara koje znači da bez srpskih glasova nema odlučivanja, naše crvene linije ispod kojih nikada nećemo ići”, rekla je Trivićeva.

  • Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Dodik: Milanović u pravu kada osporava legitimitet Šmita

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović apsolutno je u pravu kada osporava legitimitet Kristijana Šmita, koji je nelegalno došao u BiH i predstavlja se kao visoki predstavnik, rekao je srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik.

    Dodik je istakao da je Hrvatska garant Dejtonskog sporazuma, samim tim i Aneksa 10, kojim je predviđeno imenovanje visokog predstavnika.

    “Kakva je to drskost da neimenovano lice, bez legitimiteta, na odgovornost poziva šefa države garanta sporazuma kojim je institucija visokog predstavnika uvedena u BiH. Zoran Milanović je legalno izabran predsjednik Hrvatske i nije valjda da Šmit misli da će ga ućutkati pismima?! Previše je svjedoka njegovog nelegalnog dolaska da bi on toliko pisama uspio poslati. Ono što je ipak vrijedno u ovom slučaju jeste da je Kristijan Šmit čuo za Aneks 10 Dejtonskog sporazuma”, objavio je Dodik na Twitteru.

  • Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Schmidt zbog Milanovića poslao diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u BiH

    Ured Christiana Schmidta poslao je juče diplomatsku notu hrvatskoj ambasadi u Sarajevu zbog izjava predsjednika te zemlje Zorana Milanovića.

    Milanović je u više navrata govorio kako je Schmidt nelegalno izabran na poziciju visokog predstavnika, budući da ga nije potvrdilo Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija.

    Schmidt se, kako prenosi Jutarnji list, u protestnoj noti referira na Milanovićeve izjave i podsjeća da je Hrvatska potpisnica Dejtonskog sporazuma i Aneksa 10, odnosno Sporazuma o civilnoj provedbi mirovnog rješenja, u kojem se definiše i pozicija visokog predstavnika.

    “Ured Visokog predstavnika, u ovom kontekstu, ljubazno moli hrvatske vlasti da se suzdrže od iznošenja neutemeljenih optužbi o imenovanju i statusu Visokog predstavnika”, piše Schmidt u protestnoj noti hrvatskoj ambasadi u BiH.

    Podsjećamo, Milanović je više puta u zadnjih mjesec dana govorio da je Schmidt nelegalno izabran, te ga pozivao da koristi bonske ovlasti i izmijeni izborni zakon u BiH.

    Rusija se, podsjetimo, protivila izboru Schmidta kao stalna članica Savjet bezbjednosti, pa ga Savjet za implementaciju mira, odnosno njegov Upravni odbor, nije jednoglasno imenovao. S druge strane, međunarodna zajednica kaže da za to ni nije trebala rezolucija Savjeta bezbjednosti UN-a, te da ni njegov prethodnik nije izabran na taj način.

  • Šmit u posjeti PDP-u

    Šmit u posjeti PDP-u

    Kristijan Šmit posjetio je Agenciju za lijekove i medicinska sredstva BiH gdje se sastao sa PDP-ovim direktorom Aleksandrom Zolakom i njegovim saradnicima.

    Nakon sastanka sa Zolakom, Šmit se u prostorijama PDP-a sastao sa narodnim poslanikom i kandidatom za predsjednika Republike Srpske Jelenom Trivić.

    Šmit se po drugi put sastaje u Banjaluci sa članovima PDP-a. Prethodno ga je ugostio gradonačelnik Draško Stanivuković.

  • “Sasvim normalno da se Trivićeva sastane sa Šmitom”

    “Sasvim normalno da se Trivićeva sastane sa Šmitom”

    Šef Kluba poslanika SDS-a u Narodnoj skupštini Republike Srpske Miladin Stanić rekao je da je sasvim normalno što će se danas potpredsjednik PDP-a Jelena Trivić sastati sa Kristijanom Šmitom, visokim predstavnikom u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske.
    Stanić je rekao da su i zvaničnici Srbije razgovarali sa Šmitom i da je sasvim normalno razgovarati sa svima.
    Na pitanje kako komentariše činjenicu da je Dragan Mektić kupio stan od Bojana Cvijetića osumnjičenog za trgovinu narkoticima i da li zbog toga treba da bude isključen iz SDS-a, Stanić kaže da se kupovinom stana od osumnjičenog lica šalje ružna poruka i da pravosudne institucije treba da utvrde istinu, te da o isključenju Mektića iz SDS-a još nije razgovarano.
    On smatra da je nedopustivo što je današnje skupštinsko zasjedanje bilo kraće od pola sata ako se uzme u obzir koliko novca treba izdvojiti za sjednicu.
    “Da li je normalno da danas u Narodnoj skupštini radimo manje od pola časa, a u ovoj instituciji svake godine je sve više zaposlenih”, rekao je Stanić novinarima u Narodnoj skupštini Republike Srpske i tvrdi da je za ovo odgovorno skupštinsko rukovodstvo.
    Vlasti Republike Srpske ne priznaju Šmita na poziciji visokog predstavnika u BiH jer nije izabran uz saglasnost Savjeta bezbjednosti UN. Legitimitet Šmitu spore i Rusija i Kina.
    Prvi prvi političar iz Republike Srpske koji se prošlog mjeseca sastao sa Šmitom je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

  • Šmit opet u Banjaluci

    Šmit opet u Banjaluci

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, će boraviti u Banjaluci.
    Kako piše portal BN, Šmit će se u četvrtak sastati sa potpredsjednicom PDP-a i poslanicom te stranke u Narodnoj skupštini Republike Srpske Jelenom Trivić.
    Ova posjeta i sastanci u Banjaluci zvanično još nisu najavljeni.

  • Šmit dobio odbijenicu, PIC mu ne da više para

    Šmit dobio odbijenicu, PIC mu ne da više para

    Zemlje članice Savjeta za sprovođenje mira (PIC), koje finansiraju rad OHR-a, odbile su zahtjev Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, da se njegovoj kancelariji poveća budžet.
    Kako pišu “Nezavisne novine”, budžet ostaje na prošlogodišnjem nivou, s tim da je obećano da će zemlje finansijeri naći načina da nađu zamjenu za 1,2 odsto, koliko je iznosio doprinos Ruske Federacije, a koji je ona od februara ove godine i zvanično prestala da plaća.

    U OHR-u su “Nezavisnim novinama” samo rekli da će naredni budžet komentarisati nakon isteka postojećeg, a koji ističe krajem mjeseca. Prema informacijama koje smo dobili, budžet OHR-a će od 1. jula ove godine do 31. juna naredne godine na papiru iznositi 5.327.627 evra, a ostaje da se vidi hoće li OHR dobiti oko 70.000 evra, koliko će faliti zbog nedostajućeg ruskog doprinosa.

    Prema podacima koji su objavljeni na stranici OHR-a, ovogodišnji budžet finansira EU u iznosu od 2.540.212 evra, SAD u iznosu od 1.172.077 evra, Japan u iznosu od 532.762 evra, Ujedinjeno Kraljevstvo u iznosu od 356.418 evra, Kanada u iznosu od 159.828 evra, Organizacija islamske konferencije 133.190 evra, dok ostali manji donatori doprinose sa ukupno 367.606 evra.

    Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, povećanje budžeta za svoju kancelariju zatražio je i prije mjesec dana od Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija, tokom predstavljanja njegovog redovnog godišnjeg izvještaja.

    U svom obraćanju Šmit je podsjetio da je njegov budžet zamrznut još od 2017. godine, a da je neplaćanje Rusije samo dodatno pojačalo potrebu da se budžet poveća.

    “Termin ‘zamrznuti budžet’ ne daje tačnu sliku zato što on ne podrazumijeva godišnje troškove koji se stalno povećavaju, a to smanjuje naše ukupne prihode svake godine. Osim toga, imamo problem onih koji ne uplaćuju sredstva i donatora koji su smanjili svoje doprinose. Kao rezultat toga, operativni budžet u poređenju s prošlom godinom manji je za sedam odsto”, rekao je Šmit.

    On je upozorio da zbog trenutne dinamike u BiH i izazova koji predstoje mora zadržati potrebne kapacitete za obavljanje svog posla.

    “Da bismo to mogli, resursi moraju biti dovoljni za ostvarivanje mandata, a organizacija mora imati i političku i finansijsku podršku. Osnova za ispravno procjenjivanje budućih potreba OHR-a moraju biti političke namjere u budućnosti. Da bi organizacija mogla ostvariti ciljeve, trebalo bi razmisliti o privremenom povećavanju budžeta”, rekao je Šmit.

    I u posljednjem obraćanju bivšeg visokog predstavnika Valentina Incka traženo je da se sredstva OHR-u povećaju, ali ni tada za to nije bilo sluha.

    Incko je u izvještaju koji je podnio u maju prošle godine, dva mjeseca prije napuštanja funkcije, podsjetio da je OHR 2002. godine imao budžet od 25 miliona evra, da je u Kancelariji tada radilo 700 ljudi, a da je njegov trenutni budžet 5,3 miliona evra, sa samo 89 članova osoblja.

    “Za vrijeme mog mandata, budžet OHR-a je manji za 53 odsto, a broj osoblja je smanjen za 58 odsto. Iako smo bili suočeni s tolikim redukcijama, zadaci su uglavnom ostali isti. Kako je budžet bio smanjivan tokom godina, postajalo je sve teže dalje smanjivati troškove bez ugrožavanja ekspertiza i kapaciteta od suštinske važnosti. Imajući u vidu brojne izazove, OHR mora zadržati efektivan kapacitet da reaguje na rizike za stabilnost i pomogne postizanje napretka”, rekao je tada Incko.

    I u svojim prethodnim izvještajima Incko je ukazivao na ove probleme, ali među članicama Savjeta bezbjednosti i Savjeta za sprovođenje mira očigledno nije bilo sluha za ove probleme.

    SAD pružaju punu podršku OHR-u
    Kao garant Dejtonskog mirovnog sporazuma i član Savjeta za provođenje mira, SAD naglašavaju ključnu ulogu i puni mandat visokog predstavnika u pružanju podrške implementaciji Dejtonskog mirovnog sporazuma, kažu za “Nezavisne novine” u Ambasadi SAD u BiH.

    SAD, kako ističu, pružaju visokom predstavniku punu podršku za ispunjenje agende 5+2 potrebne za okončanje međunarodne supervizije.
    “Kao podrška ovom cilju, SAD ostaju najveći bilateralni finansijer narednog budžeta OHR-a”, istakli su oni.

    Finansijeri budžeta
    EU 2.540.212 evra
    SAD 1.172.077 evra
    Japan 532.762 evra
    UK 356.418 evra
    Kanada 159.828 evra
    OIC 133.190 evra
    Ostali 367.606 evra
    Manjak (ruski doprinos) 70.000 evra
    Ukupno 5.327.627 evra

  • Zbog Šmita svađa između SNSD-a, SDS-a i PDP-a

    Zbog Šmita svađa između SNSD-a, SDS-a i PDP-a

    Zbog Kristijana Šmita politički obračun vlasti i opozicije Srpske.

    Na uvrede Mirka Šarovića da je aktuelna vlast urušila Republiku Srpsku, predsjednica Srpske Željka Cvijanović odgovara SDS-u i PDP-u – nakon vaše vladavine ostavili ste pustoš!

    Pričom da je SNSD priznao Kristijana Šmita jer je Savjet ministara ekspresno prebacio novac Centralnoj izbornoj komisiji za izbore, opozicija “pere” svoju promašenu politiku, kaže Milorad Dodik.

    Premijer Radovan Višković poziva Šmita da nametne odluku da plate i penzije budu hiljadu evra.

    Višemjesečno neisplaćene plate i penzije, nepovezivanje radnog staža, nulti podsticaji za poljoprivrednike, nijedan kilometar auto-puta – to je iza svoje vladavine Srpskoj ostavila današnja opozicija. Odgovor je ovo predsjednice Srpske na uvrede koje joj je uputio Mirko Šarović.

    • Mirka Šarovića treba pitati gdje su ti veliki projekti koji se vezuju za njega tima izgradnje Srpskog Sarajeva, od čega ničeg nije bilo. Ova vlast je na čelu sa SNSD-om na čelu sa koalicionim partnerima napravila Istočno Sarajevo – istakla je predsjednica Srpske Željka Cvijanović.

    Istovremeno, iz PDP-a optužbe i tumačenja da je SNSD dao legitimitet Kristijanu Šmitu zbog činjenice da je Savjet ministara, usljed nametnute odluke OHR-aprebacio CIK novac za izbore.

    Za Milorada Dodika to su bizarne neistine u čijem plasiranju opozicione partije ubiru političke poene, a činjenica je da dio njihovih redova priznaju Šmita kao visokog prestavnika.

    • Kad je bio Zakon o budžetu institucija BiH, član 26: Na osnovu odluke visokog predstavnika povećavaju se sredstva sa 9 na 12,5 miliona. Pa sam ja rekao da ne može ta odredba – da se poštuje odluka visokog predstavnika i to je izbačeno iz tog zakona. I onda dođe mislilac iz opozicije kojem je potrebno samo da se obračunavaju s Dodikom – naveo je Dodik.

    Savjet ministara je usvojio budžet u predviđenoj proceduri i uputio Predsjedništvu BiH koje je taj budžet usvojilo uz odgovarajući amandman, pojašnjava predsjedavajući Savjeta ministara, Zoran Tegeltija. Dodaje da Savjet ministara nije i neće raditi prema odluci Kristijana Šmita.

    • Savjet ministara nije ništa uradio prema toj odluci i nikada neće ni raditi. Sve u vezi sa tom odlukom što rade i pokušavaju da uvuku SNSD je aposlutno besmisleno. Savjet ministara na čijem sam ja čelu provodiće i provodi odluke koje sam donosi ili one obavezujuće odluke koje donese Predsjedništvo vezano za spoljnu politiku BiH – smatra Tegeltija.

    A sve dok jedan čovjek može da nameće i donosi odluke umjesto zvaničnih institucija BiH će biti protektorat, kaže premijer Radovan Višković. S obzirom na to da miješa prste u unutrašnju politiku i nameće odluke, Višković poziva Šmita da nametne povećanje plata i penzija.

    • Sve dok imate čovjeka koji može nametati, odlučivati da donosi odluke umjesto institucija to nije suverena zemlja, to je protektorat. Evo ja ga pozivam da nametne da budu plate i penzije hiljadu evra, i da isplati, ja nemam ništa protiv – istakao je Višković.

    Sve do sada nametnute odluke biće priložene kao dokaz da je Kristijan Šmit prekršio međunarodno pravo. Angažovan je tim koji će istražiti zakonodavan način za pokretanje tužbe za lažno predstavljanje i udar na ustavni poredak protiv njemačkog diplomate.

    • Angažovali smo tim koji će vidjeti na koji zakonodavni način je moguće da se pokrene tužba protiv fizičkog lica -Kristijana Šmita, da se tuži za lažno predstavljanje, za udar na ustavni poredak. Ono što su nama sugerisali je da nađemo neke ljude koji su državljani Njemacke da oni dignu tu tužbu jer smatraju da su prekršeni zakoni međunarodnog prava i mnogo čega drugog – poručio je Dodik.
    • Vjerujem da će i ljudi u okviru međunarodnog faktora shvatiti jednog dana da ovo nije eksperiment i da Bih nije stvar koja se treba čuvati silom već dijalogom, prevashodno unutrašnjim a da strani faktor bude tu samo podrška da taj dijalog teče na jednostavniji način – dodala je predsjednica Srpske.

    Šmitove neustavne poteze prepoznala je i italijanska ambasada u Sarajevu.

    Prema pisanju bečkog lista “Standard” italijanska ambasada je intervenisala da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH.

  • “Dodik se ponaša kao drvosječa”

    Svijet se ne smije BiH. To više nije moguće jer mi je CIK danas saopštio da su mogli već dodijeliti sve poslove zato što smo zajedničkim snagama utvrdili budžet, istakao je Kristijan Šmit.

    Zahvaljujem se i Savjetu ministara i ministru Bevandi da smo, nakon što smo zajednički, jednu za drugom donijeli odgovarajuće odluke, oni su pokušali, ja sam je kompletirao, tako da smo dobili situaciju da stvari teku svojim tokom. Mogle su to i prije pola godine – rekao je Šmit.

    Smatra da se ne mora govoriti da je debakl to što je on morao nametnuti odluku.

    Trebali bismo biti zahvalni ako se stvari zajednički mogu odvijati i uraditi. Ja ne utvrđujem zašto je ovaj, onaj ili onaj nešto uradio ili nije. Jednostavno, dobro je da će se izbori održati. Svi znamo da to se ne podrazumijeva samo po sebi, a sada imamo, u pravom trenutku 2. oktobra imamo izbore, sada samo još trebamo birati one koji žele da budu na izborima i koje želimo birati. Ja bih više volio da nisam morao djelovati, da se nisam morao umiješati, ali uz svo poštivanje onih koji se brinu o tome, u ovoj zemlji su ljudi jednostavno svi tako nervozni. Jednostavno, hajde da svako radi svoj posao i vidite, tada stvari funkcionišu. Dakle to nije ništa spektakularno, ali to je recept kojeg sam ja evo donio. Kako stvari funkcionišu, to je na osnovu mog vlastitog iskustva iz Njemačke – rekao je.

    O HNS
    O tvrdnjama HNS da je poništio suverenitet države Šmit kaže:

    – Ne znam šta ko kaže i ne želim da znam jer svakome bih preporučio da onaj ko se brine za suverenitet države BiH, neka da svoj doprinos da se taj suverenitet stvarno i implementira. Funkcionalnoj državi nije potrebna međunarodna zajednica, a ova zemlja želi u EU. Ja ću svakako sa najvećim uzdržavanjem koristiti ove mogućnosti, ali iskreno rečeno mislim da je tužno da smo uopšte došli dotle u ovoj zemlji da moramo tako nešto da uradimo. Dakle moguće je donijeti odluke, samo se mora dogovoriti. Demokratija znači svađa i rasprava. Naravno to je ispravno i uredu i različita mišljenja, ali demokratija ne znači da se jednostavno ljudi svađaju, da se zakače za to o čemu se svađaju, a da ne donesu onda odluku nikakvu i onda se traži krivac kazao je te dodao – rekao ke Šmit.

    Dodaje da je potreban drugi put, i da postoji drugi put.

    – Nama je potrebno okruženje, politička klima u BiH se mora promijeniti. Niko neće dati nešto ili izgubiti nešto ako kaže evo ja ću malo popustiti, hajde da nađemo neko zajedničko rješenje. Ali ovdje je uvijek nekako ta ideja ako ja ne dobijem 100 odsto od onog što tražim, onda su svi oni drugi tamo, oni zli koji su nešto dobili. Ne. Dakle jako puno ima nepotrebnih rečenica i riječi koje ljude uopšte ne zanimaju. Ljudi se bave svađama i raspravama, a ljudi ovdje žele jednostavno da normalno žive, da mogu da zarađuju za svoj život, a ne da slušaju političare kako govore da nešto nisu uspjeli i zbog čega nešto nisu uspjeli.

    Pojašnjava da novac ne bi bio potpuno obezbijeđen.

    – Morate gledati sitno štampani dio teksta. Ja sam juče ujutru kako sa Ministarstvom finansija razgovarao, potrudio sam se da u utorak nakon donošenja odluke razgovaram sa Ministarstvom finansija. Nažalost rukovodstvo nije imalo vremena da dođe, međutim ljudi koji rade tu su došli i predstavnici CIK su bili tu i dio po dio smo jednostavno odradili i razgovarali. I onda sam morao da ustanovim da nećemo postići brzinu koja nam je potrebna. 19. maja je Vlada ove zemlje trebala da obezbijedi finansiranje izbora u visini od 12,5 miliona KM. Ona to nije učinila. Ja sam dao rok do 6. juna. Slučajno, upravo 6. juna se to onda i dogodilo, ali nije bilo dovoljno i nije bilo potpuno, nisu bila sva sredstva. Ja respektujem da je to bio ispravni put, ali mogu vam reći i šta je nedostajalo. Nedostajala su oko tri miliona KM – pojasnio je.

    Finansiranje izbora
    Šmit naglašava da je finansiranje izbora obaveza upisana u zakon i odnosi se na Vladu.

    – Nešto drugo je da je ovdje razgovarano o tom pitanju u Neumu, u Sarajevu i da bi se trebalo razgovarati o tom pitanju. Mi i dalje moramo voditi računa o tome da ne dođe ni do kakve diskriminacije konstitutivnih naroda i Ostalih. Bilo je prijedloga. U tom smislu još uvijek ima presuda sudskih koje nisu provedene, bilo da je to Sejdić-Finci ili Ljubić. Naravno da to nisu slučajevi na koje smijemo zaboraviti. U tom smislu ja svakako kažem mora se diskutirati o tim stvarima. Ali jedna stvar ne može. Ne naći zajednički jezik, a onda psovati i ružiti međunarodnu zajednicu i gledati šta će neko učiniti – rekao je Šmit.

    Mišljenje je da je relativno stabilna osoba i niko se ne treba brinuti za to da će dopustiti da ga neke teme dirnu nešto specijalno.

    – I zbog toga mislim da moramo ostati na ovom pitanju dalje raditi. I to ne mislim sada ni u odnosu na HDZ ni SDA ni ostale nego kažem da moramo svi zajedno sjesti i gledati šta možemo učiniti. Ja sam u svojim okvirima spreman da podržim sve i naravno sve to na kraju mora ići u Parlament.

    Kada je riječ o tehničkim izmjenama Izbornog zakona kaže da mu je jako žao što ni one nisu dogovorene.
    – Imali smo dva zahtjeva upravo kada je riječ o toj transparentnosti izbora i taj paket je trebalo samo da obezbijedi da svačiji glas se broji onako kako je dat. Ukoliko nema zahtjeva, ja vidim i da CIK može da poboljša neke stvari u svojim pravilima, ali po ovim tačkama ne želim ništa sada definitivno reći, ali mislim da bi bilo dobro kada bismo se mogli dogovoriti da upravo taj tzv. paket transparentnosti koji je u smislu birača, građanki i građana jer oni su važni, da tu možda napravimo ipak neke ispravke – kazao je.

    Navodi da u Federaciji imamo situaciju u kojoj još uvijek nemamo izabranu Vladu nego Vladu koja je tu već drugi mandat.

    – To može da se dogodi nešto slično za dvije sedmice, ali četiri godine je već predugo i zbog toga moramo stvarno ozbiljno razgovarati o tome na koji način ćemo tu regulativu obraditi i fiksirati tako da ne dovode do međusobne blokade. O tome se donekle razgovaralo i u Neumu, treba to možda još pogledati. Ja ne mogu reći šta će biti nakon izbora i kako će se tada ponašati. Dakle mora se još dosta žestoko sarađivati. Ja sam čuo isto tako da je Šarl Mišel narednih dana pozvao sve važne političke predstavnike iz BiH u Brisel i mislim da će se upravo voditi razgovori o tom pitanju – rekao je Šmit.

    Pragmatična odluka
    Kada je riječ o odnosu sa Milorad Dodikom, Šmit kaže: “Kad bih morao odgovoriti, zašto ustvari da se čovjek brine o osobi koja uopšte ne postoji. Sad ozbiljno, gospodina Dodika poznajem već 15 godina i mogu mu samo preporučiti da traži razgovor, a da ne baca oko sebe verbalnim uvredama. Gospodin Dodik dolazi u fazu da ga ljudi neće shvatiti ozbiljno. Neka se on brine o svojoj zemlji, o Srpskoj i BiH, a međunarodna zajednica neka ne bude njegova briga. Inače, kakav je to nivo rasprava, čemu to? Isto kao drvosječa u šumi se ponaša. Ne, od čovjeka koji obnaša takvu funkciju kao gospodin Dodik očekujem da se ponaša ozbiljno, da bude seriozan, pristojan i da se tako odnosi prema svojim političkim protivnicima i prema meni. I želim mu to jasno i reći i poručiti. Nemam namjeru i nisam baš raspoložen na tom nivou da razgovaram uopće. Neka se bavi ozbiljnom politikom i pristojnom politikom, a ne samo da tamo naduvava nekakve zakone. On je posljednjih mjeseci i sedmica u RS-u donosio neke propise koji su u suprotnosti sa Dejtonom, ali hajdemo zajedno da se angažujemo za poboljšanje cijele situacije. Mislim da neki lav koji posebno glasno riče, da je on ustvari jako miran i jako krotak.”

    Smatra da je odluka NSRS-a da prolongira prenos nadležnosti pragmatična odluka.

    – Ja je naravno, u suštini, pozdravljam. To je inače i rezultat spoznaje da nije uredu to što je učinjeno. Doduše, moram reći da po drugi put imamo to odgađanje na šest mjeseci. Bolje bi bilo da se to potpuno obustavi, a isto tako gdje su one tačke u Ustavu po kojim recimo u Republici Srpskoj se neke teme možda vide drugačije nego što to piše u Ustavu, pa hajmo o tome razgovarati, gdje su te tačke. I to je ustvari taj pravi put. Misli li možda gospodin Dodik da kada dođe u EU da će prijetnjama iz Srpske nešto postići? Onda on još uopšte nije ni razumio kako stvari funkcioniraju. Mi smo naučili da sarađujemo jedni s drugima. Nijemci i Francuzi su međusobno ratovali, pucali jedni na druge i vodili ratove. Mi ni sada nismo baš svakodnevno dobri prijatelji, ali kad su političke stvari mi surađujemo i radimo zajedno. I to je ono zajedništvo koje donosi Evropa i zbog toga još jednom kažem ohladite malo gospodine Dodik. Razmisli šta možeš učiniti za svoju zemlju i to je pitanje na koje trebaš odgovoriti i ja sam spreman razgovarati o tome – poručio je Šmit.

    Na pitanje jesu li bonska ovlašćena i sankcije jedini jezik koji političari u BiH razumiju, visoki predstavnik odgovara:

    – Pitali su me zašto ne koristite bonska ovlašćena. Ja sam rekao držim ih u ladici i znam kako funkcionišu, ali želio bih da ih zadržim u ladici. Sad sam morao ipak dva puta otvoriti tu svoju ladicu. To uopšte ne znači da to treba da bude svaki dan. Naprotiv, ja sam isto tako rekao ovo nije ono vrijeme koje je bilo kad je bio Pedi Ešdaun. Riječ je o tome da se stvari koriguju tamo gdje postanu teške. A put ka Evropi, prema Briselu je put na kojem se mora raditi. Ali ono što ja u svakom slučaju ne mogu uraditi svojim bonskim ovlašćenjima i neću to uraditi jeste osnovno zakonodavstvo koje se mora ovdje napraviti i donijeti da bi se došlo u Evropu, da ja umjesto toga uradim – rekao je Šmitu u Dnevniku D.

    – Sjetite se npr. Zakona o sukobu interesa, Zakona o javnim nabavkama – o tim zakonima neka izvoli odlučiti Parlament, ali u Parlamentu trenutno imamo jedan nerad, odnosno ljudi ne žele da rade. Ja sam i sam 30 godina bio parlamentarac, meni ne može niko pričati o tome kako je teško donositi zakone. Ali ipak mora nešto biti. Najvažnije je ono što na kraju dobijemo, rezultat koji dobijemo, ali taj rezultat mi u BiH nemamo nažalost i onda tek možemo razmotriti i moje neko djelovanje. Ali ne možemo trajno ostaviti, tako jednostavno donositi odluke i onda su stvari riješen – dodao je.

    Kaže da je rado i kao turista i ekspert, a da sada ima izvršna ovlašćenja u BiH, prenosi Avaz.

    – Ali svakako čovjek se može stvarno smijati na to. Važno je u suštini ipak da za ovu zemlju nešto uradimo. To pitanje šta sam ja tačno, to nije ono što treba da bude zanimljivo. Zanimljivo je pitanje kako ja mogu pomoći, zajedno sa svima ostalima, da ova zemlja postane bolja i ja sam sasvim opušten kad su ta pitanja u pitanju. Moje ime i ne mora da ostane u istoriji, mnogo važnije je da imamo one poput Džeke koji u fudbalu npr. daju ime BiH. Čak i gospodin Dodik može učiniti nešto. Ne da drži tako velike govore, nego jednostavno neka radi – zaključio je Šmit.

  • “Standard”: Italijanska ambasada u BiH pokušala da spriječi Šmita u donošenju odluke

    Italijanska Ambasada u Sarajevu intervenisala je da spriječi Kristijana Šmita u donošenju odluke o finansiranju izbora u BiH, piše bečki list “Standard”.

    List piše da “visokog predstavnika mnogi predstavnici EU vide kao konkurenciju, a mnoge snage unutar EU htjele bi da tu funkciju oslabe ili čak ukinu”.

    “One su pokušale da uoči odluke i spriječe da Šmit primijeni svoja ovlašćenja. Prije svega, intervenisala je italijanska Ambasada u Sarajevu”, navodi se u tekstu.

    U tekstu se opravdava Šmitova intervencija “s obzirom na opasnost koja proizlazi od nacionalista u zemlji koji su povezani sa Kremljom”, te je Šmit “ipak obavezan da interveniše, jer bi u suprotnom bio ugrožen mirovni sporazum u BiH”.

    Nijemac Šmit, koji nije izabran u Savjetu bezbjednosti UN na dužnost za koju se predstavlja da je obavlja u BiH, nametnuo je u utorak, 7. juna, odluku o finansiranju opštih izbora u BiH.

    Takvoj odluci su se usprotivili srpski i hrvatski zvaničnici u BiH koji su ocijenili da to predstavlja okupaciju BiH i poništavanje njenog suvereniteta. Ruska strana je ocijenila da je to “besramno zadiranje u tuđi novčanik”.

    Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika, kao ni Rusija i Kina.