VRBAS Media

Oznaka: christian schmidt

  • Denis Bećirović zakazao sastanak sa Kristijanom Šmitom

    Denis Bećirović zakazao sastanak sa Kristijanom Šmitom

    Dolazak kadeta Vojske Srbije u Bratunac i Prijedor izazvao je brojne reakcije širom Bosne i Hercegovine, a svoj komentar dao je i član Predsjedništva BiH Denis Bećirović.

    Kako ističe Bećirović, odobrenje nije stiglo iz ove institucije, kao što je to ranije rekao njegov kolega Željko Komšić. U okviru plana bilateralne saradnje između Ministarstva odbrane BiH i Ministarstva odbrane Republike Srbije, ova aktivnost nije planirana. Nadležne državne institucije Bosne i Hercegovine, posebno Ministarstvo vanjskih poslova BiH i Ministarstvo odbrane BiH, moraju u najkraćem roku utvrditi sve okolnosti i činjenice u vezi s ovim događajem – rekao je Bećirović.

    Član Predsjedništva BiH kaže da je ovo posebno sporno zbog mjesta gdje je defile održan, te da je već zakazao sastanak gdje će razgovarati o ovoj temi s visokim predstavnikom u BiH Christianom Schmidtom.

    Navodi da međunarodna zajednica mora “ozbiljno i na vrijeme shvatiti opasni sadržaj usvojene deklaracije tzv. svesrpskog sabora koja predstavlja flagrantno kršenje međunarodnog prava i suvereniteta države Bosne i Hercegovine”.

    Takođe, ona predstavlja podrivanje temeljnih načela na kojima počiva Evropska unija i osnovnih međunarodnih principa na kojima se zasnivaju međudržavni odnosi članica Ujedinjenih nacija. Zbog toga sam za sutra zakazao sastanak s visokim predstavnikom međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom – kaže on.

    Za kraj je član Predsjedništva BiH naveo i čiju reakciju očekuje, piše Kliks.

    – OHR, Delegacija EU u Bosni i Hercegovini, EUFOR, NATO i države svjedoci Dejtonskog mirovnog sporazuma trebaju ozbiljno i cjelovito sagledati državnu politiku Republike Srbije prema Bosni i Hercegovini, jer je riječ o jedinoj državi na svijetu koja je prekršila UN Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida.

    Pravosnažnom presudom Međunarodnog suda pravde, najvišeg pravnog organa Ujedinjenih nacija, utvrđeno je da je Srbija mogla spriječiti genocid nad Bošnjacima u i oko Srebrenice, a da to nije učinila. Zbog ove i drugih presuda sudova UN-a, kao i niza drugih ozbiljnih razloga, Vojska Srbije nema nikakvo pravo da boravi na državnoj teritoriji Bosne i Hercegovine – rekao je Denis Bećirović.

  • Srpski ministri u Savjetu ministara BiH protiv izgradnje zgrade za IDDEEA u Banjaluci

    Srpski ministri u Savjetu ministara BiH protiv izgradnje zgrade za IDDEEA u Banjaluci

    Savjet ministara BiH na jučerašnjoj sjednici nije dalo saglasnost za izgradnju zgrade Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH (IDDEEA) u Banjaluci jer je ministar za spoljnu trgovinu i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara Staša Košarac bio protiv.

    Oovome je govorio i direktor IDDEEA Almir Badnjević, koji nije imenovao nikoga, ali je podsjetio da je ova agencija podstanar, odnosno nema svoj prostor ni u Banjaluci, ni u Sarajevu, ni u Mostaru ni u Bihaću, ni u Bijeljini.

    – Inače ova zgrada je planirana da bude napravljena još u periodu 2011-2014 godine. Nikada nije napravljena, iako Agencija ima svoju zemlju na kojoj se ista treba graditi. Još od tog perioda Agencija ima i novac za izgradnju koji je do danas izgubio višestruko svoju vrijednost. Gotovo 10. godina niko se uopšte nije bavio ovim projektom, te odmah po dolasku na čelo Agencije sam ponovo pokrenuo isti. Tada rekoše ipak ima Bošnjaka kojima ne smeta da se gradi u Banjaluci. I tada sam rekao da svaki grad u Bosni i Hercegovini jednako volim, bez obzira je li na jugu, sjeveru, istoku ili zapadu BiH. To kažem i danas, još odlučnije. Posljednjih 7 mjeseci pišemo, zovemo, lobiramo, tražimo, urgiramo… Napokon smo nakon 7 mjeseci dobili sva pozitivna mišljenja iz ministarstva civilnih poslova BiH, ministarstva finansija BiH, kancelarije za zakonodavstvo, e-konsultacije,… – naveo je Badnjević, piše Kliks.

    Ipak, na sjednici Savjeta ministara, s obzirom da su svi uslovi ispunjeni, svako normalan je očekivao da će ova Odluka biti usvojena, ističe Badnjević.

    – Međutim, upravo ministri iz reda Srba u Savjetu ministara BiH su danas bili protiv. Srbi, iako su neki prethodno dali saglasnost i pozitivno mišljenje na ovu Odluku, su danas glasali protiv da se gradi zgrada u Banjaluci. Srbi ne žele da se gradi u Banjaluci, iako su Bošnjaci i Hrvati to danas predložili i podržali. Nakon ovoga, ovom Bošnjaku neće ostati ništa drugo, nego da potpuno povuče odluku i da se zgrada u Banjaluci uopšte više i ne gradi. Barem ne u ovom mandatu. Kada nije od 2011, očito da ne treba ni sada. Međutim, prave razloge zbog čega se ovo desilo ćemo otkriti ubrzo, nakon što (jer naravno kao i u svemu, riječ je o privatnom/ličnom interesu), podnesemo prijavu na Tužilaštvo BiH protiv jednog od iskompleksiranih ministara koji je pokušao da ucjenjuje i zapošljava po IDDEEA, pa mu nije baš pošlo za rukom. Ovo je danas njegov ‘odgovor’, koji smo baš i čekali – poručio je Badnjević.

     

  • Šmit poručio političarima iz BiH da pred njima stoji težak posao

    Šmit poručio političarima iz BiH da pred njima stoji težak posao

    Ideja ujedinjenih evropskih Država koju je dao Vinston Čerčil 1946. godine danas je više. Samo to su države u kojoj vidimo da su građani na čelu.

    Rekao je to Kristijan Šmit, kojeg institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, u Sarajevu na konferenciji povodom obilježavanja 75. godišnjice osnivanja Savjeta Evrope i 22. godišnjice članstva BiH u toj organizaciji.

    – Oni dobijaju svoje pravo i poziciju u Savjetu Evrope. Mislim da je jako dobro vidjeti da i u Bosni i Hercegovini gledamo na Savjet Evrope, uključujući i sljedeće odluke Evropskog suda za ljudska prava. Ostaje mnogo toga da se uradi – rekao je Šmit.

    Šmit je istako da slijedi težak posao koji treba obaviti.

    – Ponekad se malo pitam da li su svi u predstojećim pregovorima shvatili da je ovo težak posao koji treba obaviti, počevši od Sejdić-Finci i drugih slučajeva. Uradimo to konstruktivno u smislu naroda i nediskriminacije. Ja sam optimista, jer pogledajte, 1946. godinu, ko bi mogao biti optimista nakon katastrofe Drugog svjetskog rata – istakao je Šmit.

    Još je kazao da se nikada ne treba precijeniti uticaj jedne osobe u istoriji, piše N1.

    – Bilo je ljudi koji su rekli, idemo naprijed, hajde da radimo zajedno. Uspjeli su do prosperitetnog kontinenta pa zašto ne bismo uspjeli ove i narednih godina? Nikada ne bi trebali precijeniti uticaj jedne osobe u istoriji. Vrlo je, vrlo malo onih koji se probijaju kao Vinston Čerčil. Ne bih da poredim gospodina Dodika sa Vinstonom Čerčilom – zaključio je Šmit.

     

  • Šmit poručio političarima u BiH da ne igraju taktičke igre

    Šmit poručio političarima u BiH da ne igraju taktičke igre

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, izjavio je da je najbolje kada lokalni organi preuzmu odgovornost koju imaju i poštuju standarde OEBS-a o izborima, te političarima poručio da “ne igraju taktičke igre”.

    Šmit je to rekao odgovarajući na pitanje o evetualnom usvajanju izmjena Izbornog zakona, kako je to najavljeno iz vladajuće koalicije na niovu BiH.

    Citirao je i njemačkog mislioca da “nema ništa bolje nego da nešto uradite sami”.

    Šmit je rekao da lokalni organi treba da preuzmu odgovornost i svojim aktivnostima ispoštuje standard koji se očekuje u izborima, koje je potvrdio i OEBS.

    “A ako ne postignu dogovor, ja se držim svojih izmijena koje sam donio. Mogu reći političarima da ne igraju taktičke igre”, rekao je Šmit, prenosi N1.

    Dodao je da lokalni organi treba da sprovedu osnove koje je on ugradio u izmijenjeni Izborni zakon BiH da bi glasači imali puno povjerenje.

    “Nema puno vremena jer se moraju organizovati izbori i završiti sve pripreme za ove i naredne izbore”, rekao je Šmit.

  • Vučić sa Šmitom: Nedvosmislena podrška Srbije Dejtonskom mirovnom sporazumu

    Vučić sa Šmitom: Nedvosmislena podrška Srbije Dejtonskom mirovnom sporazumu

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić primio je danas u Beogradu Kristijana Šmita sa kojim je razgovarao o aktuelnim dešavanjima, evrointegracionim i razvojnim procesima u regionu.

    Naglasio sam da se Srbija snažno zalaže za dobrosusedske odnose, saradnju i stabilnost, kao i poštovanje međunarodnog javnog prava, koji su neophodni preduslov za svaki dalji ekonomski i društveni napredak – saopštio je Vučić na svom zvaničnom Instagram nalogu.

    Ponovio je, kaže, nedvosmislenu podršku Srbije Dejtonskom mirovnom sporazumu, kojim se ujedno poštuju i teritorijalni integriteti BiH i Republike Srpske u okviru BiH.

    • Sve suprotno tome Srbija neće podržati – poručio je Vučić.

    Šmit je na zvaničnom OHR profilu na društvenoj mreži Iks, saopštio da je imao dobar i otvoren razgovor sa Vučićem.

    • Razgovarali smo o svim aktuelnim temama u BiH, sa akcentom na Republiku Srpsku. Cijenim konstantnu podršku suverenitetu i teritorijalnom integritetu BiH Vučića – naveo je Šmit.

  • Šmit ponovo nametnuo Izborni zakon i od penzionisanja zaštitio članove CIK-a

    Šmit ponovo nametnuo Izborni zakon i od penzionisanja zaštitio članove CIK-a

    Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, ponovo je izmjenio i nametnuo Izborni zakon BiH na način da se na postojeće članove Centralne izborne komisije BiH ne odnosi odredba o penzionisanju, tako da će oni po svemu sudeći dužnost obavljati do 2027. godine, odnosno sprovoditi i Opšte izbore 2026. godine.

    Šmit je izvršio ispravku u članu 20.16b, tako da se u prvoj rečenici iza riječi Centralne izborne komisije dodaju riječi “ne podliježu uslovima za odlazak u starosnu penziju propisanom u stavkama 1 i 2 člana 2.5a ovog zakona”.

    Dakle, član 20.16 b nakon ispravke od strne Šmita glasi: “Postojeći članovi Centralne izborne komisije BiH ne podliježu uslovu za odlazak u starosnu penziju propisanom u stavkama 1 i 2 člana 2.5a ovog zakona, neće biti u obavezi podnijeti ostavke ili biti razriješeni zbog neispunjavanja uslova iz člana 2.5, stav 6, ako ti uslovi nisu postojali u vrijeme njihovog imenovanja. To se neće odnositi na uslove propisane u članu 2.5 stav 6 tačka 6 i 7 ovog zakona”, navedeno je u odluci koju je Šmit potpisao 2. aprila ove godine.

    Prema prvobitnoj odluci Šmit je nametnuto odredbe prema kojima bi članovima CIK-a koji napune 65 godina istekao mandat, a to bi u praksi značilo da su već sada van mandata Suad Arnautović i Jovan Kalaba, međutim oni će kako stvari sada stoje sprovoditi izbore i 2026. godine.

  • Šmit najavio obraćanje na sjednici Generalne skupštine UN

    Šmit najavio obraćanje na sjednici Generalne skupštine UN

    Kristijan Šmit, koga institucije Republike Srpske ne priznaju za visokog predstavnika, potvrdio da će se obratiti na sjednici Generalne skupštine UN ovog aprila.

    Gostujući u programu N1, Šmit je, govoreći o Rezoluciji o Srebrenici koja se priprema u Generalnoj skupštini UN izjavio kako “razumije da se ne radi o gledanju unazad, nego da je nešto za budućnost da se nešto slično ne ponovi”.

    – Ono što želim ukloniti sa stola je strah bilo koga da će Republika Srpska kao entitet nestati. Ne, uopšte. Ja sam garant opstanka i Federacije BiH i Republike Srpske, i Brčko distrikta i BiH. Bilo ko ko želi da ukine Republiku Srpsku, mora da se suoči sa mnom. Ja moram braniti Dejtonski sporazum i ono što je u njemu navedeno. Nema straha, ja sam jedan od onih koji će prvi krenuti braniti strukture. Što se tiče Rezoluciuje UN, mislim da ima dovoljno vremena da se o tome razgovara – rekao je Šmit.

    Na pitanje da li će se obratiti na sjednici Generalne skupštine UN u Njujorku, Šmit je odgovorio potvrdno.

    – Obratiću se na sjednici Generalne skupštine UN. Podnijeću izvještaj o pomacima u smislu EU integracija i takođe ću podnijeti izvještaj o preprekama koje vidim. Takođe ću govoriti o propustima koje smo napravili u smislu povratka izbjeglica. Omladina odlazi, možemo izgubiti cijelu generaciju – rekao je Šmit.

    Na pitanje da li će nametnuti zakon o državnoj imovini, on je odgovorio da “nije rekao da neće”.

    – Neki imaju očekivanja, želje ili strahove, ali o tome lokalni organi treba da odluče uz pomoć međunarodne zajednice. Da budem vrlo jasan, potrebno je da svi pokažemo privrženost, Slovenija, Crna Gora, Srbija. Mi smo jedina zemlja u bivšoj Jugoslaviji koja nije riješila ovo pitanje. Dajte da sjedemo zajedno i radimo i pokažemo novi optimizam – istakao je Šmit.

    Naveo je i da sutra ide u Beograd, gdje će razgovarati s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem. Ako ga predsjednik Srbije bude pitao u čemu se krši Dejtonski sporazum, Šmit je naveo da ne zna šta će ga Vučić pitati, ali ako bude pritužbi oko toga gdje se krši Dejton, kako je istakao, to “definitivno znači da država ima pravo odlučiti šta je državna imovina, a ne samo da polaže pravo na državnu imovinu“.

    Odgovarajući na prijetnje i upozorenja predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika da će biti uhapšen ako dođe u Republiku Srpsku, Šmit je rekao da je bio već mnogo puta u Republici Srpskoj i da će ići opet, te da će sam odlučiti kada će ići.

  • Dodik zaprijetio Šmitu: Dođe li u Srpsku, biće uhapšen i deportovan

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da Kristijan Šmit nije visoki predstavnik i da on ne smije da dođe u Srpsku jer će biti uhapšen i deportovan.

    On je naveo da Šmita ne prate policajci UN, nego ga prate Nijemci, i oni su u jednoj bespravnoj situaciji, ali imaju podrška Britanija i SAD i pokušavaju da nametnu neka rješenja.

    Prema njegovim riječima, tehnički detalji oko Izbornog zakona BiH nisu sporni, ali su sporne stvari koje se odnose na Centralnu izbornu komisiju /CIK/.

    Dodik je naveo da te izmjene, koje Šmit želi da nametne, obiluju nepravilnostima i kao takve su neprihvatljive.

    “On je napisao CIK-u da imenuje predsjednike biračkih odbora u cijeloj BiH, a problem je jer je BiH visoko decentralizovana”, rekao je Dodik za Televiziju “Prva”.

    Dodik je istakao da je u Sarajevu glavna priča ko će “udariti” na Dodika, kako bi bio glavna faca, ali da su svi oni koji su to činili bivši, a da je on još uvijek tu.

    On je naveo da živi za to kada će propasti BiH koja je propala zemlja koja opstaje na strahu i na nasilju.

    Dodik je istakao da se sve čini da se razgradi Srpska, da se zovu direktore banaka, prijeti sankcijama, ocjenjujući da je to podmukla priča svojstvena Amerikancima koji izvršioce traže među domaćim izdajnicima.

    Predsjednik Srpske poručio je da on zastupa političke interese svog naroda i da će nastaviti da to čini, te ponovio da razgradnja Republike Srpske traje od momenta potpisivanj Dejtonskog sporazuma.

  • Šta donosi Šmitovo nametanje za medije: Kraj za “fantomske” portale

    Šta donosi Šmitovo nametanje za medije: Kraj za “fantomske” portale

    U tehničkim izmjenama Izbornog zakona BiH koje je nametnuo Kristijan Šmit, kojeg Republika Srpska ne priznaje za visokog predstavnika, izvršena je i korekcija dijela u vezi s djelovanjem medija tokom izborne kampanje.

    Šmit je tako nametnuo i nekoliko izmjena koje se tiču djelovanja online medija odnosno “fantomskih portala” koji nemaju jasno definisanu vlasničku i uredničku strukturu.

    “Online mediji koji se opredijele za izvještavanje о izbornoj kampanji dužni su osigurati javne i transparentne informacije о svom vlasništvu i pridržavati se principa kako su propisani u članu 16.2 stav (1) ovog zakona”, navodi se.

    Tako se i prethodno pomenuti član 16.2 mijenja i dodaje se stavka da je za kršenje odredbi moguće podnijeti prijavu Regulatornoj agenciji za komunikacije.

    Ovime bi trebala biti spriječena pojava “nicanja” portala uoči izbora koji su jasno opredijeljeni za jednu političku opciju. Dodaje se i stavka koja jasno definiše da svi mediji moraju biti objektivni i nepristrasni tokom izvještavanja.

    “Elektronski mediji koji prate izbornu kampanju dužni su pridržavati se principa uravnoteženosti, jednakog pristupa, pravičnosti i nepristrasnosti. Ako elektronski mediji ne postupe u skladu sa stavom ovog člana, može se podnijeti prijava Regulatornoj agenciji za komunikacije na dalje postupanје”, navodi se.

    Izmjene izbornog zakona donose i velike promjene za televizije, naime dosadašnja praksa koju su neki praktikovali, emitovanje propagandnog programa u okviru informativnih emisija je sada zabranjena.

    “Plaćeno političko oglašavanje mora kao takvo biti nedvosmisleno definisano i ne smije se emitovati u periodu od najmanje 15 minuta prije, za vrijeme ili nakon emitovanja vijesti”, navodi se u članu 16.12.

    Isto tako, neće biti favorizovanja pojedinih političkih stranaka nego se u stavu 7 gore navedenog zakona navodi da će “cijene i uslovi emitovanja naručenog političkog oglašavanja biti jedinstveni za sve političke subjekte koji učestvuju na izborima”.

    Šmitovim izmjenama izbornog zakona uvode se i stavke koje se tiču izbornih spotova, odnosno oglašavanja koja uključuju diskrimiaciju ili predrasude na osnovu pola, rase, nacionalnosti, vjere i slično. Ovakav vid oglašavanja takođe je podložan prijavama Regulatornoj agenciji za komunikacije BiH.

    Član 16.17 je proširen tako da se sada uvodi i zabrana političkim medijima da iznoze lažne informacije koje bi mogle ugroziti integritet izbornog procesa i dezinformisati birače. U slučaju povrede ovog člana CIK BiH provodi postupak.

    Ove izmjene su donesene, kao u konačnici i sve ostale, u svrhu transparentnijeg i poštenijeg izbornog procesa. Kako će funkcionisati i u kojoj mjeri će biti primjenjivane, saznaćemo već na jesen ove godine.

  • Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH

    Šmit nametnuo izmjene Izbornog zakona BiH

    Kristijan Šmit, kojeg RS ne priznaje za visokog predstavnika, nametnuo je izmjene Izbornog zakona BiH, saopštio je upravo na pres konferenciji koja je u toku.

    Za sada nije jasno koje izmjene je donio Šmit, ali je sudeći prema onom što je rekao u uvodu obraćanja u pitanju dio o tehničkim izmjenama, odnosno o integritetu izbornog procesa.

    On je rekao da su u Neumu dogovorene neke izmjene, ali primjedbe međunarodne zajednice su doprinijele tome da te izmjene nisu bile zadovoljavajuće.

    Rekao je da je ovu odluku donio za građane BiH, i da se njima lično obraća, a ne političkim predstavnicima.

    Naglasio je da bi svaki građanin trebao da bude u mogućnosti da ostvari svoje biračko pravo, bez diskriminacije i s mogućnošću da slobodno biraju koga žele. Rekao je da je njegova dužnost u skladu s Dejtonskim sporazumom, i da ima ovlaštenje da donese ove mjere koje je najavio.

    “Birači ne mogu čekati deset, 15 godina da se vidi da li će doći do sporazuma između stranaka. Mi moramo ići dalje. Ja nemam namjeru da ovom pitanju posvećujem svaki dan, bio bih mnogo sretniji da su direktno odgovorne stranke došle do izmjena. Ljudi imaju pravo da znaju da je njihov glas prebrojan onako kako su ga dali”, rekao je Šmit.

    Dodao je da nijedna zemlja ne može biti članica EU ako ne prihvati pravne dokumente EU, te da odluku o tome donosi EU, a ne domaći političari.

    Naglasio je da put ka EU ne znači da će se BiH moći “otarasiti” međunarodne zajednice i dodao da će njegova uloga postati stvar prošlosti, a njegov mandat ispunjen kada BiH bude u EU.

    “Kako ovih dana govorimo o međunarodnim sudijama, treba pogledati evropske sporazume, naprimjer, član 260 Sporazuma o radu EU, gdje piše da ako vi na nacionalnom osnovu ne ispunite uslove koje postavlja Evropski sud u Luksemburgu, sud će djelovati i izdati naloge ukoliko postoje razlozi koji su vrlo striktni”, rekao je Šmit.

    Rekao je da, budući da je do izbora šest mjeseci moraju se provesti izmjene na vrijeme.

    “Budući da lokalno rješenje nije izgledno, ja sam se pobrinuo za to. Moja namjera je bila da podržim lokalne organe vlasti ali oni to nisu uradili i moram u ovom trenutku reći da je bilo dosta dobre volje među političkim strankama i ne bih mogao reći da nisam imao određenu podršku njih”, rekao je Šmit i dodao da mu je žao što on to mora uraditi, jer su, kako je naglasio, lokalna rješenja najbolja.

    “U svjetlu evropskih integracija, činim BiH sposobnom da krene u evropske integracije kad je u pitanju izborni integritet, a da se izbori ne održavaju u interesu stranaka”, rekao je on.