VRBAS Media

Oznaka: bundestag

  • Poslanici Bundestaga uputili prijedlog rezolucije: Ukinuti OHR u BiH

    Poslanici Bundestaga uputili prijedlog rezolucije: Ukinuti OHR u BiH

    Poslanici stranke Alternativa za NJemačku /AfD/ uputili su Bundestagu prijedlog rezolucije “Stabilnost i bezbjednost za zapadni Balkan” u kojem se navodi da je proširenje EU na države Zapadnog Balkana nerealno, te da treba težiti privilegovanom partnerstvu po modelu Švajcarske i Norveške.
    “Zapadni Balkan je geopolitički nestabilan dio Evrope. Nedostatak ekonomske perspektive, postojanje kriminalnih i narko bandi, terorizam i etno-kulturni sukobi muče BiH, kao i Crnu Goru, Sjevernu Makedoniju, Albaniju i pseudo-državu Kosovo”, smatraju poslanici Bundestaga.

    Predlaže se da njemački Bundestag pozove Saveznu vladu da podrži i sarađuje sa Savjetom ministara protiv širenja radikalnog islama u BiH i regrutovanja terorista, na efikasnom krivičnom gonjenju i prevenciji radikalizacije u zemlji, te da zajedno sa državama potpisnicama Dejtonskog sporazuma provede jaku reformu BiH, stvarajući nezavisan i ravnopravan hrvatski entitet pored bošnjačkog i Republike Srpske.

    “Takođe, zajedno sa našim partnerima na nivou UN zalagati se za ukidanje Kancelarije visokog predstavnika kako bi BiH mogla odlučivati slobodno i suvereno, bez spoljnog miješanja o svom unutrašnjem poretku i razvoju, kao i vršiti pritisak na bošnjačke političke predstavnike da dozvole stranim sudijama Evropskog suda za ljudska prava u Ustavnom sudu BiH da budu zamijenjeni sudijama, državljanima BiH”, ističe se u prijedlogu rezolucije koji je u posjedu Srne.

    Poslanička grupa AfD ukazuje da politika prinudne centralizacije BiH, provođenje bošnjačkih interesa i ignorisanje prava Hrvata i Srba pojačava secesijske tendencije i samo vodi ka daljoj nestabilnosti.

    “Umjesto toga, federalnu strukturu BiH, koja je kodifikovana i usidrena u Ustavu BiH Dejtonskim sporazumom iz 1995. godine, treba ojačati tako što će Hrvati formirati nezavisan entitet poput Republike Srpske za Srbe, što je hrvatska strana odavno zahtijevala. Nasilna bošnjačko-hrvatska zajednica u Federaciji BiH biće raspuštena.

    Nasilno ujedinjenje znači da Bošnjaci, koji čine relativnu većinu u BiH, odlučuju o hrvatskim predstavnicima u Predsjedništvu BiH. To nije demokratski i vodi ka rastućim tenzijama između etničkih grupa. Osim toga, antisuverena pozicija visokog predstavnika UN za BiH treba da bude ukinuta. Venecijanska komisija Savjeta Evrope saopštila je da su njena ovlaštenja ‘suštinski nespojiva sa demokratskim karakterom države i suverenitetom BiH'”, ističe se u prijedlogu rezolucije i podsjeća da od 2021. godine visoki predstavnik više nema nikakav legitimitet od Savjeta bezbjednosti UN.

    U prijedlogu rezolucije se ističe da je multikulturalni eksperiment EU propao i na Kosovu.

    “Nakon rata NATO saveza protiv Savezne Republike Jugoslavije /1999./, koji je bio u suprotnosti sa međunarodnim pravom, mnoge zapadne države su priznale jednostrano proglašenje nezavisnosti Kosova. U međuvremenu, Kosovom vlada nacionalistička partija Samoopredjeljenje pod premijerom /samoproglašenog Kosova Aljbinom/ Kurtijem, koja u svom programu predviđa stvaranje Velike Albanije povezivanjem Kosova sa Albanijom”, pojašnjava se u prijedlogu rezolucije.

    Da bi se uspostavio mir na Kosovu, smatraju poslanici AfD u Bundestagu, moraju se kratkoročno ojačati prava srpske manjine i prenijeti izvršna ovlašćenja na asocijaciju srpskih zajednica na sjeveru Kosova naseljenog Srbima.

    “Srpskim crkvama i manastirima, koje je opljačkala albanska mafija 2004. godine, nacionalnim svetinjama Srbije kao npr. svjetskoj baštini UN Visokim Dečanima treba dati eksteritorijalni status koji garantuju UN kako bi se obezbijedila njihova zaštita i integritet. Takođe, svaki pokušaj pritiska na matičnu državu Srbiju da li u kosovskom pitanju ili u slučaju sankcija Rusiji, nedopustivo je miješanje u unutrašnje stvari Srbije i treba najoštrije odbaciti”, ističe se u prijedlogu rezolucije.

  • “Izetbegović treba u istu ravan s Dodikom i Čovićem”

    “Izetbegović treba u istu ravan s Dodikom i Čovićem”

    Njemački parlamentarni zastupnik hrvatskog porijekla Josip Juratović (SPD) ne namjerava odustati od pokušaja da se u rezoluciji Bundestaga o Bosni i Hercegovini, pored Milorada Dodika i Dragana Čovića među osobe koje djeluju destruktivno po BiH svrsta i Bakir Izetbegović.

    Nije, međutim, optimističan da će mu to i uspjeti.

    “Rezolucija će u Bundestagu, po mom mišljenju, proći nepromijenjena”, kazao je Hini.

    “Podržat će je svi zastupnici vladajuće koalicije jer je sve što je navedeno u rezoluciji opravdano”, kazao je Juratović.

    “Ali to ne znači da je rezolucija potpuna”, dodao je.

    Nedostaci i dopune
    Objasnio je da prilikom izglasavanja postoji mogućnost prihvaćanja popratnog dokumenta u kojem će biti naglašeno da se rezolucija naziva “Podrška Bosni i Hercegovini na putu u bolju budućnost” podržava, ali da su joj potrebne dopune.

    Rezolucija bi krajem juna ili početkom jula trebala biti usvojena u Bundestagu,

    “Te dopune su uglavnom već i dogovorene u radnoj grupi za europska pitanja SPD-a. Taj papir neće biti na raspravi nego će ga potpisati pojedini zastupnici koji su misle da rezoluciju treba tim točkama dopuniti”, kaže Juratović.

    On ističe kako se prije svega radi o pitanju poimeničnog navođenja nacionalističkih stranaka i njihovih vođa, te suzbijanje korupcije i kriminala.

    Odnosi se to i na navođenje pozitivnih snaga u BiH, što po njegovom mišljenju i mišljenju nekih zastupničkih kolega nedostaje rezoluciji.

    “To je normala procedura u Bundestagu koja omogućava da se pojedini zastupnici mogu izjasniti da podržavaju rezoluciju, ali i dodatno mogu naglasiti njezine nedostatke”, ističe Juratović.

    Ništa osobno protiv Ahmetovića, ali..
    On naglašava kako se pritom ne radi o nekom sporu između njega i stranačkog kolege Adisa Ahmetovića koji se u medijima smatra pokretačkom snagom rezolucije.

    “Samom činjenicom da sam mu ustupio mjesto u odboru za vanjsku politiku znak je da nemam ništa osobno protiv kolege Ahmetovića”, kaže Juratović.

    “Otkako sam u politici, već četrdeset godina, oduvijek sam imao problem s nacionalistima svih boja i naroda pa tako i s bošnjačkim nacionalistima”.

    “I ako kolega Ahmetović prešućuje nacionalizam među Bošnjacima, onda imam problem i s njim”, naglašava Juratović.

    “Izetbegović je nacionalist”
    On smatra kako je jako važno navesti Bakira Izetbegovića kao etnonacionalista, zajedno s ostalom dvojicom, Dodikom i Čovićem.

    “Izetbegović je svojim ponašanjem pridonio disfunkcionalnosti Federacije BiH i preferira retoriku podjela, što su u svojoj izjavi potvrdili i iz američkog veleposlanstva u BiH”, kazao je.

    “Ova rezolucija bez navođenja Bakira Izetbegovića upravo je idealna za njegovu izbornu kampanju koju je svu evidentno usmjerio na dijasporu i zato je toliko nevjerojatan pritisak na mene”, navodi Juratović u razgovoru za Hinu.

    Dugogodišnji zastupnik Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD), porijeklom iz Podravine, kaže kako je iznenađen žestokom reakcijom na njegove zahtjeve glede rezolucije, ali ističe kako se već naučio na pritiske “nacionalista sa zapadnog Balkana”.

    Dodaje da svi imaju jednaki stil pokretanja mašinerije laži, kleveta, izokretanja činjenica.

    “To nije ništa novo, jer to često doživljavam i od hrvatskih i srpskih i svih ostalih nacionalista”, pripovijeda.

    “No puno važnije mi je da isto tako dobivam golemu podršku umjerenih Bošnjaka, Hrvata i Srba, koji možda nisu tako bučni, ali su u većini”, kaže Juratović.

    Nove dimenzije pritiska
    Kaže da ga čudi činjenica da je tekst rezolucije o BiH procurio u javnost prije usuglašavanja u parlamentu.

    “Na vanjskopolitičkom planu još nisam tako nešto doživio, da nacrt pod čudnim okolnostima ode u javnost, prije nego što je uopće bio na raspravi u zastupničkom klubu”.

    Teško mu je reći tko stoji iza toga jer je nacrt rezolucije je bio dostupan svima.

    Ali je siguran da ga u medijima ocrnjuju bošnjački nacionalisti koji, tvrdi, podvaljuju da se protivi rezoluciji i narušava ugled SPD-a.

    “Iza ove hajke na mene stoji dobro razgrađena mreža bošnjačkih nacionalista koja već duže vremena radi na izbornoj kampanji za predstojeće izbore u BiH”, kaže Juratović, dugogodišnji pratitelj prilika u jugoistočnoj Europi.

    “Uvijek postoje grupe koje kroz svoje lobiste pokušavaju utjecati na političke procese i odluke u njemačkom Bundestagu, što je u političkom svijetu i normalno”, objašnjava Juratović.

    Ti se pokušaji se uglavnom odvijaju tako da se na političke procese u korist svojih interesa pokušava utjecati argumentima.

    “No u ovom slučaju se vršio pritisak kroz društvene mreže, spinove, naručenim tekstovima u novinama gdje se pokušavalo jednog zastupnika ušutkati i spriječiti da iznese svoje mišljenje”, naglašava Juratović.

    “To je već udružena kriminalna aktivnost koju sam već doživljavao od nekih drugih nacionalističkih organizacija protiv kojih sam dobio sudske procese, a neke i dan danas vodim”, ističe Juratović.

    Što je Ahmetović?
    Juratović se na kraju osvrnuo i na kontroverze koje su se stvorile oko pogrešnog navođenja funkcije Adisa Ahmetovića, što se, kaže, i njemu događalo u vrijeme kada je obnašao istu funkciju.

    “Adis Ahmetović je kao novo političko lice na zapadnom Balkanu u mnogim medijima pogrešno tituliran (kao izaslasnik Bundestaga za zapadni Balkan op.a.) pri čemu Adis očigledno nije vidio potrebu da to ispravi”, kaže Juratović.

    “On je izvjestitelj za zapadni Balkan SPD-a u odboru za vanjsku politiku”, objašnjava.

    To nije malo jer je SPD najjača stranka u njemačkoj vladajućoj koaliciji.

    “Ali je jedan od nekoliko desetaka izvjestitelja koje Bundestag ima za zapadni Balkan u različitim odborima i radnim grupama, među kojima sam i ja u odboru za europska pitanja”, kaže Juratović.

    Funkcija posebnog izvjestitelja Bundestaga za zapadni Balkan ne postoji.

    “Postoji samo specijalni izvjestitelj za zapadni Balkan ispred ministarstva vanjskih poslova, a to je Manuel Sarrazin”, zaključuje Juratović.

  • Pred njemačkim Bundestagom uskoro rezolucija o BiH

    Pred njemačkim Bundestagom uskoro rezolucija o BiH

    Rezolucija pod nazivom „Podržati BiH na putu ka boljoj budućnosti“, koju su zajednički podnijele tri njemačke stranke vladajuće koalicije, a o kojoj će raspravljati Bundestag, podigla je „prašinu“ u BiH te podijelila javnost i političare.

    Usvajanje rezolucije o BiH u Bundestagu očekuje se krajem ovog ili početkom idućeg mjeseca, a u njoj stranke vladajuće koalicije od njemačke vlade traže pojačani angažman u BiH kako bi se reagovalo na, kako navode, “rastuće napetosti i separatističke tendencije”.

    U rezoluciji poslanici Bundestaga traže da se njemačka vlada na nivou Evropske unije založi za to da se osobe, institucije i preduzeća koje potkopavaju suverenitet, teritorijalni integritet i ustavno-pravni poredak BiH podvrgnu sankcijama.

    – Nacionalističke političke elite u srpskim, hrvatskim i bošnjačkim strankama ciljano instrumentalizuju navodne etničke razlike, a sve u svrhu vlastitog bogaćenja i održavanja moći – navodi se u tekstu rezolucije.

    “Igra nedoraslih političara”
    Dodaje se i to da lider SNSD, Milorad Dodik, i predsjednik HDZ BiH, Dragan Čović, svojim „nacionalističkim djelovanjem vode ka uništenju BiH kao države i domovine različitih naroda”. U rezoluciji se traži od političkog vođstva Srbije i Hrvatske da se „distanciraju od nacionalističko-separatističkih snaga u BiH“.

    Traži se i da savezna vlada “razmisli“ o podršci evropskoj vojnoj operaciji „Althea“ u BiH, u kojoj su njemački vojnici učestvovali do 2012. godine.

    I Čović i Dodik su ubrzo nakon što je rezolucija objelodanjena izrazili negodovanje zbog njenog teksta, navodeći kako je ona usmjerena protiv Srba i Hrvata u BiH.

    – Rezolucija u Bundestagu, koju je pisao muslimanski lobi, predstavlja igru nedoraslih političara. Iznenađujuće je da je jedna ozbiljna zemlja poput Njemačke sebi dozvolila toliko neobjektivnosti. Ukoliko zaista želite pomoći, saslušajte sve strane i ne pristupajte površno odnosima u BiH – istakao je Dodik.

    Ocijenio je da su u svim “njihovim deklaracijama” samo Srbi i Hrvati krivi, a Bošnjaci ne.

    “Napadi na hrvatske simbole”
    Čović se pismom obratio predsjednici Bundestaga Barbel Bas i poslanicima, ocijenivši kako je, bez obzira na dobre namjere pojedinih njemačkih predstavnika, prijedlog rezolucije postao jedan u nizu instrumenata radikalnih krugova u BiH koji se zalažu za neustavna rješenja i dominaciju nad Hrvatima kao najmalobrojnijem od tri konstitutivna naroda, ali i manjinama poput Jevreja i Roma. Podsjetio je na učestale napade na hrvatske simbole i spomenike, te katoličke crkve i groblja u BiH.

    S druge strane, stranke sa sjedištem u Sarajevu, očekivano, pozdravili su tekst rezolucije, navodeći kako je krajnje vrijeme da se zaustave „oni koji rade na rušenju BiH“.

    I dok jedni pozdravljaju tekst rezolucije, a drugi osuđuju, postavlja se pitanje šta i ako ona bude usvojena u Bundestagu. Koliki je uopšte njen domet i šta će ona konkretno promijeniti u BiH?

    Efekti
    Profesor međunarodnih odnosa i ljudskih prava na Regent’s univerzitetu u Londonu, Neven Anđelić, ističe za Srpskainfo da se vjerovatno neće odmah vidjeti efekti rezolucije, ukoliko se ona usvoji, ali će se njome ostvariti snažan politički pritisak na Srbiju i Hrvatsku direktno, te indirektno na SNSD i HDZ u BiH.
    Prema njegovim riječima, prestrojavanje blokova nacija na globalnom planu trenutno je fokusirano na Evropu zbog invazije Rusije na Ukrajinu. U tom kontekstu, kako dodaje Anđelić, zbog vidna dva suprotstavljena bloka – Zapada i Rusije – fokus na Balkan je ponovno uspostavljen.

    – Stabilnost u Evropi i mir u regiji su zagarantovani kontinuiranim, mada vrlo sporim, procesima izgradnje državnih i političkih demokratskih institucija u BiH. Taj proces je već posljednje četiri godine blokiran na raznim nivoima, prvenstveno od HDZ i SNSD, ali postoji još aktera koji doprinose blokiranju – tvrdi Anđelić.

    On ističe da zbog globalne situacije njemački političari i parlament, pored ostalih zemalja, nastoje osigurati stabilnost i funkcionalnu BiH.

    Istovremeno, kaže Anđelić, dvije susjedne zemlje, Srbija, vaninstitucionalnim sredstvima, i Hrvatska, kroz evropske institucije, nastojeći podržati vaninstitucionalne napore lokalnog HDZ djeluju u suprotnom smjeru od Zapada.

    – To se više ne toleriše upravo zbog globalne situacije. Još jedno evropsko žarište nije prihvatljivo. Izborna je godina u BiH što dodatno usložnjava situaciju. Ranije bi Evropljani nastojali da se ne miješaju otvoreno u BiH tokom takvih perioda. Zbog svih ovih razloga, rezolucija, mada formalno „slovo na papiru“, znači puno više nego mnogi raniji pokušaji stabilizovanja političkih prilika u BiH – zaključuje Anđelić.

    Politička kriza

    Diplomata Lučiano Kaluža podsjeća da je do sada u svijetu usvojen niz različitih rezolucija koje se tiču stanja u BiH.

    Vjeruje da će i ova biti u istom tom rangu. Kaluža kaže da nije dobro da se razgovara o stanju BiH u bilo kojem parlamentu, osim u Parlamentu BiH.

    – To govori jednu drugu stvar o nama, a to je da smo jedno nekompletno političko društvo u kojem pojedinci više insistiraju da se o unutrašnjim problemima razgovara izvan institucija BiH, umjesto da je obrnuto. Ne mislim da će ova rezolucija donijeti ikakvo poboljšanje unutar BiH; može samo produbiti političku krizu u smislu naših odnosa jednih prema drugima – ističe Kaluža za Srpskainfo.

    Smatra da će odnos Njemačke prema BiH i Republici Srpskoj ostati isti kao do sada i da neće biti nekih velikih pomjeranja.

    Kaluža ističe da je Njemačka uvijek bila svima prijatelj i nudila svoju pomoć, te da se ništa neće promijeniti po tom pitanju.

    – Mislim da nije cilj ove rezolucije da se oglasi njemački parlament po pitanju BiH, već je cilj lobista koji su radili na njenoj izradi, a koji su prvenstveno vezani za političko Sarajevo, da se produbi kriza unutar BiH. To nikako nije dobro ni za Sarajevo, ni za Banjaluku, a ni za Mostar – poručuje Kaluža.

  • Grlić Radman: Prijedlog deklaracije Bundestaga pokazatelj snažnog bošnjačkog lobija

    Grlić Radman: Prijedlog deklaracije Bundestaga pokazatelj snažnog bošnjačkog lobija

    Ministar vanjskih i evropskih poslova Hrvatske Gordan Grlić Radman danas je izjavio da prijedlog deklaracije o Bosni i Hercegovini, koju su pripremili zastupnici vladajuće njemačke koalicije, ne šalje dobre poruke.

    Prijedlog deklaracije, koju su prošle sedmice sačinili zastupnici Socijaldemokratske partije (SPD), Zeleni i Slobodni demokrati (FDP), upućen je u parlamentarnu proceduru, a ona bi trebala biti usvojena ovaj ili sljedeći mjesec.

    Grlić Radman je istakao da prijedlog rezolucije nije podržao cijeli Bundestag, nego, kako je rekao, jedna frakcija te da je pri tom vidljiv “snažni bošnjački lobi, samom činjenicom što u tom tijelu ima zastupnika bošnjačkog porijekla”.

    “Ovim se ne postiže nikakav mir, nikakva stabilnost, niti se šalju dobre poruke, prije svega zemljama Zapadnog Balkana”, ocijenio je.

    Grlić Radman je naveo da su on i premijer Hrvatske Andrej Plenković prošle sedmice imali, kako je kazao, jako dobar razgovor s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom te da su jako dugo razgovarali o Bosni i Hercegovini i o njenoj višenacionalnoj prirodi. Naglasio je da Hrvatska i dalje “ostaje najbolji poznavatelj susjedne zemlje i najveći zagovaratelj njezine integracije u Evropsku uniju”.

    Za Marinka Čavaru, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine kojemu su Sjedinjene Američke Države uvele sankcije, Grlić Radman je rekao da je “častan, politički odgovoran čovjek koji voli svoju domovinu i zagovara poštivanje Dejtonskog sporazuma”, prenosi HINA.

    Podsjećamo, vladajuće stranke u Njemačkoj optužile su člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine i predsjednika SNSD-a Milorada Dodika, kao i predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta Bosne i Hercegovine i predsjednika HDZ-a Dragana Čovića da žele uništiti Bosnu i Hercegovinu te da to zahtijeva čvrst otpor.

    Čović je nakon toga u pismu njemačkim parlamentarcima naveo da je spomenuta rezolucija “instrument radikalnih krugova”.

  • Čović pisao Bundestagu

    Čović pisao Bundestagu

    Predsjedavajući Doma naroda Parlamenta BiH Dragan Čović saopštio je da se pismom obratio predsjednici Bundestaga Barbel Bas te zastupnicima u Bundestagu, povodom prijedloga rezolucije frakcija SPD-a, FDP-a i Zelenih pod naslovom: Podržati BiH na putu prema boljoj budućnosti.

    Čović je u pismu pozdravio interes Njemačke kao jedne od najvažnijih partnerskih zemalja i istaknute članice Evropske unije za trenutnu političku situaciju i podršku Bosni i Hercegovini na putu prema EU i NATO-u.
    Podsjetio je na postojeći sigurnosni kontekst, kao i na užase rata u Bosni i Hercegovini, te je istaknuo solidarnost s patnjom ukrajinskoga naroda koji se nalazi pod brutalnom ruskom agresijom.

    U pismu je Čović ocijenio kako je, bez obzira na dobre namjere pojedinih njemačkih predstavnika, “prijedlog rezolucije postao jedan u nizu instrumenata radikalnih krugova u Bosni i Hercegovini koji se zalažu za neustavna rješenja i dominaciju nad Hrvatima kao najmalobrojnijem od tri konstitutivna naroda, ali i manjinama poput Židova i Roma”.


    “Podsjetio je na učestale napade na hrvatske simbole i spomenike, te katoličke crkve i groblja. Naveo je kako se hrvatski politički predstavnici zalažu za izmjene Ustava i izbornoga zakonodavstva čime bi se implementirale odluke Evropskoga suda za ljudska prava i Ustavnoga suda kako bi se svi građani, bez obzira na nacionalnost i vjeroispovijest, mogli kandidirati na političkim funkcijama, kao i za sprječavanje inženjeringa prema kojemu većinski bošnjački narod nameće predstavnike Hrvatima u domovima naroda i Predsjedništvu BiH”, stoji u saopćenju iz Čovićevog kabineta.

    Naglasio je kako je Hrvatima u cilju cjelovita, stabilna i funkcionalna Bosna i Hercegovina u okrilju EU i NATO-a “naspram neustavnog unitarizma i separatizma”.

    “Tim putem je odbacio i ad hominem napade, pozivajući njemačke dužnosnike na saradnju u izgradnji Bosne i Hercegovine u kojoj će se poštivati Ustav i jačati vladavina prava”, zaključuje se.

  • Kaluža: Nikakve trupe nisu potrebne u BiH, a posebno ne njemačke

    Kaluža: Nikakve trupe nisu potrebne u BiH, a posebno ne njemačke

    Bezbjednosna situacija nije ugrožena. Nikakve trupe nisu potrebne u BiH, a posebno ne njemačke zbog istorije koja nam je dobro poznata.

    Kaže to za „Glas Srpske“ bivši generalni konzul BiH u Frankfurtu Lučijano Kaluža komentarišući to što je državna sekretarka za Evropu u njemačkom Ministarstvu spoljnih poslova Ana Lirman , na sjednici Bundestaga posvećenoj BiH, zvanično potvrdila da Njemačka razmatra slanje vojnog kontingenta u BiH, u okviru EUFOR-a te da to, kako su prenijeli mediji, pravdaju zabrinutošću za stabilnost BiH i mir zbog “planova o secesionizmu”.

    -Ne trebaju nam transporteri parkirani pored škola, obdaništa, niti strana vojska da nadzire saobraćaj. Funkcionišemo kako funkcionišemo, ali sigurno je da nema prijetnji za mir, tako da on nije ugrožen – naglasio je Kaluža.

    Poruke koje su stigle iz Bundestaga, podvlači, nisu dobre za stanje u BiH.

    • Ranije je bio dosta racionalniji pristup BiH. Danas je koalicija liberala i zelenih potpuno promašila politički kurs prema BiH, diskutujući jednostrano, potpuno priklonjeni federalnom Sarajevu – kaže Kaluža.

    Ističe da Srpska mora snažnije da nastupi sa tačnim stavom, a to je da mir nije ugrožen.

    EUFOR je već pojačao kontingent sa dodatnih 500 vojnika iz Slovačke, Rumunije, Austrije i Bugarske, a ulazak njemačkih pripadnika među njih je tražio u Bundestagu i Adis Ahmetović, koji je zapravo izvjestilac njemačkog SPD-a u tamošnjem Odboru za spoljnu politiku, a ne izvjestilac Bundestaga za BiH, kako je predstavljan u nekim medijima u BiH.

    Kaluža smatra da je Ahmetović nekompetentna osoba koja olako zauzima stavove.

    • Ahmetović izvještava svoj klub unutar Bundestaga, a nikako Bundestag, ali on nikada nije rekao da su mediji pogrešno interpretirali njegovo zvanje, što je malo čudno. Osoba na takvom položaju je trebalo da ukaže na to, da se radi o potpuno dvije različite funkcije – istakao je Kaluža.

    Poruke iz njemačke vlade da razmatraju da se ponovo vojno angažuju u BiH kroz misiju EUFORa podigle su na noge zvaničnike Republike Srpske, koji podvlače da za tim nema potrebe, jer mir ni na koji način nije ugrožen, a istovremeno su upozorili i na to da iza svega toga stoje oni koji samo čuju glasove iz “političkog Sarajeva”.

    Stav o eventualnom dolasku vojnika iz Njemačke u BiH dao je juče srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik. Za njega je, generalno, EUFOR-ovo “paradiranje” ulicama Srpske neprihvatljivo.

    • Neću glasati za produženje mandata EUFOR-a. U Bundestagu smo vidjeli ostrašćenost. Sada hoće da pošalju dodatne snage EUFORa. Oni ovdje ne mogu doći bez odluke Predsjedništva. Pogriješio sam što sam prošle godine dao saglasnost za produženje njihovog mandata – naveo je Dodik na konferenciji za novinare u Banjaluci.

    O produženju mandata EUFORa trebalo bi da u novembru raspravlja Savjet bezbjednosti UN.

  • Njemačka razmatra vojni angažman u BiH kroz EUFOR

    Njemačka razmatra vojni angažman u BiH kroz EUFOR

    Njemačka vlada razmatra da se vojno ponovo angažuje u BiH kroz EUFOR, rekla je Ana Lirman, državna sekretarka za Evropu u Njemačkom ministarstvu spoljnih poslova na sjednici Bundestaga posvećenoj BiH.

    Pozdravila je jačanje vojne misije u BiH i naglasila da Njemačka razmatra ponovno uključivanje Vojske Njemačke u toj operaciji.

    Što se tiče izborne reforme, rekla je da Njemačka podržava razgovore o izmjenama zakonodavstva i o tehničkim poboljšanjima, ali da novi Izborni zakon ne smije povećavati etničke podjele.

    “Izbori u oktobru se moraju održati. Odgađanje ili bojkotovanje bi samo moglo povećati nestabilnost”, rekla je ona.

    Kako je istakla, Njemačka je zabrinuta zbog planova o odvajanju od države ocijenivši to kao napad na jedinstvo, mir i stabilnost BiH, zapadnog Balkana i Evrope.

    “Takvo destruktivno ponašanje ne smije ostati bez odgovora. Savezna vlada je reagovala ukidanjem bilateralne podrške za RS, a s EU i ostalim donatorima koordinišemo načine kako da naša podrška bude uslovljena”, rekla je ona i dodala da Njemačka pruža podršku Kristijanu Šmitu, te je najavila aktivnu podršku Njemačke na putu BiH ka EU.

  • Njemački Bundestag raspravlja o BiH

    Njemački Bundestag raspravlja o BiH

    Njemački Bundestag će danas u 16.30 početi raspravu o BiH, povodom godišnjice od izbijanja rata, saopšteno je iz te institucije.

    Kako je naglašeno, debata je dogovorena između svih parlamentarnih klubova, a trajaće do 17.50 časova.

    “Rat u BiH je započeo 4. aprila 1992. opsadom glavnog grada Sarajeva a završen je u novembru 1995. godine potpisivanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma. Više od dva miliona ljudi je protjerano iz njihove zemlje, a oko sto hiljada je ubijeno”, saopšteno je.

  • Odgovor iz Berlina: “NATO agresija na Jugoslaviju je presedan”

    Odgovor iz Berlina: “NATO agresija na Jugoslaviju je presedan”

    Poslanica stranke Levice u nemačkom Bundestagu i predsednica frakcije levice u Odboru za odbranu Žaklin Nastić izjavila je da je napad NATO-a na SRJ presedan.

    NATO agresija na bivšu SR Jugoslaviju je presedan koji su SAD i “koalicija voljnih” nastavile 2003. godine protiv Iraka,a sada ga koristi i Rusija protiv Ukrajine, ocenila je poslanica Levice u nemačkom Bundestagu i predsednica frakcije levice u odboru za odbranu Žaklin Nastić.”Sutra, 24. marta je 23. godišnjica NATO agresije na SRJ. Taj napad je bio jasno i hladnokrvno kršenje međunarodnog prava i predstavlja presedan, koji su SAD i koalicija voljnih nastavili u Iraku 2003. godine, a sada ga koristi i Rusija protiv Ukrajine”, ocenila je Žaklin Nastić u saopštenju dostavljenom Tanjugu.

    Ona je podsetila da je Jugoslavija 77 dana bombardovana, pod izgovorom, kako je citirala tadašnjeg šefa nemačke diplomatije Jozefa Fišera, da bi se “sprečio drugi Aušvic”.

    “NATO je uništio gradove, škole, bolnice, elektrane, crkve, memorijalne centre, mostove, vozove… delimično čak i municijom od obogaćenog uranijuma. Do dan danas stanovništvo ima zdravstvene posledice”, ukazala je ona.

    Naglasila je da su žrtve bombi pre svega bili civili, dok je šteta po jugoslovensku armiju, zbog skrivanja, bila ograničena.

    Žaklin Nastić je kazala da je tadašnji portparol NATO Džejmi Šej stvorio pojam navodno neizbežnih “kolateralnih šteta”, što treba da oslika ubijanje civila i razaranje civilne infrastrukture na hladan birokratski jezik.

    “Međutim, u ratovima su najčešće žrtve žena, deca i muškarci koji ne učestvuju u sukobu. To je jedan razlog više da se odbiju svi ratovi“, poručila je ona.

    Zato, podvlači, Levica zahteva bezuslovni povratak međunarodnom pravu, koje sadrži zabranu primene sile: “Ne sme biti izuzetaka“, poručila je Žaklin Nastić.

  • Šolc nakon obraćanja Zelenskog Bundestagu: Nećemo slati avione

    Šolc nakon obraćanja Zelenskog Bundestagu: Nećemo slati avione

    NATO neće rizikovati eskalaciju sukoba u Ukrajini intervenišući vojnom silom, poručio je danas njemački kancelar Olaf Šolc.

    “Osnovna dužnost Alijanse je da osigura bezbjednost svih članica”, rekao je Šolc na zajedničkoj konferenciji za novinare u Berlinu sa generalnim sekretarom NATO Jensom Stoltenbergom, prenosi CNN.

    Njemački kancelar je, poslije obraćanjanja ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog Bundestagu, rekao da ta zemlja šalje finansijsku i humanitarnu pomoć, kao i vojnu opremu Ukrajini, ali da je Berlin više puta ponovio da neće slati borbene avione da pomogne ukrajinskim snagama u njihovoj odbrani od ruskog napada.

    “Putin donosi užasne patnje i smrt za narod u Ukrajini. Stojimo uz Ukrajinu”, rekao je Šolc.

    Kazao je da ruski predsjednik snosi isključivu odgovornost za smrt mladih Rusa u vojsci.

    “Takođe smo dirnuti zbog toga što se mnogi mladi Rusi protive besmislenom ratu”, poručio je njemački kancelar.