VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Šmit: Postajem jako ljut, sit sam svega

    Šmit: Postajem jako ljut, sit sam svega

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg RS ne priznaje, tokom današnje posjete Goraždu izjavio je da nikada nikome nije rekao da će on mijenjati Izborni zakon BiH, da postaje jako ljut i da je sit svega.

    Ne precizirajući način, najavio je da će deblokirati trenutno stanje i da neće svi biti sretni.

    Odgovarajući na novinarsko pitanje, da li je spreman nametnuti određene izmjene Izbornog zakona BiH obzirom da politički dogovor izostaje kao i na određene kritike da svojim izjavama o nezastupljenosti Hrvata i potrebu da se to promijeni, u posljednje vrijeme udaljuje BiH od građanskog koncepta, Šmit je bio vidno ljut, pišu federalni mediji.

    “Jasno ću reći da ja apsolutno nikad nikome u Sarajevu nisam rekao da ću ja mijenjati Izborni zakon, a 15 godina političari u ovoj zemlji nisu u stanju dogovoriti se o Izbornom Zakonu, pitajte njih zašto to nije promijenjeno? Postajem jako ljut, jer svi ovdje krive sve druge i uvijek je neko drugi kriv. Nije to put prema Evropskoj uniji”, rekao je Šmit, prenosi Fena.

    Dodao je da bh. političare treba pitati zašto to nisu riješili u Butmiru, Neumu ili u okviru Aprilskog paketa.

    “Zaista sam sit svega toga i krajnje je vrijeme da sjednu i da počnu da rade, jer ljudi ovdje imaju pravo i zaslužuju da oni koje su izabrali kao svoje predstavnike, rade u njihovo ime. Federacija nema Vlade već četiri godine, ja to namjeravam deblokirati i neće svi biti sretni s tim”, rekao je Šmit.

    Istakao je da neće biti ni predsjednik Federacije sretan zbog toga.

    “Ali ja, koliko god strpljiv čovjek bio, jednostavno ne mogu to više tolerisati. Ja ne znam šta je ovo – sve što želim je da deblokiram stanje, a svakako nema govora o tome da bih ukinuo Ostale i van pameti je pričati tako nešto o meni. Ono što ja postavljam kao pitanje – zašto u Domu naroda Federacije imate predstavljene ostale, a u Domu naroda države nemate. To ne mogu ja promijeniti jer je riječ o odredbi iz Dejtonskog sporazuma, to moraju oni koji sjede na tim funkcijama, iz SDA, HDZ-a, SNSD-a ali kažem opet da neću prihvatiti stalna krivljenja i zaista smatram ličnom uvredom kada mi se inputira da ja dovodim u pitanje teritorijalni integritet i Ostale u ovo zemlji”, rekao je Šmit i dodao:

    “Ljudi u ovoj državi i gradu su izgubili živote da bi je sačuvali i ja neću biti dio političkih igara. Vrijeme je da se odluči i da se stvari deblokiraju”.

  • Komšić: Šmit traži bilo kakav izgovor za nametanje etničke diskriminacije

    Komšić: Šmit traži bilo kakav izgovor za nametanje etničke diskriminacije

    Željko Komšić, član Predsjedništva BiH, ocijenio je da su pokušaji Kristijana Šmita, visokog predstavnika u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, da pronađe bilo kakav izgovor za nametanje diskriminišućih odredaba Izbornog zakona, još jedan pokušaj da se zauvijek cementira presudan uticaj zvaničnog Zagreba na političke procese u Bosni i Hercegovini.

    “Vidljivo je da gospodin Šmit traži bilo kakav način kojim bi zadovoljio ovdašnju javnost, a da pri tome Dom naroda FBiH putem nametnutih odluka isporuči Zagrebu. Pokušaj discipliniranja Čavare, koji je po svoj prilici uigran, jeste smiješan i jedino je u funkciji pridobijanja izgovora za nametanja diskriminirajućih rješenja”, rekao je Komšić, piše N1.

    On je dodao da napori koji se ulažu kako bi se Dom naroda i političko odlučivanje iz BiH prenijelo u Zagreb iziskuju to da se probosanske, a posebno građanske opcije dogovore oko pozicije vezane za ulogu Doma naroda.

    “Raniji ujednačeni stavovi o potrebi reduciranja ovlasti domova naroda dobra su polazna osnova za jedinstven stav po tome pitanju”, rekao je Komšić.

  • Šmit pisao zvaničnicima Federacije BiH

    Šmit pisao zvaničnicima Federacije BiH

    Visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, Kristijan Šmit uputio je pismo predsjedniku i potpredsjednicima FBiH kao i članovima zajedničkog kolegija Parlamenta FBiH u kojemu poziva da imenuju sudije u Ustavnom sudu FBiH i Vijeću za zaštitu vitalnih interesa.
    U pismu upućenom Marinku Čavari, Milanu Dunoviću i Meliki Mahmutbegović kao i članovima kolegija federalnog parlamenta, Šmit ističe kako je razočaran njihovim propustima da ispune obaveze i postupe u skladu sa Ustavom FBiH.

    “Pišem vam duboko razočaran zbog kontinuiranog propusta da imenujete sudije na četiri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu Federacije BiH i njegovom Vijeću za zaštitu vitalnih interesa, što ima direktne implikacije na sposobnost Ustavnog suda i njegovog Vijeća za zaštitu vitalnih interesa da izvršavaju svoje ustavne odgovornosti. Konkretno, sa samo četvero od sedam sudija, Vijeće za zaštitu vitalnih interesa nema kvorum i blokirano je”, upozorio je Šmit.

    Istakao je da je Visoki sudski i tužilački savjet Bosne i Hercegovine (VSTV) dostavilo predsjedniku i potpredsjednicima Federacije BiH kandidate za sva upražnjena mjesta te da je 16. oktobra 2019. godine dostavilo listu uspješnih kandidata za upražnjena mjesta troje sudija, a zatim još jednu listu uspješnih kandidata za dodatnog sudiju 26. februara 2021. godine.

    Pismo Šmita upućeno predsjednicima i potpredsjednicima FBiH
    “Do danas niste imenovali nijednog od tih sudija kako to zahtijeva Ustav Federacije BiH. Ovo jasno predstavlja propust da izvršite svoje ustavne obaveze. Pozivam Vam da bez daljeg odlaganja, imenujete sudije za upražnjena mjesta. Samo postupanjem u skladu sa Ustavom Federacije BiH možete pokazati svoju opredijeljenost za pronalaženje pozitivnih rješenja za probleme ove zemlje”, napisao je u pismu Šmit.

    On je naglasio kako će se nastaviti baviti pitanjem imenovanja sudija, da tu problematiku shvata veoma ozbiljno te da je ona njegov prioritet.

  • U NSRS stigla odluka Šmita, odgovorili mu da je podlegao pritisku sarajevske ulice

    U NSRS stigla odluka Šmita, odgovorili mu da je podlegao pritisku sarajevske ulice

    U kabinet predsjednika Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljka Ćubrilovića juče je dostavljena odluka Kristijana Šmita o tehničkim izmjenama Izbornog zakona.

    Ćubrilović je podsjetio da su za Narodnu skupštinu Republike Srpske obavezujući akti koje ona donosi kao najvažniji zakonodavni organ vlasti Republike Srpske.

    U skladu sa tom odlukom, ističe kako je za zastupnike obavezujući Zaključak NSRS-a od 10. marta 2022. godine u vezi Ocjene rada visokog predstavnika, primjene Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH u periodu razgovora o imenovanju novog visokog predstavnika.

    “NSRS smatra da je provedba civilnog dijela mirovnog sporazuma odavno postugnuta, a da su prisustvo i aktivnosti Kancelarije visokog predstavnika već duži niz godina ozbiljan teret napretku BiH i nespojivi sa pojmom Ustava BiH, te predstavljaju prepreku na njenom putu ka evropskim integracijama. Nakon 25 godina mira u BiH, krajnje je vrijeme da OHR bude zatvoren i da odgovornost za budućnost i funkcionisanje BiH postane isključivo pravo i nadležnost naroda u BIH u njihovih političkih predstavnika, bez stranog uplitanja ili druge vrste ugrožavanja demokratskih procesa i mehanizama propisanih Ustavom BiH”, navedeno je u odluci.

    Ćubrilović je podsjetio da NSRS smatra da je neophodno da domaće institucije preuzmu odgovornost za funkcioniranje BiH i da su neprihvatljivi, nedemokratski i necivilizirani postupci da “stranac nameće zakonska rješenja za BiH”.

    “Naglašavamo da je potpuno neprihvatljiva činjenica da neko ko pretenduje da bude međunarodni predstavnik podliježe pritisku sarajevske ulice i bošnjačkih političara, a ne uvažava stav legalnog i legitimnog demokratskog organa kao što je NSRS”, dio je pisma upućenog Šmitu.

    NSRS i dalje je opredijeljena za demokratizaciju društva i zalaže se za potpunu “suverenost BiH i njenih entiteta”, ali bez prisustva visokog predstavnika i stranih sudija u Ustavnom sudu BiH, “a što je nedopustivi presedan koji obesmišljava svaki pokušaj normalizacije odnosa, vladavine prava i procesa evropskih integracija”.

  • Niko od političara nije zadovoljan Šmitovom odlukom

    Niko od političara nije zadovoljan Šmitovom odlukom

    Nakon što je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH većina političkih subjekata u BiH osuđuje ovu odluku, ili u najmanju ruku nisu u potpunosti zadovoljni.

    U RS odluku osuđuju jer su načelno protiv nametanja i ne priznaju visokog predstavnika kojeg nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.

    Hrvatski predstavnici su nezadovoljni što Šmit nije nametnuo odredbe o legitimnom predstavljanju, a stranke u Sarajevu su kivne što je Šmit uopšte razmatrao da nametne izmjene koje su tražili Hrvati.

    Sudeći prema najavama, Šmit ne isključuje mogućnost daljih nametanja koja bi se odnosila na implementaciju presude “Sejdić i Finci”, a u toj situaciji moglo bi doći do daljeg zaoštravanja odnosa između Bošnjaka i Hrvata, i odnosa prema visokom predstavniku uopšteno.

    Što se tiče tehničkih odluka koje je Šmit donio, u Centralnoj izbornoj komisiji djelimično su zadovoljni jer smatraju da su dobili nove alate i ovlaštenja u kontroli poštovanja izbornih pravila.

    Suad Arnautović, predsjednik CIK-a, izjavio je da se Šmit konsultovao s njima prije nego što je donio odluku i zahvalio mu je što je, kako je rekao, dao CIK-u etički pancir koji će im omogućiti da prvi put za kršenja izbornog procesa kažnjavaju i predsjednike stranaka.

    “Ovo je prvi put da dobijemo set zakonskih rješenja koja će ojačati CIK i dati alat i mogućnost da istražuje i sankcionira najodgovornije političke dužnosnike”, rekao je on.

    Među brojnim odredbama koje je Šmit nametnuo neke od najvažnijih su zabrana funkcionerima da koriste javne resurse za stranačke svrhe i oštrije odredbe o sprečavanju govora mržnje.

    U OHR-u su nakon odluke istakli da izmjene omogućavaju građanima da ostvaruju demokratska prava na slobodnim, pravičnim i demokratskim izborima.

    “Izražavamo žaljenje što političke stranke nisu mogle iskoristiti proces za postizanje dogovora o ustavnim i izbornim reformama potrebnim radi vraćanja povjerenja građana i predviđenim u Mišljenju Evropske komisije o zahtjevu koji je BiH podnijela za članstvo u EU”, naglasili su oni.

    U njemačkoj ambasadi ističu da pozdravljaju odluku kako bi se osigurali transparentni i pošteni izbori.

    Šmit je u intervjuu za “Deutsche Welle” juče izjavio da ne želi produbljivati etničke podjele te da štiti teritorijalni integritet BiH, ali je dodao i da nije u redu da se u mjestima gdje živi malo Hrvata bira jedan delegat u Dom naroda, a u Hercegovačko-neretvanskom kantonu, gdje ih je više od sto hiljada, biraju samo tri.

    Ne želim mijenjati važeći Izborni zakon, ali moja namjera je pronaći pravi način za rješavanje tih problema. I tu se mogu osloniti na mogućnosti koje mi daju bonska ovlaštenja ako baš ne ide nikako drugačije”, rekao je Šmit.

    U “Transparency Internationalu” osuđuju mijenjanje Izbornog zakona samo tri mjeseca pred izbore i smatraju da same izmjene ne idu dovoljno daleko.

    “Ukoliko se bude očekivala primjena nametnutih izmjena tokom tekućeg izbornog ciklusa, one mogu ozbiljno ugroziti sposobnost izborne administracije da ih provede, što može izazvati pravnu nesigurnost”, kažu oni.

    Delegacija EU, Ambasada SAD i Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva juče su podržali Šmitovu odluku, ali su u Delegaciji EU takođe istakli da je opsežna međunarodna supervizija načelno nespojiva sa članstvom u EU, što se može protumačiti i kao kritika jačanja OHR-a.

    “EU duboko žali što političke stranke nisu uspjele da se dogovore o usvajanju mjera koje bi osigurale integritet i transparentnost izbornog procesa u BiH. Za rezultat imamo odluku visokog predstavnika Šmita”, rekli su oni.

    Najviše nezadovoljstva pokazali su Hrvati, koji su indirektno najavili da je poslije izbora moguć talas nestabilnosti. Borjana Krišto, potpredsjednica HDZ-a, smatra da ova odluka destabilizuje političke prilike. Krišto je istakla da ove tehničke izmjene Izbornog zakona ne doprinose integritetu izbornog procesa, kako tvrdi Šmit, s obzirom na to da se kroz izmjene daju ovlaštenja jednom tijelu za sprovođenje izbora, CIK-u, za koje kaže da je izabrano protivno zakonskoj proceduri.

    U RS smatraju da je ova odluka neprihvatljiva te su ponovili da Šmita ne priznaju kao visokog predstavnika. Nikola Špirić, predsjedavajući Doma naroda BiH i visoki funkcioner SNSD-a, izjavio je za Srnu da je cilj ovih nametanja kreiranje izbornih rezultata po volji međunarodne zajednice.

    “Nažalost, zanemarili su činjenicu da CIK nema unutrašnji kredibilitet ni legitimitet, kao i da će mu snaga pumpana izvana biti kontraproduktivna”, rekao je.

    Nenad Nešić, predsjednik DNS-a, ustvrdio je da Šmitova odluka ponižava BiH i ojačava krizu te da BiH ne može biti država ako “gubernatori spornog legitimiteta” donose zakone umjesto zakonodavca, dok je Spomenka Stevanović, potpredsjednica Demosa, Srni naglasila da je i najgori dogovor izabranih političkih predstavnika ovdašnjih naroda bolji od bilo kojeg nametnutog rješenja sa strane.

    Mirko Šarović, predsjednik SDS-a, rekao je da je vlast u RS svojim potezima oživjela protektorsku ulogu visokog predstavnika.

    “Sada se svi suočavamo s tom činjenicom koja dugoročno šteti interesima RS”, rekao je on.

  • “Pripremite ideje”

    “Pripremite ideje”

    Krstijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao Visokog predstavnika u BiH, izjavio je da će se sa političarima u BiH sastati za nekoliko sedmica kako bi sa njima razgovarao o daljim koracima kada je riječ o Izbornom zakonu u BiH.

    Šmit je za Federalnu televiziju rekao da je političarima u BiH poručio da do avgusta ili septembra pripreme ideje.

    – Nadam se da će neke stvari, poput blokade, biti riješene. A onda će i druge stvari biti riješene. Onda ćemo u odgovarajuće vrijeme donijeti odluku – orijentisaću se šta je važno za građane – dodao je Šmit.

    Istakao je da je taktiziranje na račun građana prošlost.

    – Molim da se jasno shvati – ja ne razlikujem je li neko iz ove ili iz one partije. U svim partijama ima ljudi koji su u redu i ne. Ovde je reč o pojedinim političkim odlukama koje se moraju donijeti – rekao je Šmit.

    Šmit je juče nametnuo tehničke izmjene u Izbornom zakonu BiH.

  • Plenković nezadovoljan odlukom Šmita: Zgrožen sam izjavama Izetbegovića

    Plenković nezadovoljan odlukom Šmita: Zgrožen sam izjavama Izetbegovića

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da je paket izmjena Izbornog zakona u BiH Kristijana Šmita ispod očekivanja i nedovoljan.

    On je osudio je izjave s protesta u Sarajevu, a za izjavu Bakira Izetbegovića o prebrojavanju kazao je da ga je zgrozila.

    Govoreći o Izbornom zakonu u BiH kazao je da je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg Republika Srpska ne priznaje, odlučio dotaknuti samo dio paketa koji se odnosi samo na integritet izbornog procesa, prenosi HRT.

    “To je po mom sudu daleko ispod očekivanja i nedovoljno. Nakon neuspjelih pregovora koji su se vodili slijedom sporazuma u Mostaru prije dvije i pol godine, nastojale su političke stranke, prije svega, Bošnjaka i Hrvata, na razini Federacije, postići neki dogovor. Sami nisu uspjeli, osim dogovora o izborima u gradu Mostaru. Međutim dogovor o izbornoj i ustavnoj reformi na središnjoj razini vlasti, osobito na razini Federacije, nije postignut”, dodao je Plenković.

    Podsjetio je da su tu nastojali pomoći EU i SAD, ali nije bilo rezultat. Potom je i predsjednik Evropskog savjeta nastojao pokrenuti određene procese da bi se prekinule tenzije.

    Međutim, kaže Plenković, “bilo je očito da predstavnici bošnjačkih političkih stranaka, prije svega SDA, nisu htjeli postići dogovor s predstavnicima političkih stranaka Hrvata o reformi izbornog zakona i ustavnoj reformi”.

    “Njima odgovara status quo i izborni sustav u kojem će hrvatski narod u BiH i hrvatske političke stranke biti minorizirani, marginalizirani, preglasani i u svakom slučaju i dalje u neravnopravnom položaju, i to ne samo kada je riječ o izboru člana Predsjedništva BiH, gdje je Komšić odradio tri mandata, po nama kao nelegitimni hrvatski predstavnik, jer za njega uglavnom glasuju Bošnjaci”, istakao je Plenković.

    “Ono što je još gore su prosvjedi koji su bili organizirani u Sarajevu. Organizirale su ih bošnjačke političke stranke. Na njima smo vidjeli teške uvrede, pa čak i prijetnje prema visokom predstavniku gospodinu Šmitu. To je, siguran sam, donekle utjecalo na njegovo rezoniranje. Vidjeli smo u medijima da je on imao namjeru mijenjati Izborni zakon. Imao je i još niz važnih političkih tema koje bi unaprijedile ustavni i zborni ustroj BiH, međutim u ovoj fazi on to nije učinio”, kazao je.

    Plenković je istakao da je Šmit ostavio još nekoliko sedmica političkim akterima u BiH da se sami dogovore.

    “Nemam nekih velikih očekivanja i iluzija da će se oni sada u ljetnim mjesecima, nakon dvije godine propuštenih dogovora, sjesti i dogovarati, a posebno nakon niza agresivnih izjava, pa nekih čak i pozivanjem na prebrojavanje. Kad se netko prebrojava onda se priprema za neki sukob. To je izjava gospodina Izetbegovića, koja me zgrozila i koju osuđujem. Mislim da je to izvan svih okvira”, istaknuo je Plenković.

  • Šmit popustio Bošnjacima

    Šmit popustio Bošnjacima

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, popustio je pod pritiskom Bošnjaka i u ovom trenutku nametnuo je samo tehničke izmjene Izbornog zakona, s tim da je liderima partija iz FBiH ostavio vremena da dogovore i političke izmjene Izbornog zakona, a ukoliko se to ne desi, nije isključena mogućnost još jednog nametanja izbornih pravila u BiH.

    Šmit je donio odluku o izmjenama i dopunama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine koje se odnose na, kako je rekao, paket transparentnosti izbora.

    Radi se o tehničkim izmjenama Izbornog zakona koje se odnose na integritet izbora, dok su političke ostavljene za kasnije nakon oštrih reakcija stranaka i građana na prvobitne izmjene koje su procurile u javnost.

    “Danas donosim odluku o transparetnosti, odluku koja garantuje slobodnu i fer kampanju. Nažalost niko od političara nije uspio u Neumu ni u parlamentu. A bila su dva pokušaja međutim nije bilo većine”, rekao je on.

    Rekao je da ne toleriše ratnohuškačke izjave i politiku i da je Dejtonski sporazum temelj ove zemlje koje je donio mir.

    Pozvao je na ukidanje blokade institucija kako bi se moglo ući u razuman dijalog.

    Rekao je da neće učestvovati u predizbornoj kampanji ni za jednu stranu, već da će samo na umu imati ljude u ovoj zemlji.

    “Proći ću diljem zemlje da čujem šta ljudi stvarno misle. Imam utisak da ono što čujem ovdje nije ono što ljudi stvarno žele”, rekao je on. Rekao je da niko ne smije da bude isključen, posebno misleći na Ostale dodavši da je neprihvatljivo da već 12 godina nije implementirana odluka u predmetu Sejdić i Finci.

    “Ja sam spreman da uđem u razgovore s svima koji to traže ali razgovori moraju biti na državnom nivou. Mislim da je važno da ostali imaju ista prava”, rekao je on.

    Inače, Šmit je danas okupio lidere pojedinih političkih partija iz Federacije BIH, a kako su neki od njih prenijeli na početku razgovora bio je bučan i lupao je šakom od sto. Ipak, na kraju je uprkos najavama o sveobuhvatnom nametanju Izbornog zakona, odlučio da nametne samo tehnički dio Izbornog zakona.

    Istovremeno, dok je trajao sastanak sa liderima stranaka iz Federacije BiH, nekoliko stotina građana okupilo se na protestima ispred zgrade OHR-a, odakle su kao i nekoliko dana prije, poručili da u suštini žele građansku državu- Nermin Nikišić, lider SDP-a rekao je da je jasno rečeno da se ne odustaje od mogućnosti nametanja odluke kada procijeni da je potrošeno puno vremena u kojem lideri nisu mogli da se dogovore.

    “Koje je to vrijeme, koji je to period ne znam”, rekao je Nikšić.

    I ostali lideri koji su bili na sastanku istakli su da su zadovoljni što Šmit neće nametati izmjene Izbornog zakona BiH kojim se rješavaju krupna politička pitanja kao što su cenzus, izbor Doma naroda, predsjednika i potpredsjednika FBiH.

    Elmedin Konaković, predsjednik stranke Narod i Pravda nakon završenog sastanka rekao je da je Šmit lupao po stolu i vikao te da su glavni krivci za novonastalu situaciju SDA i HDZ.

    “Nametanje izmjena Izbornog zakona na osnovu Mostarskog sporazuma bilo bi korak unazad. Vraćamo se na HDZ-ov zahtjev, koji to crpi iz stava SDA koja se pokušala povući ispod radara. Odbranili smo, čini mi se, nešto što je bio dogovor HDZ-a i SDA ali je ispred nas i dalje veliki izazov “, rekao je Konaković.

    Predstavnici HDZ-a na sastanku od Šmita su tražili da ne razdvajaju tehnički i politički dio Izbornog zakona dok su s druge strane u SDA rekli da su tehničke izmjene prihvatljive dok one kojima se uvodi diskriminacija neće biti prihvaćene.

    Željka Cvijanović, predsjednik Republike Srpske rekla je da nikakvi stranci i ljudi koje nije izabrao narod na ovim prostorima ne mogu da nameću zakone u BiH, jer je zakonodavstvo isključivo posao domaćih institucija i političkih faktora.

    “Imamo svoje domaće institucije koje su nadležene, zadužene i odgovorne za donošenje određenih akata. Dakle, ada se steknu uslovi, napravi dogovori i sporazum domaćih faktora oko određenih stvari, onda će se donositi odgovarajući zakoni”, rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o protestima u Sarajevu ispred zgrade OHR-a, Cvijanovićeva je rekla da je to prilično licemjerno navodeći da su Bošnjaci uporno pozivali strance da intervenišu te da sada kada im to ne odgovara protestuju.

    Majkl Marfi, američki ambasador u SAD rekao je da SAD podržavju namjeru Šmita da nametne izmjene Izbornog zakona te da SAD podržavaju suverenitet, teritorijalni integritet i multietnički karakter BiH.

    “Podržavamo snažan OHR i ovlaštenja koje ima, uključujući i bonska ovlaštenja te odluku da se ona koriste kada smatra da se trebaju koristi. To je politika SAD od 1995. i do sada se nije mijenjala”, rakao je Marfi.

  • Šmit danas saopštava odluku

    Šmit danas saopštava odluku

    Sjedinjene Američke Države snažno podržavaju rad i odluke OHR-a, uključujući i i korištenje bonskih ovlaštenja, poručio je ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini, Majkl Marfi.
    On je naglasio da se politika Sjedinjenih Američkih Država ostala ista, te da snažno podržavaju teritorijalni integritet i suverenitet BiH.

    “Sjedinjene Američke Države podržavaju jak OHR i ovlaštenja koja ima u cilju jačanja institucija BiH. To svakako uključuje i korištenje bonskih ovlasti. To su ovlasti koje se koriste onda kada smatra visoki predstavnik da su neophodne. Po tom pitanju politika SAD od 1995. godine je ostala ista i nije se mijenjala”, rekao je Marfi.

    Prema nezvaničnim informacijama Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, danas poslijepodne će saopštiti svoju odluku, a ona će se odnositi na zaštitu integriteta izbornog procesa. Ostale izmjena eventualno Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH navodno će biti nametnute eventualno naknadno.

    Kako saznaje N1 biće uvedena kazna do 30.000 KM, Centralnoj izbornoj komisiji daje se pravo da se s kandidatske lise ukloni osoba koja je lično odgovorna za kršenja, a tu je i mogućnost da se isključi stranka ili stranke ili koalicije, kao i nezavisni kandidat ili kandidati koji krše Izborni zakon BiH.

    Između ostalog mijenja se i dio zakona koji se odnosi na imenovanje članova opštinske izborne komisije, pa u slučaju da se imenovanje novog člana komisije ili člana koji ga zamjenjuje ne izvrši u zakonom propisanom roku, dopušta se Centralnoj izbornoj komisiji BiH da izvrši njihovo imenovanje.

    U Izborni zakon se dodaje i novi stav, prema kojem je zabranjena zloupotreba prava na učestvovanje u radu biračkog odbora fiktivnim predstavljanjem iz člana 7.3 ovog zakona.

    Izmjenama zakona nosiocu izborne dužnosti nije dozvoljena ni zloupotreba javnih resursa, odnosno uključivanje državnih službenika koji su podređeni kandidatu u obavljanje poslova tokom radnog vremena radi promociju kandidata ili političkih subjekata.

    Takođe zabranjuje se korištenje prostorija javnih institucija i tijela za radnje predizborne kampanje, pri čemu korištenje istih prostorija nije garantovano drugim kandidatima i političkim subjektima pod istim uslovima.

    Isto se odnosi i na sredstava komunikacije, informativnih usluga, uredske opreme javnih ustanova i tijela za izbornu kampanju.

    U dijelu koji se očekuje da će danas saopštiti Kristijan Šmit je i zabrana zloupotrebe korištenje prevoznih sredstava u vlasništvu državnih, entitetskih, gradskih, kantonalnih ili općinskih organa i organizacija bez naknade ili po sniženoj cijeni za kampanju.

    Takođe, spriječiće se i prikupljanje potpisa ili izborna kampanja koju provode osobe koje obnašaju izabrane dužnosti ili su državni službenici, tokom službenih radnji ili događaja koje organizira javna institucija ili tijelo.

    Između ostalog nametnutom odlukom mijenja se i član kojim je zabranjeno lažno predstavljanje u ime bilo koje političke stranke, koalicije liste nezavisnih kandidata ili nezavisnog kandidata.

  • Iz Ambasade SAD u BiH poručili da podržavaju Šmita

    Iz Ambasade SAD u BiH poručili da podržavaju Šmita

    Najave da će Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, nametnuti izmjene Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH izazvale su brojne reakcije.
    Građani su za danas, treći dan zaredom, najavili proteste ispred zgrade OHR-a u Sarajevu.
    Iz Kancelarije visokog predstavnika se još nisu oglasili, ali kako su istakli iz Ambasade SAD u Sarajevu, oni podržavaju visokog predstavnika.
    “Sjedinjene Američke Države podržavaju snažnu Kancelariju visokog predstavnika (OHR). Odlučivanje o korištenju Bonskih ovlađtenja dato je isključivo Visokom predstavniku; on će odlučiti hoće li, kada i kako ih koristiti. U ovom trenutku nećemo komentarisati moguće reforme o kojima su mediji izvještavali. Ponavljamo, korištenje Bonskih ovlaštenja je interna odluka OHR-a i na Visokom predstavniku je da odluči o istoj”, rekli su za “Avaz” iz Ambasade SAD.