Oznaka: christian schmidt

Christian Schmidt je u intervjuu za list Oslobođenje komentirao proslavu 9. januara kao “Dana RS-a” kojega je Ustavni sud BiH već proglasio neustavnim najavljujući da je njegovo obilježavanje naredne godine upitno.Schmidt se u osvrtu na nedavno obilježavanje 9. januara u Istočnom Sarajevo kazavši da očekuje od Tužilaštva Bosne i Hercegovine da provjeri i pregleda govore, odnosno sve ono što su javni dužnosnici tog dana izjavili, a što je u suprotnosti sa presudom Ustavnog suda.

“Rekao sam da tamo ništa nemaju tražiti službenici iz državne službe i zbog toga polazim od pretpostavke da će se brižljivo analizirati i provjeriti sve šta se tamo dešavalo. Sada se moramo odmaći od 9. januara 2023. i gledati u budućnost. Treba reći da se 9. januar 2024. u tom okviru i na taj način neće dogoditi. Dakle, mogu se slaviti i državni i praznici entiteta, ali to se može raditi na drugi način i nikome zbog toga neće pasti kruna s glave”, kazao je Schmidt za Oslobođenje.

Podsjećamo da je visoki predstavnik već reagirao na dan obilježavanja neustavnog Dana RS-a istakavši da je prisustvo državnih službenika u takvim proslavama nepoštivanje Ustava BiH.

Schmidt je takođe pisao vlastima u RS-u da proslava 9. januara nije zajedničko sjećanje i evropska vrijednost te da je o tom danu konačnu odluku donio Ustavni sud BiH koji je u odluci istakao kako obilježavanje tog dana ne doprinosi jačanju zajedničkog kolektivnog identiteta.

Kristijan Šmit,Visoki predstavnik u BiH, kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, je još jednom naglasio da postupci i aktivnosti vlasti Srpske kojima se obilježava i slavi Dan Republike Srpske 9. januara mogu imati posljedice.
Učešće i prisustvo javnih službenika u takvim proslavama predstavlja očito nepoštivanje Ustava Bosne i Hercegovine, kao i otvoreno nepoštovanje ovlaštenja i odluka Ustavnog suda BiH koje su konačne i obavezujuće, te ih svi moraju poštovati. Obaveza je svih, a prije svega predstavnika izvršnih, zakonodavnih i sudskih organa u BiH, da se ponašaju u skladu sa ustavnim i zakonskim poretkom zemlje i da se suzdrže od aktivnosti koje podrivaju izgradnju povjerenja i nespojive su sa evropskim vrijednostima inkluzije, tolerancije, pravde, solidarnosti i nediskriminacije, poručio je Šmit, saopšteno je iz OHR, prenosi Avaz.

Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje kao visokog predstavnika u BiH, pisao je rukovodiocima Srpske, povodom najavljenog obilježavanja Dana Republike Srpske 9. januara, naglašavajući da je Ustavni sud BiH u nizu odluka utvrdio da je proglašenje devetog januara Danom Republike neustavno, te ističući da su ove odluke “konačne i obavezujuće i moraju se poštovati”.

Šmit je danas dopis, koji je u posjedu “Nezavisnih novina”, poslao predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, premijeru Radovanu Viškoviću i predsjedniku Narodne skupštine Nenadu Stevandiću, a dopis je dostavljen i predsjedavajućoj te članovima Predsjedsjedništva BiH Željki Cvijanović, Željku Komšiću i Denisu Bećiroviću.

“Svi javni organi i svi javni zvaničnici u Bosni i Hercegovini imaju obavezu pridržavati se ustavnog poretka Bosne i Hercegovine. Štavise, kako je istakao i Ustavni sud Bone i Hercegovine, obilježavanje Dana Republike Srpske devetoga januara ‘ne simbolizuje kolektivno, zajedničko sjećanje, koje doprinosi jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednosti od posebnog značaja u multietničkom drušvu, zasnovanom na poštivanju različitosti kao osnovne vrijednosti modernog demokratskog društva'”, naveo je Šmit.

Prema njegovim riječima, kao takvo, “to ne samo da ugrožava vladavinu prava, već i izgradnju povjerenja te nije u skladu s evropskim vrijednostima inkluzivnosti, tolerancije, pravde, solidarnosti i nediskriminacije”.

“Oba entiteta i Distrikt Brčko su multietnički i stoga svi njihovi praznici treba da povezuju ljude, a ne da ih dijele. Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje. To je i duh Ustava Republike Srpske kao entiteta BiH. Vjerujem da bi odgovorni lideri iz cijelog političkog spektra i svih nivoa vlasti trebali zajedno raditi na tom cilju, kako bi u postojećem zakonskom okviru pronašli način da se obilježavanja organizuju bez diskriminacije i inkluzivno”, naveo je Šmit.

Kako je dodao, “poštivanje ustavnog poretka zemlje i doprinos društvu zasnovanom na evropskim vrijednostima su kamen temeljac održivog mira, stabilnosti i napretka u Bosni i Hercegovini i njenih težnji ka Evropskoj uniji kao zajedničkom interesu svih građana”, naveo je Šmit.

Adelhajd Volfl, novinarka njemačkog lista “Der Standard” upozorava da bi moglo doći do novih blokada u formiranju vlasti u BiH.

Volfl, koja intenzivno prati političku situaciju u Bosni i Hercegovini, smatra da bi uprkos “paketu funkcionalnosti” koji je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za Visokog predstavnika u BiH, ponovo moglo doći do problema u formiranju vlasti, ali i do dodatnih etničkih podjela.

Volfl za austrijski “Der Standard” navodi da je političarka “nacionalističkog HDZ” Borjana Krišto već imenovana za predsjedavajuću Savjeta ministara, te da su u koaliciji još “srpski nacionalistički secesionistički SNSD” i još osam stranaka.

– Između ostalog, na zahtjev međunarodnih predstavnika – prije svega SAD – bošnjačka nacionalistička SDA nije dio vlasti. Po svemu sudeći, SDA treba biti “kažnjena” jer nije sklopila “dil” sa HDZ tokom pregovora o izbornom zakonu početkom godine, kako su to SAD i EU predviđale – ocijenila je.

Kritika međunarodnog uplitanja

Ona objašnjava da je Šmit u izbornoj noći nametnuo izmjene izbornog zakona i ustava u entitetu Federaciji, što neki građani vide kao “udar na demokratiju”, prenosi N1.

Zatim navodi da Demokratska fronta i njen lider Željko Komšić, koji je ponovo izabran u državno Predsjedništvo, također nisu dio nove vladajuće koalicije, te da je Komšić u više navrata otvoreno kritikovao predstavnike međunarodne zajednice, te samog Šmita.

Komšić je Šmitove odluke takođe iznio pred Ustavni sud, koji se još nije izjasnio po tom pitanju, a Volfl smatra da bi to moglo biti zbog političkog pritiska.

– Očigledno, međunarodni krugovi su željeli osigurati da se vlada formira na osnovu Šmitovih odluka i bili su zabrinuti da bi ih Ustavni sud mogao ponovo promijeniti prije formiranja koalicije. Šmitove mjere dijelom odgovaraju željama HDZ, koji je zajedno s hrvatskom vladom i SAD vršio pritisak na Schmidta da odluči u njihovu korist – piše Volfl.

Dodatne podjele
Naredna plenarna sjednica Ustavnog suda zakazana je za 19. januar, kada bi se eventualno moglo odlučiti o ustavnosti Šmitovih odluka.

Ona ističe da je Šmit prije svega bio na udaru kritika zbog “ignorisanja odluke ustavnog suda iz 2015. godine” u kojoj je navedeno da su prilikom izbora predsjednika i potpredsjednika Federacije diskriminisane osobe koje se ne izjašnjavaju kao Bošnjaci, Srbi ili Hrvati, što je suprotno Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima.

No, Šmit nije osigurao provođenje ove ustavne odluke, već se pozvao na drugu, “koju je HDZ tražio”, iako je ona, kako navodi ova novinarka, odavno provedena.

FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJAFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RAS SRBIJA
Šmoitove odluke su, navodi Volfl, takođe dovele do dodatnih etničkih podjela.

Ona citira stručnjake koji smatraju da je Šmit prekršio princip o nepromjenjivosti izbornih pravila neposredno prije izbora i zanemario praksu Evropskog suda za ljudska prava i stavove Venecijanske komisije.

Takođe ističe da je Šmit koristio dva različita popisa stanovništva, jedan iz 1991. godine i drugi iz 2013. godine, “što bi moglo predstavljati kršenje Dejtonskog sporazuma”.

Uništena reputacija
Volfl objašnjava da bi u odluci 19. januara ključnu ulogu sada mogle imati one sudije u Ustavnom sudu BiH koje imenuje predsjednik Evropskog suda za ljudska prava, a tom odlukom će biti uspostavljena praksa koja će se primjenjivati ​​i ubuduće.

– Ukoliko Šmitove odluke ostanu na snazi, u budućnosti bi se mogla mijenjati i postizborna izborna pravila s ciljem ispunjavanja političkih ciljeva pojedinih političkih aktera, kao što se sada dogodilo za HDZ – upozorila je.

Navela je da su ubrzo uslijedile kritike na Šmitov potez od 27 evroparlamentaraca, koji su ga pozvali da odmah povuče izmjene zakona i upozorili da ne poštuje demokratska prava građana.

Šmit se uvijek branio argumentom da samo želi ukinuti blokade u institucijama.

Što se tiče sadržaja, Šmit je povećao broj delegata iz Doma naroda u entitetu Federaciji sa 58 na 80. Međutim, “naduvavajući” zapravo manje važan parlamentarni dom, ojačao je i etnički princip, a time i etnonacionalističke stranke – što je HDZ ranije tražio, a što su SAD i EU podržavale”, navela je.

Žrijeb sa plastičnim jajima
Neki delegati moraju biti odabrani prema komplikovanoj formuli iz kantona u kojima je dotična etnička grupa najviše zastupljena.

– Međutim, u međuvremenu se uprkos Šmitovog “paketa funkcionalnosti” dogodila se još jedna blokada. U nekim kantonima postojale su dvije liste sa istim brojem glasova za delegate u Domu naroda. Zbog toga je odlučeno da se izvuče žrijeb – “dobitnici” su izvučeni iz žutih plastičnih jaja u staklenoj posudi, kao na lutriji – opisuje Volfl.

Ističe da je SDA tu “imala sreće” i sada zajedno sa DF ima 13 delegata u Klubu Bošnjaka.

– To znači da dvije stranke, koje prema koalicionom projektu koji podržavaju SAD, uopšte ne bi trebale biti dio vlade, sada mogu birati predsjednika i potpredsjednika Federacije zbog “lutrije” sa plastičnim jajima – navodi ona.

Zavisnost od političke volje
Prema Šmitovim izmjenama izbornog zakona je potrebno najmanje jedanaest delegata u klubu tri naroda da bi se predložio kandidat za funkciju predsjednika. Međutim, nova koalicija nema jedanaest ljudi.

– To znači da SDA i DF sada mogu blokirati i formiranje vlasti na nivou FBiH – objašnjava ona, te dodaje da bi zbog toga Šmit mogao ponovo intervenisati.

– Nejasno je da li je Šmit bio svjestan da bi, uprkos njegovom “paketu funkcionalnosti”, moglo doći do nove blokade od strane SDA opcija je možda jednostavno bila zanemarena u Uredu visokog predstavnika – navodi Volfl.

Zatim citira analizu stručnjaka za ustavno pravo i BiH Jensa Volka sa Univerziteta Trento i Maje Sahadžić sa Univerziteta u Antverpenu koji su ocijenili da na kraju od političke volje zavisi hoće li reforme uspjeti ili ne, te da Šmitove mjere “ne otvaraju nikakve mogućnosti za strukturne promjene, već cementiraju postojeći sistem“.

Oni su naveli da, zbog toga što bi Šmitove odluke mogle koristiti HDZ i što su prethodno bile koordinirane sa susjednom Hrvatskom, sada postoji i “opasnost da se visoki predstavnik iz moderatora i posrednika pretvori u aktera i faktora podjela“.

– Umjesto da se raspravlja o opcijama za ustavnu reformu, sada se ponovo raspravlja o uredu visokog predstavnika i bonskim ovlaštenjima – ocijenili su.

Volk i Sahadžić smatraju da bi se 27 godina nakon završetka rata, umjesto zakulisnih dogovora ili međunarodnog nametanja, moglo pitati građane za mišljenje o budućnosti zemlje, “pogotovo jer bi inače mogli uopšte ne reagovati, već emigrirati ili se više uopšte ne uključivati.”

Licemjerje američkih zvaničnika
Volfl navodi da je u Sarajevu činjenica da je HDZ političar Marinko Čavara izabran za potpredsjednika parlamenta viđena kao “posebna vrstu licemjerja međunarodnih aktera”.

Ona ističe da su SAD uvele sankcije Čavari prošlog juna.

– Tada su američki zvaničnici rekli da Čavara spriječava važne reforme, demokratske procese i institucije. Čavara je i dalje na američkoj crnoj listi. Sada američki predstavnici u BiH očigledno nemaju ništa protiv izbora Čavare – prokomentarisala je Volfl.

Suzbijanje korupcije je najvažnije pitanje u Bosni i Hercegovini, rekao je Christian Schmidt. Optimistično je, u emisiji BN TV-a, najavio pokazivanje zuba korumpiranim političarima, sudijama, tužiocima.

“Građani BiH zaslužili su status zemlje kandidata za Evropsku uniju”, ocijenio je Schmidt, te dodao da je ovo prilika da politički lideri rade u korist ljudi u BiH, na poboljšanju njihovog života.

“Politika malo kaska za ljudima ovdje i trebalo bi zajedno da krenemo naprijed. Ja se nadam da će nakon izbora u BiH u oba entiteta doći do pomaka”, rekao je.

Od novih vlasti u BiH očekuje da brzo formiraju vlade, ali i da što prije počnu da rade na rješavanju 14 prioriteta EU. Suzbijanje korupcije je pitanje broj jedan, rekao je visoki predstavnk u BiH i najavio pokazivanje zuba toj pošasti.

“Imam informacije da ovaj ili onaj političar smatra da telefonskim pozivom ili lijepim riječima može uraditi bilo šta, tome se jasno moraju pokazati zubi, protiv toga se mora boriti. I to je nešto što će se mnogo više suzbijati u narednom periodu”, odlučan je Schmidt.

Njemačka je stopirala više od 120 miliona eura namijenjenih za finansiranje projekata u Republici Srpskoj. Razlog su – sankcije, ali kaže Schmidt, Nijemci nisu bili sigurni gdje novac odlazi.

“Taj novac će teći onda kada isti ovi ljudi koji su sada tu, naročito jedan, znamo njegovo ime i – kad on kaže: Hajdemo prestati sa manipulacijama, sad hoćemo zajedno da idemo u pravcu EU. Ja sam čuo nekoliko glasova u tom smjeru i zbog toga sam siguran i vjerujem u to da ćemo sa Evropskom unijom u narednom periodu stvarno nešto napraviti”, kaže Schmidt i dodaje da se to ne događa preko noći, ali “u vazduhu se osjeća odgovornost za Evropu i zbog toga dolazi optimizam”.

Imao je poruku za hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića.

“Predsjednik Hrvatske – s njim nemam neke intenzivne kontakte i tu bih ponekad preporučio da se ne miješa toliko ili da se više suzdržava kada je riječ o Bosni i Hercegovini i bh. unutrašnjoj politici. Šutnja je zlato”, naglasio je visoki predstavnik za BN.

Što se tiče izbornog zakona, Schmidt je najavio izmjene koje bi trebalo da se dogode u narednih šest mjeseci. Najavio je i promjene izbornog procesa koje će biti testirane već na narednim lokalnim izborima.

“Ne samo ja nego i neki koji znaju su govorili ‘hajdemo uvesti elektronsko glasanje’. Ali to ne može da se uvede za par sedmica, ta tehnika postoji i može se uvesti za dvije godine”, naveo je.

Kaže da nema nikakav kontakt sa predsjednikom RS-a Miloradom Dodikom.

“Nisam dobio od njega poziv u posljednje vrijeme, ni na skijanje, a ako želi možemo se sastati i na Jahorini”, poručio je visoki predstavnik.

Odluke Ustavnog suda BiH su konačne i obavezujuće i moraju se poštovati na cijeloj teritoriji BiH. Dakle, obilježavanje 9. januara kao Dana Republike Srpske pokazuje jasno neprihvatanje Ustava BiH, vladavine prava i otvoreno nepoštivanje odluka i autoriteta Ustavnog suda BiH.
To je saopštio Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske komentarišući najavljene javne proslave 9. januara u Republici Srpskoj.

Kako je saopšteno iz OHR, on je podsjetio javnost da se Ustavni sud BiH u nizu svojih odluka bavio proglašavanjem ovog datuma Danom Republike Srpske i neusklađenošću te odluke sa Ustavom BiH i “jasno utvrdio da je 9. januar kao Dan Republike Srpske neustavan”.

“Ustavni sud BiH je u svojoj odluci istakao da „izbor 9. januara kao datuma za obilježavanje praznika Dana Republike Srpske nema simboliku kolektivnog zajedničkog sjećanja koje može doprinijeti jačanju kolektivnog identiteta kao vrijednostima koje imaju poseban značaj u multietničkom društvu koje se zasniva na uvažavanju i poštivanju različitosti kao osnovnih vrijednosti modernog demokratskog društva. Visoki predstavnik je naglasio da svaki praznik treba proslavljati u skladu s postojećim zakonskim okvirom i treba na inkluzivan način poštovati, bez diskriminacije, sve segmente društva, uključujući i sve konstitutivne narode i sve ostale građane BiH” kaže OHR.

Prema njihovim riječima, Dejtonski mirovni okvir zahtijeva međusobno poštovanje i razumijevanje.

“Visoki predstavnik je naglasio i da oba entiteta i Distrikt Brčko imaju multietnički karakter i stoga svi praznici trebaju povezivati, a ne dijelite ljude. To je i u duhu Ustava Republike Srpske kao entiteta Bosne i Hercegovine”, saopštio je.

Kako kažu, prosperitet BiH treba graditi na saradnji, međusobnom razumijevanju i pomirenju, što zauzvrat zahtijeva uvažavanje pravnih činjenica.

“Radovan Karadžić i Ratko Mladić su osuđeni ratni zločinci i kreatori genocida. Stoga ih se naziva zločincima, a ne herojima. Tražim od svih javnih zvaničnika da to poštuju i okrenu se ka zajedničkoj budućnosti. Dejtonski mirovni sporazum je postavio temelje za miran razvoj i on se mora poštovati”, rekao je Šmit.

Vrijeme stalnih blokada treba da je iza nas, a glavni tužilac Milanko Kajganić nas je danas informisao da će pokrenuti predmete zbog izborne krađe na proteklim izborima, rekao je Kristijan Šmit, visoki predstavnik koga ne priznaju u RS, nakon sjednice Upravnog odbora Savjeta za provođenje mira.

Šmit je rekao da u narednom periodu treba staviti akcent na vladavinu prava i na poboljšanje integriteta izbornog procesa, te je najavio da očekuje skoro formiranje vlasti na svim nivoima bez blokada.

“Možete biti uvjereni da ću ja zajedno s međunarodnom zajednicom doprinijeti dijalogu i očekujemo da će formiranje vlasti biti završeno u dogledno vrijeme i da neće biti mjesta za blokade”, rekao je Šmit.

On je istakao da su na sastanku bili prisutni predstavnici pravosuđa u BiH i da su ih informisali o onom što planiraju raditi u narednom periodu.

U komunikeu nakon sjednice istaknuto je opredjeljenje za teritorijalni integritet i suverenitet BiH te je naglašeno da se BiH sastoji od dva entiteta, ali koji nemaju pravo na otcjepljenje.

Data je podrška Šmitu i njegovom korištenju bonskih ovlaštenja, za koja ističu da su bila neophodna nakon neuspjeha domaćih lidera da se dogovore oko izborne reforme.

Što se tiče izbora, ističu da su provedeni u regularnoj atmosferi, ali da treba istražiti sve navode o izbornim prevarama, posebno kad je u pitanju dio izbora za predsjednika RS.

“Upravni odbor PIC-a poziva nadležne vlasti da bez oklijevanja i u potpunosti istraže ove navode i kazne krivce u skladu sa svim zakonom predviđenim kaznama”, navodi se.

Posebna pažnja posvećena je borbi protiv sistemske korupcije, a nadležni organi su pozvani da djeluju, kojima su izrazili punu i bezuslovnu podršku.

“Upravni odbor PIC-a izražava žaljenje što su nepotizam i korupcija i dalje osnovni kamen spoticanja, čime se nanose ogromne štete ekonomiji, svakodnevnom životu građana i političkoj atmosferi. Poduzimanje aktivnosti u ovoj oblasti bi pokazalo opredjeljenje za vladavinu prava i transparentnost, što je od ključnog značaja za evropski put”, navedeno je.

Izrazili su zabrinutost i zbog, kako su naglasili, pokušaja ugrožavanja slobode izražavanja i medija.

“Upravni odbor je uznemiren pozivanjem na donošenje zakonskih rješenja kojima se ograničavaju ova prava u RS. Upravni odbor PIC-a ponavlja da su ova prava i profesionalno i odgovorno novinarstvo od ključnog značaja za svako demokratsko društvo”, naglašeno je.

Osudili su “svaki oblik secesionističke retorike i djelovanja”. Pozvali su vladajuću koaliciju u RS da prestane sa svim aktivnostima kojima se, kako je naglašeno, krši Opšti okvirni sporazum za mir, uključujući i Ustav BiH.

Pozvali su i na rješenje problema državne imovine za koji su rekli da je ključan za zatvaranje OHR-a.

Kristijan Šmit danas je održao još jedan sastanak s predstavnicima civilnog društva.

Kako je saopšteno iz OHR-a, sastanak je održan kako bi razmijenio mišljenja i ideje u vezi s prioritetnim reformama potrebnim za ukidanje diskriminacije, promovisanje potpuno inkluzivnog demokratskog sistema u Bosni i Hercegovini i rješavanje drugih ključnih izazova s ​​kojima se BiH suočava.

Iz OHR-a je saopšteno da će ovakvi razgovori biti nastavljeni u budućnosti sa širokom lepezom učesnika, predstavnika građanskog društva i akademskih krugova.

Šmit je svojim sagovornicima zahvalio na vrlo informativnom i produktivnom dijalogu kojim je obuhvaćen široki spektar tema, uključujući i izmjene zakona kojima bi se smanjile blokade, ukinula diskriminacija i zemlja pokrenula.

– Učesnici su se usaglasili da proces formiranja vlasti mora biti što prije završen, a da novoizabrane vlasti moraju u što kraćem roku postići napredak u sprovođenju odluka u grupi predmeta Sejdić-Finci – navodi se u saopštenju.

Dodaje se da je visoki predstavnik pozvao na sveobuhvatnije sudjelovanje predstavnika svih segmenata društva u razmatranju budućih reformi. Institucije moraju djelovati kako bi se razvili institucionalni mehanizmi koji će osigurati da organizacije civilnog društva i šira javnost imaju bolji pristup procesu donošenja odluka.

– Želim da civilno društvo, posebno mladi ljudi, budu uključeni u ove aktivnosti. Vrijeme je da se dejtonski Ustav preoblikuje u moderan ustavni okvir koji će pomoći u prevazilaženju etničke ili individualne diskriminacije i umjesto blokada otvoriti mogućnosti. U najboljem smislu onoga o čemu je govorio nekadašnji njemački kancelar, pokojni Vili Brant, trebali bismo imati više demokratije i učešća svakog građanina – rekao je Šmit, prenosi Klix.