Članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić odbili su da se u dnevni red uvrsti prijedlog Milorada Dodika da se Predsjedništvo odredi prema Kristijanu Šmitu.
Dodik je tražio da se Šmitovo ponašanje proglasi neustavnim i da se “udalji iz BiH u svjetlu činjenice da je BiH pred dobijanjem kandidatskog statusa”.
Dodikov prijedlog nije uvršten u dnevni red sjednice Predsjedništva BiH niti se o njemu raspravljalo.
Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika BiH obratio se danas ispred zgrade OHR u Sarajevu, a glavne teme bile su izborni rezultati i državna imovina, ali i nametanje izmjena Izbornog zakona BiH i Ustava FBiH od 2. oktobra.
Kako je rekao Šmit, u zdravim demokratijama izborne rezultate utvrđuje nezavisna izborna komisija, a ne stranke.
– U ovoj zemlji CIK organizuje izbore i na kraju objavljuje rezultate. Pravo CIK je da istraži slučajeve ukoliko se pojave izborne nepravilnosti. Po tom shvatanju ne bi trebalo nikakvih prijetnji niti uvreda. Posao političkih stranaka je ne samo da kritikuju CIK, oni moraju saslušati njihove stvarne rezultate i prema tome brzo formirati vlasti na osnovu stvarnih izbornih rezultata – rekao je Šmit, dodavši da nedvosmisleno podržava izniman rad ove institucije.
Riješiti na institucionalnom nivou
Govoreći o državnoj imovini BiH, rekao je da je potrebno da BiH poduzme nekoliko reformi kako bi napredovala na putu pristupanja Evropskoj uniji.
– BiH je jedina bivša republika bivše Jugoslavije koja nije riješila značajno pitanje vojne imovine. Na osnovu odluka moga prethodnika državna imovina se nalazi pod zabranom upravljanja koja traje 17 godina, u iščekivanju odluke parlamenta koja bi ovo pitanje riješila – rekao je Šmit.
Šmit je istakao da Ustavni sud ovo mora riješiti na institucionalnom nivou.
– Ništa se nije riješilo. Potičem državne i entitetske organe da sarađuju o ovom pitanju. Razočaravajuća je njihova inertnost, ali ja nisam ovdje da budem razočaran nego da radim. Moj stav je svima poznat. To sam preuzeo kao dio svog mandata. Parlament BiH mora konačno usvojiti zakon na državnom nivou koji se tiče državne imovine. Da budem sasvim jasan ovdje se ne radi o nekim poslovima iza kulisa. Radi se o tome da političari moraju da se pokrenu i rade svoj posao unutar državnih institucija – dodao je visoki predstavnik.
Prihvatljivo – ni manje, ni više
Obećavao je da će raditi na prihvatljivom rješenju, kako kaže “ništa manje ni više od toga”.
– Odluke 2. oktobra morale su biti donesene i o njima je moralo biti govora detaljno i moram reći da sam i ja nezadovoljan. Bilo bi bolje da su se domaći političari angažovali u iskrenom dijalogu i riješili ovo pitanje, ali rezultat svih ovih diskusija bio je nula. Nije bilo čak ni spremnosti da se dogovore oko prvog koraka koji je finansiranje izbora. Morao sam intervenisati da bi građanima omogućio da izađu na izbore 2. oktobra – naglasio je Šmit.
Dodao je da evropski standardi moraju postati norma u BiH i da ljudska i građanska prava moraju biti garantovana za sve građane, piše Kliks.
– Ja sam se pobrinuo za funkcionalnost Federacije BiH. Nove sudije Ustavnog suda su imenovane. Preporučio bih svim političarima da pogledaju listu zadataka koje se pred njima nalaze. Suština je da ja nisam ovdje napravio revoluciju. Imao sam još ideja koje sam htio implementirati, ali sam morao poštovati Ustav -rekao je Šmit, naglasivši da, što se tiče Republike Srpske, mora nešto poduzeti i po tom pitanju, ali mu je cilj u tom trenutku bio “pobrinuti se za funkcionalnost Federacije”.
Njegova svetost patrijarh srpski Porfirije nije se sastao sa Kristijanom Šmitom tokom njegove posjete Beogradu, saopšteno je danas iz Srpske pravoslavne crkve /SPC/.
U saopštenju se navodi da se ni patrijarh srpski Porfirije, ni Crkva u cjelini, ne miješaju u izborni i postizborni proces, bilo gdje i bilo kada, pa tako ni u Republici Srpskoj ili u BiH.
“Poglavar SPC patrijarh Porfirije, kao duhovni predvodnik svih pravoslavnih Srba, bez obzira na to gde žive ili koju političku ili ideološku opciju zastupaju, moli se za slogu, razumevanje i napredak čitavog našeg naroda u Republici Srpskoj, bez obzira na izborne rezultate. U ovim turbulentnim vremenima, patrijarh se naročito moli za miran suživot i saradnju svih naroda u BiH”, ističe se u saopštenju.
Iz Informatiivne službe SPC navode da na internetskoj prezentaciji beogradskog lista “Danas” kao najvažnija, prva i naslovna vijest stoji potpuno lažni, izmišljeni tekst o tome da se patrijarh Porfirije u Patrijaršijskom dvoru sastao sa predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i njemačkim političarem Kristijanom Šmitom.
“Ni kabinet patrijarha srpskog, na koji se kao izvor informacija svog potpuno lažnog i izmišljenog teksta Danas poziva, ni bilo ko iz Srpske patrijaršije nema potrebu da komentariše ili da demantuje bilo koji tekst o Crkvi iz ovih novina, jer bi to bio svakodnevni posao, da nas u Danasu bolje razumeju full time job”, dodaje se u saopštenju.
Iz SPC ističu da “Danas” gotovo po pravilu gradi svoje priče o Crkvi na osnovu poluistina, a nerijetko i na potpunim neistinama, kao što je to slučaj sa ovim tekstom i da oni znaju zašto.
“Ipak, radi vernog naroda, pogotovo u Republici Srpskoj i BiH, gde ovakvi izmišljeni i lažni tekstovi u narodu izazivaju zabunu i nepoverenje prema Crkvi i patrijarhu Porfiriju, dužni smo da kažemo da nikakav sastanak ove vrste nije održan, ni planiran, niti se patrijarh u bilo kojoj varijanti sastao sa Šmitom tokom njegove posete Beogradu ovih dana”, naglašava se u saopštenju.
Iz SPC napominju da je njemački političar u četvrtak, 20. oktobra, posjetio Hram Svetog Save, o čemu je javnost obaviještena putem sajta Hrama.
“Vest o tome preneli su gotovo svi beogradski mediji, osim Danasa. I to je sve”, dodaje se u saopštenju.
Predsjednik Centralne izborne komisije (CIK) Bosne i Hercegovine Suad Arnautović danas je dobio pismo podrške iz Kabineta visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita, kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske.
Izmjene i dopune Izbornog zakona BiH koje je Kristijan Šmit donio 27. jula imale su za cilj jačanje integriteta izbora i poboljšanje upravljanja izbornim procesom na transparentan način, navedeno je u pismu.
Dalje je navedeno da CIK BiH igra ključnu ulogu u sprovođenju ovih izmjena i dopuna, uopšteno govoreći, pri osiguravanju da se izbori održe u skladu s relevantnim zakonodavstvom i demokratskim načelima.
“Konkretno, ovim izmjenama i dopunama Centralnoj izbornoj komisiji BiH pružena su sredstva za efikasno sankcionisanje u slučajevima kršenja izbornih pravila kao i za rješavanje slučajeva izborne prevare. Član 6.7 Izbornog zakona BiH, koji je izmijenjen i dopunjen odlukom Visokog predstavnika, predstavlja jednu od ključnih odredbi usmjerenih na zaštitu izbornih prava i borbu protiv izbornih nepravilnosti”, naveo je Šmit u pismu.
Dodao je da se ovom odredbom proširuju ovlaštenja CIK BiH u pogledu izborne administracije, uključujući i centre za prebrojavanje, piše Avaz.
“Isto tako, ovom odredbom se CIK omogućava da izbornoj administraciji izdaje naloge za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti i izricanje sankcija”, naveo je Šmit.
Koalicija od 25 predstavnika Evropskog parlamenta i parlamenata u Njemačkoj, Holandiji i Francuskoj pozvala je OHR da poništi nedavnu odluku o izmjeni Izbornog zakona BiH, a Kristijan Šmit će biti saslušan pred parlamentarnim Komitetom za spoljne poslove, objavila je danas član Evropskog parlamenta Tineke Strik.
Strikova je navela da tako važne reforme treba postići kroz demokratski proces, a ne nametanjem.
“Upravo potvrđeno – Kristijan Šmit će se na naš zahtjev pojaviti pred Komitetom za spoljne poslove Evropskog parlamenta da bi razjasnio razloge za svoju nedemokratsku mjeru”, napisala je Strikova na “Tviteru”.
Strikova je navela da bonska ovlaštenja treba koristiti sa velikim integritetom i proporcionalnošću, a njihovo korištenje na dan izbora pokazuje potpuni izraz nepoštovanja prema građanima koji su iskoristili svoje demokratsko pravo.
U Službenim novinama BiH objavljene su izmjene Izbornog zakona i Ustava Federacije BiH (FBiH) koje je na dan održavanja opštih izbora, 2. oktobra, nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje.
Iz Centralne izborne komisije (CIK) BiH rekli su da još ne znaju kako sprovesti odluke Šmita koje se odnose na primjenu rezultata opštih izbora za FBiH, te da im najveći problem predstavlja kako delegirati Dom naroda Parlamenta FBiH.
Šmit je nametnuo izmjene Izbornog zakona i u Ustav FBiH, kako je navedeno, unio zahtjev za obaveznu saradnju.
Šmit je u pisanoj izjavi objavljenoj 2. oktobra na sajtu OHR naveo da je “dodao ustavnu odredbu kojom se uvodi pravo da svako može ostvariti direktno učešće u političkom odlučivanju, a posebno da mladi imaju pravo da izađu sa svojim interesima i potrebama”.
On tvrdi da će ove mjere “unaprijediti funkcionalnost institucija u Federaciji BiH (FBiH)”.
– Izmjene se ne odnose na izbore, već na post-izborne pregovore o stranačkim koalicijama te uspostavljanje indirektno izabranih tijela – navedeno je u izjavi Šmita.
Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH izjavio je danas da je razgovarao sa predsjednikom Srbije o teritorijalnom integritetu BiH i o izjavama političara iz Republike Srpske, koje se “odnose na autonomiju entiteta RS u BiH”.
Vučić ima potpuno drugačije mišljenje od Dodika. Dodik i Putin slično razmišljaju – rekao je Šmit za sarajevsku televiziju Face TV navodeći da je sa Vučićem razgovarao u subotu.
On je dodao da će “uskoro uraditi nešto u vezi s državnom imovinom, što će se odnositi na RS“, jer će i RS biti dio EU integracija.
– Predlažem Dodiku da se vrati u period kada smo intenzivno sarađivali – naglasio je i dodao da svi još ne znaju kakav će biti izborni rezultat u RS.
Dodao je da ima povjerenje u Centralnu izbornu komisiju (CIK), koja zajedno sa nadležnim institucijama treba da provjeri izborne krađe.
– Uzdržan sam, jer imam puno povjerenje u CIK. Ne moram da koristim bonska ovlašćenja kada su pitanju izborne krađe. Neka (opozicioni kandidat za predsjednika RS) Jelena Trivić i ostali traže ponovno brojanje glasova – rekao je Šmit.
Šmit je rekao da u BiH postoji briga i zbog uticaja zvanične Moskve, što kako je ocijenio, otvara pitanje u kom smjeru se ide kada su u pitanju evropske integracije i bezbjednost.
– To su pitanja, ali neću sada govoriti o svim detaljima – naveo je Šmit.
Šmit je naglasio da susjedne zemlje, Srbija i Hrvatska igraju važnu ulogu kada je u pitanju BiH, kao i Turska.
– Nije riječ samo o tome da se dogovore Sarajevo i Banjaluka. Moramo imati i podršku Evropske unije i to je, u stvari, ta suština tih razgovora i diskusija – kazao je Šmit, dodavši da je optimista kada je riječ o kretanju stvari u BiH u razumnom smjeru.
Upitan o izmjenama Izbornog zakona u BiH i ustavnim promjenama u Federaciji BiH, koje je nametnuo na dan izbora, visoki predstavnik je odgovorio da se njegova odluka “ne može mjeriti kao dobra ili loša”.
– Sačekajte efekte. Nijedna stranka od mene nije zvanično tražila da nametnem izmjene Izbornog zakona BiH. Jedino mi je bilo bitno da izađemo iz blokade institucija – kazao je, prenosi N1.
Na pitanje da li je nametnutim izmenama Izbornog zakona za Federaciju BiH “dao ključ u ruke Hrvatskoj demokratskoj zajednici (HDZ) BiH i tako manjinskoj stranci dao da vlada nad većinom”, visoki predstavnik je odgovorio da to “nije tako doživio”.
– Hrvati su konstitutivni narod i alergični su na to da im se kaže da su manjina. Ne smijemo dopustiti da dođe do podjele Federacije BiH na bilo koji način. Oni koji govore o trećem entitetu ne smiju da dobiju bilo kakvu podršku – ocijenio je on.
Na konstataciju da nije visoki predstavnik u Republici Srpskoj, već samo u Federaciji BiH i da ga Dodik “vrijeđa i ismijava”, Šmit je odgovorio “ko se poslednji smije, najslađe se smije”.
– Dodik mora da zna da svi oko njega entitet Republiku Srpsku poštuju, ali to je dio BiH – kazao je on.
Visoki predstavnik Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje, u intervjuu za bh. izdanje Večernjeg lista kazao je kako cilj izmjena Izbornog zakona i Ustava FBiH, koje je nametnuo u izbornoj noći, nije da budu od koristi samo jednom narodu već su osmišljene kako bi se omogućilo uklanjanje političkih blokada.
„Ja sam racionalni Nijemac. Prvo, treba nam biti jasno da nećemo stvoriti raj u BiH. Drugo, Hrvati nisu totalno potisnuti. Treće, i Bošnjaci ovdje žive i trebaju živjeti. Ja bih se radovao da svi oni koji vide neke prednosti ili mane o tome razgovaraju. U ovoj zemlji jednostavno se mnogo priča okolo, a malo se donose odluke. To vam mogu reći iz svog iskustva ovdje. Car Franjo Josip koji je vladao ovdje jednom je rekao: “Bio sam dobar vladar ako su svi moji narodi podjednako nezadovoljni”, kazao je Šmit prenosi FENA.
Naglasio je kako bi se sve strane u Bosni i Hercegovini trebale više potruditi na postizanje konsenzusa oko važnih pitanja.
„Rekao sam da oduzimam mogućnosti za blokade i to se odnosi i na mogućnosti koje bi koristila i hrvatska strana. A mislim da se pri postizanju konsenzusa moramo odmaknuti od principa nametanja veta i više se orijentirati na postizanje dogovora. Dakle, o pitanjima u kojima postoji mogućnost da se donese zajednička odluka, o njima treba zajednički odlučiti, a samo tamo gdje je doista riječ o nacionalnom interesu mora se odlučivati prema posebnim pravilima. I moramo definirati te interese, možda to ponekad nisu interesi koji se tiču cijele etničke skupine, već neki sasvim drugi interes“, ocijenio je Šmit.
Po njegovim riječima, otvorena pitanja u Bosni i Hercegovini trebaju se rješavati međusobnim razgovorom unutar zemlje.
„Ja nisam pristaša Dajtona 2, nekog sastanka u nekoj zrakoplovnoj bazi u kojoj će se sastati neki ljudi koji misle da poznaju konkretne interese dotičnog stanovništva. Ja se nadam i zagovaram to da ljudi ovdje budu više spremni voditi računa jedni o drugima, čak i u smislu ustavne pozicije. Vjerujem da ovo sad nije dovoljno, ali treba vidjeti što se može pojednostavniti. Imamo toliko komplicirana pravila da ona jednostavno pozivaju da ih ne poštujete. Treba sjesti i razgovarati o problemima, rješavati ih unutar BiH. Osim toga, Dajton 2 više bi reflektirao interese zemalja sudionica nego same BiH. Dajtonski sporazum bio je neophodan jer je bio rat i trebalo ga je zaustaviti, ali Dajton više ne daje sve odgovore na pitanja nove generacije u ovoj zemlji. Mi moramo nešto napraviti za ovu i sljedeće generacije“, poručio je Šmit.
Smatra kako evropski put Bosne i Hercegovine može biti cilj oko koga će se okupiti sve strane.
„Svakako bih volio da u sljedećim mjesecima zatražimo od EU da BiH dobije status kandidatkinje za članstvo. Ja znam da u BiH nije sve najbolje, ali smatram da nam je potreban politički signal i za mlade, treba im dati perspektivu da ostanu ovdje. Mislim da je ta poruka jako važna“, kazao je Šmit.
Dodao je kako Evropska unija ne bi trebala o regiji govoriti kao o problematičnom prostoru, već da bi trebalo jasno kazati da je zapadni Balkan dio Evrope.
Centralna izborna komisija /CIK/ BiH još ne zna kako će sprovesti odluke Kristijana Šmita donijete 2. oktobra, koje se odnose na primjenu rezultata opštih izbora za Federaciju BiH (FBiH), rečeno je na današnjoj konferenciji za novinare ovog tijela u Sarajevu.
Član CIK Željko Bakalar rekao je da je CIK već u izbornoj noći pokušao da analizira Šmitove nametnute odluke, a da su potom pokušali da u dodatnim kontaktima sa OHR-om dobiju pojašnjenja i instrukcije.
– Svjesni smo uloge CIK i da ćemo morati donijeti akt prema kojem će se iz kantonalnih skupština delegirati delegati u Dom naroda FBiH – rekao je Bakalar, konstatujući bi do potvrđivanja izbornih rezultata trebalo imati precizirana određena rješenja.
On je dodao da je uputstvo CIK iz 2018. godine o popunjavanju federalnog Doma naroda Šmitovom odlukom stavljeno van snage i da je potrebno donijeti novo, usklađeno sa ovom odlukom.
Član Komisije Vanja Bjelica-Prutina rekla je da CIK još nije zauzimao konkretna rješenja u vezi sa sprovođenjem Šmitove odluke i da za to treba vremena.
Predsjednik CIK-a Suad Arnautović istakao je da lično ne pozdravlja ovu odluku Šmita, kao ni tajming u kojem je donijeta.
– Da je ova odluka donijeta u maju stranke bi, logično, na listama imale kandidate iz konstitutivnih naroda i reda ostalih čime bi bilo olakšano popunjavanje Doma naroda FBiH – rekao je Arnautović.
Prema njegovim riječima, u izbornoj noći dobijeno je nešto što treba da okupira CIK 12 časova dnevno, da se bave statistikama, računanjem i drugim potrebnim za dodjelu mandata.
On je konstatovao da će CIK izvršiti ono što mu je zakonom propisano, ali da je sada preče da utvrdi rezultate opštih izbora provedenih 2. oktobra
Ne treba se nadati da će doći Dejton dva, takva razmišljanja ne vode u pravom smjeru, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga u RS ne priznaju, na pres konferenciji povodom nametanja izmjena Izbornog zakona.
“Neće biti odluka o Dejtonu dva u nekim vazduhoplovnim bazama u Americi. O tome odlučujete vi ovdje uz participaciju građana”, rekao je Šmit.