VRBAS Media

Oznaka: bugarska

  • Za Bugarsku ne važi embargo za uvoz ruske nafte, a Srbija kažnjena

    Za Bugarsku ne važi embargo za uvoz ruske nafte, a Srbija kažnjena

    Države članice Europske unije izglasale su juče osmi paket sankcija protiv Rusije.

    Paket sankcija je ovaj put usmeren i na ograničavanje cene nafte koju Rusija izvozi u treće zemlje izvan EU.

    Iako na insistiranje Hrvatske to obuhvata i Srbiju, jer neće moći više da uvozi rusku naftu preko Janafa, ovaj paket ne obuhvata Bugarsku.

    Ova odluka je doneta jer u Bugarskoj ruski Lukoil ima glavnu rafineriju.

    Ovime je EU pokazala licemerje jer postoje dvostruki aršini kada je u pitanju uvoz nafte a što je pokazano na primeru Srbije i Bugarske, pišu Novosti.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je šokiran odlukom Hrvatske da stopira uvoz ruske nafte u Srbiju preko Janafa.

    Kako saznajemo, očekuje se žestok odgovor predsednika Srbije na ovu odluku.

  • Vozaču autobusa koji se prevrnuo u Bugarskoj određen pritvor

    Vozaču autobusa koji se prevrnuo u Bugarskoj određen pritvor

    Vozaču srpskog autobusa, koji je sinoć doživeo saobraćajnu nesreću u Bugarskoj, određeno je zadržavanje u trajanju od 24 sata, saopštila je bugarska policija.

    Ministarstvo unutrašnjih poslova je saopštilo da je uzrok ili ljudska greška ili tehnicki problem.

    Testovi vozača autobusa bili su negativni na alkohol i drogu.

    Do saobraćajne nesreće najverovatnije je došlo zbog ljudske greške, saopštilo je tužilaštvo na konferenciji za novinare.

    Istražitelji smatraju da je vozač autobusa iz nekog razloga izgubio koncentraciju, zbog cega je autobus sleteo sa puta u jarak i našao se u jarku. U autobusu je bilo 38 dece, 10 odraslih i jedan vozač. Putnici su uspeli da iz prevrnutog vozila izađu kroz prozore koje su morali da razbiju.

    Kako prenosi BTA posle nesreće koja se sinoć dogodila na autoputu Trakija 12 dece i dvoje odraslih zadržano je u bolnici.

    Iako su se sinoć pojavile informacije da je vozaču amputirana noga, on je navodno zadobio lakše povrede i prema još uvek nezvaničnim informacijama ima prelom ruke. On je sinoć testiran na alkohol i drogu, ali su oba rezultata bila negativna.

  • Ministar Lončar stigao u Bugarsku

    Ministar Lončar stigao u Bugarsku

    Ministar zdravlja Zlatibor Lončar krenuo je sinoć za Sofiju, kako bi obišao naše državljane povređene u saobraćajnoj nesreći, koja se dogodila u Bugarskoj.

    U nedelju uveče, ambasador Srbije u Bugarskoj Željko Jović izjavio za da će otpravnica poslova ambasade Srbije danas pre podne posetiti povređenu decu i videti šta ambasada Srbije može da učini.

    Jović je za TV Prva rekao da je desetoro dece povređeneo, a da je jedna odrasla osoba sa težim povredama donjih ekstremiteta.

    Prema njegovim rečima, u toku noći na lice mesta stigao i srpski ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

    “U toku su planovi kako će se dalje nastaviti lečenje dece ili transport povređene dece u druge zdravstvene ustanove. Nepovređena deca i ostali su smešteni u hotelu u Staroj Zagori, koji čekaju da se što pre sastanu sa svojom rodbinom”, rekoa je ambasador Jović za TV Prva.

    Govoreći o uzrocima nesreće, prema zvaničnim izjavama, nema detalja, glavni tužilac je na terenu i nadležni organi nastoje da utvrde sve relevantne infomacije o tome šta se tačno desilo i zbog čega su istražni organi na licu mesta.

    “Najvažnije je da nema poginulih i da su sva deca dobro u principu”, dodao je ambasador Jović.

    Kako je rekao, što se tiče nepovređene dece, još se ne zna kada će biti prebačeni za Srbiju, ali da će se u što skorijem roku znati o njihovom putovanju ka Srbiji.

    Osmoro dece i četvoro odraslih povređeni su u saobraćajnoj nesreći u Bugarskoj, kada se autobus iz Srbije, koji je prevozio decu i odrasle folklornog ansambla Ju-Lira iz Batajnice, prevrnuo na autoputu Trakija, saopštila je bugarska policija.

    Kako prenosi “dnevnik.bg”, u bolnicu u gradu Stara Zagora je dovezeno 17 dece.

    “Najmlađe dete ima šest godina, najstarije 17 godina. Tri deteta imaju modrice i ogrebotine, i oni su išli na snimanje radi postavljanja tačne dijagnoze. Jednom odraslom muškarcu biće neophodno amputirati nogu”, rekao je za Starozagorski radio direktor lokalne bolnice Jovčo Jovčov.

    “Dnevnik.bg” dodaje reči zamenika glavnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova, koji je izjavio da je i jedno dete teže povređeno.

    Autobus je u Bugarsku ušao 7. avgusta i u njemu je bilo 49 putnika, većinom dece.

    Oni su bili na smotri folkora na Crnom moru u Sunčevom Bregu, a u nedelju su se vraćali u Srbiju.

    Žena koja je putovala autobusom rekla je za “Bi-Bi-Si” da je jedan otac pitao vozača da dete, kome je pozlilo u putu, sedne napred.

    Prema njenim rečima, u pokušaju da spusti prednje sedište, vozač je na trenutak izgubio pažnju i tako nenamerno skrenuo udesno.

    Deset kilometara ranije autobus je stao da se odmori i da vozač nije bio umoran, dodala je.

    Na mesto nesreće otišao je i vršilac dužnosti ministra zdravlja Bugarske Asen Medžidijev, koji će danas ispred bolnice “Stojan Kirković” u Staroj Zagori obavestiti javnost o stanju povređenih.

  • Bilans prevrtanja autobusa u Bugarskoj iz Srbije; 12 povređeno, vozaču amputiraju nogu?

    Bilans prevrtanja autobusa u Bugarskoj iz Srbije; 12 povređeno, vozaču amputiraju nogu?

    Autobus sa 48 srpskih državljana, doživeo je saobraćajnu nesreću u Bugarskoj, na auto-putu Trakija, javio je Euronews Bugarska.

    U autobusu koji se prevrnuo bilo je 38 dece, 10 odraslih i vozač.

    Prema navodima bugarskog ministarstva zdravlja, poginulih nema, a 12 osoba je povređeno – osmoro dece i četvoro odraslih. Ministarstvo je saopštilo i da su jedno dete i jedna odrasla osoba teže povređeni u nesreći. Svi povređeni putnici prevezeni su u bolnicu u Staroj Zagori, koja je najbliža mestu nesreće.

    Kako navode bugarski mediji putnici su uspeli da iz prevrnutog vozila izađu kroz prozore koje su morali da razbiju. Teško povređeni muškarac kome će najverovatnije biti amputirana noga je vozač autobusa, javlja portal bg-voice.com.

    Prethodno, prof. Jovčo Jovčev, direktor bolnice u Staroj Zagori u koju su prevezeni povređeni, izjavio je da je jedan muškarac teško povređen i da će mu najverovatnije biti amputirana noga.

    Prema nezvaničnim informacijama, bugarska policija uradila je alkotest vozaču autobusu na mestu nesreće koji nije pokazao prisustvo alkohola.

    Deca su putovala iz Nesebara. Oni su deo folklornog ansambla JU-LIRA. Većina je iz Batajnice, navodi portal.

    Na lice mesta stigla su dva vozila hitne pomoći, vatrogasna jedinica i nekoliko policijskih vozila.

    Svi putnici su državljani Srbije. Nesreća se dogodila 216 kilometara u pravcu Sofije, kod Stare Zagore.

    Autobus je šabačkih registracija. Autobus se prevrnuo na bok u jarku.

    Autobusom su, kako javlja portal Novini.bg putovali odrasli i deca iz Srbije. Deca su se vraćala sa letovanja na bugarskoj obali Crnog mora, naveo je Stanimir Stanev, zamenik glavnog sekretara Ministarstva unutrašnjih poslova, a prenosi Nova TV.

    Stanev je naveo da još ne može da komentariše uzroke nesreće, ali je izvesno da je kolovoz bio vlažan.

    Prema izjavama očevidaca, autobus je iznenada skrenuo udesno i sleteo u jarak.

    U nesreći nije učestvovalo drugo vozilo.

    Policajci koji su stigli na lice mesta testirali su vozača autobusa alkotestom i njihova reakcija nije pokazala da je pijan, rekli su očevici.

    Ljudi sa privatnim automobilima zaustavljeni na auto-putu pružili su prvu pomoć nastradalima.

    Na lice mesta stigla su vozila Hitne pomoći, pet ekipa Vatrogasnih jedinica i pet ekipa MUPa- Bugarske.

    Mnogi automobili su se zaustavljali, a povređenima je u pomoć priteklo na desetine ljudi.

  • Brisel i Washington traže da se prihvati francuski prijedlog

    Brisel i Washington traže da se prihvati francuski prijedlog

    Lideri EU i SAD-a zatražili su od parlamenta Sjeverne Makedonije da prihvati prijedlog Francuske o ukidanju bugarskog veta i početka pregovora o dobijanju statusa kandidata za članstvo Sjeverne Makedonije u EU.

    “U ovom kritičnom trenutku u evropskoj historiji napredak Albanije i Sjeverne Makedonije na putu ka članstvu u EU od ključne je važnosti za jačanje kohezije i otpornosti cijelog evropskog kontinenta”, navodi se u zajedničkom saopćenju visokog predstavnika EU za vanjsku politiku i sigurnost Josepa Borrella i američkog državnog sekretara Antonyja Blinkena.
    U saopćenju je pozdravljen kompromisni prijedlog kojim se uzimaju u obzir interesi i zabrinutosti Sjeverne Makedonije i Bugarske zasnovani na obostranom poštovanju, povjerenju i razumjevanju.

    “BUGARSKO PITANJE”
    Tamo gdje vječno sunce sja: Hoće li Sjeverna Makedonija zbog Brisela ponovo gutati gorke pilule
    Borrell i Blinken ističu da bi odluka parlamenta Sjeverne Makedonije bila važna za napredak.

    “EU i SAD su posvećeni bližoj saradnji na Zapadnom Balkanu. Zajednički cilj ostaje osiguranje stabilnosti i napretka te ostvarenje evropske i euroatlantske budućnosti država regiona”, dodaje se u saopćenju.

    Sjeverna Makedonija kandidat je za članstvo u EU već 17 godina, ali su razgovore o članstu blokirale prvo Grčka, a sada i Bugarska, koja želi da Skoplje prizna bugarsku manjinu i zajedničku historiju sa bugarskim jezikom.

    Sporazumom o promjeni imena države iz Makedonija u Sjeverna Makedonija 2017. godine je okončan spor sa Grčkom. Bugarska je uložila veto 2020. godine zbog historije i jezičkog pitanja. Građani Sjeverne Makedonije smatraju da je ovo napad na njihov nacionalni identitet.

    Francuska je prošlog mjeseca predložila da se u Ustavu Sjeverne Makeodnije prizna bugarska manjina i da Skoplje i Sofija razgovaraju o preostalim pitanjima. Ovim prijedlogom od Bugarske se ne traži da prizna makedonski jezik.

  • Rusija možda postavi ultimatum Bugarskoj

    Rusija možda postavi ultimatum Bugarskoj

    Rusija razmatra prekid odnosa sa Bugarskom zbog protjerivanja 70 ruskih diplomata, rekla je ruski ambasador u Sofiji Eleonora Mitrofanova za agenciju BNT.

    Ona je zatražila da Sofija povuče odluku o protjerivanju 70 ruskih diplomata ili će u suprotnom ona tražiti da Moskva u potpunosti zatvori Ambasadu Rusije u Sofiji.

    Rusija je opisala potez Sofije kao potez bez presedana.

    U međuvremenu, bugarski premijer Kiril Petkov zatražio je da ruska Ambasada povuče diplomatsku notu, odnosno ultimatum koji je upućen, nakon što je Sofija donijela odluku o protjerivanju 70 ruskih diplomata.

    Petkov je pozvao Rusiju da zadrži diplomatske kanale između Moskve i Sofije uprkos protjerivanju.

    On je dodao da će Rusija i dalje imati 43 člana diplomatskog osoblja u Sofiji, za razliku od 12 koliko Bugarska ima sada u Moskvi.

    “Vjerujemo da je potreban dijalog i za to su od ključne važnosti diplomatski kanali”, rekao je Petkov i dodao da je upravo zato zatraženo da Ambasada Ruske Federacije povuče ultimatum.

  • “Rusija, mafija i malo Makedonije”

    “Rusija, mafija i malo Makedonije”

    Vlada Kirila Petkova uspjela je da se održi na vlasti svega šest mjeseci, prije nego što su joj 123 poslanika uskratila povjerenje zbog niza složenih okolnosti, uključujući posljedice dešavanja u Ukrajini, najave obračuna sa mafijom i rješavanje problema sa susjednom Sjevernom Makedonijom. Petkov optužio Rusiju za miješanje u unutrašnja pitanja Bugarske. Bugari protiv novih izbora. Protest ispred parlamenta.

    Bugarski premijer Kiril Petkov bio je za tri glasa “kratak” da očuva vlast, pošto su protiv njegove vlade glasala 123 od prisutnih 239 poslanika u parlamentu, što suštinski uvodi Bugarsku u novu političku krizu, svega šest mjeseci pošto je, na jedvite jade, formirana vlada.

    “Ovo je sićušan korak na dugom putu koji nas čeka. Obećavam da ću nastaviti borbu i da ćemo jednog dana imati Bugarsku bez vladara iz senke, bez mafije – normalnu evropsku državu”, rekao je Petkov poslije glasanja, optužujući rusku ambasadorku u Sofiji Eleonoru Mitrofanovu za “orkestriranje njegove smjene”.

    Uprkos ishodu glasanja, Petkov će imati još jednu šansu da formira vladu, ali je u ovom trenutku malo vjerovatno da će uspjeti da obezbijedi većinu u parlamentu. Ukoliko ni opozicija ne uspje da formira vladu, Bugarsku čekaju vanredni izbori – četvrti od aprila prošle godine.

    Raspisivanje izbora prilično je rizičan potez za sve političke opcije, pošto se dan pre pada vlade u istraživanju lokalne podružnice Galupa, čak 40 odsto Bugara izjasnilo protiv novog glasanja, naspram 26 odsto ispitanika koji podržavaju vanredne izbore.

    Neposredno poslije glasanja, nekoliko hiljada pristalica vlade Kirila Petkova okupilo se ispred zgrade bugarske skupštine, koju su u prethodnih 48 sati čuvale jake policijske snage, oklopna vozila i vodeni topovi.

    Vlada Kirila Petkova prva je evropska vlada koja je, doduše indirektno, pala pod pritiskom posljedica rata u Ukrajini.

    Geneza političke krize u Bugarskoj
    Kriza u Bugarskoj počela je prije nekoliko sedmica kad je iz vladajuće koalicije istupila partija ITN, Slavija Trifonova, koji je Petkova optužio da vodi zemlju u bankrot, te da se sa zapadnim diplomatama tajno dogovorio da Bugarska skine veto sa početka pregovora Sjeverne Makedonije i Evropske unije.

    Stranka ITN je, do napuštanja koalicije, imala 25 poslanika u parlamentu, ali je taj broj u međuvremenu smanjen pošto je Trifonova, iz različitih razloga, napustilo nekoliko poslanika.

    Jedan od prebjeglih poslanika, Nikolaj Radulov, optužio je šefa poslaničke grupe ITN-a, scenaristu Toška Jordanova, da mu je pretio “čupanjem noktiju”. Naveo je i da je jedna od poslanica te stranke u posljednji čas odustala od odlaska iz ITN-a, pravdajući se glavoboljom.

    Iako pitanje početka pregovora Skoplja i EU predstavlja okidač političke krize u Bugarskoj, tamošnji analitičari smatraju da problem, u stvari, predstavljaju reforme koje je pokrenula vlada Kirila Petkova, čime su u velikoj mjeri ugrožene pozicije nekoliko uticajnih stranaka.

    Nekadašnji ministar sporta Radostil Vasilje tvrdi da uzavrele debate o Severnoj Makedoniji predstavljaju samo zavesu kojom se skrivaju veze čelnika partije sa organizovanim kriminalom.

    “Izdaja bugarskih interesa”, kako je lider ITN-a Slavi Trifonov opisao razloge istupanja iz Vlade, tvrde predstavnici vlade Kirila Petkova i analitičari, predstavlja alibi za zaustavljanje reformi i odliv budžetskih sredstava na račune sumnjivih kompanija.

    Slične tvrdnje u petak je iznio i Petkov, koji je sofijskom Kapitalu rekao da ITN pokušava da “očuva šeme prema kojima novac iz budžeta završava na računima privatnih kompanija sumnjive reputacije”.

    ITN je, kako tvrdi Petkov, napustio Vladu pošto je otkriveno da čak 80 odsto građevinskih kompanija, kojima je bilo namijenjeno 1,7 milijardi evra iz budžeta, radi nelegalno.

    Prva žrtva loma na bugarskoj političkoj sceni bio je predsjednik skupštine Nikola Minčev, za čiji je opoziv glasalo 125 od ukupno 240 poslanika, što praktično znači da su koalicionoj vladi, nedavno oslabljenoj odlaskom stranke ITN, ostala samo četiri dana da ubijedi pet poslanika da promijene stranu.

    U komplikovane odnose umiješao se i predsjednik Rumen Radev, koji je od Vlade zatražio da se izjasni da neće skinuti veto sa početka pregovora Skoplja i Brisela.

    Nedugo po završetku sjednice na kojoj je opozvan predsjednik parlamenta, ispred skupštine se okupilo nekoliko hiljada ljudi koji su podržali vladu Kirila Petkova. Jedan od poslanika ITN-a je pokušao da se obrati demonstrantima, ali ga je policija odvukla nazad u zgradu pošto su ka njemu počele da lete flaše, javljaju bugarski mediji.

  • Isključen reaktor NE Kozloduj

    Isključen reaktor NE Kozloduj

    Danas je u 6.05 časova peti reaktor nuklerane elektrane “Kozloduj” usled havarije isključen iz energetskog sistema Bugarske.

    U saopštenju pres-centra elektrane se navodi da je reaktor isključen iz energetskog sistema zemlje zbog kvara na sistemu pobude generatora i aktiviranja električne zaštite u konvencionalnom, nenuklearnom delu, prenosi Bnr.bg.

    Nema promene u stanju zračenja u blizini nuklearne elektrane, navodi medij.

    Peti reaktor je uključen u energetski sistem zemlje krajem maja nakon planiranog remonta i dopune nuklearnog goriva.

  • Pala bugarska vlada

    Pala bugarska vlada

    Parlament u Sofiji izglasao je nepovjerenje vladi Kirila Petkova, čiju su smjenu zatražili poslanici opozicije tvrdeći da politika njegovog kabineta vodi državu u bankrot.

    Osim ekonomije, teme sukoba su i veto na početak pregovora Sjeverne Makedonije sa Evropskom unijom, ali i borba protiv korupcije.

    Na zahtjev opozicije, bugarski parlament je raspravljao o povjerenju Vladi, na čelu sa Kirilom Petkovim.

    Agencija Rojters prenosi da je Vlada izgubila na glasanju, sa 116 glasova podrške nasuprot 123 glasa za nepovjerenje Vladi.

    Vladu je, prije desetak dana, napustila stranka ITN Slavija Trifonova, navodeći da premijer Kiril Petkov vodi državu u bankrot.

    Protivnici bugarskog premijera pominjali su i izdaju nacionalnih interesa, tvrdeći da se premijer sa zapadnim diplomatama dogovorio da Sofija, konačno, skine veto sa početka pregovora Sjeverne Makedonije i EU, a da se bugarski zahtjevi “utope” u preduslove koje Makedonci moraju da ispune kako bi napredovali ka članstvu u EU.

  • Rusi prijete blokadom isporuke gasa Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Crnoj Gori

    Rusi prijete blokadom isporuke gasa Sjevernoj Makedoniji, Bugarskoj i Crnoj Gori

    Sjevernoj Makedoniji, Crnoj Gori i Bugarskoj, koje nisu dale dozvolu za prelet aviona ruskog šefa diplomatije Sergeja Lavrova, ne treba isporučivati ruske energente, smatra Vladimir Džabarov, prvi zamjenik predsedavajućeg Odbora za međunarodne poslove pri Savjetu Ruske Federacije.

    “Znači, ruski prirodni gas koji dobijaju te zemlje apsolutno nije otrovan po njih, dok prelet aviona sa ruskim ministrom kod njih izaziva ozbiljnu zabrinutost. Postavlja se pitanje, možda tim zemljama uopšte ne treba isporučivati ruske energente?”, napisao je Džabarov na svom “Telegram” kanalu.

    Prethodno su Crna Gora, Bugarska i Sjeverna Makedonija zabranile prelet aviona ruske Vlade kroz svoj vazdušni prostor uoči za danas najavljene posete ministra inostranih poslova Rusije Sergeja Lavrova Srbiji.

    Nakon toga je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova potvrdila da su zemlje koje okružuju Srbiju zatvorile nebo za avion Sergeja Lavrova, ističući da Moskva nije ta koja pravi novu “željeznu zavjesu”, već da je Evropa ta koja ograđuje Rusiju, napominje “Sputnjik”.