VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • State Department: SAD će podržati bilo koju odluku Šmita

    State Department: SAD će podržati bilo koju odluku Šmita

    Američki State Department oglasio se povodom najava da bi Kristijan šmit mogao nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, prenosi Glas Amerike.

    Do sada OHR nije ništa službeno potvrdio, a vlade kvinte (SAD, Velika Britanija, Italija, Francuska i Njemačka) nisu izrazile stav.

    Povodom te šutnje, Glas Amerike se obratio State Departmentu za službeni stav Vlade SAD-a.

    “Odluke o korištenju Bonskih ovlasti daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristit”, poručio je glasnogovornik State Departmenta, te dodao da će SAD podržati “bilo koju odluku koju visoki predstavnik donese”.

    Glasnogovornik je odbio komentirati detalje eventualnih reformi.

    “U ovom trenutku nećemo komentarisati potencijalne reforme koje se navode u medijima. Ponavljamo, odluka o korištenju Bonskih ovlasti je isključiva nadležnost Ureda visokog predstavnika”, navodi se u odgovoru.

    Još uvijek nije poznat cjelokupni sadržaj pripremljene odluke visokog predstavnika, međutim, dijelovi dokumenta su do sada procurili u javnost.

    Za razliku od suzdržanog stava State Departmenta, pojedini članovi Evropskog parlamenta se nisu ustručavali da kritiziraju navodni nacrt koji su mediji prenijeli, pogotovo kada je u pitanju cenzus od tri posto za biranje delegata u Domu narodu Federacije BiH.

    Članovi Bundestaga, njemačkog parlamenta u kojem je Schmidt bio zastupnik skoro 30 godina, također su iznijeli kritike.

    Schmidt namjerava uvesti cenzus od tri posto za delegate koji se iz kantona biraju u Dom naroda Federacije.

    Također, za izbor predsjednika i potpredsjednika FBiH sada će biti potrebna podrška 8 delegata, za razliku od prijašnjih 6, u svakom klubu konstitutivnih naroda u Domu naroda FBiH.

    Dragan Čović i Andrej Plenković, predsjednici sestrinskih stranaka HDZ-a iz BiH i Hrvatske, ipak imaju pozitivno mišljenje o najavljenim reformama. Zbog mogućnosti nametanja spomenutih izmjena izbornog zakona u Sarajevu su jučer održani veliki protesti ispred zgrade OHR-a, a sve je proteklo mirno i bez incidenata.

  • Britanski ambasador u BiH: U potpunosti ćemo podržati Šmita

    Britanski ambasador u BiH: U potpunosti ćemo podržati Šmita

    Novoimenovani ambasador Velike Britanije u Bosni i Hercegovini Džulijan Rajli poručio je da Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja u potpunosti podržavati visokog predstavnika u BiH i ključnu ulogu Kancelarije visokog predstavnika (OHR).
    Najava moguće odluke Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, o nametanju Izbornog zakona i izmjena Ustava Federacije BiH izazvale su burne reakcije u Federaciji Bosne i Hercegovine, a sinoć su u Sarajevu održani i masovni protesti na kojima je učestvovalo više od 7.000 građana koji se oštro protive takvim rješenjima.

    Tim povodom danas se na Tviteru oglasio i britanski ambasador Rajli.

    “Politika Velike Britanije prema BiH je nepromijenjena: podrška napretku ka suverenoj, stabilnoj i inkluzivnoj demokratiji. Ujedinjeno Kraljevstvo nastavlja u potpunosti podržavati visokog predstavnika i ključnu ulogu OHR-a u BiH”, naveo je ambasador Rajli.

    Bez detalja
    Iz OHR-a su saopštili da je Šmit danas primio u nastupnu posjetu novoimenovanog ambasadora Velike Britanije u BiH Rajlija, ali nisu otkrili detalje njihovog razgovora.

    Uporedo s tim, američki State Department je danas za Glas Amerike najavio da će podržati odluke koje visoki predstavnik u BiH donese.

    “Odluke o korištenju Bonskih ovlaštenja daju se isključivo visokom predstavniku. On će izabrati hoće li, kada i kako ih koristit”, poručio je portparol State Departmenta.

  • Lider SDA tvrdi “Zvao sam Šmita, mislim da neće nametnuti odluku”

    Lider SDA tvrdi “Zvao sam Šmita, mislim da neće nametnuti odluku”

    Predsjednik SDA Bakir Izebegović održao je danas u Sarajevu pres konferenciju na kojoj je govorio o analizi koju je pravni tim SDA uradio na osnovu “non pejpera” izmjena Izbornog zakona koje će navodno nametnuti Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH.

    Predsjednik SDA istakao je kako je ranije danas telefonski razgovarao sa Šmitom u vezi izmjena Izbornog zakona koje su se pojavile u javnosti, a koja je već ranije objasnio. Prvo nisam mogao vjerovati da će zaista biti spremnosti da uradi takve stvari. Uputio sam tada poruku da je moja preporuka da se u to ne upušta jer je to političko minsko polje koje može naštetiti Federaciji ako to uradi. Danas sam razgovarao sa njim telefonom i uputio mu ista upozorenja i poruke kazao je Izetbegović, prenosi Kliks.

    Postigao je, tvrdi Izetbegović, to da Šmit neće donijeti odluku bez konsultacija sa političkim strankama i Parlamentom FBiH.

    – Pravni tim SDA je napravio veoma temeljitu analizu, na bazi onoga čime smo raspolagali. Elementi te analize su ta famozna 3 odsto. Po nama ne bi bili predstavljeni Bošnjaci iz Posavskog ili Livanjskog kantona a vjerovatno i iz BPK koji ne bi popunjavao Dom naroda uopšte. Federacija je federacija kantona i to je protivno i Konvenciji o ljudskim pravima. Klub poslanika HDZ bi dobio ekskluzivitet zauvijek za predstavljanje Hrvata u Federaciji čime bi se pojačale šanse da SNSD dobije kontrolni paket u Domu naroda. Ovakva rješenja pojačavaju asimetriju – naglasio je Izetbegović.

    Smatra kako HDZ najavljenim izmjenama dobiva “na pladnju” ono što nije dobio u pregovorima o izmjenama Izbornog zakona.

    – Klub naroda bi dobio nezamjenjivu ulogu. Osam ljudi bi kontrolisali Federaciju. Po pitanju redukcije vitalnog nacionalnog interesa, ono bi dodatno pojačalo asimetrična rješenja. Što se tiče imenovanja Vlade FBiH pojačane su blokade, omogućava se sprega HDZ-SNSD. Što se tiče Ustavnog suda mehanizam je dobar, kao i rokovi za donošenje akata – istakao je predsjednik SDA.

    Kazao je Izetbegović kako mu je drago što se brojne političke stranke večeras u 19 sati okupljaju ispred zgrade OHR što vidi kao zajedničko djelovanje koje je veoma potrebno. Ja sam Komšiću predložio u petak ovakvu stvar, ali možemo i ovako.

    – Ići ćemo zajednički da se ova stvar zaustavi. Mislim da će nas prisiliti da radimo neke stvari koje nikada nismo radili. Ne mora zauvijek biti Hrvat predsjednik Federacije niti će zauvijek biti prvi čovjek FBiH Bošnjak. Volio bi da nas ne guraju u tom smjeru. Kada napravite mehanizme koje nisu fer koji rade još jednu luđačku košulju, nadam se da nećemo biti dovedeni u tu poziciju – objasnio je Izetbegović. Mišljenja je da su najavljene izmjene Izbornog zakona napravljene sa predstavnicima HDZ i Zagreba. Jako mi ovo liči na Radmana i Plenkovića. Trebao nam je jedan izbalansiran dogovor. Dom naroda je trebao biti sveden na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Stvorio se ogroman front, i vjerovatno se plaše da od ovoga neće biti ništa – kazao je Izetbegović.

    Poruka večerašnjih protesta prema mišljenju predsjednika SDA je da je bolje visokom predstavniku da ocijeni sa kakvim se frontom otpora suočavaju njegove ideje te da protesti nisu pojedinačne politike, već reakcija i odgovor naroda. Izetbegović naglašava da se u konkretnom slučaju odluke o sudbini građana “donose se iza zatvorenih vrata”.

  • Plenković vjeruje da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH

    Plenković vjeruje da će Šmit nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH

    Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je danas u Solinu da visoki predstavnik Christian Schmidt izmjenama Izbornog zakona nastoji ispraviti pogrešne odluke svojih prethodnika.

    “Visoki predstavnik nastoji ispraviti, ja bih rekao, određene pogrešne odluke njegovih prethodnika, od otprilike 20 godina, i na taj način osigurati pravično, učinkovito formiranje zastupničkih institucija vlasti u Bosni i Hercegovini, a posebno na razini Federacije Bosne i Hercegovine, nakon oktobarskih izbora”, izjavio je hrvatski premijer.

    Njemu su, kako je rekao, dosta indikativne reakcije političkih stranaka.

    “Mislim da je ovakav smjer, prema informacijama koje smo svi skupa vidjeli, ispravan smjer i ja vjerujem da će Schmidt napraviti ono što se, nažalost, propustilo u pregovaračkom procesu”, ocijenio je.

    Naglasio je da je siguran da će Bosna i Hercegovina, ako Schmidt donese izmjene, biti funkcionalnija i da će se sva tri konstitutivna naroda osjećati ravnopravnije, posebno hrvatski, kao najmalobrojniji konstitutivni narod.

  • Šmit uređuje FBiH, Bošnjaci bjesne, Hrvati i Srbi mudro ćute

    Šmit uređuje FBiH, Bošnjaci bjesne, Hrvati i Srbi mudro ćute

    Ako treba, izaći ćemo na ulice. Ukoliko bi ova odluka prošla, Šmit će ostati upamćen da je etnički podijelio BiH. To mora biti zaustavljeno.

    Ovo je samo dio, najblaže rečeno, oštrih poruka bošnjačkih i probosanskih političara iz Sarajeva nakon što je u javnost nezvanično dospio tekst odluke o izmjeni Izbornog zakona BiH i Ustava Federacije BiH, koju navodno do 1. avgusta planira da nametne Kristijan Šmit.

    Oglasile su se čak i Zelene beretke, organizacija koja okuplja ratne veterane nekadašnje Armije RBiH, pozivom Šmitu da napravi „građansku državu“, da ukine nacionalne predznake za funkcije.

    U Šmitovoj kancelariji (OHR) i dalje odbijaju da komentarišu bilo šta.

    “Građanska” opcija
    Republika Srpska od početka ne priznaje Šmita za visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH, jer kao dosadašnji nije imenovan Rezolucijom SB UN. Plus što je u međuvremenu poništio Zakon o nepokretnoj imovini RS.

    Međutim, njemačkog diplomatu su objeručke prihvatili u Sarajevu, pa je ovo prvi put da su digli glas protiv njega, a možda i prvi put uopšte da su se suprotstavili nečemu iz OHR.

    Razlog je tekst odluke koju planira da donese, iz koga se vidi da planira brojne intervencije samo u Federaciji, kao jednom od dva entiteta u BiH, kako bi spriječio blokade u postizbornom formiranju vlasti, ali i spriječio Bošnjake da biraju hrvatske delegate u Dom naroda FBiH i obrnuto. Dom naroda je jedan od dva doma u parlamentu tog entiteta.

    Ako bi ovo prošlo, Šmit bi dodatno učvrstio pozicije konstitutivnih naroda i njihovih većinskih predstavnika, što zagovaraju lideri HDZ BiH, Dragan Čović, i SNSD, Milorad Dodik, a istovremeno bi bilo šamar tzv. građanskoj opciji, koju zagovaraju stranke u Sarajevu, a iza koje se vješto kriju bošnjački politički ciljevi. Prema objavljenom tekstu odluke, Šmit ne planira bilo kakvu intervenciju u izborno zakonodavstvo koje se tiče Republike Srpske.

    Zbog toga nisu rijetki oni koji se pitaju da li bi to bio uspjeh lobiranja Hrvatske, čiji zvaničnici Zoran Milanović i Andrej Plenković, svako na svoj način, u međunarodnoj zajednici traže podršku za popravljanje političkog položaja Hrvata u BiH, prevashodno u Federaciji, gde su kao malobrojniji često preglasani od Bošnjaka.

    Kantoni
    Prema nezvaničnom dokumentu koji je objavio N1, jedino će kantoni (ima ih 10), gdje jedan konstitutivni narod čini više od tri odsto ukupne populacije tog konstitutivnog naroda u cijeloj Federaciji BiH, birati delegate tog konstitutivnog naroda u Dom naroda FBiH. U prevodu, ne može se iz kantona u kome su Hrvati manjina birati hrvatski delegat, odnosno neko ko se samo izjašnjava kao Hrvat, a podržavaju ga bošnjačke partije iz Sarajeva. To je do sada bio razlog brojnih političkih sukoba predstavnika Hrvata i Bošnjaka u FBiH.

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović (SDA) ovakvu eventualnu izmjenu nazvao je uvodom u dodatnu diskriminaciju u BiH.

    – Dom naroda FBiH je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri odsto. Uvođenje ovog praga značilo bi, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo – zaključio je on.

    Takođe, u nacrtu Šmitove odluke je navedeno da će definicija vitalnih nacionalnih interesa biti pojednostavljena. Na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa više se ne može pozivati po svim pitanjima, već samo po pitanjima koja su navedena u Ustavu. Vitalni interes mogu da pokrenu klubovi tri konstitutivna naroda u Domu naroda FBiH.

    Isto tako, deblokira se postupak imenovanja sudija Ustavnog suda FBiH. Četiri mjesta trenutno su upražnjena nakon što je predsjednik Federacije više od pet godina odbijao da ih imenuje. Ako Šmit nametne ovu odluku, ukoliko predsjednik Federacije ne predloži sudije u određenom roku, Dom naroda će glasati o listi koju dostavi VSTS BiH. Osim toga, postupak imenovanja članova Vijeća za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa premiješta se iz Parlamenta u sam Sud, koji će iz svojih redova imenovati sudije u Vijeće.

    Iz dokumenta, koji je doduše nezvaničan, ne vidi se da Šmit planira da spriječi Bošnjake da izaberu i hrvatskog člana Predsjedništva BiH, trenutno u vidu Željka Komšića. To je možda najveći problem u odnosima Hrvata i Bošnjaka u tom entitetu. Prema nekim mišljenjima, Šmit namjerno nije želio da ide do kraja u susret zahtjevima HDZ i Dragana Čovića, kako bi imao argument za kritike iz Sarajeva. Prema drugoj teoriji, OHR je namjerno pustio probni balon u javnost da bi vidio reakciju i korigovao ono što planira da nametne.

    Politička histerija
    Komentarišući galamu Bošnjaka, a uglavnom ćutanje Hrvata i Srba u BiH na ono što planira da uradi Šmit, politička analitičarka Tanja Topić kaže da je to slika i prilika onoga što se godinama dešava u političkom životu BiH.

    – To je svojevrsna politička histerija. Ta histerija je uvijek etnički obojena, u zavisnosti od toga na koju grupu „pada sumnja“ da bi moglo da je snađe nešto što joj nije po mjeri. Ovdje opet dolaze do izražaja tri isključiva etnonacionalna koncepta unutrašnjih političkih snaga u BiH, gdje nikada ne postoji ni najmanji zajednički imenilac oko koga bi se te tri grupacije složile – kaže Topićeva za Srpskainfo.

    Prema njenim riječima, ono što je paradoks u ovim reakcijama jeste da jedan dio aktera koji je do juče prizivao i zahtijevao od visokog predstavnika upotrebu „bonskih ovlaštenja“ u vidu kažnjavanja političara ili nametanja zakona, sada nastupa vrlo agresivno prema visokom predstavniku, u slučaju da ne donese ono rješenje s kojim bi oni bili zadovoljni.

    – On sada navodno ne postupa u skladu s demokratskim vrijednostima, evropskim standardima i kao takav nema prava miješati se u zakonska i ustavna uređenja u BiH. Mislim da je najžešća reakcija zbog toga što se između redova iščitava snažno lobiranje Hrvatske za koncept koji zastupa HDZ BiH. I onda se cijeloj ovoj priči OHR napada i osuđuje kao puki izvršilac političkih naloga Hrvatske, odnosno jedne političke grupacije iz BiH – zaključuje Topićeva.

    Probni balon
    Novinar i politički analitičar, Pejo Gašparević, naglašava da u ovom trenutku ne možemo sa sigurnošću tvrditi šta će se naći u eventualnoj Šmitovoj odluci, a šta je probni balon pušten iz struktura međunarodne zajednice da se kroz medije provjeri kako će ko reagovati.

    Pejo Gašparević
    – Ali, u svakom slučaju se radi o pokušaju da se vidi može li se šta napraviti prije izbora, da oni ne budu po starom Izbornom zakonu, nego da se na neki način izađe u susret Hrvatima u BiH. Da se njima više ne nameću politički kadrovi koji su birani većinom bošnjačkim glasovima. Žestoke reakcije bošnjačkih političara na takve medijske informacije govore da u tom političkom miljeu još ne postoji ni minimum spremnosti da i Hrvate učine institucionalno ravnopravnim u BiH, kao jedan od tri konstitutivna naroda. Možda su takve reakcije bošnjačkih političara samo fingirane, da se odvrati visoki predstavnik, da odustane od eventualno takvog plana – kaže Gašparević za Srpskainfo.

  • Nikšić: SDP-u neprihvatljiv OHR-ov prijedlog Izbornog zakona, ako treba borićemo se i na ulici

    Nikšić: SDP-u neprihvatljiv OHR-ov prijedlog Izbornog zakona, ako treba borićemo se i na ulici

    Predsjednik SDP-a Nermin Nikšić je izjavio da je ovoj stranci neprihvatljiv prijedlog Ureda visokog predstavnika (OHR) izmjena Izbornog zakona. Poručio je da je SDP spreman, kako je naveo, i na ulici braniti demokratske vrijednosti.

    Tvrdi da mu visoki predstavnik Christian Schmidt u jučerašnjem (19. juli) razgovoru uopće nije spominjao glasine koje se odnose na izmjene Izbornog zakona. Prijedlog OHR-a je i SDP-u danas predočen.
    “Naprotiv, rekao je da nije donio odluku, da hoće da sasluša svakoga te da ćemo razgovarati sljedeće sedmice. Međutim, prijedlog koji su pravni eksperti iz OHR-a danas predstavili predstavnicima SDP-a i NS-a, koji je u međuvremenu postao dostupan i javnosti, a za koji su i danas tvrdili da nije konačan prijedlog, nego samo jedna od ideja, ne dopušta šutnju, ne dopušta podjelu na poziciji i opoziciju, ne dopušta ničije nijemo posmatranje”, istakao je Nikšić.

    Prema njegovim riječima, SDP je uvijek bio čuvar vrijednosti multietničke Bosne i Hercegovine, slobode i prava svakog čovjeka da se izjašnjava prema svom osjećaju te ravnopravnosti svih građana na području cijele Bosne i Hercegovine. Poručio je da se SDP neće “cjenkati” oko spomenutih vrijednosti.

    “To što smo uvijek bili za civilizirani dijalog, zastupali svoje stavove i nastojali argumentima doći do evropskih demokratskih rješenja nikome ne daje za pravo da misli kako ćemo nijemo posmatrati urušavanje svih civilizacijskih normi i multietičnosti Bosne i Hercegovine. Ne, oko ovih principa sa SDP-om nema cjenkanja, nema pregovaranja i mi od svojih ideala nećemo odstupiti ni milimetra. Spremni smo ih braniti pred svim svjetskim sudovima, pred Evropskim parlamentom, parlamentima demokratskih zemalja, ali još važnije branit ćemo ih svim silama i ovdje u Bosni i Hercegovini, kako u institucijama, tako i na ulici, protestima zajedno sa svim građanima kojima je stalo do normalne Bosne i Hercegovine”, naglasio je.

    Nikšić je komentarisao i prijedlog načina biranja delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

    “Prijedlog o izmjeni načina biranja delegata u Dom naroda Parlamenta FBiH za SDP je nazadan, antievropski i neprihvatljiv u svakom smislu. Princip po kojem se kantonima, u kojim živi manji broj pripadnika konstitutivnog naroda u odnosu na neki zacrtani prag, uskraćuje ustavno pravo da budu izabrani u Dom naroda je neustavan i pogrešan. Na ovaj način, umjesto da štiti Dejtonski sporazum, što je njihova osnovna zadaća, OHR nagrađuje one koji ga krše”, ocijenio je.

    Kako je naveo, bitće nagrađeni oni koji su ustrajno sprečavali provođenje Aneksa 7 Dejtonskog sporazuma i povratak svih na svoje.

    “Pošto su ‘uspješno’ spriječili masovniji povratak i zadržali broj pripadnika ‘drugih’ naroda na što manjem broju, oni predstavnici manjinskih konstitutivnih i povratničkih zajednica koje nisu poslušale svoje etnopoglavice i vratili se u svoje ili ostali na svome bit će uskraćeni za mogućnost izbora u Dom naroda FBiH. Nagrađeni će biti oni koji su osigurali opstanak etnički ‘čistih’ zajednica. Svi pripadnici konstitutivnih naroda u sredinama u kojim su u manjini, suočeni su sa izglednom šansom da neće moći, u skorijem roku, biti izabrani u Dom naroda. Tako će oni, koji su čuvari temeljne bosanskohercegovačke vrednote, njene multietničnosti, biti kažnjeni i onemogućeni da budu birani u Dom naroda, umjesto da se tim zajednicama osigura dodatna podrška i tzv. pozitivna diskriminacija”, dodaje.

    Upozorio je da bi se uvođenjem praga za ulazak u Dom naroda Parlamenta FBiH direktno prekršile presude Evropskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci, Zornić, Šlaku i Pilav, od kojih svaka nalaže osiguranje mogućnosti svim građanima da budu birani u zakonodavnu vlast, neovisno o njihovom identitetu. Optužio je OHR da HDZ-u osigurava dugogodišnju vlast.

    “OHR svojom odlukom praktično osigurava HDZ vlast u idućim godinama, možda i decenijama. Po principu koji se nudi, HDZ će sa nekih 100.000 glasova imati punu kontrolu nad političkim procesima u FBiH, dok npr. stranke, koje su okupljene oko ujedinjene opozicije, niti sa svojih 500.000 glasova nemaju garanciju bilo kakvog utjecaja i kontrole procesa u zakonodavnoj vlasti. Ako se ovo zove evropskom praksom, onda molim OHR da nam pokaže gdje to još u Evropskoj uniji ima princip prema kojem se stranci sa pet puta manje glasova nudi veće garancije za učešće u vlasti od stranke ili grupe koja uživa podršku višestruko većeg broja glasača”, poručio je predsjednik SDP-a.

    I on je mišljenja da OHR navedenim prijedlogom nagrađuje one koji, kako je istakao, blokiraju FBiH već godinama, a kažnjava konstruktivne opcije, poput SDP-a koji je 2014. svojim glasovima deblokirao formiranje vlasti u ovom entitetu.

    “Osnovni princip i smisao postojanja SDP-a je jačanje pluralnosti i multietničnosti Bosne i Hercegovine. Mi smo čuvari tih principa već 111 godina i bit ćemo dok postojimo. Ponuđenim rješenjem, takva Bosna i Hercegovina se ubija. Mi to nećemo dozvoliti i svim sredstvima ćemo se suprotstaviti nametanju retrogradnog rješenja. Ovo smo jasno rekli i na današnjem sastanku”, istakao je.

    Kako je konstatovao, u SDP-u se ponose činjenicom da su građani prevazišli etničke barijere i da glasaju za kandidate SDP-a i drugih stranaka različite etničke pripadnosti od njihove.

    “Biraju ljude koje cijene, a ne Bošnjake, Hrvate ili Srbe. To je pozitivna praksa koja pokazuje da građani nadilaze etničke podjele. To je princip koji treba isticati, a ne kazniti. SDP će se boriti da glas Bosne i Hercegovine bude što jači, da glas svakog glasača vrijedi jednako”, naveo je.

    Zaključio je da podjele ne prihvataju, da im je svaki čovjek jednak, da će se uvijek zalagati da svako može biti ponosni pripadnik svoga naroda, ali još, kako je naglasio, ponosniji Bosanac i Hercegovac i da taj princip nikada neće izdati.

  • Konaković apeluje Schmidtu na “zdrav razum”: Nemojte to raditi Bosni i Hercegovini

    Konaković apeluje Schmidtu na “zdrav razum”: Nemojte to raditi Bosni i Hercegovini

    Predsjednik NiP-a Elmedin Konaković komentarisao je ono za šta se predstavlja kao prijedlogom Christiana Schmidta za izmjene Izbornog zakona.

    Riječ je o prijedlogu za koji dio domaćih političara tvrdi da podrazumijeva da se uvede cenzus u izboru delegata u Domu naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine od tri posto. I Konaković smatra da bi to bila nagrada za sve one koji su, kako je naveo, etnički očistili prostor u kojem žive.

    “Jedan, tri, pet ili neki drugi procenat – potpuno je svejedno, prestrašno zvuči. Cementira postojeće stanje i šalje poruku da se etničke grupe dodatno homogeniziraju na prostoru na kojem žive, da se sa drugim grupama ne miješaju”, konstatovao je.

    Prema njegovim riječima, apeluje na zdrav razum visokog predstavnika, “nemojte to raditi Bosni i Hercegovini”.

    Iz ostalih stranaka, koje se protive etničkom konceptu Izbornog zakona, također su ranije poručili da im je neprihvatljiv Schmidtov prijedlog Izbornog zakona.

  • Džaferović: OHR-ov prijedlog je napad na prava građana, može imati opasne implikacije

    Džaferović: OHR-ov prijedlog je napad na prava građana, može imati opasne implikacije

    Predsjedavajući Predsjedništva BiH Šefik Džaferović smatra da je nedopustivo uvoditi dodatnu diskriminaciju i blokade kroz izmjene Izbornog zakona prema objavljenom prijedlogu OHR-a.

    Džaferović je kazao da neki od objavljenih prijedloga predstavljaju napad na prava građana zagarantovana Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.

    “Dom naroda je zakonodavni dom i ne može nikome biti uskraćena mogućnost da bude izabran u njega samo zato što u etničkom smislu pripada manjini, koja u kantonu u kojem živi ne prelazi tri posto”, kazao je Džaferović.

    Džaferović je dodao da bi uvođenje ovog praga značilo, pored postojeće, uvođenje dodatne etničke diskriminacije prema značajnom broju građana, što je neprihvatljivo.

    “Nadalje, neprihvatljiv je i prijedlog o povećanju broja delegata u svakom klubu potrebnih za izbor predsjednika Federacije sa 6 na 8, jer se time umjesto uklanjanja postojećih uvode nove mogućnosti za blokadu”, dodao je on.

    Na osnovu svog mandata, OHR je, ako se već odlučio na izmjene Izbornog zakona u toku izbornog procesa – trebao, kaže Džaferović, da utvrdi izmjene koje bi osigurale veći stepen integriteta izbora i ukloni blokade, a ne da uvodi dodatnu diskriminaciju i dodatne blokade.

    “Ovo je izuzetno ozbiljan proces, sa potencijalno opasnim implikacijama, jer se radi o pokušaju izvođenja najvećih promjena političkog sistema u BiH u zadnje skoro dvije decenije te pozivam na punu transparentnost i odgovornost”, zaključuje Džaferović.

  • Austrijanci o potezima Schmidta: Hrvatska od SAD-a tražila izmjene zakona u skladu sa zahtjevima HDZ-a

    Austrijanci o potezima Schmidta: Hrvatska od SAD-a tražila izmjene zakona u skladu sa zahtjevima HDZ-a

    Austrijski list Der Standard također je pisao o najavama da će Christian Schmidt nametnuti izmjene nacionalnog Izbornog zakona što bi zapravo ispunilo zahtjeve HDZ-a koji već neko vrijeme traži izmjene njegovih odredbi.

    Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt razmatra izmjenu izbornog zakona svojim bonskim ovlastima.

    Ovom promjenom bi izašao u susret željama hrvatskih političara poput nacionalističkog predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića, koji je nedavno pozvao Schmidta da promijeni Izborni zakon po zamisli hrvatskih političara u BiH i Hrvatskoj, istaknuto je u analizi novinarke Adelheid Wolfl.

    Wolfl smatra da je politički cilj MIlanovića i onih bliskih njemu, spriječiti formiranje vlasti u Federaciji bez najjače hrvatske nacionalističke stranke HDZ-a, što se u prošlosti događalo. Bh. HDZ, sestrinska stranka vladajućeg HDZ-a u Hrvatskoj stoga je posljednjih mjeseci kroz brojne političke intervencije i pregovore sa EU i SAD-om pokušavao ostvariti svoje ciljeve u bh. parlamentu, ali za to nije bilo većine.

    Sada je pritisak na Schmidta očito pojačan kako bi se on, prema tumačenju brojnih analitičara i političkih aktera povinovao zahtjevima HDZ-a korištenjem bonskih ovlasti.

    “Otključavanje Federacije BiH”

    Prema pisanju medija, Schmidt bi s jedne strane mogao uvesti tehničke izmjene zakona kako bi se u budućnosti izbjegla izborna manipulacija, ali se s druge strane razmatra nova definicija formule za “deblokiranje Federacije”.

    Dom naroda, drugi dom u parlamentu Federacije, ključan je da HDZ osigura svoju vlast, jer ima ovlasti veta koje HDZ može koristiti za blokiranje zakonodavnih projekata. Izmjenom izbornog zakona sada se očito želi osigurati da oni kantoni u kojima je HDZ posebno jak dobiju više glasačke moći. Riječ je o formuli koja je ranije također bila diskreciona ovlast izborne komisije.

    Diskreciono pravo izborne komisije

    Ustavni pravnik iz Graza i stručnjak za Bosnu i Hercegovinu Josef Marko objašnjava da je izborna komisija ranije mogla sama odlučiti da, na primjer, nijedan hrvatski poslanik ne može biti delegiran iz jednog od deset kantona jer je broj glasova za to nije bio dovoljan pa se dodatni hrvatski kandidat delegira iz drugog kantona. Ovo diskreciono pravo mogućnosti kompenzacionih mandata sada bi moglo biti ukinuto potencijalnom odlukom Schmidta.

    “Ako to od početka odredite zakonom, diskrecija je eliminisana”, rekao je Marko za Standard.

    “Međutim, nakon svakog popisa morate prilagoditi formulu, jer mora postojati proporcionalna veza između popisa i mandata, ali bezobrazluk je ovaj proces nazivati ​​deblokadom, jer blokatori su upravo oni koji traže deblokadu”, objašnjava Marko, podsjećajući na ulogu HDZ-a.

    Poremećen pluralizam

    Marko također smatra da bi ovakva odluka visokog predstavnika mogla ozbiljno narušiti ili čak eliminirati pluralizam između različitih hrvatskih interesa koji prevladavaju u različitim dijelovima zemlje jer bi novi propis vodio ka kvazimonopolu jedne stranke, odnosno HDZ-a.

    Iznad svega, kritikuje se da bi Schmidt promijenio Izborni zakon tako neposredno prije izbora 2. oktobra. S druge strane, tvrdi se da bi izmjena izbornih formula koja odgovara HDZ-u trebala stupiti na snagu tek nakon izbora. Međutim, Marko upozorava na delegitimizaciju izbora kroz promjene neposredno prije glasanja.

    “Izgleda kao popuštanje pred zahtjevima koji bi se mogli protumačiti kao manipulacija”, istakao je.

    HDZ je proteklih mjeseci već dao prijedlog za uvođenje reorganizacije izbornih jedinica kako bi maksimizirali vlastite šanse za uspjeh, što podsjeća na gerrymandering poznat u SAD-u.

    Savjet za implementaciju mira

    U svakom slučaju,Savjet za implementaciju mira, tijelo vlada odgovornih za Visokog predstavnika, sastalo se u utorak kako bi razgovaralo o prijedlozima za izmjenu Izbornog zakona, no nije postignut dogovor u tijelu koje uključuje i SAD i Njemačku.

    Prema diplomatama, Hrvatska je ranije tražila od SAD-a da rade sa Schmidtom na promjeni izbornog zakona. SAD, zauzvrat, imaju interes da prodaju vojnu opremu Hrvatskoj i da zemlju čvrsto drže na proameričkom kursu.

    Osim toga, u Washingtonu postoji jaka struja mišljenja koja želi postići dogovor između najjačih hrvatskih i najjačih bošnjačkih stranaka, HDZ-a i SDA, na osnovu Washingtonskog sporazuma iz 1994. godine slijedeći Schmidtovu inicijativu. Za SDA se čini posebno atraktivnim ograničavanje mogućnosti veta u Domu naroda, što bi očito također moglo biti dio dogovora.

    Nejasno je da li će Schmidt zaista koristiti bonske ovlasti. Nedavno je presretnut razgovor prema kojem bi moglo doći do nasilnih nereda u Hercegovini i proglašenja “trećeg entiteta”, odnosno posebnog dijela zemlje, ako se izborni zakon ne promijeni u skladu sa zahtjevima HDZ-a.

  • “Šmit samo što još nije rekao da se za ‘Bosnu ne brine dok su džamije pune'”

    “Šmit samo što još nije rekao da se za ‘Bosnu ne brine dok su džamije pune'”

    Politikolog Nenad Kecmanović ocijenio je da se toliko osporavani Kristijan Šmit, kad se malo razmisli, ponaša u skladu sa svojom realnom pozicijom – živi u muslimanskom Sarajevu, gdje su ga prihvatili kao svog visokog predstavnika, pa i zastupa bošnjačke interese u interpretaciji Bakira, Šefika, Bisere, Željka i samo što još nije rekao da za “Bosnu ne brine dok su džamije pune”.

    “Hajde kad to kažu lider SDA, bošnjački član Predsjedništva, ministar inostranih poslova u Savjetu ministara, onda iza njih stoji izborni legitimitet, pa valja reagovati, ali šta kad isto kaže njemački turista, koji se lažno predstavlja kao visoki predstavnik? Treba li ga ignorisati ili tretirati kao njihovog portparola”, naveo je Kecmanović u autorskom tekstu za Srnu.

    Podsjetivši da je “Šmit onomad otkrio da školski programi istorije u entitetima i kantonima nisu ujednačeni”, pa je “odlučio da se time pozabavi”, Kecmanović je upozorio da to praktično znači da će oživjeti bošnjačku inicijativu da se dejtonska nadležnost za obrazovanje djece otme Vladi Republike Srpske i prebaci u Savjet ministara u Sarajevu.

    “Da, zaista, jeste nezgodno što djeca u Srpskoj ne uče o ‘srpskoj agresiji’, ‘opsadi Sarajeva’, ‘genocidnoj Republici’, ‘lošem srpskom narodu’, kao što ni u bošnjačkim programima nema ništa o srpskom plebiscitu, teroru nad sarajevskim Srbima, ritualnom klanju srpskih zarobljenika kod Vozuće, jami Kazani, Dobrovoljčakoj, Tuzlanskoj koloni…”. istakao je Kecmanović, upitavši da li bi programe trebalo razmijeniti ili mehanički sastaviti u jedan radi razvijanja kritičkog mišljenja, ili ukinuti nastavu istorije da ne kvari djecu?

    Posebno zgražavanje, naveo je Kecmanović, izazivaju “dvije škole pod jednim krovom” u FBiH, koje su, u stvari, slika i prilika BiH i predstavljaju pravi način socijalizacije za odrastanje i život u njoj.

    “Ništa neviđeno! U centru Brisela nalazi se zgrada u kojoj su smještene redakcije vodećih belgijskih medija, ali prostor je fizički podijeljen na dijelove koje koriste flamanske i valonske redakcije. Dva ulaza i izlaza, a ni u međuvremenu, na pauzama, kolege novinari se ne miješaju. Klasik teorije konsocijativne demokratije Arent Lajphart, inače Amerikanac holandskog porijekla, piše da u Holandiji katolici i protestanti imaju odvojene škole, banke, bolnice, sindikate, sve do lovačkih i udruženja filatelista i ‘jedino se susreću na ulici i u vojsci'”, naglasio je Kecmanović.

    On je dodao da su u zasebnim školama i nastavni programi različiti, i to, naravno ne iz matematike, fizike ili hemije, nego iz predmeta koje mi zovemo nacionalne discipline.

    Prema njegovim riječima, Belgijancima i Holanđanima, odnosno flamancima-Valoncima i protestantima–katolicima, konsocijativno uređenje i praksa ne smetaju da budu među zemljama sa najvišim standardom u Evropi. Iako kod njih ne važi princip jedan čovjek-jedan glas, niko ne osporava da su građanske države.

    “Poratna BiH u Dejtonu modelovana je upravo kao demokratska konsocijacija, pa nikom nije palo na pamet da bi upravo neki Belgijanac ili Holanđanin bio najpodesniji za visokog predstavnika. Tim više što ni Srbi ni Hrvati ni Bošnjaci nemaju negativna iskustva sa tim državama kao, recimo, sa Austrijom i Njemačkom”, rekao je Kecmanović i dodao:

    “Ali ne, Nijemci i Austrijanci, Petrič, Švarc-Šiling, Incko i lažni Kristijan Šmit baš su oni pravi koji odgovaraju ciljevima ‘međunarodne zajednice’. Potomci okupatora BiH iz dva svjetska rata koje su jedni u BiH većinom dočekivali cvijećem, a drugi većinom odlazili u gerilu, posjeduju naslijeđeno iskustvo kako sa narodima u BiH. Ali, izvještaji sa terena, pohranjeni u bečkim i berlinskim arhivama, ne služe za bolje razumijevanje nacionalnih odnosa u protektoratu, nego kroćenju ‘buntovnih’ Srba”.

    On je dodao da je Šmit sve proučio pripremajući se za nesuđenu funkciju, ali nije stigao i posljednje poglavlje istorije BiH unutar SFRJ, jer je taj period bio svijetu prezentovan kao uspješna priča koju treba ponoviti.

    “Krajem 70-ih i početkom 80-ih, kada je u socijalističkoj BiH cvjetalo zajedništvo i suživot, vodile su se žestoke polemike na temu takozvanih nacionalnih disciplina koje se sada poduhvatio lažni visoki predstavnik Šmit. Projekat istorije BiH u ANUBiH zapeo je na pitanju da li je osmanska vlast u BiH bila okupacija ili uprava, a na Filozofskom fakultetu u Sarajevu da li se istorija književnosti i umjetnosti u BiH sastoji od tri nacionalna ili je jedna integralno bosanska”.

    “Hasan Grapčanović, nepoznat našim savremenicima, čak i u Bosni, bio je potpredsjednik Centralnog komiteta Saveza komunista zadužen za obrazovanje i kulturu, sa misijom da objedini tri nacionalne istorije, istorije književnosti i jezika kao temelj kulturne integracije BiH, koja, kako je zborio Hamdija Pozderac, ‘neće da bude ni više ni manje nego ostale republike’. Inspiracija su bile ideje Muhameda Filipovića o bosanskom duhu u književnosti BiH. Problem su bili Ivo Andrić i Meša Selimović koji su se osjećali Srbi, a tek je nezaobilazni Petar Petrović Njegoš zbog ‘istrage poturica’ bio teško iskušenje za prosvjetno-pedagoške institucije i nastavnike”, precizirao je Kecmanović.

    Prema njegovim riječima, “na partijskom aktivu Filozofskog fakulteta u Sarajevu Milorad Ekmečić je objašnjavao drugu Hasanu da se istorija u udžbenicima ne može mijenjati unazad ma koliko protivrječila samoupravnom socijalističkom zajedništva i suživotu”.

    “Tek sa maternjim jezikom u SR BiH je bila sprdačina! U svega nekoliko školskih godišta taj jezik je najprije bio srpski, pa je onda nazvan ‘srpskohrvatski’, pa onda ‘srpskohrvatski/hrvatskosrpski’, a poslije rata srpskom i hrvatskom jeziku Bošnjaci su u prilog jedinstvenoj državi dodali i ‘bosanski'”, podsjetio je Kecmanović.

    On je istakao da se Šmit, međutim, ne oslanja na nauku i istorijske pouke, niti na Dejtonski sporazum po kome je obrazovanje u nadležnosti entiteta, nego na odluke Haškog tribunala.

    “Tamo su tri jezika presudili kao jedan zvani ‘bhs’. Tako se srpski, iako izvorni, ‘po abecedi’ našao na posljednjem mjestu. Ako može jedan književni jezik, može i jedna književnost. Zašto ne i jedna ‘bosanska’ istorija međunacionalnih pokolja prilikom svake smjene osvajača, okupacija, aneksija protektorata”, naveo je Kecmanović u autorskom tekstu za Srnu.

    On je podsjetio da je prije nekoliko godina jednoj grupi NVO neoliberalnih evroentuzijasta iz Beograda palo na um da naprave zajednički školski program istorije za zapadnobalkanske zemlje iz koga bi se izbrisalo sve ono što jednim ili drugim narodima smeta, i štopreko obrazovanja novih naraštaja reprodukuje negativne istorijske uspomene.

    Ovaj apstraktno-humanistički projekat, ocijenio je Kecmanović, pokazao se koliko dobar za uzimanje para iz fondova EU, toliko i nedotupavan, jer je insistirajući isključivo na uzajamno pozitivnim iskustvima dva naroda, gradivo istorije pretvorio u karikaturu, te je brzo pao u zaborav.

    “Nacionalne discipline se i nazivaju nacionalne zato što ih, recimo Srbi, usklađuju sa sunarodnicima u matici, a ne sa drugim narodima, recimo drugonacionalnim Bošnjacima, koji imaju svoju istoriju 12 genocida, svoj ‘bosanski jezik’, svoju alhimijado književnost. Zato Pedagoški zavod u Banjaluci radi na zajedničkim nastavnim programima sa Pedagoškim zavodom u Beogradu, a ne sa onim u Sarajevu. Uprkos svemu tome, postoje diktatorska bonska ovlašćenja, ali nema ko da ih koristi, jer Šmit nije visoki predstavnik”, zaključio je Kecmanović.