Oznaka: bundestag

Neočekivani dio pregovora o novoj vladi Njemačke mogao bi da bude raspored sjedenja u parlamentu. Naime, Liberali ne žele opet da sjede pored desničarske AfD, već bi tamo da gurnu Demohrišćane.

“Učiteljice, neću da sjedim pored nje(ga)”! Takvih vapaja se svi sjećamo iz osnovne škole. Ali, kada se o rasporedu sjedenja ne spore klinci nego poslanici Bundestaga, onda sve ima bizarnu notu.

Đak pored kojeg niko neće zove se Alternativa za Njemačku (AfD), desničarska stranka oko koje su ostale partije godinama grade neku vrstu sanitarnog kordona, isključujući svaku mogućnost saradnje sa njima. Radikalnoj struji u AfD to je potaman, još jašu na priči da su jedina antisistemska partija, a da su svi drugi dio establišmenta.

Nakon izbora krajem septembra u novom sazivu Bundestaga biće 735 poslanika, što je rekord. Zbog komplikovanog izbornog sistema, njemački parlament raste i raste, te je, poslije kineskog Narodnog kongresa, najveća skupština svijeta.

Koliko je poznato, u Kini se niko ne buni zbog rasporeda sjedenja već se svi složno okupe jednom u pet godina da podrže mudro rukovodstvo u Pekingu.

U Njemačkoj pak Liberali više ne žele da sjede pored poslanika AfD. To mjesto im je dopalo jer su poslanički klubovi u Bundestagu podijeljeni otprilike prema partijskom kontinuumu. Na lijevom krilu je Ljevica, pa redom idu Socijaldemokrate, Zeleni, Demohrišćani, Liberali i AfD.

Dobacuju, a to nije lijepo

“To nije bilo lijepo iskustvo”, jada se poslanik Liberala Frank Zita kada priča o sjedenju pored glasnih kolega iz AfD. Kaže, kad god se u parlamentu govori o izbjeglicama ili vakcinaciji, kolege zdesna dižu dževu, dobacuju užasne stvari. Ali, nije to jedini razlog što bi Liberali htjeli ka sredini.

“Vjerujemo da raspored sjedenja pokriva klasičnu šemu lijevo-desno, dakle od više socijalističkih partija do veoma, veoma konzervativnih. Mi se svrstavamo u partiju centra, liberalnu, dakle prije u sredini parlamenta”, kaže Zita.

U prevodu, Liberali bi da se mijenjaju sa Demohrišćanima, to jest da njih gurnu udesno. Tako bi se usred plenarne sale praktično spojili poslanički klubovi žutih Liberala, Zelenih i crvenih Socijaldemokrata – tri partije koje pregovaraju o idućoj vladajućoj koaliciji, od milošte prozvane semaforom, zbog stranačkih boja.

Naravno da se to ne dopada Demohrišćanima koji su doživjeli istorijski fijasko na izborima, slijedi im lom u stranci, pa doživljavaju kao poniženje to što bi Liberali još da im uzmu stolice.

“Mislim da promjena rasporeda sjedenja nije neophodna”, kaže poslanik Demohrišćana Patrik Šnajder.

“Nije u redu da semafor koalicija zauzme prominentna mjesta usred plenuma, a opoziciju gurne u ćošak. Zato odlučno odbijamo namjere Liberala.”

Nezgodno mjesto na desnici

Kada se novi saziv Bundestaga kroz dvije sedmice (26. oktobar) prvi put okupi pod kupolom zgrade Rajhstaga, sjedeće se onako kako se sjedilo do sada. Međutim, ako se Socijaldemokrate, Zeleni i Liberali dogovore o narednoj koaliciji, vrlo je moguće da će uvažiti prijedlog ovih potonjih da se promijeni raspored.

Za to je potrebna prosta većina glasova u Savjetu starešina (koji čine predsjednik i potpredsjednici parlamenta, te još poslanika po snazi svake stranke), ili u plenumu.

“I Socijaldemokrate imaju interes da gurnu Demohrišćane ka desnom krilu. Jer blizina AfD zna da bude toksična”, kaže politikolog Albreht fon Luke.

“AfD je stranka koja dovodi one koji sjede pored u iskušenje da se snažno suoče sa njima. A to bi bio pravi problem za Demohrišćane, koji polažu na distancu od AfD.”

Predstavnici vladajuće njemačke koalicije CDU/CSU, kao i članovi stranaka SPD i Slobodne demokratske stranke (FDP), podnijeli su zahtjev njemačkom Bundestagu, koji se odnosi na analizu trenutne situacije u Bosni i Hercegovini.

Zahtjev, odnosno analiza koju su predstavnici prezentirali pod nazivom “Novi zamah za Bosnu i Hercegovinu – podrška za visokog predstavnika” navodi kako je Dejtonski mirovni sporazum 1995. godine stvorio uslove za miran život i osigurao trajni mir.
“Dejtonski mirovni sporazum je stvorio osnovu za zajednički život naroda BiH. Uslijedio je poslijeratni oporavak i ideja da se suživot različitih skupina realizira u zajedničkoj državi, što predstavlja put ka krajnjem miru. Za praćenje provedbe Dejtonskog sporazuma uspostavljen je i Ured visokog predstavnika u BiH, a 25 godina nakon Dejtona vidi se kako je on poslužio svrsi te su stranice iz prošlosti koje sadrže nasilje trajno zatvorene”, navodi se.

Međutim, njemački zastupnici ističu kako etničke skupine u BiH danas često rade jedne protiv drugih te da je država i danas podijeljena.

“BiH je zemlja u kojoj su etničke grupe sumnjičave jedne prema drugima. Ponavljaju se zahtjevi za promjenom granica ili čak i secesije entiteta Republika Srpska, što produbljuje etničke podjele i povećava političku nestabilnost. Jasno odbacujemo bilo kakve promjene granica kao opasnost za stabilan razvoj”, poručuju njemački zastupnici.

Osvrnuli su se na izmjene Ustava BiH i Izbornog zakona.

“Važeći ustav i važeći Izborni zakon sprečavaju građane koji ne pripadaju konstitutivnim narodima da ostvare svoje pravo i kandiduju se na izborima. Pored presude ‘Sejdić-Finci’, BiH mora provesti i druge presude Evropskog suda za ljudska prava u predmetima Zornić, Šlaku i Pilav, kako bi se u istu svrhu realizovala politička prava za sve građane BiH. Odgovarajuće neophodne promjene Ustava i Izbornog zakona BiH još uvijek nisu izvršene u ograničenoj mjeri”, ističu parlamentarci.

Također, ističu kako se i pored brojnih presuda Međunarodnog suda u Hagu brojni zločinci veličaju, a zločini negiraju.

“Pored toga, ostaju neriješeni problemi u vezi s vladavinom zakona i borbom protiv korupcije. Problem su i dalje odlasci mladih i dobro obrazovanih građana. Pored uspješnog pravnog postupka nad ratnim zločincima pred Međunarodnim sudom u Hagu, teško da postoji bilo kakva domaća aktivnost koja bi težila pomirenju i izgradnji povjerenja između etničkih grupa. Umjesto toga, na nekim mjestima i dalje se veličaju ratni zločinci, a zločini negiraju”, naglašavaju zastupnici.

Njemački zastupnici okupljeni oko koalicije CDU/CSU, SPD i FDP navode kako 2021. godina u BiH ne smije ostati neiskorištena za brojne reforme koje čekaju državu.

“Sa 14 prioriteta formulisanih u maju 2019. godine, Evropska unija definirala je neophodne uslove koje Bosna i Hercegovina mora ispuniti prije nego što započnu pregovori o pristupanju. Godina bez izbora u Bosni i Hercegovini ne smije ostati neiskorištena. Hitne reforme moraju se riješiti sada”, navode oni.

Na kraju, istakli su kako budući visoki predstavnik i dugogodišnji član Bundestaga Christian Schmidt ima punu podršku kako Evropske unije tako i Sjedinjenih Američkih Država.

“S obzirom na brojne prepreke koje još uvijek postoje na putu ka evropskoj budućnosti BiH, cilj međunarodne zajednice mora biti uska koordinacija i uspješan završetak zadataka visokog predstavnika i istovremeno puna podrška njegovom radu. Pozdravljamo otvorenost administracije SAD-a da zajedno radimo na tom cilju. Imenovanjem Schmidta, Njemačka je jasno stavila do znanja da razvoj Bosne i Hercegovine smatra posebnim zadatkom. Zadatak je usmjeren i prema procesu prilagođavanja BiH na putu od Dejtona prema Briselu. Važno je iskoristiti zamah novog imenovanja, odrediti put ka evropskoj budućnosti Bosne i Hercegovine. Za Bosnu i Hercegovinu je važno da Ured visokog predstavnika svoje zadatke uspješno zaključi u uskoj koordinaciji s Evropskom unijom”, stoji u zaključku zastupnika.

Na kraju, članovi Bundestaga još jednom su pozdravili imenovanje novog visokog predstavnika u BiH te su pozvali saveznu njemačku vlast da kontinuirano radi na nivou međunarodne zajednice kako bi se osigurala provedba Agende 5+2, čime bi se uspješno okončali i zadaci visokog predstavnika u BiH.