VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Vlada Hrvatske priznala: Sa Šmitom smo dogovarali Izborni zakon BiH

    Vlada Hrvatske priznala: Sa Šmitom smo dogovarali Izborni zakon BiH

    Vlada Republike Hrvatske je na Tviter nalogu napisala da su sa visokim predstavnik u Bosni i Hercegovni, Kristijanom Šimotom dogovarali izmjene Izbornog zakona BiH i da je sve napore, kako tvrde, upropastio tamošnji predsjednik Zoran Milanović.

    Svisokim predstavnikom Šmitom smo razgovarali mjesecima temeljito i diskretno. Kada se u taj proces uključio predsjednik i izvrijeđao Šmita, onda je vjerovatno malo i splasnuo njegov entuzijazam da ispravi nepravde prema Hrvatima u BiH. Naša politika je politika stvaranja saveznika, a politika nepametnog, destruktivnog i za Hrvate u BiH pogubnog gađenja visokog predstavnika koju je provodio predsjednik dovela je do toga da sada moramo apelovati na njega i na Generalnoj skupštini UN da donese ono što je htio – napisali su.

    Podsjećamo, iako se spekulisalo da će Kristijan Šmit nametnuti kompletne izmjene Izbornog zakona BiH, on je koristeći bonska ovlaštenja nametnuo tehničke izmjene ovog zakona.

  • Šmit poručio političarima u BiH: Ukoliko bude potrebno djelovaću

    Šmit poručio političarima u BiH: Ukoliko bude potrebno djelovaću

    Naš zajednički cilj mora biti očuvanje ravnoteže između multietničnosti i identiteta onako kako ih predviđa Dejtonski sporazum – kazao je Šmit

    “Odlučan sam da ispunim svoj mandat, a to su obnavljanje i zaštita funkcionalnosti države. Besmisleno blokiranje mora se okončati” jasan je bio visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaje Republika Srpska, Kristijan Šmit u najnovijem intervjuu.

    Još je dodao u svom govoru:

    “Kao visoki predstavnik želim da 2. oktobra građani Bosne i Hercegovine osjete da je moć u njihovim rukama. Dan izbora trebao bi biti vrhunac aktivne demokratije. Izbori pripadaju narodu, a ne političkim strankama. Građani su ti koji koriste svoje osnovno pravo i odlučuju ko će upravljati zemljom” istakao je Šmit na početku svog teksta za “Oslobođenje”.

    Oštre kazne
    Ovaj ključni proces, podvukao je, mora se odvijati neometano.

    “Ovog ljeta sam usvojio mjere koje osiguravaju finansiranje i transparentnost oktobarskih izbora iz jednostavnog razloga: Vijeće ministara BiH nije postiglo dogovor o usvajanju državnog budžeta. Tek nakon moje odluke osigurano je održavanje izbora u planiranom terminu. Centralnoj izbornoj komisiji je omogućeno da naruči i plati biračke listiće i osigura druge neophodne uslove kako bi građani mogli glasati” podsjetio je visoki predstavnik kojeg ne priznaje Republika Srpska.

    Stoga je najavio oštre kazne za izborne prevare.

    “Oni koji pokušavaju ometati održavanje slobodnih i poštenih izbora, ugrožavajući slobodu birača da glasaju za koga žele, momentalno će se suočiti s oštrim kaznama. Onima koji nastoje da na nezakonit način vrše uticaj ili pritisak na birače i njihove porodice poručujem: Izborne prevare i prisile nisu samo krivične radnje nego se mogu smatrati i antidejtonskim djelovanjem koje se neće tolerisati” poručio je Šmit.

    Preduzeti odlučne mjere

    Dodaje kako razumije frustraciju i ogorčenje mnogih građana koji su nezadovoljni jer nema napretka.

    “Kao visoki predstavnik moj mandat je da štitim i nadgledam sprovedbe Opšteg okvirnog sporazuma za mir, koji se često naziva Dejtonskim sporazumom. To je jedinstven mirovni sporazum, jer se u njemu nalazi Ustav ove zemlje. Kao visoki predstavnik ne mogu mijenjati Dejtonski sporazum ili mijenjati Ustav BiH. Ustav može mijenjati jedino Parlament Bosne i Hercegovine, koji biraju građani ove zemlje, i donijeti izmjene koje su u skladu s presudama Evropskog suda za ljudska prava. Ove presude su donesene u predmetima Sejdić-Finci, Zornić kao i druge slične presude. Spreman sam pomoći onima koji pozivaju nadležne organe da osiguraju što hitniju sprovedbu ovih odluka. Žalosno je što građani BiH više od decenije čekaju na ove prijeko potrebne izmjene, koje su ključne za evropske integracije. Moraju se preduzeti odlučne mjere kako bi se stalo u odbranu ljudskih prava i međusobnog poštovanja. Tome ću doprinijeti u okviru nadležnosti koje imam” podvukao je Šmit.

    Institut vitalnog nacionalnog interesa

    Podsjeća i na to da predizborna kampanja traje već dvije sedmice, a neki političari jedva da su se dotakli gore spomenutih pitanja.

    “Lideri moraju građanima ponuditi jasan izlaz iz ove trenutne političke blokade. Što je najvažnije, moraju pokazati svoju demokratsku odgovornost za formiranje vlasti ili postati konstruktivna opozicija nakon prebrojavanja glasova početkom oktobra. Od posljednjih opštih izbora 2018. godine, Predsjedništvo i Vlada Federacije rade u “tehničkom mandatu” jer su političke stranke blokirale formiranje institucija” podsjetio je.

    Izjavio je kako blokiranje institucija služi samo uskim stranačkim interesima, na štetu građana, te najavljuje djelovanje.

    “Institut vitalnog nacionalnog interesa zaslužuje poštovanje i čuva identitet građana kao dijela cjeline. On je previše ozbiljan da bi se zloupotrebljavao kao teren za političke igre. Sve to se ne može nastaviti nakon oktobarskih izbora, a ja ću to pomno pratiti i ako bude potrebno blagovremeno djelovati” obećao je visoki predstavnik kojeg ne priznaje Republika Srpska.

    Prijedlozi političkih stranaka o izmjenama Izbornog zakona

    Šmit podsjeća i na prijedloge političkih stranaka po pitanju izmjena Izbornog zakona BiH, koji su mu nešto ranije ovog mjeseca izloženi. Kaže, zahvalan je na njima – ali puno još treba uraditi.

    “Naš zajednički cilj mora biti očuvanje ravnoteže između multietničnosti i identiteta onako kako ih predviđa Dejtonski sporazum. Moramo izgraditi bolju situaciju, imajući u vidu društvo u ovoj zemlji kakvo je danas, jednu generaciju nakon katastrofe. To će dovesti do evropskih standarda. BiH, kao država od nekoliko miliona građana, trebala bi postati prepoznatljiv dio Evropske unije, koja ima 450 miliona građana” rekao je Šmit.

    Još jednom je podvukao svoju poruku političarima u BiH.

    “Pojedini političari na svojim platformama nagađaju da li ću ukinuti blokade koje onemogućavaju funkcionisanje institucija države, entiteta, kantona i opština. Oni treba da znaju da ću, ukoliko bude potrebno, djelovati u okviru svog mandata” naglasio je Kristijan Šmit.

  • Šmit poslao poruku sa Bleda

    Šmit poslao poruku sa Bleda

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao Visokog predstavnika u BiH, obratio se na panelu na Bledskom strateškom forumu na temu pod nazivom “EU i zapadni Balkan: Ko je spreman?”.

    Na panelu su uz Šmita učestvovali i američki izaslanik za to područje Gabrijel Eskobar, predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak te ministri spoljnih poslova samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.Šmit je rekao da Bosni i Hercegovini nije potreban “Dejton broj 2“ nego da njeni stanovnici moraju uzeti stvari u svoje ruke i odlučiti o svojoj sudbini.

    – Međunarodna zajednica mora shvatiti da smo mi ovdje samo da podržimo ovaj dio Evrope, ne da njime upravljamo – rekao je Šmit na sastanku sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom spoljnih poslova te zemlje Gordanom Grlićem-Radmanom.

    Ad
    – Ljudi ne napuštaju zemlju jer ne žele živjeti u multietničkoj državi, nego zbog korupcije – rekao je Eskobar, naglasivši da brojne stranke na vlasti u regiji učestvuju u tome.

    Amerikanac je rekao da “tri stranke u BiH nisu uspjele u reformskom procesu”, pa dodao da je većina sporova u regiji proteklih godina imala vezu s tretmanom i statusom manjina u regiji, “bili to Hrvati u BiH ili Srbi na sjevernom Kosovu”, piše Avaz.

    – Moramo stvoriti novi kompakt koji će dovesti do toga da se manjine osjećaju reprezentiranima, cijenjenima i integriranima – dodao je i zaključio da svi uspjesi od Dejtona do prošle subote i napretka u pregovorima između Kosova i Srbije, dolaze kroz jedinstvo EU i SAD.

    Lajčak je naveo da su u EU shvatili da ne mogu nastaviti glumiti da žele nove članice i da vjeruju partnerima u regiji koji tvrde da su ozbiljni oko reformi. Takođe, istakao je da je Evropska unija spremna na proširenje, te da postoji novi zamah.

    – Zamah postoji, neće trajati zauvijek, ako ga ne iskoristimo nemojte kriviti EU – rekao je Lajčak.

  • Šmit poslao poruku sa Bleda

    Šmit poslao poruku sa Bleda

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje kao Visokog predstavnika u BiH, obratio se na panelu na Bledskom strateškom forumu na temu pod nazivom “EU i zapadni Balkan: Ko je spreman?”.

    Na panelu su uz Šmita učestvovali i američki izaslanik za to područje Gabrijel Eskobar, predstavnik EU-a za dijalog Prištine i Beograda Miroslav Lajčak te ministri spoljnih poslova samoproglašenog Kosova, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine.Šmit je rekao da Bosni i Hercegovini nije potreban “Dejton broj 2“ nego da njeni stanovnici moraju uzeti stvari u svoje ruke i odlučiti o svojoj sudbini.

    – Međunarodna zajednica mora shvatiti da smo mi ovdje samo da podržimo ovaj dio Evrope, ne da njime upravljamo – rekao je Šmit na sastanku sa hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem i ministrom spoljnih poslova te zemlje Gordanom Grlićem-Radmanom.

    – Ljudi ne napuštaju zemlju jer ne žele živjeti u multietničkoj državi, nego zbog korupcije – rekao je Eskobar, naglasivši da brojne stranke na vlasti u regiji učestvuju u tome.

    Amerikanac je rekao da “tri stranke u BiH nisu uspjele u reformskom procesu”, pa dodao da je većina sporova u regiji proteklih godina imala vezu s tretmanom i statusom manjina u regiji, “bili to Hrvati u BiH ili Srbi na sjevernom Kosovu”, piše Avaz.

    – Moramo stvoriti novi kompakt koji će dovesti do toga da se manjine osjećaju reprezentiranima, cijenjenima i integriranima – dodao je i zaključio da svi uspjesi od Dejtona do prošle subote i napretka u pregovorima između Kosova i Srbije, dolaze kroz jedinstvo EU i SAD.

    Lajčak je naveo da su u EU shvatili da ne mogu nastaviti glumiti da žele nove članice i da vjeruju partnerima u regiji koji tvrde da su ozbiljni oko reformi. Takođe, istakao je da je Evropska unija spremna na proširenje, te da postoji novi zamah.

    – Zamah postoji, neće trajati zauvijek, ako ga ne iskoristimo nemojte kriviti EU – rekao je Lajčak.

  • Dodik: Šmit me zvao da ga prihvatim kao predstavnika

    Dodik: Šmit me zvao da ga prihvatim kao predstavnika

    BiH je nemoguća dražava, ponovio je Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH.

    “Koncept građanskog uređenja, koji zagovara veliki broj političara iz Sarajeva, znači da ne postoje Srbi već Bosanci, meni to nije prihvatljivo”, poručio je Dodik.

    Kaže da suprotstavljanje Njemačkoj nije hir, nego djelovanje u skladu sa zakonom.

    “Oni nas smatraju ljudima nižeg reda. Kažu Dodik se nepotrebno suprotstavlja Njemačkoj. Apsloutno nije nepotrebno. Oni su već prije godinu i nešto počeli da govore problem je Dodik zato što je nisam pristao. Ja nisam pristao na Kristijana Šmita bez odluke Savjeta bezbjednosti UN. Pa su oni mene u to vrijeme molili, zvao je mene onda i Šmit prije nego što je imenovan da ja njega prihvatim. Kažem ja samo pod uslovom da te imenuje Savjet bezbjednosti, ako to ne bude nemoj dolaziti”, kazao je Dodik.

    Komentarišući svoju političku karijeru, rekao je da bi sve isto radio. Jedino što se promijenilo je početničko povjerenje prema međunarodnoj zajednici.

    O odnosima sa Rusijom kaže da je za Republiku Srpsku važan odnos sa jednom takvom velesilom.

    “U ovoj konstalaciji odnosa, u kojoj se pokušava satanizovati Rusija mi smo se opredijelli da budemo neutralni i ne uvodimo sankcije i Rusija to cijeni”, rekao je Dodik.

    “Lakše je meni protiv njih dvojice, nego njima protiv mene”

    Komentarišući odnose u Predsjedništvu BiH Dodik kaže, iako svjestan da u startu, o čemu god se radilo, ima dva glasa protiv, da je njemu lakše protiv drugih dvojice nego njima protv njega.

    Otkrio je da se članovi Predsjedništva između sebe ne pozdravljaju, da sjednice i počinju i završavaju bez pozdrava.

    Čestitka košarkašima BiH

    Dodik je košarkašima BiH čestitao pobjedu nad Francuskom.

    “Nije lako pobijediti Francusku i ja igračima čestitama, cijenim te igrače”, istakao je Dodik.

  • Schmidt započeo novi krug konsultacija o izbornom zakonu i Ustavu FBiH

    Schmidt započeo novi krug konsultacija o izbornom zakonu i Ustavu FBiH

    Christian Schmidt započeo je novi krug konsultacija sa političkim strankama o izbornom zakonu i Ustavu Federacije BiH.

    Kako saznaje Klix.ba u uredu visokog predstavnika BiH danas su započele nove konsultacije između Schmidta i njegovog pravnog tima te predstavnika pojedinih političkih stranaka, a tema je izborni zakon, Ustav FBiH te implementacija izbornih rezultata.

    Konsultacije bi trebale trajati narednih dana, a sve na tragu ranijeg Schmidtovog poziva političkim predstavnicima u FBiH u cilju pronalaženja rješenja za reformu ustava FBiH, odnosno ključne teme popunjavanja federalnog Doma naroda.

    Ove razgovore Schmidt je najavio krajem jula kada je nametnuo tehničke izmjene izbornog zakona o integritetu izbornog procesa. Tada je visoki predstavnik imao plan da nametne i politički segment koji se odnosi na Ustav FBiH, ali je nakon brojnih reakcija i negodovanja zbog prijedloga koji je bio na stolu ipak odustao.

    Kako Klix.ba saznaje nezvanično Schmidt još uvijek nije dobio podršku zemalja Evropske unije, a posebno ne Njemačke za nametanje odluke u ovom momentu. Navodno je dobio signal iz određenih krugova međunarodne zajednice da ne ide ni u kakvo nametanje u vrijeme predizborne kampanje.

    Predizborna kampanja počinje 2. septembra, a izbori će se održati 2. oktobra.

    Ukoliko na tome ostane onda će pitanje reforme Ustav FBiH ostati za period poslije izbora.

  • Šmit u intervjuu otkrio zašto je burno reagovao u Goraždu

    Šmit u intervjuu otkrio zašto je burno reagovao u Goraždu

    Visoki predstavnik u BiH, kojeg ne priznaju u Republici Srpskoj, Kristijan Šmit dao je veliki intervju za Klix u jeku političke krize i iščekivanja rješenja za izborni zakon. Šmit je ranije najavio da će nametnuti odluku ukoliko domaći političari ne pronađu rješenje.

    Prije dva dana ste u Goraždu Šmit je rekao da neće nametati izmjene izbornog zakona već da ga samo želi deblokirati Federaciju BiH

    – Rekao sam i danas kažem da postoji percepcija da ću ja donijeti sve izmjene Izbornog zakona o kojima se razgovaralo. To nije ono što ću uraditi. Nije riječ o izborima 2. oktobra. Što se toga tiče, mislim da sam uradio svoj posao. Time što sam donio odluku o usvajanju budžeta i donio odluku o paketu integriteta. Jer sam strogo vodio računa o tome da se donesu stvari koje se tiču izbjegavanja zloupotrebe biračkog prava. Tako da osiguramo da se ne tolerišu nikakve izborne prevare. Ukoliko govorimo o izmjenama onda govorimo o izboru, odnosno, nominaciji predsjednika, načinu na koji će se brže formirati institucije nego što je to sada slučaj i trebamo takođe razmotriti različite klubove naroda. I da vidimo kako bolje uključiti Ostale Da, riječ je samo o Federaciji BiH, s obzirom da duge četiri godine imamo blokadu – kaže Šmit.

    On objašnjava i zašti je u Goraždu reagovao onako burno.

    – Bio sam ljut. U ovom dijelu svijeta stvari ne idu samo racionalno, ja sam inače vrlo suzdržana osoba. No, kad kažem bio sam ljut, jednostavno sam ljut kad svi razgovori o Izbornom zakonu i Ustavu se vrte, a ne pominju se oni koji su imali mogućnost da ih promijene još od Butmira, još od Aprilskog paketa pa Neuma. Gdje su ti ljudi? Zašto se oni ne spominju? Nije ovo nikakva kampanja s moje strane – dodaje Šmit.

    Šmit poručuje da svakako poštuje zabrinutost građana, ali ne želi da bude dio političkih igara.

    – Ja sam samo pozvao političke stranke da daju svoje prijedloge i jako sam otvoren u tom smislu. A znate, ponekad svako dođe u situaciju da mora biti glasan da bi ga se čulo. Ljudi me pitaju, pa zašto? Šta je bilo? Moram reći da sam i prilično zadovoljan da sam imao toliko reakcija od običnih ljudi, iznenađen, jer obično nisam takav. Dobio sam dosta podrške i čuo sam i stvari koje nisam htio ni čuti. Ako sam bio isuviše glasan, obećavam, ubuduće ću biti tiši. Međutim, sama poruka, to stoji – dodaje Šmit.

    Šmit je izjavio kako je Bosna i Hercegovina država tri zajednice ili tri konstitutivna naroda. U tom smislu bilo je puno reakcija.

    – Prije svega želim podvući da Ostali nisu građani drugog reda. Oni su dio ove države i građani su prvog reda. Mislim da u budućnosti moramo omogućiti nediskriminaciju njihovih prava – dodao je Šmit.

    On je rekao da postoje različiti interesi u Republici Srpskoj i da mora vidjeti šta se može unaprijediti.

    – Ako funkcioniše uredu, ako ne, onda razmisliti kako poboljšati stvari. Ukoliko dođe do novoga Ustava, odnosno izmjena na postojeći državni Ustav, onda će to svakako morati da se reflektuje i na Ustav Republike Srpske – govori Šmit.

    Šmit dodaje da se neće osvrtati na HDZ ili SDA ili na bilo koga drugog već na Vašingtonski sporazum koji je bio sporazum Hrvata i Bošnjaka. Postojalo je mnogo pritisaka da se dođe do njega i da se okončaju sukobi.

    – Rezulucija Bundestaga je tačna. Moje bivše kolege u njoj kažu, otvorite se više prema građanima. Mjesto gdje se to može dogoditi je Dom naroda. Mislim da moramo razmisliti o više prava za Ostale, razmotriti dosta široko polje tzv. vitalnog nacionalnog interesa, smanjiti ga. Takođe, potrebno je ubrzati proces donošenja odluka i vitalni nacionalni interes preraspodijeliti Savjetu za vitalni nacionalni interes Ustavnog suda FBiH koje zapravo ne postoji. Ja ću svakako učestvovati u svemu, ali za sada moram voditi računa o tome da su konstitutivni narodi zastupljeni, to smo već uradili kada je riječ o zastupljenosti Srba u Federaciji – zaključio je Šmit.

  • “OHR i funkciju visokog predstavnika treba ukinuti”

    “OHR i funkciju visokog predstavnika treba ukinuti”

    Nastup bijesa CSU političara Kristijana Šmita pokazuje da OHR treba ukinuti, piše Maksimilijan Pop u njemačkom listu “Špigl” u komentaru pod imenom “Poput kolonijalnog gospodara”.

    Pop u svom komentaru ističe da ovaj haotičan nastup još jednom u prvi plan povlači pitanje da li je Šmit dorastao ovom poslu koji zahtijeva vrhunske diplomate.

    “Međutim, problem je i mnogo dublji jer u stvarnosti treba ukinuti funkciju visokog predstavnika. Nedemokratska je i neokolonijalna i predstvlja nipodaštavanje za ljude u BiH”, smatra komentator “Špigla”.

    On navodi da EU treba pod hitno dati ponude zemljama Balkana ili će od svega profitirati Moskva.

    U komentaru se podsjeća da je Šmit tri decenije zastupao CSU u Bundestagu i da za to vrijeme na sebe nije skrenuo pažnju diplomatskim umijećem.

    Kao ministar poljoprivrede glasao je suprotno uputstvima njemačke Savezne vlade za odobrenje pesticida glifosata u EU.

    Nakon napuštanja Bundestaga 2021. godine, Šmit je navodno želio da postane rukovodilac “Hans Zajdel” fondacije koja je bliska njegovoj stranci, što mu nije uspjelo, te ga je, kako se navodi u “Špiglu”, umjesto te pozicije Vlada poslala u BiH.

    Pop podsjeća da je OHR formiran krajem rata u BiH 1995. godine i podređen je savjetu od 50 država i organizacija kako bi nadgledao sprovođenje Dejtonskog mirovnog sporazuma. U postratnim godinama je OHR pod rukovodstvom prvog visokog predstavnika i bivešeg švedskom ministra Karla Bilta pomogao da se izgrade državne institucuje u BiH.

    Pop ističe da je OHR u međuvremenu postao anahron.

    Prema njegovim riječima, visokog predstavnika ne biraju građani BiH nego ga postavlja međunarodna zajednica, ali, bez obzira na tu činjenicu, formalno ima velika ovlaštenja da može nametati zakone i uticati na državne poslove. “Noje Ciriher cajtung” uporedila je visokog predstavnika sa imperijalističkim institucijama 19. vijeka.

    U komentaru se podsjeća da su njemački kancelar Olaf Šolc i ministar inostranih poslova Analena Berbok bili ove godine u posjeti Balkanu i da su oboje ukazali na značaj regiona za evropsku stabilnost, ali je istina, zapravo, da se Berlin i Brisel ne interesuju za zemlje nasljedice bivše Jugoslavije i Albaniju. Pregovori EU sa zemljama Balkana godinama tapkaju u mjestu.

    Pop napominje da mnoge zemlje EU nisu spremne da prihvate novu članicu Unije. Političari u Beogradu, Sarajevu i Skoplju pretpostavljaju i koji su razlozi, zbog kojih pojedini, poput predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, manje ili više flertuju s Moskvom.

    Rusija i Kina se ekonomski i politički šire po Balkanu, a EU je odgovorna za geopolitički vakuum na svom južnom krilu.

    Zbog toga je, smatra Pop, veoma bitno da EU balkanskim zemljama pruži konkretne ponude. Ne mora to odmah biti punopravno članstvo, ali može pristup evropskom tržištu kako je to skicirala tink-tenk organizacija Evropska inicijativa za stabilnost na jednom od svih papira.

    Za BiH i druge zemlje Balkana je neophodna perspektiva. Ono što im ne treba, svakako jesu lekcije nekadaših poslanika Bundestaga, zaključuje se u komentaru “Špigla”

  • Šmit objasnio zašto je galamio

    Šmit objasnio zašto je galamio

    Zaista me iznerviralo, jer sam jako iznenađen da mnogi u politici prihvataju da u Federaciji BiH, na primjer, nije uspostavljena vlada četiri godine, a neki to tako lako prihvataju.

    Ovako je Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg RS ne priznaje, objasnio svoju jučerašnju burnu reakciju kada je pred novinarima u Goraždu galamio.

    “To moram da kritikujem, juče sam to sasvim jasno dao do znanja”, rekao je Šmit za njemački list Der Spiegel koji je izvijestio kako je bivši njemački ministar poljoprivrede, izazvao “pometnju izljevom bijesa na konferenciji za novinare”.

    Šmit je za pomenuti list poručio da je dobio ogromnu podršku građana zbog ljutite reakcije na pitanje novinarke juče u Goraždu.

    Rekao je da je sretan zbog “velike podrške” koju je dobio od građana u BiH.

    Šmit je istakao kako se nada da je “konačno probudio donosioce odluka u politici”.

    “Dio budućnosti zemlje u srcu Evrope biće izgubljen ovdje ako se stvari ovako nastave”, naveo je Šmit.

  • Šmitov ljutit govor izazvao reakcije i u Njemačkoj

    Šmitov ljutit govor izazvao reakcije i u Njemačkoj

    Govor Kristijana Šmita, visokog predstavnika u Bosni i Hercegovini kojeg Republika Srpska ne priznaje, u srijedu je izazvao neuobičajeno veliku pažnju u njemačkim medijima, te se našao na udaru kritika i na društvenim mrežama.

    Zastupnica u Evropskom parlamentu, Delara Burkhardt, je prokomentarisala Šmitovo ponašanje na Twitteru:

    “Ono što bosanskom civilnom društvu treba od međunarodne zajednice: solidarnost u borbi protiv rasisitičke podjele u zemlji i za demokratsku izbornu reformu. Šta dobija.”

    Njemački magazin Špigl je komentarisao da Šmitov izliv bijesa nije bio nimalo diplomatski.

    Pomenuo ga je i dnevni list Štutgarter algemajne, komentarom da je njegov emotivan izliv izazvao veliko uzbuđenje u javnosti i na društvenim mrežama.

    Jedan od najvećih njemačkih portala Fokus komentarisao je da se Šmit iskalio na novinare. Dnevne novine Velt, takođe, nisu izostale u komentaru Šmita, koji je naveo da ga ni uključene kamere nisu spriječile u izlivu emocija i reakciji na novinarsko pitanje.

    Inače, Šmit, je juče nakon pitanja novinara u Goraždu o izmjenama Izbornog zakona BiH burno reagovao, govoreći da mu je dosta političkih igara.