VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Šmit nametnuo izmjene zakona o Memorijalnom centru u Potočarima

    Kristijan Šmit donio je odluku o izmjenama i dopunama Zakona o Memorijalnom centru Srebrenica-Potočari čime je, kako se navodi, omogućeno da se višak doniranih sredstava za sahrane i nadgrobne spomenike može preusmjeriti u druge svrhe za potrebe funkcionisanja tog centra.

    Iz OHR je saopšteno i da će ta sredstva moći biti preusmjerena za druge potrebe Memorijalnog centra uz prethodnu saglasnost donatora.

    – Visoki predstavnik je uzeo u razmatranje ograničenja nametnuta prethodnom odlukom o namjeni donatorskih sredstava, kao i procjenu Upravnog odbora Memorijalnog centra da bi manje od polovine trenutno deponovanih sredstava bilo dovoljno za sahrane i nišane. I dalje je obaveza Memorijalnog centra da obezbijedi primjeren i dostojanstven pokop posmrtnih ostataka žrtava genocida u Srebrenici, što je od izuzetne važnosti za njihove porodice i za preživjele. Iz tog razloga, ova tehnička izmjena omogućava da Memorijalni centar, uz konsultacije sa donatorima, preostala sredstva preusmjeri za druge namjene, kao što su građevinski radovi i održavanje te saradnju sa drugim komemorativnim centrima, fondacijama i udruženjima širom svijeta – navodi se u saopštenju OHR.

    Odluku Šmita pozdravio je direktor Memorijalnog centra Srebrenica-Potočari, Emir Suljagić, navodeći da je OHR “prihvatio njihovu inicijativu i da je centru osigurao pristup šest miliona KM za održivost”.

  • Šmit odgovorio evropskim poslanicima: Nametanjem izborne reforme riješio sam probleme

    Šmit odgovorio evropskim poslanicima: Nametanjem izborne reforme riješio sam probleme

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH kojeg ne priznaju vlade Rusije, Kine i vlasti Republike Srpske, odgovorio je na pismo grupe evropskih poslanika koje su mu poslali 14. oktobra povodom njegovog nametanja izmjena Izbornog zakona BiH.
    Šmit navodi da je takvim potezom riješio dugotrajne probleme nefunkcionisanja institucija Federacije Bosne i Hercegovine.

    Funkcionalna Federacija BiH

    – Ubijeđen sam da je funkcionalna Federacija od ključnog značaja kako bi se stvorio momentum koji bi vodio prema adekvatnoj saradnji između entiteta i državne vlade sposobne da provede reforme i napreduje na putu euro-atlantskih integracija – naveo je Šmit.

    U pismu je posebno naglasio kako svojim potezom nije zadirao u odluke Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura, kao i da se nije bavio presudom Ustavnog suda u slučaju Komšić.

    Šmit je istakao da su to stvari kojima se moraju baviti domaći političari. Naglasio je i to da je za njega neprihvatljivo da je diskriminacija i dalje sastavni dio ustavnog okvira naše zemlje.

    On je odbacio optužbe da se svojom intervencijom u datom trenutku umiješao u direktne izbore i da je time prekršio principe OSCE-a.

    Iskoristio ovlašćenja

    Šmit je naveo kako je ovlašćenja koristio samo za indirektne izbore – delegate u Federalni dom naroda i predsjednika i potpredsjednike entiteta FBiH, a slične stvari uradili su i njegovi prethodnici, visoki predstavnici koji su bili na poziciji 2002. godine i 2018..

    – Kako BiH formira organe vlasti, tako se stvara vrijeme da domaće institucije pretoče namjere u konkretne akcije. Obzirom na brojne izazove pred BiH, od korupcije do neslaganja o teritorijalnom integritetu, BiH će biti potrebna stabilna podrška međunarodne zajednice.

    Funkcionalne institucije krucijalne su za sposobnost države da se dostigne uslove EU integracija i za to je potrebna naša jedinstvena podrška.

    Nedavno odobravanje statusa kandidata za članstvo u EU stvara novi momentum u BiH.

    Stalna podrška Evropskog parlamenta i parlamenata država – članica EU postaje sve bitnija u periodu pred nama kako bi se bh. vlasti ohrabrivale da provedu sveobuhvatne reforme – poručio je Šmit, prenosi Politički.ba.

  • Cvijanovićeva ističe da je Šmit opsjednut Dodikom

    Cvijanovićeva ističe da je Šmit opsjednut Dodikom

    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović poručila je da u BiH više ne prolazi sila, već samo razgovor i dijalog.

    Nema problema koji se zove Republika Srpska. Srpska funkcioniše na ustavnim principima. Srpska želi da sačuva svoja ustavna ovlaštenja i nadležnosti i to je legitiman način da se borite za nešto što vam po Ustavu pripada – istakla je Cvijanovićeva večeras.

    Cvijanović je istakla da postoji ogromna opsjednutost Kristijana Šmita, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom.

    – Ne postoji Šmitova izjava, obraćanje ili bilo šta, da se on ne referiše na Dodika i da ne pokušava da predstavi da oni imaju nekakav kontakt ili su nekada imali kontakt – rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Cvijanovićeva je napomenula da Šmit nije prošao proceduralne korake koji su predviđeni da bi postao visoki predstavnik.

    – Žalosno je da nama neko govori šta ćemo to mi da radimo. Mi smo ovdje izabrani od strane naroda i odgovorni smo narodu, odgovorni smo za procese kojima upravljamo. Odgovorni smo i za rezultate koje postižemo jer se to onda mjeri rezultatima koje mi ostvarimo na izborima – rekla je Cvijanovićeva.

    Prema njenim riječima, BiH ne trebaju stranci koji su zlonamjerni, koji tračaju, podmeću klipove i koji ponekad i slažu.

    – Šta on Šmit zna šta žele građani Republike Srpske? Šta on to zna? Da li ide na izbore da prezentuje svoj program pa da ga biraju građani? Kada bi izašao sa svojim programom ovdje na izbore vidio bi kako bi prošao – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je podsjetila da, ako već u okviru Dejtonskog sporazuma postoji institut visokog predstavnika, onda taj institut treba da prođe sve proceduralne korake i da bude legalno izabran, da koordiniše određene aktivnosti, ne sije mržnju i ne priča nikakve ludosti. Cvijanović je navela da je Republika Srpska godinama trpila štetu od legalno izabranih visokih predstavnika koji su nametali, smjenjivali, oduzimali prava, uskraćivali Republici Srpskoj da ostvaruje svoja ustavna prava.

    – Sa partnerima u okviru BiH treba da nađemo ispravan put za sve nas, a ne da nam dođe neki stranac i da nam to uređuje, da kaže da iza njega stoje sve svjetske sile. Iza mene stoje građani – poručila je Cvijanovićeva.

    Cvijanovićeva o Bećirovićevom odlasku u SAD “Neprihvatljivo da posjetu koristi da priča protiv Srpske”
    Srpski član i predsjedavajuća Predsjedništva BiH Željka Cvijanović istakla je da je posjeta tri člana Predsjedništva SAD prošla bez većih problema, ali da je neprihvatljivo što je bošnjački član Denis Bećirović posjetu SAD iskoristio da priča protiv Republike Srpske.

    Cvijanovićeva je rekla da je novost i za domaćina bilo to što je ovo bila prva kolektivna posjeta tri člana Predsjedništva BiH nakon 18 godina i samim tim su dali značaj toj posjeti.

    Ona smatra da spoljna politika ne treba da se zasniva na tome da se ode u bijeli svijet i onda opanjkava neko drugi.

    – Jer, oni odlično znaju u kakvim smo odnosima ovdje. Međutim, Bećirović je svoju posjetu bazirao na tome da treba da priča protiv Republike Srpske i da treba da priča izmišljenu priču kako Republika Srpska nekome uzurpira nadležnosti, pa da onda lobira za određene sankcije – rekla je Cvijanovićeva.

    Ako su to spoljno-političke teme, dodala je ona, onda je to prilično siromošan nastup.

    – Siromašna je ta politika ako je to vaša spoljnopolitička teza ili glavni cilj da pričate protiv drugog, i ne trudite se da na domaćem terenu nešto sačuvate, nego očekujete da vam neko iz bijelog svijeta dođe i sačuva nešto što se zove vaša država – rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

    Ona je napomenula da nije propustila priliku da to i kaže na licu mjesta, te da domaćini nisu imali ništa protiv da čuju različite stavove članova Predsjedništva.

    – Željeli su da znaju kako mi razmišljamo i na koji način vidimo rasplet određenih događaja na globalnoj sceni, regionalnoj, ali i na našoj lokalnoj sceni. To su bili njihovi pristupi, bez bilo čega malicioznog – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je izrazila zadovoljstvo jer je napravljen pozitivan pomak, te da su tokom posjete domaćini pokazali interesovanje da čuju i šta ima da kaže predstavnik srpskog naroda.

    – Ono što mi je tokom ove posjete djelovalo prihvatljivo jeste činjenica da se nije insistiralo na bilo kakvim razlikama, nego su nas otvoreno pitali koja su to mjesta gdje se slažemo, a koja su gdje se razdvajamo i ne možemo da se složimo – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da je iz takvog ponašanja Bećirovića vidljiva želja bošnjačke strane da dominira, da nametne samo svoju politiku i da se zanemare druga dva člana Predsjedništva.

    Ona je napomenula da se to moglo vidjeti i iz primjera kada je bošnjački kabinet samoinicijativno izašao samo sa svojim saopštenjem, bez konsultacija sa druga dva kabineta.

    – Rekla sam da ću uputiti inicijativu da se rasformira Služba za odnose sa javnošću, naravno bez ugrožavanja radnih mjesta ljudi koji su tamo zaposleni, jer je došlo do narušavanja nečeg što je uobičajena praksa” – pojasnila je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da je neprihvatljivo da se kabineti u Predsjedništvu BiH utrkuju koji će izaći sa saopštenjem.

    – Imamo praksu koja podrazumijeva da se usaglasi ono što izlazi kao stav institucije, a mi pojedinačno možemo da iznosimo sopstvene stavove – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona smatra da je riječ o malom političkom triku, jer je sjednica održana u 17.00 časova, a već u 17.10 je pušteno unaprijed pripremljeno saopštenje.

    – Očito u želji da se bošnjački kabinet prvo takmiči sa svojim kadrovima, koji su u Savjetu ministara i pripadaju istoj političkoj partiji, pa onda sa onima sa kojima su u političkom ratu, pa da se takmiče sa druga dva člana Predsjedništva i konačno i sami sa sobom – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona kaže da zna da se druga dva člana Predsjedništva neće složiti da bude ukinuta Služba za odnose s javnošću, iako je napravila ozbiljnu proceduralnu grešku.

    – Nisu smjeli ni trebali da puste saopštenje koje im je dao jedan kabinet, a da prethodno nisu usaglasili sa druga dva kabineta. Služba je pogriješila i mora da zna da to nije praksa koja će se tolerisati. Uvijek ću reagovati kada se napravi i najmanji proceduralni prekršaj – rekla je Cvijanovićeva.

    Kada je riječ o formiranju vlasti na nivou BiH, Cvijanovićeva očekuje da se svako pridržava svojih nadležnosti.

    – Očekujem dobru saradnju i koordinaciju određenih aktivnosti između različitih nivoa vlasti, da se ne bi uzurpirale određene nadležnosti i da se ne bi sprečavali ili blokirali određeni projekti, te da niko nikome ne bude smetnja, nego partner u realizaciji projekata, ciljeva, mjera koje treba preduzeti i slično – rekla je Cvijanovićeva.

    Govoreći o razornom zemljotreu koji je pogodio Tursku i Siriju, Cvijanovićeva je istakla da je važno u takvim situacijama pokazati da su građani Republike Srpske i BiH dio svijeta i da su spremni da pomognu.

    – To su tragične scene koje normalnog čovjeka ne mogu da ostave ravnodušnim kada vidi šta se dešava. Pomislite onda da to može i negdje drugo da se desi i naravno da ste u strahu i da razumijete da solidarnost mora da postoji i na globalnom i regionalnom planu – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je istakla da je ponosna što je Republika Srpska ponovo pokazala svoj kapacitet da se u momentu kada se dešava neki problem brzo mobiliše i da može da mobiliše svoje snage, resurse i proceduralno da završi sve što je neophodno i uputi pomoć.

    – Bili smo prvi koji su to uradili. Zahvalna sam predsjedniku Republike koji je to inicirao, te našoj Upravi civilne zaštite i Vladi koja je stala iza toga i što su pokazali da mogu da ostvare ovaj angažman – rekla je Cvijanovićeva.

    Ona je dodala da su dan nakon toga uslijedile slične aktivnosti i od federalne Vlade i njihove Uprave civilne zaštite, a nakon toga onoliko koliko je to u njihovom domenu i djelovanje zajedničkih institucija na nivou BiH.

  • Šmit tvrdi da ga političari iz Srpske tajno kontaktiraju

    Šmit tvrdi da ga političari iz Srpske tajno kontaktiraju

    Bilo je prethodnih godina trenutaka u kojima smo se Milorad Dodik i ja povremeno susretali. Dugo se poznajemo. Prije dvije godine smo razgovarali telefonom o mom imenovanju, i tada mi je ponudio da se sretnemo, ali se čini da ga je u međuvremenu napustila hrabrost.

    Tvrdi ovo u intervjuu za NIN visoki predstavnik u BiH, Kristijan Šmit, čiji mandat Republika Srpska ne priznaje.

    On ističe da je nekada bolje ne razgovarati, već pustiti da se priča sama razvije.

    U jednom intervjuu ste izjavili da je bilo signala da zvaničnici iz Srpske žele da se sastanu i razgovaraju s Vama. Ko Vas je kontaktirao, kada i kojim povodom?
    Ponekad ljudi kontaktiraju sa mnom ili sa nekim iz mog tima, ali ne žele da se njihovo ime pominje u javnosti, i to poštujem.

    Vaš dolazak na mjesto Visokog predstavnika obilježile su kontroverze. Dvije stalne članice Savjeta bezbjednosti UN, Kina i Rusija, ne priznaju Vaše imenovanje, jer niste prošli proceduru u UN. Ne priznaju vas ni zvaničnici Republike Srpske i, bar zvanično, odbijaju da se sa Vama sastanu. Kako gledate na to?
    To se sve čini komplikovanijim nego što mora da bude. Čini mi se da Rusija nije mnogo o tome razmišljala, jer ne vidim razlog za njihovo protivljenje – moji prethodnici su imenovani na isti način. Vidim, međutim, mogućnost za radne kontakte sa Srpskom, a imam i prednost jednoglasne podrške međunarodne zajednice, ako izuzmemo Rusiju. Moj prethodnik, Valentin Incko, nije imao tu privilegiju. Bio je prepušten sebi. Ako neko ne želi da razgovara sa mnom, može da razgovara sa EU ili SAD. Mimo toga, srećan sam što u stvarnosti sve ide pristojno, i što Beograd i Banjaluka različito gledaju na situaciju.

    Кako to Beograd gleda?
    U Beogradu me dočekuju sa svim počastima. Nisu važne počasti, naravno, nije to ništa lično, već je važno što se moja funkcija i dužnost prihvata. Dopustite mi da kažem i da koristim to što sam u ovom regionu već 30 godina, na ovoj ili onoj funkciji, pa mi je prednost i to što mnoge ljude poznajem.

    Novi nesporazum s liderima Republike Srpske je, ipak, izbio kada je 9. januara ove godine obilježavala svoj dan, a Ustavni sud BiH ovaj događaj proglasio neustavnim. Rekli ste da se mogu slaviti i državni praznici i praznici entiteta, ali na drugačiji način. Šta je za vas bilo sporno, orden dodijeljen Putinu ili nešto drugo?
    Orden dodjeljen Putinu jeste posebna priča, a savjetovao bih Dodiku da to ne čini. Nije važno što je Putin Rus, već to što je u Evropu donio rat. Način na koji se 9. januar proslavlja opterećuje druge. Gotovo je vrijeme pseudovojnih parada. Kulturni i integrativni pristup bi bio u redu. Pitanje je šta Dodik hoće da pokaže performansima u ovom stilu. Mislim da je politička tolerancija neophodna ako razmišljamo o evropskim ili regionalnim integracijama, a Dodik se u mlađim danima činio otvorenim upravo za tako nešto. Mislim da bi se sa mnom saglasio kada sam ga prvi put sreo, 2008. ili 2009.

    BiH je u neobičnoj situaciji povodom rata u Ukrajini. Država je uvela sankcije Rusiji zbog agresije, a istovremeno Dodik ne krije svoju bliskost s Putinom. Kako gledate na ovu činjenicu?
    Mislim da većina stanovnika BiH, nezavisno od nacionalnosti, ne želi bilo kakvu umiješanost u taj rat, jer su toga imali dosta. BiH je suviše mala da bi se igrala sa svjetskim silama. Nije potrebno poricati veze s Rusijom, sa ruskom kulturom. Nekada, međutim, morate da budete jasni. Prijatelju morate da kažete da griješi. Vladimire Vladimiroviču, griješite. I to ne razumijem u Dodikovom ponašanju.

    Šta Dodik pokušava da pokaže bliskošću s Putinom?
    Teško mi je da zamislim da Putin zavisi od Dodika. Nadam se, onda, da to ne znači kako Dodik misli da zavisi od Putina. Ako ne zavisi, bilo bi bolje da pokaže nezavisan stav. Ne vidim da se bilo ko tako ponaša. Ako Dodik nešto duguje Putinu, a ne znam šta bi to moglo da bude, imamo problem.

    Kako gledate na to što Dodik često govori o referendumu o nezavisnosti Republike Srpske?
    O referendumu je počeo da govori još 2014. ali je jasno – Dodik nema pravo da organizuje referendum o nezavisnosti Srpske, on ne bi bio zakonit po Dejtonskom ustavu. Ponudio bih mu sljedeće – ako imate precizne ideje o budućoj saradnji unutar države, molim vas da sjednemo i razgovaramo o Ustavu, ali ne o referendumu. Dodao bih i da su prošla vremena u kojima je mogao da računa na većinu.

    Da li je to pitanje bitno za njegove glasače?
    Po onome što znamo, nije. Većina ne mari za to, već za bolje uslove života. Referendum je populistički instrument kojim se iz javnosti sklanjaju druge teme. Preporučio bih mu da radi u korist ljudi, da govori o stvarnim pitanjima. Vjerovatno bi trebalo da razmisli i o tome da je predsjednik Srbije jasno rekao da poštuje teritorijalni integritet BiH.

    Nedavno ste se u Londonu predložili finansijsko uslovljavanje Republike Srpske umjesto sankcionisanja političara. Zašto ste to predložili i da li ste svjesni da bi ta mjera više pogodila građane nego političare?
    Već smo govorili o finansijskom uslovljavanju. EU i Njemačka smatraju da će to prisiliti političare na racionalno ponašanje, što će povećati šanse da novac zaista stigne do naroda.

  • Šmitu prijećeno nasiljem, oglasili se ambasadori PIC-a

    Šmitu prijećeno nasiljem, oglasili se ambasadori PIC-a

    Ambasadori Savjeta za provođenje mira (PIC) osudili su prijetnje koje uključuju nasilje protiv Kristijana Šmita, visokog predstavnika kojeg u RS ne priznaju.

    Kako je saopšteno nakon sjednice PIC-a, ambasadori izražavaju čvrstu i dosljednu podršku Šmitu i njegovoj ulozi u BiH u nadgledanju provođenja civilnih aspekata Opšteg okvirnog sporazuma za mir.

    “Pokušaji ugrožavanja pozicije visokog predstavnika doprinose podjelama u društvu i skreću pažnju sa suštinskih reformi koje su potrebne BiH. Ambasadori Upravnog odbora PIC-a pozivaju glavne aktere u cijeloj zemlji da ulože energiju u rješavanje najhitnijih izazova s kojima se BiH suočava, a to su: ekonomski razvoj, borba protiv korupcije, jačanje vladavine prava i napredovanje BiH na njenom evroatlantskom putu”, saopštili su oni.

    Oni su zahvalili Šmitu što sarađuje sa svim akterima u BiH na pronalaženju stabilnih i trajnih rješenja potrebnih za provođenje preostalih elemenata Programa 5+2 čime bi, kako naglašavaju, došlo do uspješnog okončanja međunarodne supervizije u BiH.

    “Ambasadori zemalja-članica PIC-a spremni su pružiti svoju pomoć i podržati domaće zvaničnike u njihovim nastojanjima da osiguraju prosperitetnu budućnost za sve građane koji žive u BiH”, zaključeno je u saopštenju.

    U OHR-u su “Nezavisnim novinama” rekli da za sada ne mogu da daju više detalja.

  • Trivićeva ističe da Šmit i Dodik igraju svoje igrice iza scene

    Кristijan Šmit je zaprijetio Republici Srpskoj i njenom narodu ekonomskim sankcijama.

    Posljedice uvođenja takve odluke ne bi ni okrznule vladajuću oligarhiju, ali bi dodatno osiromašilo narod u Republici Srpskoj, koji i onako teško živi, naročito posljednjih mjeseci u uslovima divljanja cijena osnovnih životnih namirnica ovo je na Fejsbuk profilu napisala potpredsjednica PDP Jelena Trivić.

    Ona dalje primjećuje da i posljednji put kada je Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika u BiH, koristio svoja ovlašćenja takođe ispaštao narod.

    – Narod kojem je brutalno ukradena izborna volja, a što je Šmit prokomentarisao svojom čuvenom rečenicom o „sitnim tehničkim nepravilnostima”. Šmit svojim potezima pokazuje da mu do naroda Republike Srpske nije stalo. Da jeste, sve bi izgledalo potpuno drugačije. Mogao je stati uz taj narod koji je odlučno rekao NE politici Milorada Dodika, ali su Šmitovi i Dodikovi interesi stavljeni iznad interesa naroda – navela je Trivićeva na Fejsbuku.

    Ona dalje naglašava da Кristijan Šmit i Milorad Dodik igraju svoje igrice iza scene, a jedino narod trpi.

    Milorad Dodik se pored tih igrica bavi i pisanjem svojih autorskih tekstova, u kojima “mudro” pita sam sebe šta stranci žele. Stranci, barem dio njih među kojima je i Šmit, želi uzurpatora na čelu Republike Srpske, kako bi se narod i dalje držao potčinjen, osiromašen, demografski osakaćen. Da je drugačije iskoristili bi sve diplomatske mehanizme da tužilaštva i sudovi istraže sve detaljno dokumentovane dokaze o izbornoj krađi – navela je Trivićeva i dodala:

    – Milorad Dodik piše i o Кosovu i Metohiji, dovodeći u istu ravan Republiku Srpsku i južnu srpsku pokrajinu. U trenutku kada se vode i više nego komplikovani pregovori o zaštiti Srba na Кosovu i Metohiji to su izjave koje se doslovno mogu smatrati za zabijanje noža u leđa Srbiji – dodaje Trivićeva.

    Balkan je, navodi ona, zbog geopolitičkih zemljotresa rovitiji nego ikad i zato treba vrhunska mudrost za sprječavanje pojavljivanja iskri koje bi mogle zapaliti čitav region.

  • Šmit pred britanskim parlamentarcima: Ponekad bih volio biti kao Ešdaun

    Šmit pred britanskim parlamentarcima: Ponekad bih volio biti kao Ešdaun

    Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, kojeg RS ne priznaje, u obraćanju pred britanskim Odborom za spoljne poslove, osvrnuo se i na donošenje bonskih ovlaštenja direktno protiv političkih pojedinaca u BiH i rekao da bi ponekad volio biti kao Pedi Ešdaun.

    “On je to uradio u drugačijem okruženju. To je uključivalo jako prisustvo SFOR-a, međunarodnih policijskih struktura. Ne bih isključio, ali još to nisam uradio. Moramo razmisliti o finansijskim odnosno ekonomskim uslovima sankcija. RS nije najbogatiji dio države i treba novac”, rekao je Šmit.

    Potom se osvrnuo i na održavanje parade 9. januara u RS.

    “Devetog januara su imali tzv. paradu. Sljedeće godine se ona neće održavati u ovom formatu. SNSD kojim predsjedava Milorad Dodik pokazuju mnogo veza sa Rusijom, uključujući i njega samog. Moja zabrinutost jeste da postoji određeni ruski uticaj. Vidjeli smo da Vagner ima regrutni centar u Beogradu. Bio sam jasan da ako Vagner pokuša da odvede mlade ljude iz BiH u rat, to je na međunarodnoj zajednici da zaustavi”, ističe Šmit.

    On je kratko upoznao članove Odbora za spoljne poslove sa političkim dešavanjima u protekloj godini i zahvalio se na prošlogodišnjoj posjeti Odbora.

    “Kandidatski status BiH u EU je politička odluka, pregovori nisu započeti i ima dosta legislativnih promjena, ali vjerujemo da će donijeti pozitivne promjene, ljudi se boje rata nakon ukrajinske invazije i smatraju da je ovo garancija za bezbjednost, rekao je Šmit.

    Spomenuo je izbore u BiH, kazavši da su održani “relativno sigurno i pravedno i da je došlo do saglasnosti oko koalicione platforme”.

    Napomenuo je da je došlo do napretka, “s obzirom da je RS prošle godine blokirala političke procese”.

    “Nije moje da formiram vlast. Imamo situaciju da ‘osmorka’ ima većinu u Predstavničkom domu, a da u Domu naroda FBiH. SDA upravlja Klubom Bošnjaka sa određenim koalicionim partnerima”, istakao je Šmit.

  • Picula: Šmitovo nametanje odluka je početak puta da BiH dođe na nulu

    Picula: Šmitovo nametanje odluka je početak puta da BiH dođe na nulu

    Hrvatski evroposlanik i član Odbora za spoljnu politiku Evropskog parlamenta Tonino Picula od Savjeta minista BiH očekuje ozbiljan pristup rješavanju nagomilanih problema.

    Ocjenio je da je novi Savjet ministara izrazito, kako kaže, politički heterogen i da u tom smislu treba zadržati određen nivo opreznosti jer to može biti i razlog nestabilnosti u vrijeme krize.

    Za visokog predstavnika u BiH kojeg ne priznaje RS Kristijana Šmita kaže da je političar koji “čvrsto stoji na zemlji”, koji unutar Evropske unije ima podršku političara koji “poznaju realnu političku sliku u BiH”.

    Komentarišući Šmitove odluke o nametanju izbornog zakona tokom izborne noći u oktobru prošle godine, Picula kaže da Šmit zna da je to tek početak puta kako bi BiH došla na jednu nulu.

    “Tako da mislim da je njegova namjera daljnji rad na promjenama određenog zakonodavstva, iako je on tu realan i kaže da ne može sam da mjenja Dejtonski sporazum”, rekao je evropski parlamentarac iz hrvatske SDP.

    Prema njegovim riječima BiH ima mogućnost da se okrene problemima koji je opterećuju.

    “Mislim da je ovo Vijeće ministara koja ima šansu da izbjegne greške svih onih prije njih, kako bi se BiH ipak mogla kvalifikovati za drugi krug politike proširenja”, kaže Picula.

    Smatra da je američki uticaj u BiH i dalje jači od evropskog.

    “SAD i EU će morati da nađu način kako da sinhronizuju poteze. Jedna vrsta političke operative u BiH ne smije biti kampanjska, nego stalna”, rekao je Picula za RTV Herceg-Bosna.

  • Dodik: Šmitove izjave irelevantne

    Dodik: Šmitove izjave irelevantne

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik naglasio je da su sve izjave Kristijana Šmita, uključujući i one o proslavi Dana Republike – 9. januara, irelevantne i ne odnose se na Srpsku.

    Dodik je za Glas Srpske ponovio da je Šmit nelegalni visoki predstavnik.

    Predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić rekao je da je Srpska više zainteresovana za budućnost u BiH, nego Šmit koji nema legalitet Savjeta bezbjednosti UN, te poručio da Srpska što su veći pritisci sve grandioznije slavi Dan Republike.

    • Neizvjesna je njegova budućnost na toj funkciji bez tog legitimiteta. Što se tiče pritisaka i stvaranja loše atmosfere o 9. januaru, valjda su svi shvatili da mi, što su veći pritisci na Republiku Srpsku, slavimo sve grandioznije – rekao je Stevandić, komentarišući za Glas Srpske posljednje izjave Šmita o proslavi Dana Republike.

    On je ponovio da će se Dan Republike Srpske uvijek slaviti.

    • Uvijek će biti prijema, svečanih akademija, defilea, dodjele odlikovanja. Niko, osim nas, na to ne može uticati – rekao je Stevandić.

    Šmit je nedavno izjavio da 2024. godine proslava 9. januara neće moći biti kao ovogodišnja.

  • Brojne reakcije iz Srpske na izjavu Šmita

    Brojne reakcije iz Srpske na izjavu Šmita

    Niko nam neće određivati šta ćemo slaviti, a pogotovo nam ne može zabraniti da slavimo deveti januar. Ovo je samo jedna od reakcija iz Srpske na izjavu Kristijana Šmita u kojoj kaže da se deveti januar, dogodine, neće slaviti niti dogoditi kao do sada. Upitno je jedino hoće li se Šmit nalaziti u BiH, kaže predsjednik Narodne Skupštine. Što se više osporava i kritikuje, deveti januar slavi se svečanije.

    “Upitni su motivi njegovog da kažemo bavljnja uopšte tom temom. E to je jedino upitno, a da će Republika Srpska slaviti deveti januar ukoliko postoji više osporavanja i više kritika on će se slaviti još grandioznije”, rekao je Nenad Stevandić, predsjednik Narodne Skupštine Republike Srpske.

    Ilegalni turista u BiH koji ponovo zagađuje javni prostor sijanjem mržnje prema srpskom narodu, jasna ja Sanja Vulić koja dodaje da je deveti janur dan kojim nikog i ničim ne vrijeđamo. Šmitu šalje jasnu poruku – jedini višak ovdje je on, nadahnut idejama islamske BiH i deklaracijom Alije Izetbegovića koju, kao uspomenu, može da ponese kući kada krene odavde.

    “Ono što možemo vidjeti da on nama prijeti da je onim nacističkim idejama nadahnut kako će da izvrši progon Srba 2024. jer drugačije neće se desiti da nas spriječi da slavimo deveti januar sem ako ne izvrši apsolutni progon i krvoproliće nad srpskim narodom a pošto se to neće desiti ja mu želim srećan put ka njegovoj destinaciji odakle je došao i neka prestane da nam prijeti i neka prestane da zadire u ono što je sveto srpskom narodu a to je Republika Srpska”, rekla je Sanja Vulić, šef Kluba poslanika SNSD-a u Parlamentu BiH.

    Kršenje međunarodnog i osnovnih ljudskih prava od strane Šmita ne čudi, jer dolazi iz zemlje koja je to često radila u prošlosti, kaže Darko Banjac. Republika Srpska će deveti januar slaviti kao dan Republike a jasno su to rekli i građani Srpske na referendumu.

    “To ne može niko da zabrani a pogotovu na način da poziva i da kaže da sljedeće godine se neće slaviti na takav način. Kako to gospodin Šmit misli spriječiti smjenjivanjem, zabranjvanjem ili na neki drugi način ali on to ne može ni da radi jer je gost u Bosni i Hercegovini”, rekao je Darko Banjac, poslanik NPS-a u Narodnoj Skuopštini Republike Srpske.

    Ne možemo dozvoliti da naša budućnost kaže Banjac zavisi od bilo koje druge države ili bilo kog stranca. Ne postoji niko ko jednom narodu može nametnuti šta će slaviti a šta neće. Republika Srpska će opstatiti bez obzira šta drugi pričaju jednoglasna je poruka uz Srpske.