VRBAS Media

Oznaka: centralna banka bih

  • CBBiH: Kriptovalute treba posmatrati kao finansijski instrument

    CBBiH: Kriptovalute treba posmatrati kao finansijski instrument

    Trenutni stav Centralne banke BiH je da kriptovalute treba posmatrati kao aktivu, finansijski instrument, a ne kao novac, rečeno je iz te institucije.

    Pojašnjavaju da je, u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci BiH, jedino zakonsko sredstvo plaćanja u BiH konvertibilna marka i da je nemoguće zamijeniti kriptovalutu za KM, već da je samo ostale zvanične valute moguće razmijeniti u KM.

    Takođe, precizirano je da kriptovalute nisu zakonom uređene u Bosni i Hercegovini, te da one ne funkconišu kao tipična valuta, već se oslanjaju na protokol mreže računar prema računaru baziran na internetu.

    Iz CB BiH dodaju da se upravljanje transakcijama i izdavanje novca obavlja kolektivno od strane mreže, a snabdijevanje tom “valutom” regulisano je ugovorom između korisnika i uglavnom djeluje van državnih regulatornih institucija, dok vrijednost određuju ponuda i potražnja.

    “Sve transakcije s kriptovalutama se obavljaju putem virtualne neregulisane mreže. U nekim zemljama takođe postoje i bankomati za kupovinu i prodaju samo kriptovalute za lokalnu valutu, ali oni ne postoje u Bosni i Hercegovini”, navode iz CB BiH.

    Ističu da se za oblike koji u određenim poslovima ili situacijama služe kao mjera vrijednosti u pružanju ili razmjeni robe ili usluga ne može koristiti termin valuta, jer nemaju sve elemente valute.

    Iz CB BiH naglašavaju da finansijski sektor ide prema značajnim promjenama pošto digitalizacija ubrzano mijenja izgled finansijske industrije, kao i da postoji obimna literatura o toj temi, ali bez saglasnosti o krajnjem ishodu za centralne banke.

    “Prisutne su ideje o izdavanju vlastitih digitalnih valuta, što je nešto oko čega su određene centralne banke već pokrenule aktivnosti. Međutim, stoji činjenica da su nove tehnologije u svijetu finansija, poput DLT (distributed ledger technologies) tj. blockchain, kao i brojne različite kriptovalute, sve više prisutne u finansijskom svijetu. Teško je reći šta će prevladati u budućnosti”, tvrde iz CB BiH.

    Pristup CB BiH ovome je da treba pažljivo pristupati donošenju ili izmjenama propisa koji se tiču ovih pitanja.

  • Centralna banka BiH: Čeka nas inflatorni šok

    Centralna banka BiH: Čeka nas inflatorni šok

    Centralna banka Bosne i Hercegovine značajno je korigovala na više procjene inflacije za prvo polugodište 2022. godine sa 4,5 na čak 9,2 posto.

    Osim toga, Centralna banka BiH smatra da ekstremna vrijednost inflacije u prvom polugodištu može biti čak 12,3 posto i to u slučaju ukoliko se inflantorni pritisci dodatno pojačaju.

    “Usporavanje inflacije očekujemo u drugom polugodištu, prvenstveno zbog baznog efekta iz 2021. godine i pretpostavke odsustva daljeg intenzivnog rasta cijena hrane i energenata”, naveli su iz Centralne banke BiH.

    U CBBiH tvrde da je nekoliko faktora koji bi u kratkom i srednjem roku mogli rezultirati dodatnim inflatornim pritiscima na strani ponude i rastu inflacije ka našim trenutnim ekstremnim procjenama.

    “Prvenstveno, mogući su dalji šokovi na međunarodnim tržištima hrane, nafte i plina, što će dodatno povećavati cijene proizvodnih inputa. Bitno je napomenuti da domaće proizvođačke cijene već više od godinu dana rastu znatno brže do potrošačkih cijena. Drugi mogući izvor inflatornih pritisaka u kratkom, ali i srednjem roku, je eventualno dalje usklađivanje cijena električne energije na domaćem tržištu sa trendovima na međunarodnom tržištu. Konačno, postoje pritisci kroz spiralu plata i inflacije, it o ne samo zbog sindikalnih pritisaka za usklađivanje plata sa rastom troškova života nego i odliva kvalifikovane radne snage u inostranstvo”, navodi se u saopštenju CBBiH.

    Osim toga, Centralna banka BiH smatra da bi projekcije realnog BDP-a za 2022. i 2023. godinu mogle biti značajno revidirane u majskom krugu makroekonomskih projekcija.

    “Prvenstveno, deflatori će značajno ojačati zbog inflatornog šoka, što će rezultirati nižom od trenutno projektovane stope rasta realnog BDP-a u 2022. i 2023. godini. Naznjačajnija nepoznanica u momentu izrade jesenjeg kruga srednjoročnih projekcija je bila rat u Ukrajini i sankcije koje su nametnute Rusiji. Puni efekat je još uvijek teško procijeniti”, smatraju u CBBiH.

    Inače u novembru, Centralna banka BiH kod makroekonomskih projekcija očekivala je realan rast ekonomske aktivnosti u 2022. i 2023. godini i to 3,9 i 2,1 posto.

  • Dodik:“Čuvar fotelje Šefik Džaferović ne može razumjeti prednosti Izmjena Zakona o Centralnoj banci”

    Izmjene Zakona o Centralnoj banci BiH, koje je predložio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, omogućile bi da se domaćim vrijednosnim papirima može trgovati na tržištu BiH, a pozitivno bi uticalo na privredu, razvoj i bolji život građana i u Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH), rečeno je u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH.

    UCentralnoj banci BiH ima 400 miliona evra, odnosno 800 miliona KM više nego što imamo emisiju. Predloženim izmjenama dobili bi novac sa pokrićem i ova inicijativa je potpuno u skladu sa evropskim propisima”, istakli su u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH, dodajući da je cilj da se olakša život građana, razvija privreda i nastavi gradnja auto-puteva koji imaju veliki značaj u privlačenju investitora i u Republici Srpskoj i u FBiH.

    Prema predloženim izmjenama zakona, i FBiH i Republika Srpska bi putem emisije obveznica došle do jeftinog novca, devizne rezerve bi ostale neokrnjene, a aranžman valutnog odbora ne bi bio narušen.

    Uz sve to, rekli su u Kabinetu srpskog člana Predsjedništva BiH, Centralna banka bi učešćem na domaćem tržištu novca podstakla njegov razvoj što bi uticalo i na jačanje povjerenja na finansijskom tržištu BiH.

    Takođe, Centralna banka bi ostvarila i zaradu od investiranja u domaće hartije od vrijednosti što bi, u trenutno nepovoljnim uslovima investiranja na inostranom tržištu po negativnim kamatnim stopama, išlo i u korist Centralne banke, odnosno ostvarila bi dobit. Dakle, riječ je o ograničenoj izmjeni Zakona o Centralnoj banci koja treba u kriznim vremenima da omogući oslanjanja na vlastite izvore na dobrobit svih u BiH – pojasnili su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH.

    Prema prijedlogu izmjena Zakona o Centralnoj banci, nije definisano u šta i na koji način bi bila usmjerena ta sredstva, već da se njihovim usvajanjem omogući plasiranje novca na domaćem tržištu, dok bi bankarski stručnjaci iz Centralne banke u saradnji sa nadležnim ministarstvima Republike Srpske i FBiH dali konačan prijedlog.

    Osvrnuvši se na izjave bošnjačkog člana Predsjedništva Šefika Džaferovića da je, kako kaže, poznata Dodikova priča o korišćenju rezervi Centralne banke BiH, iz Kabineta su naglasila da je poznato da je Džaferović čuvar funkcije i fotelje koje godinama koristi da bi zataškao svoju sramnu ratnu prošlost i istinu o ratnim zločinima nad Srbima za koje je lično odgovoran. Očigledno je da se Džaferović ne razumije u ekonomiju i potrebu izmjena Zakona o Centralnoj banci BiH. Sramotno je da neko potpuno neupućen, kao što je to Džaferović iznosi mišljenje bez osnova. Prijedlozi zakona se i daju da se o njima razgovora, ali zajedno sa stručnjacima iz određene oblasti, a ne neupućeni poslušnik Bakira Izetbegovića. Za razliku od Džaferovića, Milorad Dodik nastoji da ova zemlja i njeni građani počnu bolje da žive, da se gradi, da se pomogne ekonomiji, pogotovo u ovim izazovnim vremenima – istakli su iz Kabineta srpskog člana Predsjedništva BiH, dodajući da je BiH jedina zemlja na svijetu koja ne koristi svoje rezreve.

  • OHR “Centralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija”

    OHR “Centralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija”

    OHR se oglasio se oglasio na zvaničnom Tviter nalogu gdje je demantovao navode kako je Centralna banka BiH međuentitetska institucija, kao i to da je visoki predstavnik ikada donio zakon o njenom statusu.

    entralna banka BiH nikada nije bila međuentitetska institucija niti je visoki predstavnik ikada donio zakon o njenom statusu. Centralna banka BiH je državna institucija osnovana Aneksom 4 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH – navode iz OHR.

    Iz OHR su ponovili kako je Ustavom BiH konkretno Parlamentarna skupština BiH zadužena da utvrdi nadležnosti Centralne banke BiH.

    – Ustavom BiH konkretno je zadužena Parlamentarna skupština BiH da utvrdi nadležnosti Centralne banke BiH, što je Parlamentarna skupština BiH i učinila 1997. godine, usvajanjem Zakona o Centralnoj banci BiH – dodali su iz OHR.

    OHR je reagovao na tvrdnju kako je “Centralna banka BiH osnovana Dejtonskim mirovnim sporazumom, kao zajednička banka RS i FBiH, ali da su visoki predstavnici ukinuli tu strukturu i prenijeli upravljanje Centralnom bankom BiH na zajedničke institucije”. Takođe u toj tvrdnji je navedeno kako “prema Ustavu, Predsjedništvo je nadzorni organ, odnosno tijelo koje nadzire rad CBBiH”.Podsjetimo, član Predsjedništva BiH i lider SNSD Milorad Dodik je predložio da se dva entiteta hitno dogovore o izmjenama Zakona o Centralnoj banci BiH, koja bi potom odštampala 400 miliona evra, koliko ima rezervi, prenosi Avaz.

  • Centralna banka BiH ima sve manje kapitala, za mjesec nestalo 48 miliona

    Centralna banka BiH ima sve manje kapitala, za mjesec nestalo 48 miliona

    Kao što se i očekivalo, kapital Centralne banke BiH u januaru ove godine pao je za dodatnih 48 miliona KM, a u odnosu na kraj 2020. godine taj kapital je manji za čak 171 milion.

    Naime, na kraju 2020. neto strana aktiva iznosila je 895,6 miliona KM i za godinu dana pala je na 772,7 miliona, koliko je bila na kraju prošle godine. U januaru je nastavila pad, tako da zaključno sa 31. januarom ove godine neto strana aktiva Centralne banke BiH iznosi 724,6 miliona.

    Prema mišljenju stručnjaka, kapital Centralne banke BiH, s obzirom na inflaciju, nastaviće padati, a ako se obistine najave o povećanju kamatnih stopa, što je na određeni način i logičan slijed događaja kako bi se obuzdala upravo inflacija, sadašnji kapital Centralne banke BiH do kraja godine mogao bi biti prepolovljen.

    “Okvir na kojem počiva upravljanje deviznim rezervama treba prilagoditi potrebama domaćeg ekonomskog sistema. Fragmetacija monetarne i fiskalne politike vodi kanibalizaciji domaće ekonomije. U javnosti se stvara utisak da se loše upravlja deviznim rezervama, a to nije tačno. Upravlja se vrhunski, ali je okvir zastario i ne odgovara današnjem vremenu niti budućnosti”, rekao je ekonomista Saša Stevanović.

    On naglašava da je postulat da je najveći dio deviznih rezervi izvan granica Bosne i Hercegovine, što je jako rizično, jer postavlja se pitanje šta nam vrijedi novac koji je izvan našeg domašaja, ali da treba imati i u vidu sva ograničenja domaćih i institucionalnih kapaciteta BiH.

    “Slijed događaja će nam ukazati još jednom da je promjene potrebno raditi kada je dobro, ovo trenutno su iznuđeni potezi s manjim brojem alternativa. Mi smo sada u fazi da se smanjuje šteta i nemamo mehanizama zaštite od turbulentnih vremena. Trenutno imamo vruću vodu ljeti, a hladnu zimi, a treba nam obrnut mehanizam”, naglasio je Stevanović.

    Trenutno, osim inflacije, najveću “prijetnju” po kapital CB BiH predstavlja eventualno povećanje kamatnih stopa. Na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi kamatna stopa zadržana je na istom nivou, međutim na novom sastanku, koji je dogovoren za mart, gotovo je izvjesno da će doći do njenog povećanja i to za najmanje 0,25 odsto, s tim da su predviđanja da će na kraju ove godine, prema procjenama stručnjaka, referentna kamatna stopa u SAD iznositi između 1,25 do čak 1,75 odsto. Rast ovih kamatnih stopa na ovaj nivo sasvim sigurno prepoloviće neto stranu aktivu koju ima Centralna banka BiH.

    U Centralnoj banci kažu da BiH nema direktan uticaj na kretanje tržišnih kamatnih stopa, kao i na inflaciju, te da može samo prilagođavanjem svog portfolija uticati na efekte promjene tržišnih kamatnih stopa.

    “To i radimo svakodnevno u skladu sa Zakonom o CB BiH i podzakonskim aktima za investiranje donesenim od strane Upravnog vijeća. CB BiH kontinuirano preduzima mjere prilagođavanja portfolija, sve u cilju očuvanja vrijednosti neto deviznih rezervi, odnosno monetarne stabilnosti valutnog odbora”, rekli su nam u CB BiH.

    Ono što je zanimljivo jeste da je “novac koji nestaje”, odnosno neto stranu aktivu, nedavno zatražio Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH, koji je tražio da se taj novac aktivira u entitetima, međutim taj njegov prijedlog u startu su odbili bošnjački političari i pored činjenice da bi do kraja, zbog svjetskih kretanja na koja BiH ne može uticati, moglo “nestati” još najmanje 300 miliona KM.

    “U okviru entiteta treba osmisliti ekonomske politike. U CB BiH postoji ozbiljna rezerva koja govori o tome da tamo ima 400 miliona evra više nego što imamo emisiju. To treba iskoristiti hitno da se formiraju robne rezerve”, predložio je nedavno Dodik, što je odbijeno u startu, s tim da BiH više nema tih 400 miliona evra nego tačno 724,6 miliona KM.

    Dodik je i juče rekao da je Centralna banka još jedan od problema BiH, a da njena današnja uprava nije u skladu sa zakonom te da je Dejtonskim sporazumom predviđeno da to bude zajednička banka Republike Srpske i FBiH i da Centralna banka BiH jednog dana može biti dio krivične i druge odgvornosti.

    “U tom pogledu pokušavam da dođe do stabilizacije i normalizacije. Vidjećemo. Banke koje drže sredstva iznad obavezne rezerve koja je propisana uplaćuju negativnu kamatu na držanje. To utiče na troškove i tu možda treba tražiti neku vrstu poboljšanja”, rekao je Dodik.

  • BiH zlato čuva u Švicarskoj

    BiH zlato čuva u Švicarskoj

    Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) u svom portfelju posjeduje oko tri tone (96.000 unci) zlata, potvrđeno je „Avazu“ u CBBiH.Monetarno zlato, koje je sastavni dio deviznih rezervi, CBBiH drži na računu u banci u Švicarskoj, a fizički je locirano u trezoru Engleske banke (Bank of England) – navode iz Ureda za komunikacije CBBiH.

    Podsjetimo, Srbija je lider u regionu jer trenutno raspolaže sa 37,2 tone zlata, a sve rezerve koje su čuvane u inostranstvu prošle godine je vratila u državne sefove.

    Kada je riječ o državama zapadnog Balkana, Sjeverna Makedonija posjeduje 6,9 tona, Albanija 2,8, a Crna Gora 1,09 tona zlata. Hrvatska je svoje rezerve prodala još 2001., odnosno 2005. godine.

    Zlato treba posmatrati kao bilo koju drugu investiciju, odnosno način skladištenja vrijednosti i ne treba mu pridavati neki poseban, romantičarski značaj, kako se obično radi kroz historiju. Zlato je jedan od načina da deponiramo naša sredstva i da ih čuvamo – kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić.

    Razvoj ekonomije
    On dodaje da rezerve zlata služe da osiguraju dugoročnu stabilnost KM, a u slučaju da cijene enormno porastu, određene količine se mogu i prodati kako bi se ostvario prihod.

    Čavalić ističe da primjeri Srbije, koja povećava zlatne rezerve, i Hrvatske, koja je svoje prodala, ne govore ništa o ekonomskoj stabilnosti, razvoju ili padu ekonomije, već da se radi isključivo o konkretnim makroekonomskim potezima tih država.

  • Softić kažnjava zbog 9. januara

    Softić kažnjava zbog 9. januara

    Guverner Centralne banke BiH Senad Softić naložio je da svim zaposlenicima ove institucije koji su 10. januara odsustvovali s posla zbog proslave Dana Republike Srpske taj dan bude upisan kao dan godišnjeg odmora ili kao neopravdano odsustvo.

    Nakon što je taj njegov nalog izazvao negodovanje među zaposlenima sa prebivalištem u Srpskoj koji su iskoristili pravo da praznuju povodom Dana Republike koji se ove godine praznovao i dan kasnije zato što je 9. januar padao u nedjelju, Softić je zaposlenima proslijedio Informaciju u kojoj objašnjava da „ne postoji pravno uporište da se 10. januar tretira kao praznik i na taj način prikazuje u evidencijama odsustva s posla”.

    • Obraćam vam se s namjerom da vas potpuno i tačno informišem i uz želju da otklonim bilo kakve spekulacije u vezi obračuna plata i tretiranja odsustva na dan 10. januar zbog čega sam svim organizacionim jedinicama dostavio jasan i nedvosmislen nalog za postupanje. Pogrešno je zaključiti da se kao validan osnov za postupanje službenika CBBiH sa prebivalištem u RS, može koristiti bilo kakav zaključak ili odluka Vlade RS – smatra Softić.

    Sasvim je jasno, navodi dalje guverner, da se iza izdavanja predmetnog naloga ne krije nikakva loša namjera niti bilo šta tome slično, što pojedinci zloupotrebljavaju i na vrlo tendenciozan način manipulišu činjenicama nego je isti utemeljen isključivo na važećim propisima.

    • Na isti način, isključivo u skladu sa važećim propisima tretiraće se i svi drugi praznici – naveo je Softić.

    Jedan od zaposlenih u sjedištu CBBiH u Sarajevu koji je insistirao na anonimnosti kaže da su Srbi do sada imali pravo da praznuju Dan Republike, ali da je ove godine polovina Srba 10. januara bila na poslu, a polovina nije. On dodaje da je među onima koji nisu radili i ističe da još nikome nije obračunata januarska plata, ali da sve ukazuje na to da će oni koji nisu radili moći da biraju da li će se odreći jednog dana godišnjeg odmora ili se podvrgnuti mogućem disciplinskom gonjenju.

    • Prema Softićevom nalogu, ne samo mi u Sarajevu, nego ni zaposleni u Glavnoj banci CBBiH u Banjaluci i na Palama nisu imali pravo da 10. januara praznuju povodom Dana Republike Srpske. Ono što začuđuje je što je ovo prvi put da se guverner ovako postavlja. Do sada su zaposleni imali pravo na neradni dan povodom 9. januara – kaže naš sagovornik.

    To potvrđuje i donedavna viceguvernerka CBBiH Milica Lakić koja kaže da prvi put čuje za Softićevu instrukciju, dodajući da do sada nije bilo problema u vezi sa proslavom 9. januara. Ona ističe da je svake godine imala pravo na neradni dan povodom Dana Republike, kao što su to pravo imali i oni koji slave 1. mart i da ne zna šta se odjednom promijenilo.

    • Voljela bih da vidim šta je navedeno kao argument da se ljudima ne upisuje praznični dan, odnosno plaćeno odsustvo. Sjećam se da je 2020. godine 1. mart padao u nedjelju i da je Vlada FBiH, kao što je ove godine uradila Vlada Srpske, donijela odluku da 2. mart proglasi za neradni dan. Zaposleni iz FBiH su tada imali pravo na praznik, tako da ne vidim zašto zaposleni iz Srpske sada po istom osnovu ne bi imali isto to pravo – kazala je Lakićeva.

    Mandat
    Upravnom odboru Centralne banke BiH 10. avgusta prošle godine istekao je mandat, nakon čega ga je UO sam sebi produžio. Na sjednici održanoj tog dana, UO je zauzeo stav da je neophodno omogućiti nesmetano izvršavanje zakonske uloge, osnovnih zadataka i funkcija CBBiH, dok Predsjedništvo BiH ne izvrši imenovanje novog UO.

    • Sve odluke UO CBBiH koje su donesene poslije 10. avgusta, kada je aktuelnom sazivu istekao mandat, mogu se dovesti u pitanje pred sudovima – ocijenio je prodekan Ekonomskog fakulteta na Palama Marko Đogo.
  • Kapital Centralne banke BiH pao za 122,9 miliona KM

    Kapital Centralne banke BiH pao za 122,9 miliona KM

    Kapital Centralne banke (CB) BiH za godinu dana pao je za više od 122 miliona KM, a ukoliko se obistine prognoze da će zbog obuzdavanja inflacije porasti kamatne stope, ova finansijska institucija bi do kraja ove godine mogla ostati bez još najmanje 400 miliona KM.

    Naime, neto strana aktiva, zaključno sa 31. decembrom 2020. godine, iznosila je 895,6 miliona KM, a na kraju prošle ta neto strana aktiva bila je 772,7 miliona KM, što je pad od čak 122,9 miliona KM. Ono što je zabrinjavajuće jeste da će se pad kapitala Centralne banke BiH nastaviti i u ovoj godinu s obzirom na nivo inflacije i najave da bi već u martu moglo doći do povećanja kamatnih stopa kako bi se ta inflacija obuzdala, prije svega Federalnih rezervi SAD, a vrlo izvjesno i Evropske centralne banke.

    “Scenario koji je veoma izvjestan ukazuje da na kraju 2022. godine možemo očekivati dodatno umanjenje kapitala Centralne banke BiH između 300 miliona i 400 miliona KM”, rekao je za “Nezavisne novine” ekonomista Saša Stevanović.

    Inače, na posljednjem sastanku odbora Federalnih rezervi zadržana je kamatna stopa na istom nivou, međutim najavljeno je i izvjesno je njeno povećanje u martu ove godine za najmanje 0,25 odsto, a na kraju godine, prema procjenama, može se očekivati da će referentna stopa u SAD iznositi između 1,25 do 1,75 odsto. Suština je u tome da rast kamatnih stopa dovodi do rasta prinosa na obveznice i samim tim i pada vrijednosti obveznica, a s obzirom na to da Centralna banka BiH, zaključno sa krajem 2021. godine, ima više od 11,5 milijardi KM u obveznicama, matematika je više nego jasna.

    Prema posljednjim dostupnim informacijama, najviše obveznica Centralna banka BiH ima u Francuskoj i to 33 odsto, zatim u Njemačkoj 15 odsto, Belgiji 13 odsto, Španiji oko deset odsto, a ako se uzme u obzir, recimo, da je prinos na desetogodišnje obveznice Francuske bio 0,19 odsto, godinu ranije – 0,34 odsto, a trenutno su na 0,33 odsto, jasno je da će kapital CB BiH i dalje padati. Slično je i sa desetogodišnjim obveznicama Njemačke koje su imale negativnu stopu od – 0,57 odsto na kraju 2020. godine da bi krajem 2021. godine bile negativne – 0,17 odsto.

    “Scenario prema kojem će se nastaviti rast kamatnih stopa ove godine između jedan i dva odsto je izvjestan. Međunarodne finansijske institucije najnovijim procjenama ukazuju na to da se usporava ekonomska aktivnost na globalnom nivou prije svega zbog najavljenog rasta kamata. Rast kamatnih stopa na globalnom nivou od jedan odsto znači umanjenje kapitala CB BiH za oko 400 miliona, dok dva odsto znači umanjenje kapitala za 800 miliona”, naglasio je Stevanović.

    Ono što zabrinjava jeste da je zakonski okvir ulaganja, kada je riječ o CB BiH, urađen prije 25 godina i poprilično je zastario, a u ovom trenutku praktično i nema ideja da se nešto mijenja iako svjetske centralne banke već godinama idu u tom pravcu. Švajcarska centralna banka npr. preko četvrtinu svojih deviznih rezervi drži na tržištu kapitala, a nisu izolovani slučajevi ni da se po osnovu kredita centralnih banaka grade infrastrukturni projekti. Ono u čemu se slažu gotovo svi ekonomisti u BiH jeste da stabilnost konvertibilne marke treba da bude imperativ, ali da se po pitanju upravljanja deviznim rezervama mora nešto raditi, jer rast kamatnih stopa i globalni poremećaji već prijete da naruše makroekonomsku stabilnost konvertibilne marke.

    U Centralnoj banci BiH kažu da je do pada neto strane aktive došlo zbog rasta prinosa na vrijednosne papire koje CB BiH ima u portfoliju te da devizne rezerve BiH, zaključno sa prošlom godinom, iznose 16,3 milijarde KM i da pad od oko 120 miliona KM ili 0,7 odsto ne predstavlja opasnost za valutni odbor jer je uobičajen.

    “Najave FED-a nisu relevantne za CB BiH s obzirom na to da nemamo američkih dolara u svom portfelju. Za CB BiH su relevantne odluke Evropske centralne banke po pitanju kamatnih stopa. Na tržištu se ne očekuje promjena kamatnih stopa ECB u 2022. godini”, kažu u CB BiH ističući, kada je riječ o inflaciji, da bi ona mogla prouzrokovati promjene kamatnih stopa na vrijednosne papire dospijeća deset ili više godina.

  • Centralna banka BiH ignorisala povoljnu situaciju na tržištu: Propuštena šansa za kupovinu zlata

    Centralna banka BiH ignorisala povoljnu situaciju na tržištu: Propuštena šansa za kupovinu zlata

    Centralna banka BiH (CBBiH) propustila je u prethodnom periodu, kada je cijena zlata na svjetskom tržištu bila niska, da isto kupi i koliko-toliko povećava tog vrijednog metala u deviznim rezervama BiH, a što bi zemlji omogućilo veću monetarnu stabilnost u vremenu globalnih kriza.

    Kaže ovo za “Glas Srpske” ekonomista Igor Gavran, navodeći kako su se na taj potez odlučile mnoge zemlje, a pogotovo u vrijeme pandemije virusa korona koja je ne samo udarila na zdravstveni sistem, već i na temelje globalne ekonomije i finansija.

    • Zlato je, gledano kroz istoriju, uvijek bilo izvor monetarne stabilnosti i najbolje utočište za investitore. BiH trenutno raspolaže sa minimalnim količinama i što nije dobro, a pogotovo zbog nepredvidivih padova kursnih vrijednosti. Konvertibilna marka je vezana za evro i eventualni nepovoljni scenario oko njega sigurno bi se lančano negativno odrazio na BiH i njen monetarni sistem. Znači, naše devizne rezerve treba što više diverzifikovati, jer bi nam veće količine zlata omogućile da budemo što više otporniji na sve globalne poremećaje – istakao je Gavran.

    Osvrćući se na to što su pojedine zemlje kao što su Srbija, Njemačka, Holandija, Austrija, Poljska i Mađarska povukle svoje rezerve zlata iz inostranstva i vratile u nacionalne trezore, Gavran kaže kako je to urađeno zbog globalne nestabilnosti, ali i da BiH najvjerovatnije nema potrebe za tim, jer se domaće zlato, koliko mu je poznato, nalazi u “sigurnim rukama”.

    Sa Gavranom se jednim dijelom slaže i ekonomski analitičar Branko Živanović, pojašnjavajući kako je zlato najbolje sredstvo za održavanje monetarne stabilnosti jedne zemlje, ali i da u “postkriznim perspektivama, koje nisu svaki put izvjesne i sasvim predvidive, najbolje je taj novčani, monetarni medijum par ekselans držati u svojim centralnim bankama”.

    Odgovarajući na naša pitanja iz CBBiH su pak istakli kako nemaju obavezu da objavljuju niti javno komentarišu svoju investicionu politiku. Saopštili su kako zaključno sa krajem prošlog mjeseca BiH ima devizne rezerve koje iznose oko 16,3 milijarde maraka, pri čemu udio zlata u istim iznosi 1,85 odsto.

    • Rezerve monetarnog zlata su posljednjih godina nepromijenjene i one iznose tri tone (oko 0,8 grama po glavi stanovnika prim. aut.), odnosno 96.000 finih unci, a njihova vrijednost se mijenja zavisno od kretanja cijene na tržištu. Ono se drži na računu u banci u Švajcarskoj, a fizički je locirano u trezoru “Benk of Inglend”, jednom od najbezbjednijih i najbolje organizovanih trezora za čuvanje zlata – istakli su iz CBBiH pojašnjavajući kako BiH godišnje za tu uslugu plaća oko sedam hiljada maraka.

    Govoreći o troškovima ležarine, naveli su i kako je neophodno imati u vidu i da držanje zlata u sopstvenom trezoru nije besplatno, ali i da je neophodno imati i adekvatan trezor koji se mora održavati. Na pitanje da li i CBBiH razmatra da u uslovima globalne krize povuče svoje zlatne rezerve iz inostranstva, poput nekih drugih zemalja, odgovorili su neodređeno.

    • Zavisno od toga ko je investitor i sa kojim ciljem se odlučuje na investiranje u zlato donosi se i odluka gdje će isto biti držano, da li će za to iznajmiti sef, graditi trezor ili plaćati ležarinu kod nekog poznatog subjekta koji nudi tu uslugu – naveli su iz ove finansijske institucije.

    Region

    Prema podacima Svjetskog savjeta za zlato Srbija je lider u regionu po rezervama zlata. Ona u svom vlasništvu ima 37 tona, slijedi je Sjeverna Makedonija koja ima 6,8 tona zlatnih poluga, Slovenija sa 3,17 i Crna Gora sa 1,09 tona. Crnogorske rezerve zlata, koje su naslijeđene od nekadašnje SFRJ, nisu povećane ni za gram i ne nalaze se u zemlji već su založene za kredit. Na posljednjem mjestu je Hrvatska koja je sve svoje zlatne rezerve rasprodala još 2001. godine.

  • “Pod lupom” posao od milion KM: Centralna banka BiH tužena za prevaru, moguće i krivične prijave

    “Pod lupom” posao od milion KM: Centralna banka BiH tužena za prevaru, moguće i krivične prijave

    Kompanija “Građenje” d.o.o iz Istočnog Sarajeva Sudu BiH podnijela je tužbu protiv Centralne banke BiH zbog posla izgradnje i opremanja Filijale CB BiH u Palama vrijednog milion KM, u kojem smatra da je prevarena, a biće preispitan i osnov za podnošenje krivičnih prijava protiv odgovornih u Centralnoj banci.

    “U upravnom sporu pred Sudom BiH biće preispitan i osnov za krivičnu odgovornost u vezi s eventualnim krivičnim djelima u vezi s predmetnim postupkom. U dugom i tendencioznom vođenju postupka javne nabavke istakao bih važnu ulogu Senada Softića, guvernera Centralne banke BiH, iako su po vlastitim priznanjima operativno tenderski postupak vodila lica bez odgovarajućih kvalifikacija i stručnih znanja”, rekao je Zoran Popić, vlasnik kompanije “Građenje” d.o.o.

    On ističe da su ta nekompetencija kao i opstrukcija guvernera direktno određivale tok i način vođenja javne nabavke i svojim činjenjem cijeli događaj uvukle u sudski postupak.

    On tvrdi da guverner, koji je i sam glasao u Upravnom vijeću Centralne banke BiH, koje je donijelo jednoglasnu odluku o odabiru firme “Građenje” d.o.o kao najpovoljnije, uporno ignoriše i odugovlači realizaciju posla iz nekih njemu znanih razloga.

    S druge strane, u Centralnoj banci BiH kažu da se sve sprovodi u skladu s planovima Centralne banke BiH te da je prethodni javni poziv za kupovinu poslovnog prostora u Palama poništen jer ponuda ponuđača nije ispunjavala uslove tražene javnim pozivom, o čemu je ponuđač blagovremeno i potpuno obaviješten.

    “Svaka firma ima pravo tražiti zaštitu svojih prava ako smatra da su ugrožena, a CB BiH će na sve upite ili eventualne tužbe u zakonskom roku dati odgovor i preduzeti druge radnje ukoliko bude potrebno”, rekli su za Nezavisne u Centralnoj banci BiH.

    Podsjećanja radi, firma “Građenje” d.o.o nakon sprovedenog postupka javne nabavke iz septembra 2018. godine za kupovinu poslovnog prostora za smještaj Filijale CB BiH u Palama odabrana je kao najpovoljniji ponuđač. Nakon toga, na adresu firme “Građenje” 12. oktobra 2018. godine dostavljeni su i obavještenje i odluka od strane Centralne banke BiH da je ova firma najpovoljniji ponuđač, nakon čega, a shodno odlukama i zahtjevima CB BiH, počinje i opremanje poslovnog prostora, koji je završen u zahtijevanom roku do 31. decembra 2018. godine.

    Poslije toga, odnosno nakon što je poslovni prostor izgrađen i opremljen, kako kažu u kompaniji “Građenje” d.o.o, nastupa faza “čudnih poremećaja u poslu”.

    Prvo, interna revizija CB BiH daje primjedbe na ovaj ugovor i to na način da se nabavka građevine i opremanje nisu mogli vršiti kroz jednu nabavku, potom CB BiH i “Građenje” d.o.o. 23. maja 2019. godine potpisuju zapisnik sa zajedničkom izjavom s ciljem da se postupak nabavke obnovi s formalnom izmjenom strukture sadržaja prema zahtjevu interne revizije, odnosno da se postupak poslovnog prostora i njegovo opremanje razdvoje.

    Poslije toga CB BiH raspisuje novi javni poziv, na koji se firma “Građenje” d.o.o pojavljuje kao jedini ponuđač, međutim CB BiH odbija njenu ponudu kao neprihvatljivu. Ponuda firme “Građenje” d.o.o u ponovljenom postupku bila je na iznos od 987.862,01 KM sa PDV-om.