VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Šmit u Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva ga ignorisala

    Šmit u Predsjedništvu BiH, Cvijanovićeva ga ignorisala

    Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH sastali su se sa Kristijanom Šmitom, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, a ovaj sastanak, kao što se i očekivalo, ignorisala je Željka Cvijanović, predsjedavajuća Predsjedništva BiH.

    Sastanak Bećirovića i Komšića sa Šmitom, uslijedio je nakon prve redovne sjednice Predsjedništva BiH, a za razliku od njih dvojice, Cvijanovićeva je nakon sjednice Predsjedništva BiH razgovarala sa Johanom Zatlerom, šefom Delegacije EU u BiH.

    Iz Predsjedništva BiH saopšteno je da su Komšić i Bećirović sa Šmitom razgovarali o reformama na evroatlanskom putu BiH, a posebno u kontekstu preporuke Evropske komisije o dodjeljivanju kandidatskog statusa BiH.

    Na sastanku je istaknuto da su pred BiH važne sedmice, sastanci na visokom nivou sa EU tijelima i očekivanja su da se donesu pozitivne odluke za put BiH ka EU, koje će i građanima biti ohrabrenje da je evropska perspektiva moguća.

    “OHR ima važnu ulogu da bude u funkciji izgradnje demokratske i pravne države koja ubrzanim koracima ide ka EU. Dodano je da se standardi u poštovanju demokratije u EU trebaju primjenjivati i u BiH, imajući u vidu pozitivne preporuke i preporuke za kandidatski status BiH”, saopšteno je iz Predsjedništva.

  • Kristijan Šmit čestitao novoizabranim članovima Predsjedništva BiH

    Kristijan Šmit čestitao novoizabranim članovima Predsjedništva BiH

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, čestitao je novoizabranim članovima Predsjedništva Bosne i Hercegovine Denisu Bećiroviću, Željki Cvijanović i Željku Komšiću – i poželio im sreću u zajedničkom radu za boljitak svih građana BiH.

    Naglasio je značaj brzoga formiranja vlasti i provođenja prioritetnih reformi kako bi BiH ostvarila status kandidata za članstvo u EU u decembru te postigla napredak u evroatlantskim integracijama, prenosi Bosnainfo.

    Šmitovu čestitku prenosimo u cijelosti:

    – Koristim ovu priliku čestitati Vam na izboru u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine i poželjeti puno uspjeha u budućem zajedničkom radu na dobrobit svih građana BiH.

    Preuzimanje ove dužnosti nosi veliku odgovornost za budućnost Bosne i Hercegovine. Vi, kao članovi Predsjedništva, zastupate interese svih građana Bosne i Hercegovine – svih njenih konstitutivnih naroda i Ostalih – bez razlike. Bićete u poziciji oblikovati javni diskurs, spajati ljude i na pozitivan način pridonositi osiguranju političke stabilnosti, jedinstva i održanja mira. Imamo zajedničku odgovornost za zaštitu teritorijalnog integriteta i suvereniteta Bosne i Hercegovine i za ubrzanje reformskih procesa. Svi ovi napori imaju za cilj osigurati da Bosna i Hercegovina bude stabilna i prosperitetna zemlja poželjna za život, te spriječiti daljnji odlazak mladih ljudi – što je problem koji ekonomsko, socijalno i politički ugrožava same temelje Bosne i Hercegovine.

    Žurno formiranje vlasti na svim razinama mora biti najviši prioritet, nakon čega slijedi nastavak reformi koje unapređuju euroatlantsku integraciju Bosne i Hercegovine.

    Evropska budućnost Bosne i Hercegovine je neosporna i predstavlja najvažniji strateški sanjskopolitički prioritet. Do dembra ove godine, Evropska Unija bi mogla donijeti ključnu odluku o kandidatskom statusu Bosne i Hercegovine. Opredjeljenje Predsjedništva Bosne i Hercegovine da ispuni preostale važne prioritete neophodne da Bosna i Hercegovina dobije kandidatski status u Europskoj Uniji ima najveći značaj. Pozivam vas da, zajedno sa svima onima koji imaju političku odgovornost, fokusirate napore na postizanje rezultata u cilju izgradnje temelja za integraciju u EU. Pripremiti zemlju za evropsku budućnost istorijska je zadaća.

    Po mom mišljenju, drugi predstojeći izazovi koje treba rješavati jačanje su jedinstva države, deblokiranje imenovanja u nekoliko državnih institucija (kao što je Upravni odbor Centralne banke BiH, Povjerenstvo za Aneks 8, itd.), borba protiv korupcije u svim sferama društva, osiguranje gospodarskoga razvitka i reformi i provedba dugoočekivane ustavne reforme. Usvajanje i provedba nediskriminacijskog zakonodavstva prioritetna je zadaća izabranih organa vlasti u Bosni i Hercegovini. Međunarodna zajednica spremna je dati podršku ovim naporima.

    Kancelarija visokoga predstavnika i ja spremni smo pomoći Vam na tom putu i podržaćemo Vas u Vašem radu. Očekujem da ćemo surađivati i ubuduće.

  • Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Eskobar: Kritike Šmitovih promjena Izbornog zakona su pogrešna procjena

    Zamjenik podsekretara State Departmenta za Zapadni Balkan, Gabriel Escobar, u intervjuu za Glas Amerike, potvrđuje punu podršku Washingtona nedavnoj odluci visokog predstavnika Christiana Schmidta u izmjenama Izbornog zakona Bosne i Hercegovine. On kaže da Washington ne bi dozvolio da u regionu ikada ponovno izbije oružano nasilje.

    VOA: Kako biste odgovorili na nezadovoljstvo u BiH, pogotovo među Bošnjacima, odlukom visokog predstavnika o Izbornom zakonu?

    ESCOBAR: Visoki predstavnik je važan dio Dejtonskog sporazuma i mi ga podržavamo. Mi također podržavamo upotrebu Bonskih ovlasti tamo gdje je to odgovarajuće, a u ovom slučaju to jest bio odgovarajuući potez. Visoki predstavnik je tim želio učiniti vjerovatnijim formiranje vlade Federacije, vlade koja će biti u stanju da popuni prazna mjesta u Ustavnom sudu, a uz to i da se osigura da se izbori održe u atmosferi kredibiliteta, povjerenja… Nismo još stigli do potpunog kredibiliteta, jer je bilo dosta nepravilnosti tijekom izbora, ali smo zahvaljujući djelomično ovoj njegovoj odluci i izbornoj transparentnosti, i otkrili veći dio spomenutih nepravilnosti. Smatram da su svi potezi koje je Schmidt povukao u posljednjih šest mjeseci vodili funkcionalnijoj vladi, i Federacije i države.

    VOA: Da li su kritike koje su dolazile i od Islamske zajednice, koja je saopćila u to vrijeme da promjene poput nametnute reforme produbljuju podjele i segregacije, pogrešna procjena?

    ESCOBAR: Apsolutno. … Visoki predstavnik je zapravo povećao broj poslaničkih mjesta u Domu naroda, što znači da svaka grupa ima više predstavnika, uključujući i one koji ne pripadaju ni jednom od tri konstitutivna naroda. Visoki predstavnik je odlukom u stvari kreirao dodatni prostor da se čuje više glasova, i takva odluka nosi beneficije za svakog. Zato kažem da mene ove kritike zaista zbunjuju, posebno kritike onih koji kažu da je ovo urađeno da kao usluga jednima ili drugima. Povećan je broj predstavnika i to je jednostavno pozitivna promjena.

    VOA: Ustavni sud BiH treba u decembru glasati o ustavnosti Schmidtove odluke. Hoćete li ju nastaviti podržavati ukoliko ju Sud proglasi neustavnom?

    ESCOBAR: Zaista ne vidim zašto bi odluku Sud proglasio nevalidnom ili neustavnom. Ipak, moram vidjeti šta će Sud reći, kako bismo odlučili hoćemo li podršku nastaviti ili ne. Mi vjerujemo, moram ponoviti, da je odluka visokog predstavnika dobra za cijelu BiH.

    VOA: Bez obzira što će Bošnjaci imati manji broj glasova per capita?

    ESCOBAR: Ne vidim zašto bi se to moralo dogoditi… predstavnici se biraju po kantonima, i u svakom slučaju čvrsto vjerujem da ovo otvara dodatna vrata novim svježim licima, novim glasovima koji će biti dio federalnih institucija, a to je jednostavno pozitivna, a ne negativna promjena.

    VOA: Sankcije su uvijek efikasnije ako ih Amerika nameće uz suradnju saveznika. Britanija je uvela sankcije Željki Cvijanović, koja vodi identičnu politiku kao njen stranački šef Milorad Dodik, međutim Washington ih njoj nije uveo, naprotiv, nastavlja razgovarati s gospođom Cvijanović?

    ESCOBAR: Britanski proces sankcioniranja je sličan našem, ali nije identičan. Mi uvodimo sankcije na osnovu korupcije i antidejtonskih postupaka. Zato ne bih rekao da odbijamo uvesti sankcije Cvijanović, nego jednostavno nismo došli do te tačke gdje bismo jasno utvrdili da ih treba nametnuti i u ovom slučaju.

  • Kritike Šmitu “zatalasale” po Sarajevu

    Kritike Šmitu “zatalasale” po Sarajevu

    Kritike Svena Alkalaja prema Kristijanu Šmitu samo produbljuju razdor između političkog Sarajeva i stranaca. Obraćanje ambasadora BiH u UN-u zapad je shvatio kao šamar njihovoj politici u BiH koju sprovode preko OHR-a. Amerikanci su se, izgleda, najviše uvrijedili pa je američka ambasada tražila izvinjenje. Dobili su odgovor.

    “Ako mi bilo ko iz pomenute Ambasade konkretno kaže šta je to bilo neistinito ili lažno u mom izlaganju, spreman sam se javno izviniti kako građanima BiH, tako i samoj Ambasadi”, rekao je Sven Alkalaj, ambasador BiH u Savjetu bezbjednosti UN-a.

    Alkalaj je u Njujorku optužio Kristjana Šmita da je preduzeo radnje suprotne Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma i Ustava BiH, dovodeći je u stanje destabilizacije. Šmita je predstavio i kao hrvatskog igrača u BiH koji radi u interesu tog naroda a na štetu Bošnjaka. Mnogi su ocijenili da je govor pripremljen u kabinetu Željka Komšića koji je najglasnije kritikovao Šmita nakon što je namtnuo izmjene izbornog zakona.

    “To je zapravo jako dobro da su najvažniji politički funkcioneri u BiH, ali i predstavnici međunarodne zajednice shvatili da ono što radi Komšić kojeg ja doživljavam jednim političkim karcinomom zapravo vodi daljoj destabilizaciji prilika u BiH”, smatra analitičar Zoran Krešić.

    Da će Alkalaj govoriti ono što Komšić želi moglo je da se vidi i pred samu sjednicu u Njujorku kada su se u Ministarstvu spoljnih poslova BiH u Sarajevu upalili svi alarmi. Alkalaja su pokušali zaustaviti i tražili da se na sjednici, video linkom, obrati Bisera Turković, što je odbijeno. Njen stranački kolega, Šefik Džaferović, stidljivo je podržao kritike o Šmitru ali mu se nije dopalo što je to sve rečeno baš na sjednici Savjeta bezbjednosti. Takvi stavovi pokazuju da političko Sarajevo privatizuje funkcije, smatraju analitičari. Kada ponašanje stranaca nije po njihovoj mjeri, spremni su na proteste.

    “To je ono što smo od bošnjačke strane navikli dugi niz godina, a to je ono što se njima sviđa je prihvatljivo, ono što se ne sviđa je antidejtosnko, antidemokratsko i tako dalje”, istakao je politikolog Filip Matić.

    I prozvani Kristjan Šmit se juče oglasio. Za njega je Alkalajev govor manipulacija i postizborna kampanja. Zanimljivo da sve probošnjačke stranke sa sjedištem u Sarajevu mudro ćute, dok osluškuju kritike stranaca na račun Svena Alkalaja i Željka Komšića, iako su svi bili udruženi u javnim kritikama i organizovanju protesta zbog nametanja izmjene Izbornog zakona.

  • Oglasio se Stejt Department o situaciji u BiH

    Oglasio se Stejt Department o situaciji u BiH

    Sjedinjene Američke Države oglasile su se nakon što je Savjet bezbjednosti UN jednoglasno ponovo odobrio produženje mandata EUFOR misije “Altea” u Bosni i Hercegovini.

    Usaopštenju koji je objavila Kancelarija za odnose s javnošću Stejt Departmenta, ističe se kako je “Altea” i dalje ključna za održavanje stabilnosti, suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH.

    Zahvaljujemo Evropskoj uniji na kontinuiranom doprinosu i vodstvu misije “Altea”. Sjedinjene Američke Države čestitaju građanima BiH na ostvarivanju svojih prava tokom Opštih izbora 2. oktobra i ohrabruju novoizabrane lidere da što prije formiraju odgovorne vlade na državnom i entitetskom nivou. Građani BiH zaslužuju institucije koje će raditi na konsolidaciji multietničke demokratije, jačanju demokratskih institucija, suzbijanju korupcije i pružanju ekonomskih prilika za sve ljude – navodi se u saopštenju.

    Sjedinjene Američke Države istakle su punu podršku Kristijanu Šmitu, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika BiH, njegovim ovlaštenjima i korištenju Bonskih ovlaštenja “sve dok se Agenda 5+2 ne završi i dok BiH ne bude nepovratno na putu ka evropskim integracijama”, piše N1.

    – U potpunosti podržavamo napore Šmita da se riješi dugotrajnih problema podjele vlasti i suprotstavi bilo kakvim antidejtonskim aktima. Šmit i njegova Kancelarija zaslužuju punu podršku međunarodne zajednice u ovom zadatku – zaključuju se u saopštenju Stejt Departmenta.

  • Šmit komentarisao sjednicu SB UN: Vidjelo se političko manipulisanje

    Šmit komentarisao sjednicu SB UN: Vidjelo se političko manipulisanje

    Kristijan Šmit, visoki predsjavnik kojeg RS ne priznaje, pozdravio je produženje EUFOR-ove misije ALTHEA za koju tvrdi da ostaje suštinski faktor u osiguranju bezbjednosti u BiH.

    Produženje misije podršku je dobilo na sinoćnjoj sjednici Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (UN), a na kojoj se, između ostalih obratio i ambasador BiH u UN-u Sven Alkalaj, iznoseći žestoke kritike na račun izmjena Izbornog zakona koje je 2. oktobra nametnuo Šmit.

    “Predizborna kampanja je završena. Vrijeme je za sračunato političko manipuliranje – što smo, nažalost, vidjeli i tokom sjednice Savjeta bezbjednosti UN-a – je završeno. Sada je vrijeme da se uradi konkretan posao koji građani BiH očekuju: Ispunjavanje uslova za integraciju u EU, podsticanje ekonomskog razvoja, ublažavanje posljedica inflacije i zaustavljanje odlaska mladih ljudi iz zemlje”, stoji u saopštenju OHR-a.

    Šmit je dodao da sada od svih stranaka u BiH očekuje da ubrzano krene u formiranje vlasti koja će se pozabaviti ključnim izazovima, uključujući i uklanjanje diskriminacije iz izbornog sistema u skladu s odlukama Evropskog suda za ljudska prava i Ustavnog suda BiH, te poboljšanje integriteta izbornog procesa.

  • Šmit pozvao na uvođenje elektronskih alata u izborni proces

    Šmit pozvao na uvođenje elektronskih alata u izborni proces

    Uzimajući u obzir današnju odluku Centralne izborne komisije BiH kojom su potvrđeni konačni rezultati opštih izbora 2022. godine, Kristijan Šmit je naglasio da se moraju preduzeti koraci kako bi se dodatno unaprijedio integritet izbornog procesa.

    Građani bi trebali imati povjerenja u pouzdanost izbornog sistema. Oni moraju biti sigurni da će se njihov glas računati i da će se njihov izbor poštovati, rekao je Šmit, dodavši da, kako bi se taj cilj postigao, glavni prioritet treba da bude suzbijanje izbornih prevara.

    Uvođenje elektronskih alata u izborni proces sljedeći je pravi korak na tom putu.

    – Prošlo je vrijeme studija i preporuka. Dobro znamo šta je potrebno učiniti da se osigura integritet izbora. Pozivam sljedeći saziv parlamenta da na jednoj od svojih prvih sjednica donese potrebne mjere. Neophodno je i što brže djelovati kako bi se poboljšala situacija u vezi sa finansiranjem i osobljem Centralne izborne komisije BiH. Nema potrebe za dalje čekanje da se donesu neophodne promjene – dodao je Šmit, saopšteno je iz OHR.

    Podsjećamo, Šmita za visokog predstavnika u BiH ne priznaju Rusija, Kina i Republika Srpska jer nije imenovan rezolucijom Savjeta bezbjednosti UN.

  • Šmit podnio izvještaj Savjetu bezbjednosti

    Šmit podnio izvještaj Savjetu bezbjednosti

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, podnio je svoj redovni polugodišnji izvještaj Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) o statusu u vezi sa provođenjem mira u BiH.
    On je u izvještaju, koji obuhvata period od aprila do oktobra ove godine, naglasio da su na političkoj sceni dominirale teme u vezi sa opštim izborima i predizbornom kampanjom, te da su se političke stranke i institucije fokusirale na pripremu i organizovanje izbora, ali su, kako kaže, nažalost, djelimično i dovodile u pitanje provođenje izbora i blokirale njihovo finansiranje.

    Šmit je istaka dva cilja za ovaj vremenski period – garantovati da građani BiH mogu ostvariti svoje osnovno ustavom zagarantovano pravo na glasanje, osigurati provođenje volje birača nakon održavanja izbora.

    Prema izvještaju, Šmit je donio niz odluka kako bi ostvario ove ciljeve.

    “Šmit je 7. juna donio paket odluka kojim se omogućava finansiranje opštih izbora 2022. godine, kao i budućih izbora. Bez ove intervencije ne bi bilo moguće pripremiti i provesti opšte izbore održane 2. oktobra”, saopšetno je iz OHR-a.

    Kako se dodaje, u izvještaju se takođe objašnjava da je bilo neophodno donijeti izmjene i dopune Izbornog zakona BiH kako bi Zakon bio bolje usklađen s međunarodnim standardima i najboljim primjerima iz prakse.

    “Šmitova intervencija od 27. jula imala je za cilj poboljšati transparentnost izbora. Ovom odlukom Centralnoj izbornoj komisiji BiH dati su mehanizmi putem kojih može sankcionisati kršenje pravila ponašanja tokom predizborne kampanje”, navodi se u saopštenju OHR-a.

    Šmit, takođe, u svom izvještaju dalje napominje da su političke stranke nekoliko mjeseci bile uključene u dijalog o izbornoj reformi sa ciljem otklanjanja političkih zastoja u FBiH.

    S obzirom, kako se navodi, na neuspjeh ovog procesa i s obzirom na veliku opasnost da formiranje institucija opet bude blokirano nakon izbora, Šmit je izvijestio o tome da je 2. oktobra donio Paket funkcionalnosti Federacije BiH.

    “Ovaj paket sadrži set mjera koje omogućavaju brzo uspostavljanje zakonodavnih, izvršnih i sudskih tijela nakon izbora”, ističe se u saopštenju.

    Prema izvještaju, tokom izborne kampanje politička debata je više bila usredsređena na ličnosti i odnose među njima, a manje na političke programe.

    “Vladajući SNSD je u Srpskoj stvorio atmosferu u kojoj su često etiketirani kao izdajnici oni koji upućuju kritiku vlasti i opozicioni političari. U FBiH je predizborna kampanja bila relativno tiha, iako je došlo do veće polarizacije između političkih protivnika”, navodi se u saopštenju.

    Kada je u pitanju ekonomija, u izvještaju se navodi da preliminarni pokazatelji za 2022. godinu pokazuju određene pozitivne trendove, iako to ne znači neminovno i bolji ekonomski i društveni razvoj.

    “Stopa registrovane nezaposlenosti je blizu 30 odsto, dok udio nezaposlenih mladih osoba u ukupnom broju nezaposlenih prelazi 18 odsto. Zbog visoke inflacije, prosječna plata i penzija znatno su ispod prosječne potrošačke korpe, što ukazuje na to da čak i oni sa stalnim primanjima teško sastavljaju kraj s krajem”, dodaje se u saopštenju.

    S obzirom na političku situaciju, Šmit preporučuje povećan angažman međunarodne zajednice kako bi bilo osigurano puno poštovanje Opšteg okvirnog sporazuma za mir i omogućene ključne reforme.

    S tim u vezi, u izvještaju se navodi da EUFOR-ALTEA nastavlja igrati vitalnu ulogu u očuvanju mira i sigurnosti u BiH i da je njeno prisustvo u BiH i dalje neophodno.

  • Dodik tvrdi da je Šmit najveća prijetnja miru u BiH

    Dodik tvrdi da je Šmit najveća prijetnja miru u BiH

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik istakao je da oni koji će razmatrati izvještaj Kristijana Šmita, koji ponovo pokušava da podnese Savjetu bezbjednosti UN, podržavaju i lažnog visokog predstavnika, koji je i najveća prijetnja miru u BiH.

    Bilo kakvo nametanje odluka od strane lažnog visokog predstavnika Šmita, a koje bi se ticale Republike Srpske, vodi u disoluciju BiH, napisao je Dodik na Tviteru.

    On je naveo da lažni visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit ponovo pokušava da podnese lažni izvještaj Savjetu bezbjednosti UN.

    – Taj čovjek, koji ne odustaje od lažnog predstavljanja, nema legitimitet jer mu ga Savjet bezbjednosti UN nije ni dao – istakao je Dodik.

    On smatra da Savjet bezbjednosti UN treba da podrži i produži mandat Misiji Altea u BiH u istom obimu i kapacitetu kao i do sada.

  • Mogu li odluke Kristijana Šmita biti proglašene neustavnim

    Mogu li odluke Kristijana Šmita biti proglašene neustavnim

    Članovi Predsjedništva BiH, Željko Komšić i Šefik Džaferović, podnijeli su Ustavnom sudu BiH zahtjeve za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava Fedaracije odnosno Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit.

    Do sada je Ustavni sud uvijek stajao na strani stranog predstavnika, a da li će tako biti i ovaj put, kada su njegovim odlukama pogođeni interesi Bošnjaka u BiH?

    Profesor Pravnog fakulteta u Istočnom Sarajevu, Radomir Lukić, podsjeća da je Ustavni sud BiH do sada izbjegavao da ocjenjuje formalnu ustavnost bilo koje odluke visokog predstavnika koji je nadustavni faktor.

    – Zbog toga što on nijednim aneksom ili Dejtonskim sporazumom nije dobio ovlaštenja koja je sam sebi prisvojio. Osim toga, on osnovu za te odluke crpi iz odluka Savjeta za provođenje mira i njegovog Upravnog odbora, koji nisu uopšte organi koje spominje Dejtonski mirovni sporazum. Oni su se navodno upuštali samo u ocjenu materijalne ustavnosti njegovih akata; dakle, preispitivali su da li su oni sadržinski u skladu sa Ustavom. Cijela ta konstrukcija, naravno, nije umna. Ali, kada su i ocjenjivali tu vrstu ustavnosti, mislim da nisu postupali kako treba. Teško se može očekivati da će i sada, u ovoj situaciji, postupiti drugačije, osim podržati odluke visokog predstavnika – kaže Lukić za Srpskainfo.

    Inače, do sada smo gledali nekoliko veoma sličnih situacija, a jedna od njih bila je 13. januara 2000, kada je visoki predstavnik nametnuo Zakon o državnoj graničnoj službi BiH, nakon što PS BiH nije usvojila nacrt tog zakona.

    Tada je 11 članova Predstavničkog doma BiH podnijelo Ustavnom sudu BiH zahtjev za ocjenu ustavnosti. Sud je 3. novembra 2000. odlučio da je zakon u skladu sa Ustavom BiH. Tadašnje obrazloženje Ustavnog suda BiH, kao i mnogim slučajevima kasnije, bilo je nevjerovatno: pravdali su se time da su i Njemačka i Austrija nakon Drugog svjetskog rata imale međunarodnog predstavnika koji je djelovao slično kao ovaj u BiH!?

    – Akti koje su donosile međunarodne vlasti su često bivali donošeni u ime država pod kontrolom – piše u obrazloženju ove odluke.

    Sudije su prije 22 godine još zaključile da se takva situacija svodi na neku vrstu funkcionalne dualnosti: jedna vlast jednog pravnog sistema interveniše u drugom pravnom sistemu, čime njene funkcije postaju dualne.

    – Isto vrijedi i za visokog predstavnika: međunarodna zajednica mu je povjerila posebna ovlaštenja i njegov mandat je međunarodnog karaktera. U konkretnom slučaju, visoki predstavnik – čija ovlaštenja koja proizilaze iz Aneksa 10 Opšteg okvirnog sporazuma, relevantnih rezolucija Savjeta bezbjednosti UN i Bonske deklaracije, nisu podložne kontroli Ustavnog suda, kao ni vršenje tih ovlasti – intervenisao je u pravni sistem BiH, zamenjujući domaće vlasti. U tom pogledu on je, stoga, djelovao kao vlast BiH, a zakon koji je on donio je prirode domaćeg zakona, te se mora smatrati zakonom BiH – navodi se u ovoj odluci iz 2000. godine.

    Podsjećamo, Kristijan Šmit nije imenovan rezolucijom SB UN i za visokog predstavnika ga, samim tim, ne priznaju Rusija, Kina, ali ni Republika Srpska. Izmjene koje je unio u zakonodavstvo i federalni Ustav veoma je teško objasniti u teoriji, a odnose se na bržu prohodnost zakona u FBiH, imenovanje predsjednika i potpredsjednika FBiH, ali i na izbor delegata u federalni Dom naroda.

    Kako je u apelaciji naveo Komšić, Šmit je svojim nametnutim odlukama, u noći kada je obavljeno glasanje građana BiH, izvršio direktan udar na integritet izbornog procesa tako što je izvršio prevaru birača, koji bi eventualno drugačije glasali da su znali za nova izborna pravila, kao što je prevario i sve političke stranke i druge učesnike izbora, koji bi izvjesno ponudili drugačije izborne liste, prilagođene tim novim pravilima.

    – Svojom odlukom da se koriste dva različita popisa, jedan za formiranje zakonodavnog organa vlasti i drugi popis za formiranje izvršnih organa vlasti u entitetu Federacija BiH, Šmit je učinio neviđen i nezapamćen presedan i doveo sve građane BiH u stanje pravne nesigurnosti. Posebno iz razloga što je uvođenjem „posljednjeg popisa“, ili onoga iz 2013. godine, neformalno proglasio okončanim Aneks 7 Dejtonskog mirovnog sporazuma ili povratak svih prognanih u svoje prijeratne domove – navodi se u apelaciji.

    Zahtjevom Džaferovića se traži utvrđivanje nesaglasnosti odredbi osporavanih amandmana i Zakona sa Ustavom BiH, prije svega u dijelu koji se odnosi na demokratsko načelo i konsekventno tome načelo vladavine prava, odnosno njegov princip pravne sigurnosti, saopšteno je iz Predsjedništva BiH.