VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Ovo je sadržaj mjera za FBiH koje će nametnuti Kristijan Šmit

    Ovo je sadržaj mjera za FBiH koje će nametnuti Kristijan Šmit

    Do 1. avgusta Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, nametnuće mjere za funkcionisanje Federacije BiH, potvrđeno je za N1 iz više diplomatskih izvora.

    Unacrtu odluke koja je već poslana na adrese ambasada u BiH, navedene su izmjene Izbornog zakona u odnosu na funkcionisanje domova, izbor rukovodstva FBiH, izbor sudija Ustavnog suda FBiH kao i brojne izmjene koje bi trebale osigurati integritet izbornog procesa.

    Osim izmjena Izbornog zakona, mijenja se i Ustav Federacije BIH. U nacrtu odluke uz ostalo je navedeno kako će se “prohodnost zakona poboljšati propisom kojim je svaki dom (Zastupnički dom i Dom naroda) dužan odbaciti ili usvojiti zakon u tačnom roku nakon što je zakon odobren u drugom domu.

    (Očekuje se da će svaki dom odbiti ili odobriti potrebne zakone u roku od 45 dana od odobravanja u drugom domu. Ako se rok ne ispoštuje, zakon će se uvrstiti na dnevni red tog doma na sjednici nakon isteka roka od 45 dana, a najkasnije u roku od 30 dana od isteka tog roka.”), prenosi N1.

    – Definicija vitalnih nacionalnih interesa će biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vijeće za zaštitu vitalnih nacionalnih interesa pri Ustavnom sudu će razmotriti sva ova pitanja.

    – Rasprava o formiranju vlasti obaviće se sukcesivnim smanjivanjem biračkog praga za imenovanje kandidata za Predsjedništvo Federacije BiH ukoliko delegati ne predlože kandidate u zadanim rokovima. Za imenovanje kandidata potrebni su glasovi najmanje 8 delegata u svakom klubu Doma naroda FBiH. Ako jedan klub ne uspije nominovati kandidata u roku od 30 dana, broj delegata koji je potreban da to učini smanjiće se na 5. Ako ni to ne dovede do nominacije, nominacija će biti moguća od bilo koje grupe od 2 delegata nakon dodatnih 30 dana.

    – Raspodjela mandata u Domu naroda Federacije BiH će biti reprezentativnija u raspodjeli konstitutivnim narodima iz svakog kantona. Sadašnji propis je doveo do ponekad neuravnotežene zastupljenosti konstitutivnih naroda Federacije BiH u Domu naroda. Jedino kantoni gdje jedan konstitutivni narod čini preko 3% ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH će birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. Međutim, u Izbornom zakonu će biti uključen zaštitni mehanizam kako bi se osiguralo da svi kantoni budu zastupljeni u Domu naroda. Ovo pravilo podjednako štiti Bošnjake, Srbe i Hrvate koji žive u kantonima u kojima su brojčano manjina.

    (Nezavisno o Paragrafu 2, ovog Člana, ukoliko bošnjačko, hrvatsko i/ili srpsko stanovništvo jednog kantona prema posljednjem popisu stanovništva čini manje od 3 posto ukupnog stanovništva tog istog konstitutivnog naroda u Federaciji BiH, tom konstitutivnom narodu se neće dodijeliti mjesto iz tog kantona. Za svaki konstitutivni narod, jedan delegat će predstavljati kanton(e) koji su obuhvaćeni tim pragom. Ovaj delegat se bira u skladu sa članom 10.15 ovog zakona. Za svaki kanton, broj stanovnika za svaki konstitutivni narod i za grupu Ostali dijeli se brojevima 1, 3, 5, 7 itd. sve dok je potrebno za raspodjelu (mjesta). Brojevi koji proizilaze iz ovih podjela predstavljaju koeficijent svakog konstitutivnog naroda i grupe Ostalih u svakom kantonu. Svi kvocijenti konstitutivnih naroda redaju se po veličini posebno, pri čemu se najveći kvocijent svakog konstitutivnog naroda i Ostalih stavlja na prvo mjesto. Najviši koeficijent za svaki konstitutivni narod u svakom kantonu briše se s liste kvocijenata tog konstitutivnog naroda. Preostala mjesta se dodjeljuju konstitutivnim narodima i Ostalima jedan po jedan u silaznom redoslijedu prema preostalim kvocijentima na njihovoj listi. Nedodijeljena mjesta će se preraspodijeliti u skladu s Članom 10.16. ovog zakona)

    – Deblokira se postupak imenovanja sudija Ustavnog suda Federacije BiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao obnašati svoju dužnost. Odrediće se jasni rokovi u kojima će tijela odlučivati o imenovanju sudija Ustavnog suda. Prema donesenoj odluci, ukoliko Predsjedništvo Federacije ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi Visoko sudsko i tužilačko vijeće. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.

    – Uvodi se rok za predsjednika i potpredsjednika Federacije BiH u toku kojeg će imenovati Vladu Federacije BiH.

    Funkcionalnost institucija FBiH mora se ponovo uspostaviti kako bi se izbjegao scenarij gdje jedna ili više stranaka blokiraju institucije. Zbog toga je neophodno da konstitutivni narodi imaju čvrste ustavne garancije prema Dejtonskom mirovnom sporazumu, istovremeno osiguravajući da se te garancije ne mogu zloupotrijebiti za paraliziranje sistema, navedeno je u obrazloženju mjera koja bi do 1.avgusta trebala biti zvanično objavljene

    Za navedene mjere visoki predstavnik, kako nam je potvrđeno iz više izvora, ima podršku ključnih zemalja članica Vijeća za provođenje mira.

    Odluka će stupiti na snagu objavom u Službenom listu BiH, bez odlaganja, prenosi N1.

  • Pozivali Šmita da interveniše, pa se predomislili

    Pozivali Šmita da interveniše, pa se predomislili

    Stranke iz Sarajeva, koje su proteklih sedmica vršile pritisak na Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju da nametne izmjene Izbornog zakona, sada upozoravaju da Šmit ne bi trebalo da interveniše.

    Nakon što je iz krugova bliskih OHR-u naznačeno da bi Šmit zaista mogao djelovati, ali ne prema željama sarajevskih stranaka, pojavilo se negodovanje zašto se koriste bonska ovlaštenja i pozivi Šmitu da odustane od izmjena Izbornog zakona.

    Tako su, naprimjer, u NiP-u izjavili da njima nije prihvatljivo da Šmit nametne suštinske izmjene Izbornog zakona.

    “Put raspakivanja etničkog i približavanje ka građanskom modelu, uz uvažavanje svih specifičnosti BiH, najbolji je put za sve građane i narode kao i samu državu”, smatraju oni.

    Željko Komšić, hrvatski član Predsjedništva BiH kojeg, pak, većina hrvatskih stranaka ne priznaje kao legitimnog predstavnika hrvatskog naroda, je juče izrazio sumnju prema Šmitovim namjerama i indirektno priznao da izmjene o kojima se govori ne bi išle u smjeru u kojem je on očekivao.

    “Ako ćemo suditi na osnovu onoga što je bilo u medijima i onoga što se pojavljuje u medijima, to je podilaženje ovim politikama o kojima smo govorili. To je dalja podjela BiH po etničkom osnovu, to je dalja diskriminacija građana u FBiH pogotovo u pojedinim dijelovima, kantonima kako su oni to zamislili da računaju”, rekao je Komšić, kako prenose mediji.

    Lider SDA Bakir Izetbegović je kazao da je razgovarao sa Šmitom te da on ima dva cilja, da pomogne transparentnost izbornog procesa i deblokira FBiH, s čime se SDA slaže.

    “A preko toga mislim da Šmit neće ići niti bi trebao ići. Dirati Ustav FBiH i zabraniti eventualno onima koji su manjine u pojedinim kantonima da budu predstavljeni u Domu naroda nije u redu”, ističe lider SDA.

    Sudeći prema izjavi Gordana Grlić Radmana, ministra spoljnih poslova Hrvatske, ta zemlja gleda blagonaklono prema najavama da bi Šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona.

    “Želimo vidjeti da se svi osjećaju jednako i zato podržavamo napore koje ulaže visoki predstavnik kako bi se reformama uklonili svi oblici diskriminacije u izbornom procesu i kako bi se mogao osigurati pravedan, legitiman izborni proces i kako bi svi narodi mogli imati svoje legitimne predstavnike u Predsjedništvu i Domu naroda”, rekao je Grlić Radman.

    Damir Arnaut, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine, uputio je pismo Šmitu u kojem je od njega tražio da ne ukida i ni na koji način ne umanjuje princip predstavljanja svakog konstitutivnog naroda iz svakog kantona.

    “Princip čije ukidanje razmatrate uspostavlja perfektan balans između individualnih i kolektivnih prava, sudbonosni balans na kom BiH zasniva svoj identitet stotinama godina. Molim Vas nemojte ugroziti taj balans potezom svoje olovke”, napisao je Arnaut.

  • Čović poručio Šmitu “Ravnopravnost i nediskriminacija u BiH od najveće važnosti”

    Čović poručio Šmitu “Ravnopravnost i nediskriminacija u BiH od najveće važnosti”

    Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović danas je poručio Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku u BiH kojeg ne priznaje RS, da su ravnopravnost i nediskriminacija tri konstitutivna naroda i ostalih građana od najveće važnosti.

    Žao mi je što se BiH doživljava kao zemlja koja nema dovoljno domaće snage da provede reforme – napisao je Čović na “Tviteru”.

    Čović je sa Šmitom telefonski razgovarao o mogućim izmjenama Izbornog zakona BiH.

  • “Ne treba ulaziti u avanturu nametanja nedemokratskih rješenja”

    “Ne treba ulaziti u avanturu nametanja nedemokratskih rješenja”

    Poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić reagovao je na najave nametanja izmjena Izbornog zakona BiH pozivajući Kristijana Šmita da ne “ulazi u avanture” koje nisu u skladu sa evropskom budućnošću BiH.

    Zvizdić smatra da već mjesecima dolaze nezvanične informacije da postoje pojedinci u institucijama međunarodne zajednice koji rješavanje problema u BiH vide u izlasku u susret željama triju strana u BiH.

    – Namjera takvog, antidemokratskog, antievropskog i izuzetno opasnog scenarija za budućnost BiH za koji vjerujemo da će ostati u sferi špekulaciije je da je sa zakonom o zabrani negiranja genocida napravljen ustupak probosanskim snagama, odnosno Bošnjacima, i da bi se sada trebao napraviti ustupak ‘hrvatskoj strani’ kroz nametanje HDZ prijedloga izbornog zakona, a ‘srpskoj strani’ kroz SNSD zahtjev u vezi sa državnom imovinom, uprkos brojnim i jasnim presudama Evropskog suda i Ustavnog suda BiH – istakao je Zvizdić, prenosi Kliks.

    Smatra da je takvo nešto potpuno pogrešan i opasan pristup u traženju demokratskih, evropskih i održivih rješenja za BiH.

    “Kao prvo, odluka Incka o zabrani negiranja genocida nije ‘isključivi interes bošnjačke strane’, već interes zaštite Ustava, zakona, međunarodnog prava, pravde, civilizacijskih vrijednosti i borba protiv najužasnijeg jezika mržnje, a što je interes ne samo patriotskih i evropski orijentisanih građana BiH, nego i čitavog civiliziranog svijeta.

    Kao drugo ističe da je “država BiH u skladu sa odlukama Ustavnog suda BiH i javno proklamovanim odlukama i stavovima OHR, jedini titular cjelokupne državne imovine i to će i ostati”.

    – Ono sto trebaju uraditi domaće institucije i visoki predstavnik jeste da poštuju odluke i onemoguće bilo kakav pokušaj knjiženja državne imovine od strane nižih nivoa vlasti. I treći ‘izlazak u susret’ je nova reciklaža izmjena izbornog zakona, koja je navodno ponovo aktuelna, iako su izbori već raspisani – naglašava on.

    Smatra da se zborni zakon treba mijenjati, ali tek poslije izbora i u skladu sa presudama Evropskog suda za ljudska prava koje jasno navode u kojem pravcu treba ići izborna reforma u BiH kao i da nikakve izmjene izbornog zakona BiH koje potkopavaju demokratsku i evropsku budućnost BiH neće proći niti smiju biti nametnute.

    – Kao što je jasno da u Predstavničkom domu BiH, koji je izraz volje građana BiH, ne može i neće proći HDZ prijedlog izmjena izbornog zakona koji je usvojen u Domu naroda BiH, pa se zbog toga, evo već drugu sjednicu i ne stavljaju na dnevni red redovnog zasjedanja Predstavničkog doma PS BiH. To treba biti dovoljan pokazatelj visokom predstavniku da ne ulazi u avanturu nametanja rješenja koja nisu u skladu sa demokratskim i evropskim standardima – upozorava Zvizdić.

    Zvizdić je naglasio da ako visoki predstavnik ipak ima želju da se bavi izbornim zakonom i izborima, onda treba da unaprijedi integritet izbornog procesa.

  • Šmit nema šta da traži u obrazovnom sistemu Srpske

    Šmit nema šta da traži u obrazovnom sistemu Srpske

    Njemačka država nije nadležna za obrazovni sistem njemačkih provincija, pa Kristijan Šmit nema šta da traži u obrazovnom sistemu Srpske, jer je obrazovanje u nadležnosti entiteta, izjavio je direktor Republičkog pedagoškog zavoda Republike Srpske Predrag Damjanović.

    • Zaista moramo biti oprezni i u svakom trenutku reagovati na ovakve stvari. U Njemačkoj centralna vlast nema ništa sa nastavnim programom, ne znam odakle iskusnom političaru kao što je Kristijan Šmit ovakva ideja – rekao je Damjanović.

    Damjanović navodi da su Srbi u bošnjačkim udžbenicima okarakterisani kao “genocidaši” i “agresori”.

    • Činjenice su da kažemo kako se raspala Јuglosavija, kako je nastala Republika Srpska, šta dobijamo Dejtonskim mirovnim sporazumom i to je istina. O kvalifikacijama rata ne pišemo, ali ne smijemo dozvoliti da učenici osnovnih i srednjih škola to ne znaju – izjavio je Damjanović.

    Doktor istorijskih nauka Nemanja Dević, rekao je da je srpski narod konstitutivni narod u BiH i da je vrijeme da svi zajedno, narod i institucije dignu glas, pogotovo kada je u pitanju ovakva stvar.

    Dević ističe da izjava Šmita nije ništa više nego produžetak politike Benjamina Kalaja i da se plaši kako bi taj udžbenik uopšte izgledao.

    • Zaista se plašim kako bi taj udžbenik izgledao, razmislite samo kako bi bila predstavljena Nevesinjska pušta, pucanj Gavrila Principa, kao i niz ostalih značajnih događaja – naveo je Dević u našem Јutarnjem programu.

    Dević ističe kako je izjava Šmita veliki udarac na identitet srpskog naroda i da za cilj ima samo da nam sudi.

    • Cilj jeste da se rekonstruiše naša sadašnjost, prekrojava prošlost i oblikuje budućnost – dodao je Dević.
  • Trivić poručila: Obrazovanje je u nadležnosti RS, Šmit ne može kreirati udžbenike istorije

    Trivić poručila: Obrazovanje je u nadležnosti RS, Šmit ne može kreirati udžbenike istorije

    Ministar prosvjete i kulture Republike Srpske Natalija Trivić poručila je da je obrazovenje Ustavom zagarantovana nadležnosti Republike Srpske i da ne može biti predmet nikakvog političkog određenja.

    Trivićeva je naglasila da Kristijan Šmit nema nadležnost, niti može kreirati udžbenike istorije ili nastavne planove i programe Republike Srpske.

    -I naši sadašnji nastavni planovi i programi i udžbenici istorije apsolutno ne vrijeđaju nikoga, potpuno su činjenično napisani, za razliku od FBiH gdje se u jednom od kantona nedavno pojavio dodatak udžbeniku istorije gdje se na neadekvatan način i na neistinama temelje određena ratna dešavanja u BiH -rekla je Trivićeva novinarima u Banjaluci.

    Kristijan Šmit juče je najavio da će se angažovati u vezi sa nastavnim programima istorije u Srpskoj i Federaciji BiH.

  • Šulić oštro poručio: Šmit nema pravo da Srbe uči istoriji

    Šulić oštro poručio: Šmit nema pravo da Srbe uči istoriji

    Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Denis Šulić poručio je da Kristijan Šmit nema pravo da Srbe uči istoriji i naglasio da će jake institucije Srpske zaštititi prava građana i učenika Republike Srpske.

    Šmit bi mogao puno naučiti o istoriji šta su njegovi preci u Prvom i Drugom svjetskom ratu radili na prostorima bivše Jugoslavije – rekao je Šulić Srni, komentarišući Šmitovu najavu da će se angažovati u vezi sa nastavnim programima istorije u Republici Srpskoj i Federaciji BiH.

    Šulić kaže da je ovo potpuno neozbiljna izjava Šmita za sve u Republici Srpskoj, osim, kako je ocijenio, za (potpredsjednika PDP) Jelenu Trivić i (lidera SDS) Mirka Šarovića, “koji su mu dali legitimitet da uopšte može nešto slično pomisliti i dati takvu izjavu”.

    – Sjećamo se kada Trivićeva i SDS kojeg predvodi Šarović nisu podržali vitalne entitetske interese srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika u vezi sa zaštitom prenosa nadležnosti iz oblasti školstva – rekao je Šulić, navodeći da “politički diletizam Trivićeve i Šarovića polako dolazi na naplatu”.
    Kristijan Šmit danas je najavio da će se angažovati u vezi sa nastavnim programima istorije u Srpskoj i Federaciji BiH.

  • Dodik poručio da Šmit neće pisati istoriju Srpskoj

    Dodik poručio da Šmit neće pisati istoriju Srpskoj


    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik poručio je da Kristijan Šmit neće pisati istoriju djeci u Republici Srpskoj, niti će srpska djeca učiti bilo šta što nije prošlo provjeru prosvjetnih organa Srpske.
    Dodik je napomenuo da je posljednji put kada su Nijemci ispisivali istoriju na Balkanu, koja se direktno ticala i Srba, poginulo više od milion Srba.

    “Stoga ne bih preporučio Šmitu da se igra istorijom BiH. Ako je istorija učiteljica života red bi bio da je Šmit izučio istoriju od prije 80 godina, da bi shvatio ovu od prije 27. A i kad je shvati, da to zadrži za sebe!”, piše na Dodikovom “Tviter” profilu.

    Kristijan Šmit danas je najavio da će se angažovati u vezi sa nastavnim programima istorije u Srpskoj i Federaciji BiH.

  • Šmit: Stopirana pomoć Srpskoj, moguć i razgovor o sankcijama

    Šmit: Stopirana pomoć Srpskoj, moguć i razgovor o sankcijama

    Njemački diplomata Kristijan Šmit izjavio je danas da je njemačka vlada zaustavila 120 miliona evra pomoći Republici Srpskoj zbog “secesionističkog ponašanja”.

    Dodao je da se ne može isključiti da će se prije ili kasnije razgovarati i o sankcijama.

    Šmit je za N1 BiH rekao da se očekuje da će u srijedu Ustavni sud BiH donijeti odluku u vezi sa formiranjem agencije za lijekove Republike Srpske i najavio da će tek tada “djelovati”.

    On je naglasio da će nakon odluke Ustavnog suda o tome da li Republika Srpska ima pravo da osniva sopstvenu Agenciju ta odluka biti i sprovedena.

    “Oni koji su mislili da će nastaviti da se ponašaju onako kako su navikli do sada malo su razočarani. Istina je da ne želim da plašim ljude, ali sasvim jasno ću da ponovim da je Dejtonski mirovni sporazum crvena linija za mene. Nadam se da su shvatili da sam spreman da primjenim i bonska ovlašćenja, iako to ne želim. Dakle, sačekajmo šta će sud odlučiti, a onda ćemo djelovati, ali budite sigurni da ćemo omogućiti građanima da imaju pristup lijekovima”, poručio je Šmit.

  • Dodik poručio Šmitu: Od mene rakiju neće popiti

    Dodik poručio Šmitu: Od mene rakiju neće popiti

    Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, ponovio je danas da nije pozvao na rakiju Kristijana Šmita, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH.

    “Apsolutno nisam bio u dodiru da mogu da ga pozovem”, precizirao je Dodik i dodao da taj poziv može da se odnosi na vrijeme kad je Šmit bio njemački ministar poljoprivrede i kada su se 2016. godine u Sarajevu sastali zbog mjera nametnutih da bi BiH izgubila svoj stočni fond i da bi se omogućilo da Njemačka ovamo izvozi meso.

    Dodik je istakao da stavljati to u kontekst kada je “Šmit lažni visoki predstavnik, govori koliko on nije realan”.

    “Ne znam šta se sa njim dešava, zašto mu je to potrebno”, rekao je Dodik i ocijenio da je to zbog toga da svojim partnerima u Republici Srpskoj da snagu da pričaju nešto što je laž.

    Srpski član Predsjedništva poručio je Šmitu da od njega rakiju neće popiti.

    “Evropski put BiH postao besmislen”
    Dodik je izjavio danas da je nakon prošlosedmičnog samita u Briselu evropski put u BiH potpuno besmislen, te da ga treba redefinisati i postaviti u realne okvire današnjeg vremena.

    Komentarišući odluku o dodjeljivanju statusa kandidata za članstvo u EU Moldaviji i Ukrajini, Dodik je rekao da ukoliko Unija ne prestane sa postavljanjem nekih iluzornih zahtjeva, BiH nema potrebe da radi na tome.

    “Oni misle da smo mi ovdje ljudi manje vrijednosti, oni misle da nas treba stalno pritiskati. Njima nije bio dovoljan rat ovdje i stradanje 94.000 ljudi, oni su napravili svoju odluku i smatraju je istorijskom”, rekao je Dodik novinarima u Bijeljini.

    On je dodao da istoriju konotira na neki drugi način i da je odluka o dodjeljivanju statusa kandidata Ukrajini i Moldaviji nešto što je teško potpuno razumjeti.