Oznaka: centralna banka bih

Upravni odbor Centralne banke BiH u saopštenju od 10. avgusta ove godine se samoimenovao i produžio sebi mandat pozivajući se na Zakon o upravi BiH, pri čemu zakonske odredbe na koje se pozvao ne važe za viceguvernerku Milicu Lakić kojoj je 10. avgusta zaključena radna knjižica u CBBiH zbog isteka mandata.
Nakon što je “Glas Srpske” polovinom protekle sedmice objavio tekst o tome, iz CBBiH su uputili saopštenje za javnost u kojem na prizeman način kvalifikuju Lakićevu zato što je našem listu otkrila da je Upravnom odboru uputila dopis u kojem je pitala zašto Zakon o upravi BiH, na osnovu kojeg su guverner i članovi UO ostali na funkcijama iako im je istekao mandat, ne važi i za nju.

– Milica Lakić je obavljala funkciju viceguvernera nadležnog za poslove Sektora za monetarne operacije, upravljanje deviznim rezervama i gotovinom u četvorogodišnjem mandatu od 11. avgusta 2017. do 10. avgusta 2021. godine, te joj je mandat istekao sa navedenim datumom. Na sjednici UO CBBiH, održanoj 10. avgusta, razmatrana je informacija o isteku mandata imenovanih lica, uključujući i viceguvernera nadležnog za Sektor za monetarne operacije, upravljanje deviznim rezervama i gotovinom, te je zaključeno da se nastave konsultacije u vezi sa imenovanjem novog viceguvernera. CBBiH će pravovremeno informisati javnost o imenovanjima viceguvernera i drugih imenovanih lica u skladu sa istekom njihovih mandata – saopšteno je iz CBBiH u reagovanju na tekst Glasa Srpske.

Politikolog iz Banjaluke Ljubinko Jović kaže da se politika uplela u sve pore, pa tako i u Centralnu banku BiH i pita da li se igdje desilo da članovi Upravnog odbora kome je istekao mandat donesu zaključak i saopštenje da sami sebi produžavaju mandat.

– Postojeći Upravni odbor CBBiH je nelegalan i nelegitiman, jer nije imenovan u skladu sa pravnim propisima. UO CBBiH imenuje Predsjedništvo BiH, a član 49. stav 1. Poslovnika o radu jasno kaže da Predsjedništvo konsenzusom imenuje članove UO CBBiH. Sjednica Predsjedništva na čijem dnevnom redu je trebalo da bude to pitanje nije ni održana zato što iz kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH nije data saglasnost za njeno održavanje. Kristalno jasno je da je u ovom slučaju potpuno zaobiđeno Predsjedništvo BiH kao jedini organ koji može da izvrši imenovanje i produženje mandata članovima UO CBBiH – kategoričan je Jović, navodi Glas Srpske.

Prema njegovim riječima, nepoznato je zašto se svi “prave Toše” i zatvaraju oči pred golom činjenicom da UO CBBiH nema legitimitet.

– Dejtonski mirovni sporazum i Ustav BiH jasno kažu da se UO CBBiH sastoji od pet lica koja imenuje Predsjedništvo na period od šest godina, te da UO među svojim članovima imenuje guvernera na period od šest godina, a Zakon o CBBiH u dijelu koji govori o konstituisanju Upravnog odbora takođe precizno kaže da se sastoji od pet članova imenovanih od Predsjedništva BiH. Međutim, UO je sve to zanemario i pozvao se na član Zakona o CBBiH koji se odnosi na zasjedanje, rad sjednica, dnevni red, kvorum itd – precizira Jović.

Milica Lakić je samo kratko rekla za naš list da je sve navela u dopisu upućenom UO, dodajući da ona po zakonu ne može šest mjeseci poslije isteka mandata da govori o radu CBBiH, ni da radi u finansijskim institucijama.

Ona nije željela da otkrije da li će na sudu tražiti svoja prava nakon što iz banke dobije odgovor na dopis koji je uputila 13. avgusta.

Budžet
Prema pojedinim tumačenjima, veliko je pitanje da li se član 55a. Zakona o upravi BiH može primjenjivati na UO CBBiH. Taj član zakona odnosi se na mandate rukovodilaca institucije i njegovih zamjenika, ali je pitanje da li su organi rukovođenja CBBiH organi uprave, zato što CBBiH nije budžetska institucija.

Zakon o upravi BiH, na osnovu koga su guverner i članovi Upravnog odbora Centralne banke BiH (CBBiH) ostali na funkcijama iako im je istekao mandat, ne važi i za viceguvernerku iz reda srpskog naroda Milicu Lakić i direktoricu Glavne banke Republike Srpske Centralne banke BiH Dijanu Grahovac.

Upravni odbor CBBiH na svojoj posljednjoj regularnoj sjednici, održanoj 10. avgusta, zauzeo je stav da njegovi članovi kojima je tog dana istekao mandat ostaju na svojim pozicijama uz obrazloženje da je “neophodno omogućiti nesmetano izvršavanje zakonske uloge, osnovnih zadataka i funkcija CBBiH, dok Predsjedništvo BiH ne izvrši imenovanje novog Upravnog odbora”. Istog dana mandat je istekao i Milici Lakić i Dijani Grahovac, ali UO CBBiH nije donio nikakvu odluku u vezi sa njihovim statusom i njih dvije su od tada praktično na birou za zapošljavanje. Posebno interesantno je da je UO CBBiH na pomenutoj sjednici 10. avgusta za viceguvernera iz reda hrvatskog naroda imenovao Željka Marića koji slovi kao kadar Željka Komšića, a u decembru prošle godine za viceguvernerku iz reda Bošnjaka imenovana je Ernadina Bajrović na koju je, prema saznanjima našeg lista, guverner Senad Softić prenio ovlašćenja donedavne viceguvernerke Milice Lakić.

Lakićeva se prije desetak dana pismeno obratila Upravnom odboru, ali još nikakav odgovor nije dobila. Ona kaže za naš list da se UO obratila na osnovu njihovog saopštenja u kojem su naveli da treba da nastave sa radom pozivajući se na član 55a. Zakona o upravi BiH.

• Ako se pomenuti član zakona odnosi na mandate članova UO, guvernera i viceguvernera, kao što se navodi u saopštenju UO, onda ni ja nisam mogla dobiti rješenje o prestanku radnog odnosa. Drugim riječima, ako se zakon odnosi na članove UO i guvernera, zašto se ne odnosi na mene kao viceguvernera i da li je ovo selektivna primjena zakona – pita Lakićeva.

Ona kaže da je sve to navela u dopisu upućenom UO i guverneru, od kojih je tražila obrazloženje kako bi mogla da ostvari svoja prava.

• Taj dopis sam uputila 13. avgusta, ali još nikakav odgovor nisam dobila – kaže Lakićeva.

Dijana Grahovac kaže da o tome da li je Upravni odbor CBBiH validan treba da govori i odlučuje neko drugi, dodajući da je ona 10. avgusta dobila rješenje o prestanku radnog odnosa koje je potpisao guverner Senad Softić, dodajući da od tada poslove direktora Glavne banke RS po ovlašćenju guvernera obavlja jedna od radnica banke.

• Prema svim normativnim aktima, on je tada bio u redovnom mandatu, tako da neću preduzimati nikakve pravne radnje u vezi s tim, jer je meni tog dana istekao mandat. Za neke druge su pitanja da li je validan postojeći UO i zašto je ostala upražnjena funkcija direktora Glavne banke RS na kojoj sam ja bila i pozicija viceguvernerke na kojoj je bila Milica Lakić, odnosno zašto nisu izvršena imenovanja – kaže Grahovčeva.

Mandati

Pored viceguvernerke Milice Lakić i direktorice Glavne banke Republike Srpske Centralne banke BiH Dijane Grahovac kojima je mandat istekao 10. avgusta, mandati uskoro ističu i glavnom internom revizoru CBBiH Aniti Dujmović i njenim zamjenicama Marici Bulić i Stojanki Šarović, inače supruzi lidera SDS-a Mirka Šarovića. Njima mandati ističu u septembru i oktobru, isto kao i svim članovima Revizorskog komiteta i biće jako interesantno vidjeti kako će se stvar odvijati i da li će i njima prestati radni odnos.

Upravni savjet Centralne banke (CB) BiH je odobrio guverneru da imenuje Željka Marića za viceguvernera Centralne banke, saopšteno je iz te institucije.

Marić će biti nadležan za sektor za statistiku, servisiranje vanjskog duga, evropske integracije i platne sisteme, a mandat će mu trajati četiri godine, s početkom u naredni ponedjeljak. Marić dolazi na upražnjeno mjesto viceguvernera CBBiH kojem je, u prethodnom periodu, istekao mandat.

Takođe, Upravni savjet CBBiH je dao odobrenje za imenovanje Edisa Kovačevića na poziciju zamjenika glavnog internog revizora na mandatni period od četiri godine, s tim da mu mandat počinje početkom septembra. Kovačević je imenovan nakon što je prethodni zamjenik otišao u penziju. 

Podsjećanja radi, iako nije imenovana nova uprava i novi guverner, odlučeno je da postojeći saziv nastavi raditi dok se ne steknu uslovi za imenovanje nove uprave.  

Konfuzija nastala zbog isteka mandata trenutnog saziva Centralne banke BiH i guvernera te institucije dobila je dodatni element zamršenosti nakon što su tri člana Predsjedništva BiH javnosti saopštila međusobno kontradiktorne stavove o tome da li je ili nije izabrana nova uprava najvažnije finansijske institucije u BiH.

Dok su Šefik Džaferović i Željko Komšić, članovi Predsjedništva BiH iz FBiH, javnosti saopštili da je kasno u ponedjeljak održana telefonska sjednica Predsjedništva na kojoj je izabrano novo rukovodstvo uz prisustvo Milorada Dodika, srpskog člana Predsjedništva, Dodik tvrdi da sjednice ne samo da nije bilo, nego ni da nikakve odluke nisu donesene.

Ionako komplikovanu situaciju dodatno je zamrsila opozicija u Republici Srpskoj, koja je ovu navodnu sjednicu iskoristila da napadne Dodika da je prekršio dogovor srpskih predstavnika i stranaka o tome da se ne učestvuje u donošenju odluka na nivou BiH dok se ne povuče amandman o negiranju genocida iz Krivičnog zakona BiH, koji je nametno bivši visoki predstavnik Valentin Incko, i to na kraju svog mandata, proglasivši ga izdajnikom.

Sudeći prema saopštenju Centralne banke BiH, ova institucija nije dobila novu upravu. Oni su između redova poručili političarima da ih ostave da rade svoj posao u v.d. mandatu dok se ne dogovore o sastavu nove uprave.

Ovo saopštenje konačno je donijelo razjašnjenje, s obzirom na to da u Centralnoj banci drže da će trenutna uprava nastaviti da radi dok se srpski predstavnici ne vrate u sistem odlučivanja na nivo BiH i ne odluče o novoj upravi i guverneru, što znači da je i njihovo razumijevanje situacije da sjednice Predsjedništva ili nije ni bilo ili odluka nije donesena.

“Upravno vijeće CB BiH zauzelo je stav da je neophodno omogućiti nesmetano izvršavanje zakonske uloge, osnovnih zadataka i funkcija CB BiH, u skladu sa Zakonom o CB BiH i njenim važećim aktima, dok Predsjedništvo BiH ne izvrši imenovanje novog saziva Upravnog vijeća”, saopštili su.

Nezavisne nezvanično saznaju od dva međunarodna izvora da su telefonske linije u protekla dva dana bile usijane kroz pokušaje da se trenutna situacija prevaziđe. Naime, kako nam je rečeno, vode se i indirektni razgovori s predstavnicima RS o tome kako da se razriješi trenutna situacija bojkota institucija, koja ne odgovara ni OHR-u, jer potkopava njegov autoritet zbog odluke koju je donio bivši visoki predstavnik, ali ni domaćim vlastima, pogotovo RS, koja očekuje pomoć Međunarodnog monetarnog fonda u vidu jeftine pozajmice od 300 miliona evra za cijelu BiH kako bi se pomoglo saniranju posljedica pandemije kovida. Kako saznajemo, MMF ne bi mogao uplatiti ovaj iznos ako ne postoji razjašnjena situacija u vezi sa funkcionisanjem Centralne banke.

Iz ovoga se može zaključiti da je postignuto solomonsko rješenje takve prirode da će svi biti zadovoljni, jer će Centralna banka nastaviti da funkcioniše, a pozicija RS o neodlučivanju na nivou institucija BiH neće biti ugrožena, s obzirom na to da je međunarodna zajednica, kako saznajemo, odlučila da umjesto primjene sankcija relaksira situaciju i omogući funkcionisanje institucija u novonastalim okolnostima.

Podršku Centralnoj banci iskazao je i sam visoki predstavnik Kristijan Šmit, koji je nakon sastanka s guvernerom Senadom Softićem podvukao da je ta institucija važna za stabilnost i razvoj BiH. Zanimljivo je i da je OHR u saopštenju koristio “jezik RS” kada je govorio o ovoj instituciji, jer se poziva na Dejtonski sporazum.

“Visoki predstavnik Šmit naglasio je potrebu za postojanjem jake i nezavisne CB BiH – dejtonske institucije koja štiti stabilnost monetarnog i finansijskog sektora BiH od svog osnivanja 1997. godine, čime direktno doprinosi sveukupnoj stabilnosti i razvoju zemlje”, saopšteno je iz OHR-a.

Odluka da se ipak anulira održavanje sjednice i glasanje o novoj upravi Centralne banke BiH djelimično je i donesena kako bi se smanjio pritisak na čelnike RS, koji žele održati dogovor sa strankama iz RS, a istovremeno ne ugroziti monetarnu stabilnost BiH.

Inače, Šmit i Softić pozdravili su i najavu Njemačke banke, odnosno Centralne banke Njemačke, da pruži podršku funkcionisanju Centralne banke BiH.

Mandat članovima Upravnog odbora Centralne banke BiH, a samim tim i guverneru Senadu Softiću, ističe sutra, a s obzirom na to da Zakon o centralnoj banci BiH ne poznaje ni tehnički ni v.d. mandat, veliko je pitanje kako će ova institucija funkcionisati u budućnosti.

“Niko ništa ne zna, niti članovi Uprave CB BiH imaju instrukcije kako dalje nastaviti raditi, a ni guverner se ne oglašava po tom pitanju, tako da je sve neizvjesno i upravljanje CB BiH je dovedeno u pitanje”, ispričao je izvor “Nezavisnih” blizak Centralnoj banci BiH.

Isti izvor navodi da ovakva situacija još nije zabilježena kada je u pitanju Centralna banka BiH, te da je ranije bilo slučajeva da Upravni odbor ostane bez pojedinih članova, ali je uvijek postojao guverner koji je bio u mandatu, međutim sad je situacija potpuno drugačija jer mandat ističe svima.

Inače, aktuelni guverner CB BiH izabran je na sjednici održanoj 11. avgusta 2015. godine, a na tom mjestu zamijenio je Kemala Kozarića, kojem je mandat isticao upravo na taj dan.

U Centralnoj banci Bosne i Hercegovine nismo uspjeli saznati kako će prevazići ovu situaciju, odnosno da li će još aktuelna uprava nastaviti s radom i da li je moguće da dođe do problema prije svega prilikom isplate spoljnog duga BiH, a u pitanje se dovodi i rad Komisije za vrijednosne papire BiH.

“Sve je povezano, mnogo pitanja se postavlja, a nema nijednog odgovora. Nadležne institucije, prije svih Predsjedništvo BiH, ćute, a s obzirom na to da su trenutno u blokadi – od njih se i ne očekuje da razriješe ovu situaciju”, ispričao je isti izvor.

Prema nezvaničnim informacijama, na jednoj od posljednjih sjednica Predsjedništva BiH, dok je njime predsjedavao Milorad Dodik, bilo je i imenovanje članova Upravnog odbora, međutim po zahtjevu Željka Komšića, člana Predsjedništva BiH, to je povučeno s dnevnog reda jer je on tražio još malo vremena za konsultacije. Takođe, kako nezvanično saznajemo, nije isključena mogućnost da upravo Komšić, a pod izgovorom hitnosti, sazove novu sjednicu Predsjedništva BiH i da on i Šefik Džaferović, član Predsjedništva BiH, bez Dodika imenuju tri od ukupno pet članova Upravnog odbora CB BiH koji mogu donositi odluke i izabrati guvernera.

“Srpski članovi Upravnog odbora BiH na posljednjoj sjednici odmah na početku su rekli da neće da odlučuju pozivajući se na zaključke Narodne skupštine Republike Srpske donesene nakon što je Valentin Incko, bivši visoki predstavnik u BiH, nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH”, ispričao je izvor “Nezavisnih” i Centralne banke BiH, istovremeno dodajući da to ništa ne znači te da Upravni odbor i bez članova iz Republike Srpske može donositi odluke jer je potrebna većina od pet.

Posljednja sjednica članova Upravnog odbora Centralne banke BiH pred istek mandata, kako nezvanično saznajemo, biće održana 10. avgusta i na njoj bi trebalo da se razgovara o tome kako dalje, međutim s obzirom na to da predstavnici Republike Srpske neće odlučivati, pitanje je kako će se stvari odvijati jer je jedna od ideja i da se uputi hitna urgencija Predsjedništvu BiH za imenovanje novih članova Upravnog odbora BiH.