VRBAS Media

Oznaka: bugarska

  • I Bugarska traži izuzeće od embarga EU na rusku naftu

    I Bugarska traži izuzeće od embarga EU na rusku naftu

    Bugarska neće podržati novi paket sankcija Evropske unije protiv Rusije ako ne dobije izuzeće od predložene zabrane kupovine ruske nafte, rekao je sinoć zamjenik premijera Asen Vasilev.

    • Naša pozicija je vrlo jasna. Ako bude izuzeća za neke zemlje, i mi želimo da dobijemo to izuzeće. Ako to ne dobijemo, nećemo podržati sankcije – rekao je Vasilev za nacionalnu televiziju BNT.

    On je ipak naveo da ne očekuje da će doći do toga, na osnovu trenutnih razgovora koji lideri EU nastavljaju danas, prenosi Rojters.

    Mađarska, Slovačka i Češka koje u velikoj mjeri zavise od ruske sirove nafte ne mogu da osiguraju alternativne izvore i zatražile su izuzeće od prijedloga zabrane uvoza energenata iz Rusije.

    Izuzeće je zatražila i Bugarska jer, kako kaže Vasilev, jedinoj bugarskoj rafineriji u crnomorskoj luci Burgasu treba vrijeme da unaprijedi proces prerade nafte koja neće biti ruska.

    Da bi se sve članice EU složile, Komisija je predložila u petak izmjene na planirani embargo na rusku naftu, kako bi tri zemlje dobile više vremena da promijene dobavljača energenata, naveli su izvori iz EU.

    Prema inicijalnom planu, sve zemlje članice EU bi trebalo da prestanu da kupuju rusku sirovu naftu i ruske rafinirane proizvode do kraja 2022. godine.

    Izmijenjeni program bi dao Mađarskoj, Slovačkoj i Češkoj vrijeme da unaprijede rafinerije kako bi mogle da dobijaju naftne derivate sa drugih lokacija, i tako se energetski odvoje od Rusije do 2024.

  • Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci traže nastavak dijaloga sa “Gaspromom”

    Bugarski poslodavci zahtijevaju od Vlade Bugarske da nastavi dijalog sa “Gaspromom” i snabdijevanje ruskim gasom, izjavila je zamjenik bugarskog premijera Kornelija Ninova.

    Ninova je govorila na brifingu nakon sastanka sa organizacijama poslodavaca u Sofiji.

    Ninova, koja je i ministar ekonomije i industrije, istakla je da više od 25.000 preduzeća, čiji su predstavnici učestvovali na sastanku, obezbjeđuju 86 odsto bruto domaćeg proizvoda Bugarske, proizvode robu u vrijednosti većoj od 20 milijardi evra i zapošljavaju oko 82 odsto radne snage u državi.

    “Svrha sastanka je da se spasu bugarska ekonomija i industrija, da se sačuvaju radna mjesta i smanji inflacija. Na osnovu rezultata, pozivamo vlasti da nastave pregovore sa Gaspromom i snabdijevanje gasom na osnovu postojećih sporazuma”, rekla je Ninova.

    Ninova je naglasila da se predlaže da Vlada donese odluku i zamrzne cijenu gasa na trenutnom nivou.

    “Oni treba da uvedu dodatni porez na višak dobiti energetskih kompanija i da nastave da plaćaju odštetu za visoke cijene struje”, navela je Ninova, koja je predsjedavajuća bugarske Socijalističke partije.

    Ona je najavila da će predati prikladne prijedloge parlamentu na razmatranje, javio je TASS.

    Predstavnici organizacija poslodavaca naglasili su da ne postoji alternativa za ruski gas i insistiraju da Bugarska ispuni svoje obaveze iz ugovora sa “Gaspromom” o plaćanju prirodnog gasa u rubljama.

  • Vasiljev: Bugarska neće prekidati tranzit ruskog gasa

    Vasiljev: Bugarska neće prekidati tranzit ruskog gasa

    Potpredsjednik bugarske vlade Asen Vasiljev izjavio je da ta zemlja neće prekidati tranzit ruskog gasa u druge zemlje.

    On je dodao da se Bugarska od februara priprema za prekid isporuka ruskog gasa, prenose bugarski mediji.

    Vasiljev je dodao i da Grčka, alternativni izvor, već istovaruje tečni prirodni gas iz tankera, navodeći da će on biti 20 odsto skuplji.

    On je naveo i da je bugarska vlada pripremila rezerve prirodnog gasa duž postojećih konekcija, pa tako bugarski potrošači neće biti ugroženi, prenosi BTA.

    Vasiljev je takođe kazao da Bugarska može da obezbijedi prolaz oko 20 milijardi kubnih metara gasa kroz tu zemlju.

    Bugarski premijer Kiril Petkov izjavio je ranije danas da odluka Rusije da obustavi isporuke gasa Bugarskoj predstavlja ucjenu i da Sofija razmatra sve ugovore s Gaspromom uključujući i tranzit ruskog gasa za Srbiju i Mađarsku.

    Upozorenje Rusije da prekida isporuku gasa Bugarskoj zbog zahtjeva da se promijeni šema plaćanja predstavlja teško kršenje postojećeg ugovora i predstavlja ucjenu, rekao je Petkov, prenosi Rojters.

  • I Bugarska ostaje bez gasa?

    I Bugarska ostaje bez gasa?

    “Gasprom” će obustaviti isporuku gasa Bugarskoj od 27. aprila, objavio je Frans pres pozivajući se na bugarsko ministarstvo energetike.

    Prema rečima portparolke vlade Lene Borislavove, premijer i zamenik premijera su svesni situacije i nema razloga za paniku ili brigu.

    “O takvom scenariju se razgovaralo u februaru i spremni smo da reagujemo. Postoje dogovori za alternativne isporuke, sve je obezbeđeno”, naglasila je Borislavova.

    Ministar energetike Aleksandar Nikolov izneće više detalja u sredu.

    Ranije danas, ruski Gasprom obavestio je Poljsku da od srede ostaje bez ruskog gasa jer obustavlja isporuke preko gasovoda Jamal, potvrdila je poljska kompanija PGNiG.

    Poljski premijer i ministarka za klimu saopštili su da je na to Poljska spremna.

  • Bugarska odustaje od ruskog gasa: “Nema šanse da se razgovara sa Gaspromom”

    Bugarska odustaje od ruskog gasa: “Nema šanse da se razgovara sa Gaspromom”

    Bugarska neće obnoviti ugovor o snabdevanju prirodnim gasom sa ruskim Gazpromom zbog situacije u Ukrajini i razmotriće alternativne isporuke.

    Kako su naveo u subotu zamenik premijera Bugarske Asen Vasiljev, razmotriće i budući zajednički ugovor sa Evropskom unijom kako bi izbegla nedostatak ovog energenta.Ova balkanska zemlja dobija skoro sav gas kroz desetogodišnji ugovor sa Gazpromom koji ističe krajem 2022. godine. Godinama je odlagala projekte diverzifikacije svojih izvora, uključujući vezu gasovoda sa susednom Grčkom i proširenje jedinstvenog skladišta gasa u zemlji. Vlada Bugarske nastoji da ubrza oba projekta zbog straha da bi rat u Ukrajini mogao izazvati veći poremećaj, piše Bloomberg.

    “U ovoj situaciji nema šanse da se razgovara sa Gazpromom”, rekao je Vasiljev nacionalnom radiju BNR.

    “Razgovarali smo i sa Grčkom i sa Turskom da iskoristimo postojeću infrastrukturu za snabdevanje LNG-om i povećamo isporuke iz Azerbejdžana, sa kojim zemlja ima ugovor”, rekao je Vasiljev.

    Vlada se nada da će zajednički mehanizam Evropske unije o snabdevanju funkcionisati do kraja leta, što će omogućiti ovom bloku da pregovara po boljim cenama, rekao je on.

    Rat u Ukrajini je već primorao EU da redefiniše svoju energetsku politiku i traži brže smanjenje zavisnosti od Rusije, njenog najvećeg snabdevača energijom. Evropska komisija je prošle nedelje iznela plan za zamenu dobavljača skoro dve trećine uvoza ruskog gasa ove godine i nastoji da postepeno ukine zavisnost od svih fosilnih goriva iz Moskve do 2027.

  • Odgovor Rusiji: “Davno smo rešili da uđemo u NATO”

    Odgovor Rusiji: “Davno smo rešili da uđemo u NATO”

    Bugarska će odlučiti o svojim odbrambenim planovima sama, u koordinaciji s partnerima u NATO, izjavio je danas bugarski premijer Kiril Petkov.

    On je pozvao Rusiju da učestvuje u dijalogu sa Zapadom s ciljem smanjenja tenzija.

    Petkov je to izjavio u bugarskoj skupštini reagujući na izjavu ruskog ministra spoljnih poslova Sergeja Lavrova da bezbednosne garancije koje Rusija traži od Zapada u vezi sa povlačenjem stranih trupa, oružja i opreme odnose se i na Bugarsku i Rumuniju kao dve zemlje koje nisu bile članice NATO 1997. godine.

    “Bugarska je suverena država, koja je davno izabrala da postane članica NATO. Kao takvi, sami odlučujemo da organizujemo odbranu naše zemlje u koordinaciji s našim partnerima”, rekao je Petkov, kako prenosi Rojters.

    Moskva je tražila pravno obavezujuće garancije NATO da će blok prestati da se širi na istok i da će se vratiti na granice iz 1979. godine.

    Na pitanje šta to znači za Bugarsku i Rumuniju, koje su se pridružile NATO posle 1997. godine, rusko ministarstvo spoljnih poslova navodi da Rusija želi da se sva strana oprema i vojska povuku iz tih zemalja, dodaje Rojters.

    “Radi se o povlačenju stranih trupa, opreme i naoružanja, kao i o drugim koracima sa ciljem vraćanja situacije na stanje iz 1997. godine u zemljama koje nisu bile članice NATO u to vreme. To uključuje i Bugarsku i Rumuniju”, istakao je Lavrov.

  • U BiH večeras dopremljeno 258.570 doza Pfizer vakcina koje je donirala Bugarska

    U BiH večeras dopremljeno 258.570 doza Pfizer vakcina koje je donirala Bugarska

    U glavni grad Bosne i Hercegovine večeras je dopremljeno 258.570 doza Pfizer vakcina protiv koronavirusa, a koje je donirala Bugarska.

    Ovu informaciju na svom Twitter profilu potvrdio je pomoćnik ministra u Sektoru za zdravstvo Ministarstva civilnih poslova Bosne i Hercegovine Dušan Kojić.

    “Nove vakcine, odnosno 258.570 doza, protiv SARS-COV-2 virusa je upravo ušlo u BiH. Podrška od strane vlade Bugarske”, naveo je.
    Vakcine su najučinkovitije sredstvo u borbi protiv pandemije te je do sada Bosni i Hercegovini isporučeno više od 3.600.000 doza vakcina.

    Podsjećamo, prošle sedmice na Međunarodni aerodrom u Sarajevu dopremljeno je 96.000 doza vakcina protiv koronavirusa proizvođača Moderna, a koje su donirale Sjedinjene Američke Države.

  • “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    “Zaratile” Bugarska i Rusija: “Provokacija”

    Ministarstvo spoljnih poslova Bugarske ocenilo je da je ruski dokumentarac “Jedna vera, jedan jezik” rediteljke Elene Mironenko – provokacija.

    Kao razlog za reakciju navedeno je to što se u ruskom dokumentarcu kaže da Sveti Ćirilo i Metodije i njihovi učenici nemaju veze sa Bugarskom, prenela je agencija MIA.

    Bugarsko ministarstvo smatra da film nije naučno utemeljen i da je podrazumevani istorijski period u njemu prikazan pogrešno.

    Zbog, kako se navodi, pogrešnog predstavljanja ili namernog izostavljanja fundamentalnih činjenica u filmu, bugarsko Ministarstvo spoljnih poslova podseća da su u okviru Zajedničke multidisciplinarne stručne komisije za istorijska i obrazovna pitanja, Bugarska i Makedonija postigle dogovor o istorijskim ličnostima i događajima zajedničke istorije dveju država.

    Prema tom dogovoru Sveti Ćirilo i Metodije, Sveti Kliment, Sveti Naum i drugi odobreni su od vlada obeju zemalja.

    Ministarstvo spoljnih Bugarske je ovim povodom izrazilo nadu da ovakve provokacije ne uključuju direktne ili indirektne treće strane, da one nemaju za cilj da stvore podele i da u budućnosti, kako kažu, neće biti svedoci ovakvih slučajeva.

  • Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Posljedice pada vrijednosti lire: Bugari i Grci pohrlili u Tursku u kupovinu

    Veliki broj Bugara i Grka se odlučio na kupovinu u Turskoj usljed pada vrijednosti turske valute.

    Posebno je to izraženo na zapadu ove države, gdje mnogi građani Bugarske dolaze automobilima i autobusima. Među njima je i Hatice Ahmetova, koja je za 200 bugarskih leva ili malo više od 100 eura dobila 1.150 lira.

    Gulfiye Osinova je došla u Tursku da bi unucima kupila novogodišnje poklone. Kao razlog zašto se na to odlučila istakla je to što je u njenoj državi sve skupo.

    U Turskoj inflacija iznosi više od 21 posto, što je utjecalo na cijene hrane, goriva i drugih potreba domaćinstva. Nepovoljne ekonomske okolnosti su pogodile veliki broj Turaka, ali ne i turiste. Naprotiv, boravak i kupovina u ovoj zemlji sada su znatno povoljniji.

    Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je predstavio plan kojim želi zaustaviti devalvaciju lire. Krajem prošle sedmice jedan euro je iznosio 12,65 lira.

    Prema pojedinim procjenama, broj stranaca koji kupuju u gradu na sjeverozapadu države – Edirneu se učetverostručio u nekoliko sedmica. Osim Bugara, mnogi dolaze i iz Grčke kako bi obavili kupovinu, piše Euronews.

  • Riješena misterija osmog putnika iz autobusa koji se zapalio u Bugarskoj

    Riješena misterija osmog putnika iz autobusa koji se zapalio u Bugarskoj

    Riješena misterija u vezi s osmim putnikom, koji je prethodnih dana pominjan među preživjelima u tragičnoj nesreći na auto-putu Struma u ​​Bugarskoj.

    Prema navodima bugarske televizije BNT, greška se dogodila u bolnici “Pirogov”, jer je došlo do neslaganja između spiska povrijeđenih u nesreći i spiska učesnika putovanja makedonskog turističkog preduzeća.

    Osoba koja je pominjala Šadija Naufa al Saleha koji je uvršten na bolničku listu putnika autobusa koji se zapalio i u kom je stradalo 45 putnika, reagovao je lično na televiziji objašnjavajući da nema nikakve veze s nesrećom.

    “On je bugarski državljanin i u subotu je primljen na odjeljenje traume u bolnici ‘Pirogov’ zbog preloma ruke. Tada se ispostavlja da je u klinici pogrešno upisan u spisak povrijeđenih u nesreći. Saleh je već pušten iz bolnice”, javio je BNT.

    Zabuna je nastala nakon što je bugarsko javno tužilaštvo na konferenciji za novinare saopštilo da su 44 tijela izvađena iz autobusa, a da je osam putnika preživjelo. Ranije je saopšteno da je u nesreći poginulo 45 putnika.

    Tako je ispalo da je jedno ime bilo “višak”, piše Kosovo Online, prenosi B92.

    Prema drugoj verziji, koju prenosi Telegraf, Džafer Dolek je bio jedan od putnika koji su se vraćali iz Turske preko agencije Besa trans, ali je greškom stavio kofere u drugi autobus i to mu je spasilo život.

    Dolek je trebalo da uđe i stavi kofere u autobus koji je izgorio na auto-putu Struma u Bugarskoj, ali pošto je greškom već stavio prtljag u drugi autobus, osoba iz agencije mu je rekla da uđe u njega jer je bilo mjesta.

    Ovo je za Sitel TV ispričao njegov otac, dodajući da je “samo Bog brine o njegovom sinu”.

    O nesreći je čuo od sina, koji mu je rekao da je bezbjedno stigao u Skoplje, a da je jedan od autobusa imao nesreću.

    Prema posljednjim informacijama, 44 ljudi je poginulo u nesreći, dok je osam ljudi spaseno.

    Portparolka glavnog tužioca Bugarske Sika Mileva rekla je juče da je razgovarala sa preživjelim muškarcem, koji joj je rekao da je razbio staklo i iz autobusa spasio osam ljudi, a ne sedam.

    “Pronašli smo 44 tijela, a on kategorički tvrdi da je spaseno osam ljudi. Rekla sam mu da ih je sedmoro u bolnici. A on je rekao ne, spasili smo osmoro ljudi”, rekla je Mileva.

    Tokom istrage pronađena su 44 tijela, a prema podacima koje imaju, u autobusu je bilo 52 ljudi. U bolnici se nalazi sedam osoba – četvorica muškaraca i tri žene, prenosi Telma.mk.

    “Ostaje velika zagonetka – gdje je osma osoba? Radimo na toj verziji, ne želimo da širimo dezinformacije, možda se radi o lošem sećanju svjedoka”, rekla je juče Mileva.