VRBAS Media

Oznaka: boris pašalić

  • Pašalić: Obezbijeđeno skoro pola milijarde KM za sektor upravljanja vodama

    Pašalić: Obezbijeđeno skoro pola milijarde KM za sektor upravljanja vodama

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da je u prethodnih nekoliko godina obezbijeđeno skoro pola milijarde maraka za razvoj vodoprivredne infrastrukture i sektor upravljanja vodama u Srpskoj.
    Pašalić ocjenjuje da je to bio najuspješniji period za vodoprivredu Republike Srpske jer se realizuju ulaganja koja su veća nego ukupna ulaganja u proteklih 25 godina.

    “Implementirani su ili su u fazi realizacije projekti koji u najširem smislu predstavljaju odgovor na potrebe stanovništva i privrede, kao i razvoja ruralnih područja, a to znači razvoja Republike Srpske u cjelini”, rekao je Pašalić za bilten Javne ustanove “Vode Srpske”.

    On je naveo da je za sektor upravljanja vodama u Srpskoj obezbijeđeno skoro pola milijarde maraka od međunarodnih finansijskih institucija, IPA sredstava, bilateralnih donatora, budžeta i Fonda solidarnosti Republike Srpske.

    Pašalić ističe da je resorno ministarstvo, u saradnji sa “Vodama Srpske” u proteklom periodu, a naročito nakon poplava 2014. godine, obezbijedilo više od 250 miliona KM za rehabilitaciju vodozaštitnih objekata kako bi se obezbijedio visok nivo zaštite stanovništva i privrede i značajno smanjili rizici od poplava u Srpskoj.

    On kaže da hidrotehnički standardi koji se primjenjuju na području Republike Srpske premašuju standarde nivoa zaštite od poplava koji se primjenjuju u većini evropskih zemalja.

    Pašalić je rekao da su, osim značajnih infrastrukturnih ulaganja u objekte zaštite od poplava, resorno ministarstvo, Javna ustanova “Vode Srpske” i Republički hidrometeorološki zavod implementirali veći broj projekata s ciljem uspostavljanja sistema upravljanja rizikom od poplava koji je u skladu sa najboljim praksama u EU i drugim razvijenim zemljama.

    “Ovaj sistem podrazumijeva unapređenje sistema hidrološkog i meteorološkog monitoringa, korišćenje sofisticiranih alata i savremenih tehnologija i uspostavljanje prognoznih računarskih hidroloških modela upravljanja rizicima na slivnim područjima”, naveo je Pašalić.

    On ističe da su najvažniji zadaci sektora upravljanja vodama definisani postojećim strateškim i planskim dokumentima u Republici Srpskoj, prije svega Strategijom integralnog upravljanja vodama.

    “U pripremi je Plan upravljanja poplavnim rizicima koji će precizirati optimalne kratkoročne i dugoročne, investicione, ali i mjere koje ne zahtijevaju značajna kapitalna ulaganja, a koje mogu značajno umanjiti rizike od poplava, na primjer mjere pošumljavanja slivnih područja u uzvodnim dijelovima sliva”, rekao je Pašalić.

    On je dodao da je pripremljen nacrt plana za sliv Vrbasa, a u finalnoj fazi je priprema planova za ostala slivna područja kojima se definišu prioritetne aktivnosti i projekti koji na najbolji mogući način štite građane i
    privredu od poplavnih rizika.

    Pašalić je rekao da je stvoren finansijski okvir od oko 130 miliona evra za izgradnju sistema vodosnabdijevanja i kanalizacije i unapređenja rada komunalniuh preduzeća.

    “Do sada su participirale 32 lokalne zajednice, a pokretanjem aktivnosti na republičkom nivou s ciljem implementacije Programa unapređenja sektora vodnih usluga očekujemo i značajno povećanje nivoa investicija u sektoru, što će za posljedicu imati značajno povećanje nivoa i kvaliteta vodnih usluga za stanovništvo i privredu Srpske”, rekao je Pašalić.

  • Pašalić potvrdio: Razmatra se sklapanje višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima

    Pašalić potvrdio: Razmatra se sklapanje višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je danas Srni da u ovom ministarstvu prvi put razmtraju da u narednoj godini zbog sve većih potreba sklapaju petogodišnje ugovore o isporuci drvnih sortimenata sa drvoprerađivačima.
    Pašalić je naveo da do tada rješenje vide u ravnomjernoj isporuci sirovine, s tim da imaju obavezu prema 50 strateških subjekata u kojima proizvodnja ne smije stati zbog opšteg interesa zajednice.

    – Šume Republike Srpske sjeku godišnje u prosjeku oko dva miliona metara kubnih svih sortimenata, a potrebe drvoprerađivačke industrije su blizu pet miliona metara kubnih i taj “kolač” moramo da dijelimo na još 30 novih firmi. To je problem sa kojim se suočavamo – rekao je Pašalić na Sokocu, gdje je obilježena krsna slava preduzeća – Mitrovdan.

    Dodao je da je u ovom preduzeću u probni rad pušten informacioni sistem koji će pomoći da se bolje prate radovi u sječi i otpremi šumskih drvnih sortimenata.

    On je napomenuo da je resorno ministarstvo izdvojilo više od šest miliona KM da “Šume Srpske” u ovoj godini ostvari svoje planove u stoodstotnom obimu, ali da je plan proizvodnje ostvaren 90 odsto, čime “Šume Srpske” zbog neizvršavanja preostalih 10 odsto od plana ostaju uskraćene za oko 20 miliona KM, koje bi se mogle iskoristiti kao dividenda ili za investicije.

    Naglašavajući da se resorno ministarstvo trudi da osposobi “Šume Srpske” kako bi u potpunosti izvršili plan, Pašalić je rekao da je jedan od problema nesklad između raspoloživih količina šumskih drvnih sortimenata i sve većih potreba drvoprerađivačke industrije, što se mora riješiti sklapanjem višegodišnjih ugovora sa drvoprerađivačima, kako to rade u Hrvatskoj.

    Pašalić je rekao da Ministarstvo sa 40 odsto sufinansira nabavku mehanizacije za izvođače radova za izvlačenje trupaca kako bi osnažili najslabiju kariku u procesu proizvodnje u oblasti šumarstva.

    Druga mjera podrške Ministarstva bila je da su izvođačima radova u šumarstvu od jula do kraja ove godine obezbijedili 4,1 miliona KM da bi im pomogli u rješavanju problema nastalog visokim cijenama nafte i drugim nepovoljnim kretanjima na tržištu.

    Direktor Šuma Srpske Slaven Gojković rekao je Srni da je proteklih godinu dana za ovo Јavno preduzeće bio težak period, ali da pokazatelji iz organizacionih cjelina ukazuju da će biti bolja nego prošla.

    On je uvjeren da su Šume Srpske ušle u fazu oporavka koju treba da nastave, što je vidljivo kroz finansijske izvještaje, gdje je navedeno da smanjuju dugovanja, popravljaju likvidnost, sustižu da plaćaju sve obaveze prema lokalnim zajednicama i Poreskoj upravi.

    Gojković je podsjetio da je početak godine obećavao dobre rezultate, ali su pomijeranja na tržištu izazvana krizom zbog dešavanja u Ukrajini dovela do novih problema u poslovanju preduzeća.

    Zahvaljujući resornom ministarstvu, koje je zajedno sa Upravom “Šuma Srpske” prepoznalo te probleme, donesena je mjera kojom je iz Kompenzacionog fonda subvencionisana proizvodnja šumskih drvnih sortimenata, a Gojković kaže da su pozitivne rezultate u ovom preduzeću osjetili u oktobru.

    – Vremenski uslovi u oktobru pogodovali su proizvodnji u šumarstvu i oktobar je bio rekordan, što nam daje nadu da ćemo ovu godinu završiti mnogo bolje nego prošlu – izjavio je Gojković.

    On je najavio i manje korekcije cijena šumskih drvnih sortimenata, s obzirom na to da je posljednje povećanje cijena bilo krajem prošle godine, te dodao da će ovu godinu završiti sa postojećim cjenovnikom.

  • Pašalić: Neće biti gladi, ima dovoljno hrane na tržištu

    Pašalić: Neće biti gladi, ima dovoljno hrane na tržištu

    Republici Srpskoj, BiH, kao i regionu ne prijeti glad, jer ima dovoljno hrane i neće biti problema kada je riječ o snabdjevenosti tržišta, istakao je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske Boris Pašalić.
    Pašalić je naveo da to što građani u posljednje vrijeme kupuju više namirnica, zbog krize u Ukrajini, predstavlja refleksnu reakciju ljudi koji su zabrinuti kriznim situacijama, te ponovio da trenutno nema problema u lancima snabdijevanja.

    On je za ATV rekao da panika dovodi do neracionalne kupovine namirnica, što dovodi do nestašice i rasta cijena i da se time otvara prostor za razne spekulacije i mahinacije, što uvijek ide “preko leđa građana”, ali da je vlast preduzela određene mjere da se to prevaziđe.

    Pašalić je naglasio da Republika Srpska ima dovoljno pšenice do nove žetve.

    Kada je riječ o izvozu pšenice iz BiH u ovim kriznim vremenima, Pašalić kaže da količina od 6.000 tona, koliko je izvezeno u prva tri mjeseca ove godine, nije velika ali da treba biti oprezan, te je naglasio da resorno ministarstvo na nivou BiH na čijem je čelu Staša Košarac prati situaciju.

    Pašalić kaže da je neophodno obezbijediti trgovinu žitom, odnosno prohodnost i odnos između privrednika u BiH i Srbiji koji već imaju sklopljene ugovore.

    “Prosječna potrošnja hljeba po glavi stanovnika je godišnje 110 kilograma. Republika Srpska sije od 40.000 do 45.000 hektara pšenice i ako je prosječan prinos oko pet tona to je 200.000 tona. Od kilograma pšenice dobijamo 600 do 800 grama brašna te ako je prosjek 70 odsto iskoristivosti, od tih 200.000 tona pšenice možemo proizvesti 140.000 brašna”, pojasnio je on.

    On je naglasio da ukoliko bi sva pšenica završila na tržištu Republike Srpske, ona bi imala duplo veću količinu nego što joj treba.

    Pašalić je rekao da se u Srpskoj na 130.000 hektara proizvede kukuruza uz prosječan prinos od šest tona.

    On je naveo da BiH izvozi godišnje hrane u vrijednosti oko milijardu KM, a uvozi tri milijarde, što govori o tome koliko nedostaje hrane i koliko treba raditi na tome da se ovaj deficit smanji.

    Pašalić kaže da je komunikacija Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srpske sa ministrom Košarcem odlična, ali da je problem što se dogovoreno teško i realizuje.

    “Stiče se utisak da sve inicijative iz Srpske ne mogu da prođu u Savjetu ministara i veoma je teško u ovako složenoj državi, kakva ne postoji nigdje na svijetu, realizovati te mjere. Čini mi se da se u prvi plan stavljaju nečiji interesi, a ne gleda se poljoprivredni proizvođač, koji je osnov svega”, rekao je Pašalić.

    On je naglasio da poljoprivredni proizvođači moraju da budu u fokusu svih nivoa vlasti i da su neophodna veća ulaganja u ovu granu privrede.

    USKORO STIŽE PRVA KOLIČINA ĐUBRIVA IZ TURSKE

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić rekao je da u BiH uskoro treba da bude dopremljena prva pošiljka đubriva iz Turske od ukupno 50.000 tona, a nakon toga i ostatak.

    Pašalić je napomenuo da je isporuku đubriva BiH iz Turske dogovorio srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik, istakavši da, ukoliko ona stigne u narednih mjesec dana, to neće stvoriti probleme ovdašnjim ratarima jer na domaćem tržištu postoje određene količine đubriva.

    Govoreći o regresiranom gorivu za poljoprivrednike u iznosu od 50 feninfga po litru, Pašalić je naglasio da je Vlada Srpske od 2013. godine izdvojila gotovo 60 miliona KM, te da ovu mjeru koristi blizu 15.000 gazdinstava.

    “Uz sve probleme u vezi sa nadležnostima u BiH, moguće je definisati da poljoprivredni proizvođač sipa gorivo koje je oslobođeno akcize i putarina”, rekao je Pašalić za ATV.

    Prema njegovim riječima, cilj bi bio, ne da se plaća razlika u cijeni distributerima goriva, već da poljoprivrednik sipa na pumpi jeftinije gorivo.

    On kaže da Vlada Srpske neće dozvoliti da se mljekarski sektor u Republici Srpskoj uruši ili poklekne.

    Pašalić je rekao da Vlada Srpske i resorno ministarstvo žele da stvore konkurentnog domaćeg proizvođača, odnosno proizvođača koji kvalitetan proizvod može da proda po nižoj cijeni.

    “On to može da uradi ako primjenjuje nove tehnologije, ako ima novi traktor i priključke, znanje, određenu poljoprivrednu površinu i podršku države”, rekao je Pašalić.

    Ministar kaže da je u Srpskoj povećano interesovanje za kapitalna ulaganja u poljoprivredi, bez obzira na krizni period, što je iznenadilo i Vladu Srpske.

    Pašalić kaže da je to jedna od najmoćnijih mjera koje Vlada Srpske realizuje u sektoru poljoprivrede jer podržava bilo kakvu investiciju na farmi.

  • Pašalić: Ista argumentacija pravobranioca BiH i delegata koji osporavaju Zakon o šumama

    Pašalić: Ista argumentacija pravobranioca BiH i delegata koji osporavaju Zakon o šumama

    • Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da, ukoliko se prijedlog pravobranioca BiH Mlađena Mandića uporedi sa apelacijom koju je sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske uputilo kada je osporavalo Zakon o šumama Republike Srpske, argumentacija potpuna ista.

    “Ukoliko ga uporedimo sa apelacijom koju je sedam delegata Vijeća naroda Republike Srpske uputilo kada je osporavalo Zakon o šumama Republike Srpske argumentacija je potpuna ista. Što znači da se to pripremalo na istom mjestu”, rekao je Pašalić za ATV.

    On je istakao da jako razočarava to što je rukovodilac Pravobranilaštva BiH kadar iz Republike Srpske.

    “Ovo se ne bi smjelo dešavati”, poručio je Pašalić.

    Kako je ranije javila ATV, pravobranilac BiH Mlađen Mandić, inače član SDS-a, već postupa po odluci Ustavnog suda BiH, iako ona još nije ni stigla u institucije Srpske.

    Mandić je 24. septembra, samo dan nakon odluke Ustavnog suda, poslao Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove /RUGIPP/ prijedlog u kojem traži da ova uprava proglasi rješenje o vlasništvu nad šumama ništavim ili da ponovi postupak-

    Mandić se pozvao na Ustavni sud BiH koji je, kako navodi u dopisu, “brojnim dokazima utvrdio da su šume i šumsko zemljište od opšteg interesa i da spadaju u državnu kategoriju”.

    Mandić traži da se Šumsko gazdinstvo “Birač” Vlasenica ispiše iz prava svojine Javnog preduzeća “Šume Srpske”.

  • Pašalić: Odluka Ustavnog suda BiH o šumama pravno neutemeljena

    Pašalić: Odluka Ustavnog suda BiH o šumama pravno neutemeljena

    Ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić izjavio je da je odluka Ustavnog suda BiH o vlasništvu nad šumama potpuno pravno neutemeljena, čisto politička čiji je krajnji cilj otimanje imovine Republike Srpske.
    “U principu nas to i ne iznenađuje, čak mislim da je ovo za status Republike Srpske dobro, to je još jedan argument da naprosto mi treba da krenemo svojim putem i da se vratimo izvornom Dejtonu, jer je ovaj sistem apsolutno neodrživ. Svakih nekoliko mjeseci imamo nešto slično i vidimo da se radi na slabljenju Republike Srpske”, rekao je Pašalić.

    On je naveo da je bila očekivana odluka Ustavnog suda BiH, koji je utvrdio da pojedine odredbe Zakona o šumama Republike Srpske nisu u skladu sa Ustavom BiH i to u dijelu u kojem se navodi da su šume vlasništvo Srpske, te da je to kontinuitet ranijih odluka ove pravosudne institucije.

    Pašalić je ponovio da će se o odluci preciznije izjasniti nakon detaljnog obrazloženja, ali da i dalje stoji pri stavu da je to čisto politička odluka.

    “BiH ne može da ima imovinu nad šumama. Da može da je ima, onda ne bi ni Federacija BiH imala svoj zakon o šumama, niti bi kantoni ili Distrikt Brčko donosili svoje zakone…”, rekao je Pašalić za ATV, podsjetivši da i FBiH i Distrikt i sedam kantona imaju svoj zakon o šumama, te da su šume svojina BiH, ne bi zakone ni oni donosili.

    On je naveo da se, prema obrazloženju koje je pročitao na veb stranici Ustavnog suda, koje je prilično šturo, i slušajući ono što je prezentovano na pres konferenciji, tumači da je potrebno da paralemnt BiH donese zakon o šumama pa da on definiše te svojinske odnose.

    “Ne znam zašto bi pralament BiH donosio takav zakon kada je jasno rečeno u Ustavu BiH da je to nadležnost entiteta i po meni je to sasvim suvišno i smatram da je krajnji cilj slabljenje pozicija Republike Srpske”, istakao je Pašalić.

    On je podsjetio da je ista situacija bila i sa zakonom o poljoprivrednom zemljištu, u kojem je osporen samo jedan član, Član 53 koji govori da je poljoprivredno zemljište svojina Srspke.

    Pašalić je naglasio da su u Ustavu BiH jasno pobrojane nadležnosti BiH – spoljna trgovina, monetarna politika, kontrola vazdušnog saobraćaja…

    “Jasno je rečeno da je sve ono što nije nabrojano u nadležnosti entiteta, a javna dobra, šume nisu nabrojane. Prema tome, potpuno je jasno da su one u nadležnost entiteta i ovi zakoni koji su doneseni u entitetima i kantonima to jasno potvrđuju”, rekao je Pašalić.

    On je naveo da je oko 52 odsto teritorije Republike Srpske pod šumama. “Minimalna vrijednost je više od 7.100.000.000 KM, ako ne govorimo o divljači, lovnom turizmu… To je samo vrijednost drvnih asortimenata”, rekao je Pašalić.

    On je naglasio da drvoprerađivači mogu biti mirni jer se apsolutno ništa u suštini neće promijeniti, ni kada je u pitanju gazdovanje šumama, jer to su javna preduzeća koja samo gazduju šumama, koje su u valsništvu Srpske.

    “Mogu biti mirni i ljudi iz javnih preduzeća, ali i drvoprerađivači i svi poslovni subjekti koji su na neki način vezani poslovno za šume”, zaključio je ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske Boris Pašalić.

  • Za navodnjavanje još 15 miliona maraka, problemi u “Šumama” nisu nastali preko noći

    Za navodnjavanje još 15 miliona maraka, problemi u “Šumama” nisu nastali preko noći

    Ovo jeste bila loša proizvodna godina za poljoprivredu, ali šteta od suše nije ni blizu proglašenja stanja elementarne nepogode kako to pojedinci žele da prikažu.

    Ovo u intervjuu za Srpskainfo kaže ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS Boris Pašalić.

    – Da bi bilo proglašeno stanje elementarne nepogode, između ostalog, zakon kaže da moraju biti ugroženi životi ljudi. To se posljednji put desilo u maju 2014. kada su bile poplave – objašnjava Pašalić.

    On navodi da je 2017. godine poslednji put bila suša u Republici Srpskoj i da sve stručne prognoze govore da ćemo u budućnosti imati sve više takvih godina, zbog čega se tome moramo prilagođavati.

    – To znači da se niko neće moći baviti poljoprivrednom proizvodnjom ako ne bude imao sistem za navodnjavanje. Zbog toga mi i sufinansiramo izgradnju sistema za navodnjavanje i u ovom trenutku imamo više od 60.000 hektara pod navodnjavanjem. Procjenjujemo da je moguće dovesti vodu na oko 200.000 hektara. Uložili smo do sada oko 50 miliona KM za navodnjavanje poljoprivrednih površina, a nedavno je na sjednici Vlade RS donesena odluka da se u naredne dvije godine izdvoji još 15 miliona KM iz budžeta – ističe Pašalić.

    Ko je najviše pogođen sušom?

    Procjene o šteti dobijamo od naših sedam terenskih kancelarija. Razlike su takve da su na jednom malom području u ravnici, gde je šljunkovito zemljište, štete od 80 odsto, a kilometar dalje nema nikakvih šteta. Uglavnom, proizvođači kukuruza su pretrpjeli najveću štetu, što je i logično. Ovom kulturom sijemo oko 130.000 hektara svake godine i to je naša najvažnija biljna kultura, a smanjenje prinosa očekujemo da se kreće od nula do 90 odsto na nekim parcelama gdje je pjeskovito zemljište, gdje je kasnije posijan kukuruz, gdje na vrijeme nije prihranjen. Proizvođači koji navodnjavaju kukuruz imaće prinos veći i od prosjeka, a navodnjava se oko 20 odsto površine. S druge strane, vinogradari očekuju sjajnu godinu. Ako imate obezbijeđeno navodnjavanje, a visoke temperature, to je garancija za dobar kvalitet vina i u Hercegovini su zadovoljni. Uglavnom, pouzdane podatke o šteti od suše znaćemo krajem septembra.

    Šta slijedi nakon toga? Poljoprivrednici očekuju pomoć.

    Poljoprivrednicima stalno pomažemo i nikad nismo bili gluvi na takve pojave. Ove godine smo iz Kompenzacionog fonda angažovali već nekih osam miliona KM, mimo Agrarnog budžeta. Šest miliona KM je namijenjeno za kapitalne investicije gdje svi proizvođači koji nešto ulažu na farmi dobiju 30 odsto od Vlade. Isplatili smo proizvođačima svinja dodatnih 45 KM po grlu, spremamo sličnu mjeru za tovljače junadi i za voćare. Uvijek reagujemo, ali se mora reći da ministarstvo ne refundira sredstva zbog šteta; to je naprosto pomoć proizvođačima. Odštetu isplaćuju osiguranja ako su poljoprivrednici osigurali proizvodnju. Ministarstvo svakome ko osigura svoju proizvodnju daje 50 odsto za osiguranje. Posljedica je da svake godine imamo sve više osiguranih površina. Kad su u pitanju suše, mraz, grad, poplave, teško možemo da reagujemo poslije, jer naprosto nemamo novca da podmirimo te štete. Moramo da djelujemo preventivno. Zato sa 30 odsto podržavamo svaki sistem za navodnjavanje koji se podigne, protivgradnu mrežu, te sistem protiv mraza. Uz ovu kombinaciju mjere gdje plaćamo 50 odsto osiguranja, to je sasvim dovoljno da proizvođači mogu da obezbijede proizvodnju koja uvijek zavisi i od vremenskih uslova. Dakle, ovo jeste problematična godina. Proizvođači će morati da nabave, prije svega, hranu za stoku negdje sa strane, jer nećemo imati dovoljno kukuruza i soje. Ali, ne može se reći da je ovo neka alarmantna situacija u kojoj treba da se donose posebne mjere. Razgovarao sam i s kolegama iz okruženja i niko nije donosio neke posebne mjere.

    Koliko će suša uticati na povećanje uvoza hrane?

    Vjerovatno hoće kad je u pitanju uvoz stočne hrane. Kad je u pitanju hrana za ljude, ne mora nužno da znači. Mi, nažalost, dosta hrane uvozimo i u regularnim okolnostima. U proizvodnom suficitu smo sa mlijekom, ribom, jagnjećim mesom, jabukama, kruškama, krastavcem, piletinom, sa nekih 80 odsto podmirujemo potrebe u svinjskom mesu, ali sve te proizvode i uvozimo. Tako je u tržišnoj ekonomiji. Teško je prognozirati šta će da se desi. Recimo, prošle godine smo ostali zatečeni time da smo imali jako visoke prinose i kvalitet kukuruza, a cijena mu naglo skočila. Obično kad nečega imate puno, cijena mu pada. To je neki globalni poremećaj sa berzanskom robom. Ovih dana se puno priča o narušenom tržištu generalno; lanci snabdijevanja u svijetu su prekinuti jer su neke kineske luke zbog jednog zaraženog bile zatvorene mjesec dana.

    Zbog čega cijene hrane rastu konstantno u posljednje vrijeme?

    To se dešava u cijelom svijetu. Vidim da su zabrinuti i u FAO, Organizaciji za hranu i poljoprivredu pri UN. Generalno, imamo rast cijena svih prehrambenih artikala. Pratimo cijene na pet berzi hrane – Čikago, Mineapolis, Pariz, Budimpešta i Novi Sad, i ono što se dešava kod njih sa cijenama reflektuje se i kod nas. Uopšte ne postoje naznake kada će se zaustaviti rast cijena hrane. Mislim da to ima veze s prekinutim lancima isporuke snabdijevanja. Cijena brodskog, kontejnerskog transporta je u posljednjih godina dana porasla sedam puta.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
    Može li Republika Srpska prestati da bude toliko ovisna o uvozu hrane?

    Ministarstvo upravo sprema novi strateški plan koji će biti usvojen na Vladi. Organska proizvodnja jeste naše opredjeljenje i to se nalazi u ekspozeu premijera. Svake godine rastu premije za organsku proizvodnju od kad je ova Vlada formirana i sada je oko 600 KM po hektaru ili po grlu. To je značajna podrška, a rezultat je da se broj proizvođača koji je ušao u proces sertifikacije značajno povećao. Imamo dovoljno zemljišta koje nije opterećeno pesticidima i gdje se kroz male intervencije može gajiti organska hrana i to pokušavamo da uradimo. Dakle, raste broj organskih proizvođača, raste izvoz, mi imamo i Zakon o organskoj proizvodnji, imamo sertifikacionu kuću, svoj znak koji smo definisali i sad radimo na tome da Srbija prizna naš sertifikat, a mi njihove. Veoma bitno je to da ove godine prvi put u RS organizujemo sajam organskih proizvoda pod nazivom Biofest, u Banjaluci, krajem septembra. Srpska može da proizvodi značajne količine hrane za svoje potrebe i mi to i podržavamo. Djeluje da je situacija teška, ali svi parametri govore da nama poljoprivredna proizvodnja raste iz godine u godinu.

    Da li to znači da raste i broj proizvođača?

    Dešava se suprotno. Smanjuje se broj poljoprivrednih gazdinstava, ali ti koji ostaju se specijalizuju. To je proces koji su prošle sve zemlje. U Francuskoj se samo dva odsto stanovništva bavi poljoprivrednom proizvodnjom, a oni hrane 20 odsto EU. Znači, taj trend smanjenja poljoprivrednih gazdinstava je tipičan i za EU. I kod nas imamo manje gazdinstava, ali oni koji ostaju se u stvari ukrupnjavaju. Nabavljaju bolju mehanizaciju, imaju više muznih krava ili tovnih životinja, ukrupnjavaju zemljište. Evo i primjer. Kad je rađena stara strategija, prije pet-šest godina, prosječan posjed poljoprivrednog gazdinstva u RS je bio oko 4, a sada je 6,5 hektara. Oni koji odlaze sa sela prodaju zemljište, a kupuju ih oni koji ostaju. Dakle, ne možemo govoriti da se ljudi vraćaju na selo i da raste broj proizvođača, već se oni koji ostaju specijalizuju i zato nam raste proizvodnja. Najbolji primjer je mlijeko. Unazad nekoliko godina nama je otkup porastao oko 20 miliona, a ove godine isto očekujemo rast u odnosu na prošlu godinu. Uprkos tome što smo prije tri godine smanjili premiju za mlijeko sa 30 na 25 feninga po litru. Određenim mjerama podstičemo proizvođače da što više razmišljaju i rade na konkurentnosti svojih proizvoda. Najbolji primer su kapitalne investicije. Bilo je dosta otpora prema toj mjeri.

    Zbog čega?

    U posljednje tri godine smo svim proizvođačima koji su u nešto investirali na farmi, bilo da su napravili staju, nabavili nove junice, kupili nove priključke, traktor… obezbijedili 30 odsto povrata. Ranije je to bilo tako što se formira neka rang lista, jedni prođu, drugi ne prođu, pa se interveniše i zovu da se ubaci nečiji stric, tetak, jer je on u SNSD, SDS i slično. Ljudi su računali na povrat, zadužili se da uzmu neku mehanizaciju, a ne prođu na konkursu. Zato smo rekli da mora biti 30 odsto i da svi moraju da dobiju. Tako smo u posljednje tri godine proizvođačima sa 30 odsto pomogli da nabave 432 traktora i 2.294 traktorskih priključaka. Svaki taj novi traktor znači manju potrošnju goriva i manje umora. To su nove klimatizovane mašine kojima se smanjuju troškovi proizvodnje. Najbolje uložen novac, što se nas tiče, je u nove investicije, u farme. Tako imamo zaista dobrih proizvođača koji prave proizvode vrhunskog kvaliteta, pariraju proizvodima iz Francuske, Švajcarske, Austrije… Ne kažem da je stanje u poljoprivredi bajno, ali svi statistički podaci govore da imamo rast.

    Nakon posljednje tematske sjednice o stanju u “Šumama RS” rekli ste da ste dobili odriješene ruke da u imenovanjima rukovodilaca prioritet imaju stručnjaci, a ne partijski kadrovi. Od koga ste dobili odriješene ruke?

    Od Vlade. Ministri su zapravo članovi skupštine javnog preduzeća. “Šume RS” imaju NO i Vladu, koja je skupština tog preduzeća. Poznato je da je Vlada koaliciona, imamo pet-šest političkih subjekata. Naravno da je pitanje šefova šumskih gazdinstava bilo tema političkog potkusurivanja i vidjeli smo da se u svemu tome u drugi plan stavlja stručnost. Imali smo problema s nekim rukovodiocima, posebno tamo gdje imate loš rezultat, a jedan ignorantski stav prema upravi i Ministarstvu. Neki direktori ŠG su izvještaje podnosili svojim partijskim šefovima, a ne generalnom direktoru i ministru. Nismo više mogli to da tolerišemo i tražio sam hitnu sjednicu Vlade. Tada smo donijeli odluku o smjeni svih koji posluju negativno i da postavljamo struku. Sve aktuelne rukovodioce ŠG imenovali su Ministarstvo i uprava “Šuma RS”, a ne neka politička partija.

    Kakvi su njihovi rezultati?

    Svih deset su inženjeri šumarstva, za razliku od nekih ranijih koji nisu imali dodira sa šumarstvom. Njih devet je već napravilo pomake, dakle u veoma kratkom roku, dok jedan, iz Kalinovika, nije napravo pomaka i to ne svojom krivicom već zbog nekih problema sa izvođačima radova, teškog terena. On je čak putovao na posao u Kalinovik, ali nije mogao da savlada te prepreke. Ovih dana ćemo postaviti drugog inžinjera iz Kalinovika s kojim sam već razgovarao. Dakle, pokazali smo da se stanje može popraviti i za kratko vrijeme. Samo moramo biti svjesni da problemi u šumama, od kojih ne treba bježati niti ih skrivati, nisu nastali preko noći. Postoje od kada postoji i Srpska. Recimo, u ŠG “Borja” ne možemo da saniramo stanje ni u naredne dvije godine zbog čega sigurno rezultat na kraju godine neće biti pozitivan, ali se vidi napredak. Kola više ne idu nizbrdo, zaustavljaju se, vraćaju se u normalu. Bitno je zadržimo taj kurs, da na ključnim mjestima postavljamo stručne ljude koji znaju da rade svoj posao i koji odgovaraju upravi “Šuma”, a ne lokalnim moćnicima.

    Zbog čega su račune podnosili lokalnim moćnicima?

    To je naš usud. Ima toliko političkih faktora, često političko potkusurivanje, gdje se zbog nekih koalicija traže mjesta u nekim javnim preduzećima. Nema ništa sporno u tome ako politička partija ima dobar kadar, a mi smo imali situaciju da je na prvom mjestu bila politička lojalnost, pa tek onda sposobnost. Zato jednostavno ne možete da objasnite nekom normalnom čovjeku da RS, čijih je 52 odsto teritorije pokriveno šumom, je preduzeće koje je na ivici likvidnosti. To se zaista ne može objasniti.

    FOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJAFOTO: GORAN ŠURLAN/RAS SRBIJA
    Zašto je korito rijeke Bosne u Doboju neprepoznatljivo?

    Veoma dobro sam upoznat sa tom situacijom. Čim sam dobio akt od jedne NVO, ovdje u ministarstvu smo se okupili direktor policije, direktor Inspektorata, direktor Voda Srpske i ja, te smo se se dogovorili šta da radimo. Tu nije toliko problem u koritu rijeke, koliko okolo. Mi smo kroz nove pravilnike eksploataciju šljunka dobro uredili i tu nema mnogo problema. Ima još pokoja divlja firma koja nelegalno vadi šljunak, ali to rješavamo u saradnji s policijom i inspekcijom. U Doboju je problem s poljoprivrednim zemljištem uz rijeku Bosnu i tu je problem eskalirao u posljednjih godinu dana. Firme koje imaju separacije riječnog šljunka su kupile od lokalnog stanovništva poljoprivredno zemljište, upisali se kao vlasnici, sklonili humusni sloj i iskopali šljunak. Kad dođe inspekcija, kažu da je njihova zemlja. Međutim, to tako ne može. Zakon je jasno rekao da se poljoprivredno zemljište mora prvo pretvoriti u građevinsko ako se nešto na njemu želi graditi i raditi. I mi smo bili iznenađeni razmjerama toga u Doboju, jer se to ne vidi sa glavnih puteva, već kad se dođe na lokaciju ili iz ptičje perspektive. Angažovali smo inspekciju i MUP. Nije bilo pošteđenih. Urađeno je nekoliko stotina kontrola. Na osnovu toga, u budžet očekujem prihod od oko 1,1 miliona KM od uplata taksi zbog pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište, te raznih kazni. Takođe, naloženo je vraćanje u prvobitno stanje tog zemljišta. Međutim, na nekim pozicijama su izvađene ogromne količine materijala i neće ih biti moguće vratiti u prvobitno stanje.

    Po zakonu, postoji jasna procedura i vraćanje u prvobitno stanje.

    Neki tvrde da nisu znali za to, neki su pravili probleme, pa je intervenisala policija. Neki su nas zvali da ih zaobiđemo, mi naravno nismo prihvatili. Ono što nas brine je da nam se tako nešto može dogoditi u Semberiji, jer nema dovoljno materijala u Drini da se podmire potrebe koliko će biti kada bude gradnja auto-puta.