Oznaka: Bjelorusija

  • Lukašenko negirao umiješanost u ubistvo bjeloruskog aktiviste u Ukrajini: On je za nas nebitan

    Lukašenko negirao umiješanost u ubistvo bjeloruskog aktiviste u Ukrajini: On je za nas nebitan

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko organizovao je danas veliko druženje s medijima gdje je odgovarao na brojna pitanja bjeloruskih i stranih novinara u ovoj državi.

    Između ostalog, novinari su se dotakli i teme Vitalija Shishova, bjeloruskog aktiviste koji je pronađen mrtav u parku u glavnom gradu Ukrajine Kijevu. Na pitanje novinara o tome da li je Bjelorusija umiješana u njegovu smrt, Lukašenko je rekao kako je ogorčen optužbama Ukrajine, bjeloruske opozicije, ali i zapadnih zemalja.
    “Slušajte, ko je Shishov? Ko je on za mene i za Bjelorusiju? Ja sam predsjednik pa ga možda i ne poznajem, ali siguran sam da u ovoj dvorani postoje samo tri ili četiri osobe koje ga znaju. Pa on za nas nije bitan. Koji luđak bi otišao iz Bjelorusije, ubio Shishova i objesio ga za drvo? To su gluposti”, rekao je Lukašenko.


    Poručio je kako je Shishov, dok se nalazio u Ukrajini, imao podršku specijalnih službi ove države.

    “Bio je na ukrajinskoj teritoriji. Objesio se na ukrajinskoj teritoriji. Molimo vas da istražite slučaj i da nam date odgovor o tome ko je objesio ili zašto se objesio bjeloruski državljanin u Kijevu”, poručio je bjeloruski predsjednik.

    O mogućoj integraciji sa Rusijom

    Tokom razgovora, Lukašenko se dotakao brojnih tema o odnosima sa Rusijom i drugim susjednim državama. Novinari su bjeloruskog predsjednika pitali i da li razmišlja o eventualnoj integraciji Bjelorusije sa Rusijom te kakve bi posljedice ovaj potez mogao imati.

    “Kada govorimo o integraciji, moramo jasno shvatiti da to znači integraciju bez gubitka državnosti i suvereniteta. Predsjednik Putin to razumije. Nikada nismo bili protiv bliske saradnje, ali nas i Rusija drži na distanci”, rekao je Lukašenko te je poručio kako dvije zemlje prije svega trebaju sarađivati na tome da postignu jedinstvenu ekonomsku zonu.


    Osvrnuo se i na saradnju s Rusijom u drugim segmentima te je istakao kako Zapad ne može utjecati na politiku Bjelorusije sve dok ona ima čvrst vojno-politički savez sa Rusijom.

    “Oni nas ne mogu pobijediti. Nikada.Imamo čvrst vojno-politički savez sa Rusijom i tu se ne povlačimo ni centimetar. S Rusijom oko toga nemamo čak niti jednog spora”, ističe Lukašenko.

    Na kraju, Lukašenko je govorio i o mogućem odlasku s predsjedničke funkcije.

    “Nema potrebe o tome nagađati. Koga god da bjeloruski narod izabere, on će biti predsjednik. Prirodno je da ovo nije vječna pozicija. Ovih dana neki su se ljudi među nama iskristalizirali i ispostavilo se da imamo 15-20 osoba koje mogu postati predsjednici države u budućnosti”, zaključio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

  • Bjelorusija i Rusija organizuju vojnu vježbu u kojoj će učestvovati više od 12 hiljada vojnika

    Bjelorusija i Rusija organizuju vojnu vježbu u kojoj će učestvovati više od 12 hiljada vojnika

    Oko 12.800 vojnika učestvovat će u velikoj zajedničkoj vojnoj vježbi Bjelorusije i Rusije koja će se od 10. do 16. septembra održavati pod nazivom “Zapad-2021”, potvrdio je za TASS zamjenik bjeloruskog ministra odbrane Viktor Gulevič.

    Prema informacijama koje je s javnošću podijelio Gulevič, vježba bi trebala obuhvatati vojnike Bjelorusije, Rusije, ali i Kazahstana koji će učestvovati u vježbama kao članica ODKB-a (Organizacija Ugovora o kolektivnoj sigurnosti op.a.). Inače, članovi ove organizacije pored Bjelorusije, Rusije i Kazahstana su još i Armenija, Tadžikistan te Kirgistan.

    “Vježba će uključivati do 50 kazahstanskih vojnika te 2.500 članova ruske vojske. Ukupno, oko 12.800 vojnika sudjelovat će u vježbama na teritoriji Republike Bjelorusije”, rekao je Gulevič.

    Vježba “Zapad-2021” uključivat će oko 350 jedinica uključujući 140 tenkova, oko 110 artiljerijskih sistema i više raketnih bacača te preko 30 aviona i helikoptera, potvrđeno je iz bjeloruskog ministarstva odbrane.

    Povodom vježbi oglasio se i prvi čovjek ruskog ministarstva odbrane Sergej Shoigu. Kako je naglasio ministar, zajedničke vježbe Rusije i Bjelorusije imaju prvenstveno odbrambenu svrhu i testiranje spremnosti vojske na zapadnim granicama.

    “Vježbe su odbrambene prirode i imaju cilj pružiti sigurnost duž zapadnih granica. Rusija planira masovno raspoređivanje borbenih aviona tokom trajanja vježbe”, rekao je Shoigu.

    Bjelorusija je krajem 2020. godine službeno obavijestila članice ODKB-a o predstojećim zajedničkim strateškim vježbama.

    “Poslali smo i pozive predstavnicima vojnog i diplomatskog kora stranih država čije se ambasade nalaze u Bjelorusiji da prisustvuju vježbama. Osim toga, predstavnici medija dobit će akreditaciju za posmatranje aktive faze vježbi”, rekao je Gulevič.

    Nakon završetka vježbi, Gulevič je naglasio kako će osoblje, naoružanje, vojna i specijalna oprema vojske Rusije i Kazahstana biti vraćena u svoje stalne baze do 30. septembra ove godine.

  • Putin i Lukašenko naredili ministrima da skuju plan protiv zapadnih sankcija

    Putin i Lukašenko naredili ministrima da skuju plan protiv zapadnih sankcija

    Ruski predsjednik Vladimir Putin i njegov bjeloruski kolega Aleksandar Lukašenko dali su zadatak kabinetima ministara svojih zemalja da izrade zajednički plan za suprotstavljanje zapadnim sankcijama, saopštila je danas šefica pres službe bjeloruskog predsjednika Natalija Eismont.

    Dvojica lidera održala su razgovore juče u Sankt Peterburgu, prenosi ruska agencija TASS.

    “Vlade su dobile zadatak da odobre i precizno razviju zajednički plan za suprotstavljanje sankcijama”, rekla je ona u intervjuu za TV kanal “Mir”.

    Prema riječima portparolke, predsjednici su se takođe dotakli teme uklanjanja preostalih prepreka u isporukama bjeloruskih proizvoda, uključujući i u sferi javnih nabavki.

  • Srbija podržala mjere EU protiv Bjelorusije

    Srbija podržala mjere EU protiv Bjelorusije

    Evropska unija pozdravila je odluku Srbije da se pridruži restriktivnim mjerama koje se odnose na zabranu preleta vazdušnog prostora i pristupa evropskim aerodromima za bjeloruske aviokompanije.

    Odluka o ovim restriktivnim mjerama EU donijeta je 4. juna kao odgovor na prinudno spuštanje putničkog aviona na aerodrom u Minsku i hapšenje dvoje putnika.

    Pored Srbije, ovim sankcijama EU pridružile su se i Albanija, Sjeverena Makedonija, Crna Gora, Lihtenštajn, Island i Norveška.

    EU uvela nove sankcije
    Ministri spoljnih poslova EU proširili su danas odluku o sankcionisanju 78 bjeloruskih pojedinaca i 8 entiteta zbog, kako se navodi, ozbiljnih kršenja ljudskih prava u Bjelorusiji i nasilne represije nad civilnim društvom, demokratskom opozicijom i novinarima.

    U saopštenju Savjeta EU navodi se da je sedam pojedinaca i jedan entitet, koji su predmet ove nove liste restriktivnih mjera, sankcionisano u vezi sa prisilnim i nezakonitim slijetanjem leta kompanije “Ryanair” u Minsku, Bjelorusija, 23. maja 2021. godine i zadržavanjem bjeloruskih vlasti novinar Roman Protasevič i Sofija Sapega.

    Među sankcionisanima je i nekoliko istaknutih poslovnih ličnosti koje podržavaju i imaju koristi od Lukašenkovog režima.

    Restriktivne mjere EU prema Belorusiji sada se primjenjuju na ukupno 166 osoba i 15 entiteta.

    Oni koji su imenovani podliježu zamrzavanju imovine, a građanima i kompanijama EU zabranjeno je stavljanje sredstava na raspolaganje onima koji su navedeni.

    Fizička lica dodatno podležu zabrani putovanja koja im onemogućava ulazak ili tranzit preko teritorija EU.

    U Briselu naglašavaju da je cilj ovih sankcija pritisak na bjelorusko političko rukovodstvo da pokrene istinski i inkluzivan nacionalni dijalog sa širim društvom i da izbjegne dalju represiju.