VRBAS Media

Oznaka: borjana krišto

  • Orban u Sarajevu: Sastao se sa Krišto, slijedi razgovor sa članovima Predsjedništva

    Orban u Sarajevu: Sastao se sa Krišto, slijedi razgovor sa članovima Predsjedništva

    Premijer Mađarske Viktor Orban sastao se danas sa predsjedavajućom Savjeta ministara BiH Borjanom Krišto u Sarajevu.

    Orbana je po dolasku u Sarajevo dočekla Krišto, a potom je uslijedio sastanak dvoje zvaničnika, nakon kojeg će biti objavljeno saopštenje.

    U nastavku posjete Sarajevu Orban će razgovarati sa članovima Predsjednišva BiH, prenosi Srna.

    Mađarski predsjednik potom će posjetiti Banjaluku, gdje će ga dočekati predsjednik Republike Milorad Dodik.

    Orban predvodi delegaciju Vlade i mađarskih privrednika koji će sutra u Banjaluci imati niz sastanaka sa zvaničnicima Srpske, a učestvovaće i na Poslovnom forumu.

    U Palati Republike sutra je planirano svečano uručenje Ordena Republike Srpske na ogrlici, najvišim odlikovanjem Republike Srpske, koje mu je dodijelio Dodik povodom Dana Republike – 9. januara.

  • Krišto uputila pismo zvaničnicima EU: BiH treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja

    Krišto uputila pismo zvaničnicima EU: BiH treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto uputila je danas pismo predsjednici Evropske komisije Ursuli fon der Lajen, predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu, predsjednici Evropskog parlamenta Roberti Metsoli, visokom predstavniku EU za vanjske poslove i bezbjednosnu politiku Žozepu Borelju i komesaru Evropske komisije za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju vezano za Izborni zakon, a u kontekstu evropskog puta BiH.

    Krišto je podsjetila na nedavno otvaranje pregovora i rekla kako je svima u BiH jasno da je za BiH od posebnog značaja cijelokupna izborna reforma.

    Istakla je kako BiH kao buduća zemlja članica Evropske unije treba Izborni zakon koji neće biti produkt nametanja ili preglasavanja.

    U skladu s tim, Krišto je podsjetila da se sa posebnom pažnjom radi na usaglašavanju izmjena i dopuna Izbornog zakona.

    • Nadležno ministarstvo pravde je 21. marta 2024. uputilo u proceduru nacrt Zakona. Isti se trenutno nalazi u javnoj raspravi na koji svi u BiH u ovome trenutku mogu dati svoje komentare i amandmane – navodi se u pismu.

    Rekla je kako je nametanje opsežne međunarodne supervizije od čak 114 ispravaka nespojivo sa evropskom budućnosti BiH, a najpogubnije je za nezavisnu i suverenu BiH, uzevši u obzir da se radi o Zakonu na kojem se temelji demokratski sistem i koji je poslije Ustava BiH, najvažniji pravni akt.

    • Čvrsto mislim da nametanje odluke o izmjenama i dopunama Izbornog zakon BiH, za mene, kao predsjedavajuću Savjeta ministara predstavlja jedan neočekivani izazov na koji ćemo, skupa sa Vama, morati odgovoriti na način da se ne ugrozi naš EU put, kao niti rad institucija BiH, jer upravo institucije u BiH moraju preuzeti odgovornost za donošenje svih odluka – istakla je Krišto u svom pismu visokim zvaničnicima EU.

    Na kraju pisma, Krišto je istakla kako je potrebno nastaviti saradnju i zajednički rad, te “jačati povjerenje i poštovanje između nas u BiH, te dati podršku rješenjima koje će biti rezultat rada institucija BiH”.

    Iskazala je uvjerenje da je samo tako moguće napraviti iskorak “hitno potreban za sve nas u BiH pa i naš evropski put”.

  • Krišto: BiH odlučna da nastavi rad na daljem napretku

    Krišto: BiH odlučna da nastavi rad na daljem napretku

    Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto poručila je nakon odluke o otvaranju pristupnih pregovora EU da BiH ostaje odlučna da nastavi rad koji će rezultirati daljim napretkom i razvojem.

    Krišto je u svoje i u ime Savjeta ministara zahvalila Evropskom savjetu i njegovom predsjedniku Šarlu Mišelu na odluci o otvaranju pristupnih pregovora za BiH za pristupanje EU.

    Krištova je na društvenoj mreži “X” navela da su zajednički rad i trud rezultirali postizanjem potrebnog nivoa usklađenosti sa zahtjevima i kriterijumima.

  • Krišto za hitnost zakona o Sudu BiH koji nije usaglašen

    Krišto za hitnost zakona o Sudu BiH koji nije usaglašen

    Na dnevnom redu sjednice Savjeta ministara BiH, koja se održava danas, nema zakona o Sudu BiH, i pored toga što je Borjana Krišto, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH, u pismu Oliveru Varheljiju, evropskom komesaru za proširenje, navela da će taj zakon, kao jedan od preostalih uslova za otvaranje pregovora, biti razmatran.

    Taj zakon još nije usaglašen. I puno je još nedoumica koje treba riješiti i sigurno je da neće dobiti podršku, osim ako se danas ne postigne dogovor. U zakonu nije sporno samo sjedište budućeg apelacionog odjeljenja ili apelacionog suda BiH ili višeg suda, već i nadležnosti. Još nije u potpunosti ni definisano ime te institucije, a kamoli složenija pitanja o nadležnosti. Stavovi su potpuno različiti, još u potpunosti ni ime tog zakona nije definisano i ne zna se je li to zakon o Sudu BiH ili zakon o sudovima BiH – ispričao je izvor blizak Savjetu ministara BiH.

    Da razmatranje, a posebno usvajanje zakona o Sudu BiH neće biti lako, moglo se naslutiti odmah nakon što je objavljeno pismo koje je Krišto uputila Varheljiju, jer je i Milorad Dodik, predsjednik SNSD, naveo da je Krišto “sklona da unosi hitnoću tamo gdje za time nema potrebe”.

    On je rekao da će zakon o Sudu BiH biti podržan samo ako srpska strana bude saglasna, navodeći da Krišto ne bi trebalo da rizikuje odnose u okviru partnerstva na nivou BiH i to učini unilateralnim.

    Dodik je podsjetio da su na prethodnom sastanku partnera na nivou vlasti u BiH u Mostaru oni koji rade u Savjetu ministara rekli da imaju obećanja iz Evropske komisije da je dovoljno da se usvoje zakoni o sukobu interesa i o državnoj službi.

    – I jedno i drugo je urađeno – šta sad hoće? Možemo usvojiti zakon o sudovima, ali sjedište mora da bude u Banjaluci i Sud BiH ne može da sudi po zakonima Republike Srpske i ne može da izuzima predmete iz Srpske. Takav zakon ćemo prihvatiti – rekao je Dodik.

    Takođe, istakao je i da zakon o Sudu BiH nije usaglašen i biće usvojen tek kada se u njemu nađu rješenja s kojima je saglasna srpska strane, te da neko pokušava da iskoristi evropsku priču i da na mala vrata uvede neke nove nadležnosti apelacionog suda.

    To se neće desiti – rekao je Dodik, dodajući da će Sud BiH primjenjivati samo one zakone koje je usvojila Parlamentarna skupština BiH u skladu sa Ustavom BiH.

    Inače, upravo to koje će zakone primjenjivati Sud BiH možda je i najveća tačka razdora među koalicionim partnerima na nivou BiH kada je riječ o ovom zakonu. Bošnjaci insistiraju na tome da Sud BiH “proširi svoje nadležnosti”, a na šta Republika Srpske ne pristaje.

    ADVERTISING

    Prvi nacrt ovog zakona o kojem je bilo govora prošle godine predviđao je da Sud BiH može suditi po krivičnim zakonima entiteta onda kada nastupi šteta većih razmjera za državu BiH.

    Trenutno u Zakonu o Sudu BiH navedeno je da je Sud BiH nadležan za krivična djela utvrđena zakonima Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH kada ta krivična djela ugrožavaju suverenitet, teritorijalni integritet, političku nezavisnost, državnu bezbjednost i međunarodni subjektivitet Bosne i Hercegovine i za krivična djela koja mogu imati “ozbiljne reperkusije ili štetne posljedice na privredu BiH, ili mogu izazvati druge štetne posljedice za BiH ili mogu izazvati ozbiljnu ekonomsku štetu ili druge štetne posljedice van teritorije datog entiteta ili Brčko distrikta”, pišu Nezavisne novine.

    U prethodnih nekoliko godina upravo ove nadležnosti bile su tačka sporenja, i Republika Srpska trenutno insistira na tome da Sud BiH može suditi samo po Krivičnom zakonu BiH.

  • Krišto uputila pismo Varheljiju sa pregledom ključnih reformi u proteklih godinu dana

    Krišto uputila pismo Varheljiju sa pregledom ključnih reformi u proteklih godinu dana

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto uputila je evropskom komesaru za susjedstvo i proširenje Oliveru Varheljiju pismo i informaciju sa pregledom ključnih reformi koje su učinjene u posljednjih godinu dana, kao i onih na kojima se intenzivno radi i koje su u završnoj fazi.

    Pismo sa informacijom Krištova je uputila u susret predstojećoj odluci Evropskog savjeta o početku pregovora sa BiH i istakla da svi u BiH očekuju pozitivnu odluku o otvaranju pregovora sa BiH u martu, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    • Aktivnosti koje smo ostvarili rezultat su našeg sveobuhvatnog i predanog rada, te saradnje nadležnih institucija na svim nivoima vlasti. Ovi postignuti ciljevi, iako su samo dio šireg spektra aktivnosti koje smo sprovodili, od vitalnog su značaja za naš sljedeći iskorak prema članstvu u EU – istakla je Krišto.

    Prema njenim riječima, svakim korakom BiH jača temelje svoje buduće integracije u evropsku porodicu i ostaje čvrsto posvećena ispunjenju ključnih prioriteta i sprovođenju reformskih procesa.

    Krišto je informisala Varheljija kako će se na predstojećoj sjednici Savjeta ministara naći i nekoliko dokumenata ključnih za ispunjavanje reformskih obaveza BiH, uključujući i Zakon o sudu BiH.

    Krišto je dodala kako svi ovi procesi iziskuju svakodnevnu predanost, saradnju i odlučnost svih političkih predstavnika, koja je jasno vidljiva, a sve kako bi se obezbijedilo da BiH ostvari svoj puni potencijal i postane stabilna, prosperitetna i funkcionalna zemlja, punopravna članica EU.

  • Krišto: Nastavak privredne saradnje – zajednički interes

    Krišto: Nastavak privredne saradnje – zajednički interes

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto i hrvatski premijer Andrej Plenković naglasili su u Davosu da je nastavak intenzivne saradnje u oblasti privrede, infrastrukture, tehnologije i u drugim sferama predstavlja zajednički interes obje zemlje.

    Tokom sastanka na marginama Svjetskog ekonomskog foruma, Krištova je istakla da je Hrvatska jedan od najvećih spoljnopolitičkih partnera, te da bilateralni odnosi nikada nisu bili na višem nivou, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Krištova je informisala Plenkovića o pojačanim naporima Savjeta ministara na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta iz Mišljenja Evropske komisije.

    Ona je zahvalila Plenkoviću za njegov lični angažman i podršku evropskom putu BiH.

    Plenković je iskazao snažnu podršku Hrvatske evropskim integracijama BiH i istakao važnost nastavka politike proširenja EU.

  • Krišto: Dali smo maksimum, ali Brisel to nije prepoznao

    Krišto: Dali smo maksimum, ali Brisel to nije prepoznao

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto izrazila je žaljenje što BiH nije dobila zasluženu podršku kada je riječ o otvaranje pregovora sa EU, te istakla da su svi u BiH dali svoj maksimum koji, nažalost, u ovom trenutku Brisel nije prepoznao.

    Krištova je u pismu Evropskom savjetu navela da se iskreno nada da ovaj neočekivan neuspjeh neće imati većih posljedica na rad koalicije kako na nivou BiH, tako i na ostalim nivoima vlasti.

    • Nadam se da ćemo biti u prilici i dalje da radimo sa istom efikasnošću kada je u pitanju sprovođenje neophodnih reformi – istakla je Krištova.

    Ona je u pismu podsjetila na snažne iskorake koje je BiH napravila u ovoj godini, navodeći da je BiH prvi put u istoriji imala stoodstotnu usklađenosti sa spoljnom i bezbjednosnom politikom EU.

    • U potpunosti sam bila uvjerena da će ovaj izuzetan rad institucija BiH u ovoj godini biti nagrađen na jučerašnjem zasjedanju Evropskog savjeta i da ćete svima nama u BiH dati toliko željenu podršku kada je u pitanju otvaranje pregovora, te da ćete u ovome geopolitičkom trenutku jasno i snažno vezati BiH za EU – navela je Krištova.

    Ona je u prilog naporima u BiH ukazala da je samo ove sedmice Savjet ministara usvojio dva vrlo značajna materijala – Nacrt osnova za zaključenje Sporazuma o saradnji sa Agencijom za evropsku graničnu i obalsku stražu /Fronteks/, s prijedlogom delegacije za pregovore, i Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

    Krištova je istakla da je tokom ove godine u Savjetu ministara usvojeno čak 10 prijedloga zakona, te da je ovaj saziv u nepunih 12 mjeseci rada održao 51 sjednicu i usvojio više od 1.400 materijala.

    Prema njenim riječima, samo iz navedene statistike jasno je da je, zahvaljujući predanom radu Savjeta ministara, u okviru apsolutno svakog od 14 ključnih prioriteta BiH postignut izuzetan, nikad ranije ostvaren napredak.

    Uprkos tome što BiH nije dobila datum za otvaranje pregovora, Krištova je naglasila da BiH nastavlja da radi snažno na svom reformskom putu do konačnog pristupanja evropskoj porodici, gdje joj je i mjesto, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    • Ono što mogu obećati je da ću lično, kao predsjedavajuća Savjeta ministara, nastaviti rad istim neumornim tempom, svjesna da sve neophodne reforme trebaju nama u BiH radi nas samih. Sigurna sam da ćemo svi nastaviti da vodimo dobre politike utemeljene na stalnim razgovorima legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda, iskrenim dogovorima, kompromisima i konsenzusima – istakla je Krištova.

    Krištova je pismo uputila predsjedniku Evropskog savjeta Šarlu Mišelu i članovima ovog tijela poviodom jučerašnje odluke da budu otvoreni pristupni pregovori sa Ukrajinom i Moldavijom, ali ne i sa BiH.

    Mišel je saopštio juče da će BiH “morati da postigne viši stepen usklađenosti sa kriterijumima za članstvo u EU”.

  • Krišto Varheljiju uputila radnu verziju “Plana reformi za BiH”

    Krišto Varheljiju uputila radnu verziju “Plana reformi za BiH”

    Predsjedavajuća Savjeta ministara Borjana Krišto uputila je danas evropskom komesaru za proširenje Oliveru Varheljiju inicijalnu radnu verziju dokumenta “Plan reformi za BiH”.

    Ovaj dokument je pripremilo ad hok tijelo Savjeta ministara i sadrži četiri prioriteta, a to su – “Zelena i digitalna tranzicija”, “Razvoj privatnog sektora i poslovnog okruženja”, “Razvoj i zadržavanje ljudskog kapitala” i “Vladavina prava”, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Na osnovu ovih prioriteta sačinjena je indikativna lista projekata i prioriteta, koja će se dalje razvijati u dijalogu sa Evropskom komisijom do marta sljedeće godine, kada bi trebala biti usaglašena i finalna Reformska agenda u kojoj bi bile pobrojane sve reforme i uslovi koji su potrebni za odobravanje sredstava i investicionih projekata.

    Nakon toga će ovaj proces do okončanja voditi stalni radni tim, kojeg će naknadno u 2024. godini imenovati Savjet ministara.

    U pismu, uz koje je uručila dokument “Plan reformi”, Krištova je istakla da novi Paket rasta za zapadni Balkan otvara nove mogućnosti investiranja u privredu BiH, integraciju sa tržištem EU i pristup dobrobitima članstva u Uniji, koje su do sada bile nedostupne zemljama kandidatima za članstvo.

    Krištova je rekla da je pred BiH značajan izazov pripreme konačnog “Plana reformi”, koji je važan dio “Plana rasta za zapadni Balkan”.

    Ona je istakla da je izuzetno važno da u tom procesu bude zadržano razumijevanje i podrška Evropske komisije kako bi proces bio sproveden i uspješno završen, uz apsolutnu uključenost i podršku svih ustavno nadležnih nivoa vlasti u BiH.

    Krištova je zahvalila Varheljiju za Drugi politički forum na visokom nivou između BiH i EU u Briselu.

  • Stoltenberg-Krišto: Veoma važna saradnja BiH i NATO

    Stoltenberg-Krišto: Veoma važna saradnja BiH i NATO

    Generalni sekretar NATO Јens Stoltenberg sastao se danas u Sarajevu sa predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

    Predsjedavajuća Savjeta ministara zahvalila je generalnom sekretaru NATO na posjeti, dodajući da je sastanak bio produktivan i konstruktivana.

    • Razgovarali smo o pitanjima koja su od zajedničkog interesa za saradnju BiH i NATO, a koja su vezana za stabilnost i bezbjednost, kako u BiH, tako i u regionu. Saradnja sa NATO nama pruža prilku za unapređenje bezbjednosti i jačanje odbrambenih kapaciteta – rekla je Krištova.

    Stoltenberg je rekao da NATO snažno podržava suverenitet i teritorijalni integritet BiH.

    On je rekao da je Alijansa zabrinuta zbog “secesionističke i retorike podjela” i, kako je rekao, spoljnim uticajem, posebno Rusije.

    • To prijeti da potkopa stabilnost i oslabi reforme. Svi lideri moraju raditi na jedinstvu i napretku – istakao je Stoltenberg.

    On je rekao da je NATO “izuzetno predan stabilnosti i bezbjednosti na Zapadnom Balkanu”.

    • S toga produbljujemo našu saradnju i politički dijalog. NATO štab Sarajevo pruža podršku Misiji EU Altea. NATO is aveznici ostaju potpuno predani uspjehu te misije i pozdravljamo produženje mandata Misije. Podržavamo vaša reformska nastojanja, uksljučujući i paket za izgradnju odbrambenih sposobnosti – naveo je generalni sekretar NATO.

    Tokom posjete BiH u okviru turneje po zapadnom Balkanu, Stoltenberg će, kako je najavljeno, posjetiti sjedište NATO u Sarajevu i sastati se sa vojnim liderima i predstavnicima međunarodne zajednice.

    Nakon toga, Stoltenberg putuje u Prištinu.

    Za sutra je planirana posjeta Beogradu, nakon koje će otputovati u Sjevernu Makedoniju.

    Podsjećamo, Stoltenberg se sinoć sastao sa članovima Predsjedništva BiH.

  • Krišto: Von der lajenprepoznaje naš trud, regija će dobiti dvije milijarde evra bespovratno

    Krišto: Von der lajenprepoznaje naš trud, regija će dobiti dvije milijarde evra bespovratno

    Predsjedavajuća Vijeća ministara Borjana Krišto obratila se danas na konferenciji za medije, a nakon sastanka sa predsjednicom Evropske komisije Ursulom von der Leyen.

    Krišto je na početku svog obraćanja izrazila duboku zahvalnost i zadovoljstvo što ima priliku biti domaćin von der Leyen u okviru njene turneje po regiji.
    “Ova posjeta je doista značajan korak na putu BiH ka članstvu u EU. Ovo je prilika da se predstavi novi plan rasta EU za zemlje ove regije. Ovo je bitno za sve nas u BiH i mislim da svi trebamo iskoristiti priliku, kako bi sve zemlje u regiji, tako i mi u BiH, da napravimo jedan značajan iskorak temeljem ovog plana rasta na području osiguranja kvalitetnijih uslova života – u svim segmentima života”, poručila je Krišto.

    “Naravno, ova posjeta predstavlja priliku da se upoznamo sa novom odlukom koju je EU donijela, a to je finansijska odluka o pomoći od šest milijardi regiji, od čega su dvije milijarde bespovratna sredstva, a četiri milijarde kroz različite vidove zajma”, saopćila je Krišto.

    Još jednom, Krišto je naglasila da se trebamo zahvaliti EU na ovoj pomoći i naglasiti da sve ostalo, u smislu implementacije u smislu odluke i sredstava, zavisi od svih nas.

    “Želim kazati da smo razgovarali o onome šta je Vijeće ministara uradilo u proteklih deset mjeseci. Uvjerena sam da će i von der Leyen učiniti sve da se prepoznaju naš trud i rad i iskorak te da ćemo biti ohrabreni otvaranjem pregovaračkog procesa za ulazak u EU. Iskorak prošle godine je dodatno doprinio stabilizaciji, a uvjerena sam da bi otvaranje pregovaračkog procesa doprinijelo da BiH napravi novi važan iskorak i da bude stabilna i prosperitetna”, ističe Krišto.

    Za kraj, naglasila je da je pomoć koju imamo od EU nemjerljiva te da svi rezultati koje je BiH napravila – napravila je u saradnji sa Evropskom komisijom te da se nada da će to sve doprinijeti otvaranju pregovaračkog procesa.