VRBAS Media

Oznaka: Bjelorusija

  • Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Lukašenko: Zapad želi da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine

    Za Zapad je važno da u krvi uguši slovensko bratstvo Rusije i Ukrajine, izjavio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

    On je u godišnjem obraćanju naciji rekao da je Ukrajina “podvrgnuta trgovini iza kulisa”, da se uvlači u sukob i priprema za agresiju.

    “Jačanje tenzija na jugu podiže najveći alarm. Ukrajina postaje predmet trgovine iza kulisa”, istakao je Lukašenko.

    Prema njegovim riječima, Ukrajina se gura u plamen sukoba, psihički se slama i namjerno priprema za agresiju dok se formiraju neprijateljska osjećanja usmjerena ka bratskim narodima, uključujući Bjeloruse.

    Lukašenko je naglasio da je situacija u Kazahstanu, gdje su ranije izbili neredi, pokazala da meta nije samo slovensko već i centralnoazijsko bratstvo.

    Bjeloruski lider naveo je da je očigledno je da će Zapad, sa ciljem slabljenja Rusije, nastaviti sa taktikom ometanja postsovjetskog mira, javio je TASS.

    “Moramo li, s obzirom na situaciju, reagovati i ojačati naše odbrambene kapacitete? Odgovor je očigledan: ‘Avaj, ako želite mir, pripremite se za rat!'”, napomenuo je Lukašenko.

    Govoreći o bezbjednosnoj situaciji na granici Saveza Rusije i Bjelorusije, Lukašenko je podsjetio da američki strateški bombarderi svakog dana vrše više od 30 letova u tom području.

    Predsjednik Bjelorusije skrenuo je pažnju i na priče susjednih zemalja o razmještanju nuklearnog naoružanja, kao i na to da zapadni susjedi Bjelorusije – Poljska i Rumunija – aktivno prate kurs politike Vašingtona.

    Lukašenko je dodao da Bjelorusija strogo odbija rat, jer bi u slučaju izbijanja oružanih sukoba sve strane bile na gubitku.

  • Nastavlja se raspoređivanje vojnih trupa u Bjelorusiji: Stižu ruski borbeni avioni s istoka

    Nastavlja se raspoređivanje vojnih trupa u Bjelorusiji: Stižu ruski borbeni avioni s istoka

    Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je kako je u jutarnjim satima u Bjelorusiju sletjelo 12 višenamjenskih aviona lovaca Su-35S, koji bi trebali biti uključeni u zajedničke vježbe Bjelorusije i Rusije zakazane za februar ove godine.

    Prema informacijama ruskih vojnih službi, ukupno 12 borbenih aviona poletjelo je sinoć iz područja Istočnog vojnog okruga Rusije, tačnije s područja regije Habarovsk, što predstavlja jedno od najudaljenijih područja Rusije.

    “Posade lovaca poletjele su s aerodroma u Habarovsku i do Bjelorusije su prešle udaljenost od oko 8 hiljada kilometara. Rute leta pažljivo je razrađivalo naše osoblje uzimajući u obzir sve uslove na putu”, saopćeno je iz Ministarstva odbrane Rusije.

    Iako su ruski i bjeloruski zvaničnici već nekoliko puta najavljivali kako je vojna vježba “Saveznička odlučnost” koja će se održati u februaru isključivo defanzivne prirode, mnogi ističu kako Rusija prvi put šalje veći broj trupa s dalekog istoka države na područje Bjelorusije, što je jasan pokazatelj da ove vježbe poprimaju i znatno veću dimenziju.

    U proteklih nekoliko dana Rusija je na područje Bjelorusije poslala znatan broj vojnika, ali i protivraketne sisteme S-400, koji će biti raspoređeni na četiri poligona na kojima će se održavati vježbe.

    Pored četiri poligona, vježbe u Bjelorusiji održaće se i na pet aerodroma, od kojih se dva nalaze u blizini ukrajinske granice.

    Prema ranijem saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, zajednička vježba “Saveznička odlučnost” održat će se od 10. do 20. februara u dvije faze. Do 9. februara Rusija i Bjelorusija imaju za cilj prebaciti veliki broj trupa na poligone i aerodrome, nakon čega će se provjeravati spremnost i sposobnost snaga za zaštitu i odbranu državnih i vojnih objekata.

    Ključni dio vježbe održat će se od 10. februara, kada će se vojne trupe Bjelorusije i Rusije baviti pitanjima suzbijanja vanjske agresije i terorizma.

    “Tokom vježbi biće preduzete mjere na jačanju zaštite državne granice radi sprečavanja naoružanih grupa militanata, blokiranja kanala za isporuku oružja i municije, kao i traženja i uništavanja ilegalnih oružanih formacija”, saopćeno je ranije iz Ministarstva odbrane Bjelorusije.

  • Lukašenko: Rusija i Bjelorusija ne podstiču sukob s Ukrajinom, ali moramo biti spremni na sve

    Lukašenko: Rusija i Bjelorusija ne podstiču sukob s Ukrajinom, ali moramo biti spremni na sve

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je kako ova država treba formirati radnu grupu koja će raditi na zaštiti južnih dijelova države, tačnije prostora koji graniči s Ukrajinom.

    Lukašenko je naglasio kako je situacija na bjelorusko-ukrajinskoj granici znatno teža nego što je to slučaj na granici s Poljskom te da zbog toga Minsk mora poduzeti posebne mjere.

    “Na naše veliko žaljenje, naši odnosi s Ukrajinom nisu laki. Mi tamo moramo u kratkom roku uspostaviti odgovarajuću radnu grupu za zaštitu skoro 1.500 kilometara granice s Ukrajinom, što je ogromno prostranstvo. Ovo je posao koji smo davno planirali, ali se on poklopio s vježbama koje smo održali s Rusijom tokom prošle godine”, rekao je Lukašenko za državnu novinsku agenciju.

    On je također objasnio kako su bjeloruske snage osujetile pokušaje krijumčarenja oružja na bjelorusko-ruskoj granici.

    “Dobro je što smo uhapsili ove lopove. Šta ako to nismo uspjeli uraditi?”, ističe predsjednik Bjelorusije.

    Nakon toga on se osvrnuo i na zajedničke vježbe Rusije i Bjelorusije, koje će se održati u februaru 2022. godine, te je pojasnio kako Bjelorusija održavanjem vježbi ne nastoji eskalirati situaciju s Ukrajinom.

    “Nemojte misliti da mi podstičemo sukobe. Međutim, ako se to dogodi, onda moramo biti spremni na sve. Vojna vježba je više potrebna nama nego Rusiji. Kao rezultat ovih vježbi, vidjet ćemo na koje ćemo se vojne jedinice fokusirati u budućnosti. To nisu nelegalne vježbe”, objašnjava bjeloruski lider.

    Na kraju, Lukašenko je objasnio kako vojnim vježbama Minsk i Moskva demonstriraju svoju snagu.

    “Potencijalni protivnik mora vidjeti da nismo sami i da ćemo se braniti zajedno ukoliko to bude potrebno”, zaključio je predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko.

  • Lukašenko: SAD guraju Bjelorusiju u rat

    Lukašenko: SAD guraju Bjelorusiju u rat

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da Bjelorusiji nije potreban rat, ali da je na to guraju Amerikanci sami, ali i preko Poljske i Letonije.

    “Donosili smo bezbjednost regionu. Uvijek smo bili cijenjeni zbog toga”, rekao je Lukašenko, prenosi RIA Novosti.

    On je postavio pitanje zašto Bjelorusiju predstavljaju kao “agresora” i ocijenio da pokušaji pritiska i prijetnji iz Sjedinjenih Država pokazuju “mentorski ton” Vašingtona prema Minsku.

    “Bukvalno prije jednog dana skrenuta mi je pažnja na prijeteći stav američkog Stejt departmenta. Došli su kod naših diplomata u Njujork i zaprijetili nam: Ako dozvolite to Putinu i Rusiji, onda ćemo uvesti sankcije. Ako vratite nuklearno oružje Bjelorusiju, biće ovo i ono”, rekao je Lukašenko.

    Odnosi Bjelorusije i zapadnih zemalja naglo su se pogoršali nakon predsjedničkih izbora u Bjelorusiji u avgustu 2020. godine, na kojima je, prema podacima CIK-a, Lukašenko osvojio 80,1 odsto glasova.

    U Bjelorusiji su potom održani masovni protesti opozicije, a vlasti su više puta izjavljivale da se protesti u zemlji koordiniraju iz inostranstva. Lukašenko je optužio Zapad za direktno miješanje u unutrašnje stvari Bjelorusije.

  • “Ako Rusija propadne – samljeće nas”

    “Ako Rusija propadne – samljeće nas”

    Aleksandar Lukašenko smatra da je situacija u Kazahstanu pokušaj napada na postsovjetske zemlje koje se graniče sa Rusijom, kako bi se “Rusija udavila u krvi”.

    “Potrebno im je da udave Rusiju u krvi. Još jednom ponavljam: Ako Rusija propadne, nećemo ni primetiti gde ćemo završiti. Jednostavno će nas pregaziti. Kako ja govorim – samljeće nas kao među mlinskim kamenjem i ispljunuti”, rekao je Lukašenko, prenosi agencija RIA Novosti pozivajući se na Sputnjik Belorusija.

    On smatra da slanje kontingenta ODKB-a djeluje, kako je rekao, “otrežnjujuće” na organizatore i učesnike protesta u Kazahstanu.

    U Kazahstanu od 2. januara, nakon poskupljenja goriva, traju protesti koji su prerasli u sukobe sa snagama reda i u kojima je povređeno oko hiljadu ljudi, a nekoliko desetina njih je ubijeno.

    Bjelorusija je poslala snage u Kazahstan u okviru misije ODKB.

  • Desetine poginulih, 1.000 ranjenih; Rusi i Bjelorusi poslali vojsku

    Desetine poginulih, 1.000 ranjenih; Rusi i Bjelorusi poslali vojsku

    Nemiri u Kazahstanu se nastavljaju. Rusija je poslala svoje vojnike.

    Policija je saopštila sa su zgrade administracije i policije u Alma Ati bile meta napada i da je došlo do razmene vatre između napadača i pripadnika snaga bezbednosti i vojske.

    Više desetina napadača je likvidirano a njihov identitet se utvrđuje.Vojska je u toku noći izašla na ulicu i preduzela operaciju protiv svih onih koji su pljačkali po gradu i uništavali imovinu.

    Naoružani ljudi opkolili dve bolnice u Almatiju
    Naoružani ljudi opkolili su dve velike bolnice u Almatiju, ne puštajući pacijente i lekare da ulaze, javila je državna TV.

    Navodi se da naoružani ljudi ne dozvoljavaju pacijentima, lekarima i medicinskom osoblju da uđu u bolnice, čime ugrožavaju živote i zdravlje građana, prenosi RIA Novosti. Prethodno je policija saopštila da su noćas demonstranti pokušali upad u zgradu policije u Almatiju i da je desetine njih, kako je navedeno, “likvidirano”.

  • Lukašenko odlazi?

    Lukašenko odlazi?

    U Bjelorusiji je objavljen nacrt amandmana na Ustav pred referendum o ustavnim izmenama koji je planiran za drugu polovinu februara 2022. godine.

    Referendum o izmenama Ustava bi trebalo da bude održan najkasnije februara 2022. godine, pre toga će biti održana javna rasprava.

    U dokumentu se, između ostalog, navodi:

    • isključuje se vojna agresija sa teritorije Belorusije protiv drugih država;
    • zabranjuje se stranim državljanima i organizacijama da finansiraju izbore;
    • jedna osoba može biti predsednik države najviše dva mandata;
    • ograničenje o broju predsedničkih mandata stupa na snagu nakon stupanja na dužnost ponovo izabranog predsednika;
    • uvodi se Beloruska narodna skupština kao vrhovni organ narodne vlasti;
    • predsednika može da smeni Beloruska narodna skupština u slučaju sistematskog ili grubog kršenja Ustava ili izdaje države, ili drugog krivičnog dela (predsednik može biti smenjen sa funkcije odlukom parlamenta samo u slučaju bolesti);
    • predsednik može da proglasi vanrednu situaciju u slučaju pobune, masovnih ili drugih nereda (sada je to moguće u slučaju prirodne katastrofe, a takođe u slučaju nereda koje prati nasilje ili postoji pretnja nasiljem, što dovodi do opasnosti po život i zdravlje ljudi, teritorijalne celovitosti i postojanja države);
    • predsednik, koji više nije na toj dužnosti, ne može da odgovara za odluke koje je doneo tokom njegovog mandata;
    • u slučaju da predsednik umre nakon atentata ili usled terorističkog napada, vojne agresije ili drugih nasilnih akcija, onda se uvodi vanredna situacija ili ratno stanje, a državni organi deluju u skladu sa odlukama Saveta bezbednosti. Predsedavajući Savetom bezbednosti će u tom slučaju biti predsedavajući Savetom republike (sada, ako predsednik ne može da ispunjava svoje obaveze, njega menja premijer);
    • osoba koja više nije na mestu predsednika može postati doživotni senator.

    U novembru je predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko izjavio da je opozicija koja se nalazila van zemlje pripremila novi plan destabilizacije koji je povezan sa ustavnim promenama.

    U decembru je načelnik Glavne uprave za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije (GUBOPiK) Ministarstva unutrašnjih poslova Belorusije Vjačeslav Orlovski rekao da nema preduslova za masovne proteste u vezi sa predstojećim referendumom, ali se ne mogu isključiti pojedinačne akcije.

    Podsetimo, Lukašenko je 16. marta potpisao Ukaz o formiranju Ustavne komisije koja se bavi ustavnim izmenama. Komisija ima 36 članova. Ona je iznela šefu beloruske države svoje predloge ali Lukašenko je krajem jula vratio nacrt na doradu. Krajem avgusta Komisija uputila predsedniku dorađenu, konačnu verziju predloga izmena Ustava.

    Lukašenko je ranije obećao da će podneti ostavku nakon usvajanja amandmana na Ustav.

    Komisija za pripremu dopuna već je počela rad, preneo je Sputnjik.

  • Igraju se ping – pong sa živim ljudima; UN: Ovo je užasna situacija

    Igraju se ping – pong sa živim ljudima; UN: Ovo je užasna situacija

    Bjelorusija i Poljska guraju izbeglice napred-nazad preko granica i dostavljaju im malo hrane, čiste vode ili sklonište od zime, saopšteno je iz UN.

    Kancelarije UN za ljudska prava je zato hitno pozvala obe zemlje se pozivaju da se “pozabave ovom užasnom situacijom”.

    Izbeglice koje je tim UN za ljudska prava intervjuisao tokom posete Poljskoj u periodu od 29. novembra do 3. decembra tvrde da su bili izloženi nasilju ili pretnjama u Belorusiji i da su bili gladni i promrzli, potvrdio je portparol kancelarije UN za ljudska prava, prenosi Rojters.

    “Intervjuisani su opisali strašne uslove s obe strane granice, sa ograničenim ili nikakvim pristupom hrani, čistoj vodi i skloništu od niskih zimskih temperatura”, izjavila je predstavnica UNHCR Elizabet Trosel.

    Prema njenim rečima većina je potvrdila da su ih, dok su bili u Belorusiji, tukle ili im pretile tamošnje snage bezbednosti, zahtevajući novac za hranu i vodu i terajući ih da predju preko granice.

    Bjeloruski i poljski zvaničnici nisu za sada odgovorili na pitanja izveštača Rojtersa povodom ovih tvrdnji.

  • Nove tenzije na istoku: Bjelorusija spremna postaviti nuklearno oružje na svojoj teritoriji

    Nove tenzije na istoku: Bjelorusija spremna postaviti nuklearno oružje na svojoj teritoriji

    Ministar vanjskih poslova Bjelorusije Vladimir Makei izjavio je kako je Bjelorusija spremna, uslijed novog zaoštravanja odnosa s NATO savezom, postaviti nuklearno naouružanje na teritoriji države kako bi spriječila eventualna NATO djelovanja.

    On je naglasio kako su odnosi između Rusije i Bjelorusije s jedne, te NATO saveza s druge strane narušeni, te da zbog toga Rusija i Bjelorusija razmišljaju o brojnim opcijama, uključujući i nuklearno naoružanje.

    “Ono što je predsjednik Lukašenko već ranije najavio, razmatramo mogućnost raspoređivanja nuklearnog oružja na bjeloruskoj teritoriji kao jedan od mogućih odgovora na akcije NATO saveza na teritoriji Poljske”, rekao je Makei.

    Nešto ranije, o raspoređivanju nuklearnog naoružanja govorio je i Aleksandar Lukašenko koji je u intervjuu izjavio da će pozvati ruskog predsjednika Putinada pošalje u Bjelorusiju nuklearno oružje koje je povučeno nakon raspada Sovjetskog Saveza.

    “Ponudio bih Putinu da vrati to oružje na bjelorusku teritoriju”, rekao je Lukašenko.

    Tokom subote, Rusija je na prostor Bjelorusije poslala dva bombardera Tu – 22M3 koji imaju kapacitet nošenja nuklearnog oružja.


    Kako je saopćeno, patroliranje ruskih bombardera na bjeloruskoj teritoriji imalo je za cilj naglašavanje bliskih veza između saveznika usred tenzija sa Zapadom.

    Ministarstvo odbrane Rusije je saopćilo da su dva bombardera uvježbavala izvršavanje zajedničkih zadataka s bjeloruskim ratnim zrakoplovstvom i protivvazdušnom odbranom. Prema riječima ruskih zvaničnika, avioni su se na teritoriji Bjelorusije zadržali oko četiri sata.

  • Lukašenko: Glavni zadatak je da zaštitim Bjelorusiju od rata

    Lukašenko: Glavni zadatak je da zaštitim Bjelorusiju od rata

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je izjavio danas da je njegov glavni zadatak da zaštiti Bjelorusiju i njene građane od rata.

    Na sastanku sa aktivistima Vitepske oblasti, Lukašenko je primijetio da je situacija u svijetu u stalnom zaoštravanju, da postoji konfrontacija između geopolitičkih igrača, dok je pandemija virusa korona pogoršala čitavu situaciju, prenosi RIA Novosti.

    Lukašenko je pozvao zvaničnike da spriječe ponavljanje događaja iz 2020. godine.

    “Nijedan rat nas nije zaobišao u prošlosti, a neće ni sada. Ne daj Bože da izbije. Zato je moj zadatak da sačuvam državu i narod od rata”, prenijela je pres služba bjeloruskog predsjednika njegovu izjavu.

    On je dodao da bi trebalo obratiti pažnju na pitanja teritorijalne odbrane.

    “Ne želim da se naš narod još jednom nađe, ne daj Bože, u centru nekakvog rata. Znate da imamo teritorijalnu odbranu i teritorijalne trupe”, naglasio je Lukašenko.

    On je, takođe, izrazio zabrinutost zbog mogućnosti sajber napada, navodeći da ako se ne preduzmu neophodne mjere zaštite, to može dovesti do ozbiljnih posljedica.