Oznaka: Bjelorusija

  • (Ne)ulaze u rat

    (Ne)ulaze u rat

    U Minsku su saopštili da povlače neke svoje jedinice sa ukrajinske granice, odnosno vraćaju ih u baze.

    Kaže se da je reč o 38. vazdušno-desantnoj brigadi koja “sedi” u Brestu, gradu na br. poljskoj granici.Ali istovremeno sprovode hitnu proveru borbene gotovosti svoje vojske, a u toku su i zajedničke vojne vežbe sa ruskom vojskom. Upravo zbog toga, piše Ukrainska pravda, ukrajinsko Ministarstvo odbrane kaže da ne treba donositi ishitrene zaključke i ne verovati previše u beloruske “dobre namere”.

    Doduše, zamenik načelnika Generalštaba ukrajinske vojske Aleksej Gromov rekao je ukrajinskoj redakciji Bi-Bi-Sija da je u ovom trenutku opasnost od “mešanja Bjelorusije u rat ili ruskog frontalnog napada sa teritorije Bjelorusije” minimalna, ali Andrij Jermak, šef kabineta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, smatra da je strategija Rusije tokom zime da “protegne ukrajinske snage” od istoka ka zapadu i da do godišnjice početka agresije “sakupi dovoljno snaga uz belorusko-ukrajinsku granicu” (zapamtite, Kijev je samo oko 150 kilometara udaljen od granice).

    Naime, Rusi koncentrišu svoje snage u Bjelorusiji, nedaleko od ukrajinske granice, a govori se o deset hiljada mobilisanih vojnika već raspoređenih na tom području. Osim toga, ciljevi u Ukrajini se gađaju i sa bjeloruske teritorije. Zbog toga, Kijev smatra Bjelorusiju “strankom u sukobu”.

    Andrij Demčenko, portparol graničnih snaga Ukrajine, kaže da njihovi obaveštajni podaci ne ukazuju na bilo kakvo značajno kretanje beloruskih trupa. On smatra da je možda reč samo o redovnoj smeni snaga, ali se ne očekuje povećana koncentracija novih snaga duž granice. Doduše, Demčenko je uveren da Moskva želi da gurne Belorusiju u rat i samo čeka povoljan trenutak.

    Neki analitičari smatraju da bi početkom godine Rusi – sa ili bez pomoći beloruske vojske – mogli da započnu novu ofanzivu ka Kijevu i zapadnim delovima Ukrajine.

    Dugo se spekulisalo o otvorenom učešću bjeloruske vojske, a razlog zašto se još nisu direktno uključili je to što se veruje da bi uključivanje Bjelorusije u rat destabilizovalo situaciju u samoj zemlji i dovelo u pitanje stabilnost ionako poljuljanog Lukašenkovog režima koji se održava isključivo na ruskoj ekonomskoj i vojno-obaveštajnoj pomoći.

    Pominje se još jedan razlog, a to je da bi u tom slučaju bila “oslabljena” zaštita granice prema Poljskoj i baltičkim državama. Doduše, Aleksandar Lukašenko često upozorava da bi Belorusija mogla da bude meta napada Ukrajine, pa mnogi veruju da to može poslužiti kao razlog za “preventivni udar”. Ali verovatno ne pre početka sledeće godine.

    Ukrajina gradi zaštitne rovove i ograde duž granice sa Bjelorusijom i postavlja minska polja.

  • Lukašenko: Bjelorusija neće nikada biti neprijatelj Rusije, ne želimo završiti kao Ukrajina

    Lukašenko: Bjelorusija neće nikada biti neprijatelj Rusije, ne želimo završiti kao Ukrajina

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko rekao je na sastanku za razmatranje saradnje Bjelorusije i Rusije u Minsku, da su suverenitet i nezavisnost Bjelorusije nepovredivi. Dodao je da Bjelorusija se nikada neće okrenuti protiv Rusije.

    Lukašenko je istakao da je nakon nekog vremena od velikih demonstracija u Bjelorusiji postalo očito da je odabrani kurs za bližu suradnju s Rusijom bio ispravan i da su poduzete mjere, uključujući odobrenje paketa dokumenata o integraciji države Unije, bile ispravne.

    “Vidim pokušaje da se uzburka situacija. I nakon ovih velikih pregovora svi će reći da je gotovo: u Bjelorusiji više nema vlasti, Rusi već vode zemlju. Još jednom želim naglasiti da niko osim nas ne upravlja Bjelorusijom. To su naše funkcije, pa tako i moje, po Ustavu. Mi ispunjavamo te funkcije”, rekao je bjeloruski čelnik.

    Lukašenko je kazao da je bilo vremena kada je bjeloruska država bila spremna nastaviti kao dio Sovjetskog Saveza, ali je ipak postala nezavisna zemlja i ti su suverenitet i neovisnost nepokolebljivi.

    “Bili smo spremni živjeti, služiti, rad u jednoj državi. Zvao se Sovjetski Savez. Sve se dogodilo pred mojim očima. Ipak, nismo mi to uništili. I znamo puno o razlozima i porijeklu ovog uništenja. Suverenitet i nezavisnost dobili smo sasvim neočekivano. Moramo ga sačuvati netaknutim, jer bjeloruski narod to želi”, poručio je Lukašenko.

    “Mi nikada nećemo biti neprijatelji Rusije. I nikada se nećemo okrenuti protiv Rusije. Ova zemlja i njeni ljudi su nam najbliži. Mislim da ćemo se držati tog kursa sve dok smo na vlasti. Da je bilo drugačije, završili bismo kao u Ukrajini. Svi to razumiju, ali ne mogu svi to izgovoriti. Oni koji su pobjegli trebaju se nekako snaći. Neko im je dao novac, rekao im što da kažu i oni su to rekli.” poručio je predsjednik Bjelorusije.

  • Panika: 15.000 bjeloruskih i 9.000 ruskih vojnika

    Panika: 15.000 bjeloruskih i 9.000 ruskih vojnika

    U Kijevu se u poslednje vreme sve češće govori koliko je realna opasnost da se otvori i “bjeloruski front”.

    Strahuju da bi iz Bjelorusije mogao da usledi napad na Ukrajinu i tako, kao klin, dođe do prodora ka jugu. Umiruje ih šef ukrajinske vojne obaveštajne službe Kiril Budanov koji, kao i Amerikanci, kaže da ne vidi pripremu vojske sa druge strane granice.Sekretar Saveta bezbednosti i odbrane Ukrajine Aleksej Danilov tvrdi kako su u Kijevu znali da će ovih dana u Belorusiji biti vojne vežbe, mada su u Minsku izjavili da je predsednik Aleksandar Lukašenko nenajavljeno naredio da se proveri bojeva gotovost jedinica da, ako zatreba, brane zemlju.

    Zamenik načelnika Generalštaba Aleksej Gromov izjavio je da “teoretski” 15.000 bjeloruskih vojnika, zajedno sa devet hiljada ruskih, dislociranih u Bjelorusiji, mogu da krenu u napad na Ukrajinu. Ali, načelnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane general Kiril Budanov tvrdi da bjeloruska vojska ne namerava da napada Ukrajinu.

    Objasnio je da Rusi šalju u Bjelorusiju sredstva za njenu odbranu, ne za napad.

    Ali, samo dan posle televizijskog nastupa generala Budanova iz ukrajinskog Generalštaba je stigla informacija o mogućem napadu iz Bjelorusije, mada nemaju informacija da se koncentriše vojska u delu Belorusije koji se graniči sa Ukrajinom. Drugi čovek ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki ističe da je u Belorusiji oko 9.000 ruskih vojnika.

    U prognoze se uključio i američki Institut za izučavanje rata koji smatra da beloruski oficiri nisu za rat protiv Ukrajine, a Lukašenko ne može da rizikuje da izgubi njihovu podršku. Zbog toga Amerikanci procenjuju da će Belorusija samo dati dozvolu da Rusi koriste njen vazdušni prostor. Taj američki insitut je već spekulisao oko nedavnog boravka ruskog ministra odbrane Sergeja Šojgua u Minsku i, bez ikakvih dokaza, tvrdi kako je došao da vrši pritisak na Lukašenka da se Bjelorusija priključi vojnoj operaciji u Ukrajini.

    Ruski parlamentarac Konstantin Zatulin kaže da se panični razgovori u ukrajinskoj prestolnici vode zbog toga što je Kijev blizu granice Belorusije.

    “Ulazak vojske iz Bjelorusije brzo bi mogao da preseče saobraćajnice kojima se dostavlja municija i oružje ukrajinskoj vojsci na istočnom frontu”, objašnjava Zatulin.

    Nesporno je da su u februaru, na početku ruske vojne operacije, jednim delom trupe ušle sa teritorije Belorusije.”Posle pregovora 29. marta u Instabulu ruska vojska se povukla iz Kijevske oblasti.

    “Koliko je to bio rezultat zaista dobre volje, a koliko su bili prisiljeni da se povuku, jer plan nije bio napravljen promišljeno, ne znam”, kazao je Konstantin Zatulin i dodao da se u Kijevu sada boje da se sve ne ponovi.

    U oktobru su Rusija i Belorusija formirale zajedničku grupu vojnika i to je jedan od razloga za strah, pa je Kijev uložio dosta sredstava da ojača granicu ka Belorusiji.

    U Minsku ponavljaju da nemaju nikakvih planova da ratuju sa Ukrajinom. Na drugoj strani, ukrajinski mediji često pišu o kako se navodono priprema atentat na “diktatora i nepriznatog predsednika”, kako zovu Lukašenka. Početkom ovog meseca Lukašenko je kazao novinarima da raste broj provokacija sa druge strane beloruskih granica.

  • Misteriozne oznake na tenkovima

    Misteriozne oznake na tenkovima

    Nakon što su viđena bjeloruska vojna vozila na kojima su naslikani “borbeni simboli”, sve je veća bojazan da će se Belorusija pridružiti Rusima u ratu.Na TV snimku se vidi kako oklopna vozila učestvuju u takozvanim vežbama “borbene gotovosti” u blizini ukrajinskih granica. Na njima su naslikani crveni kvadrati, koji bi trebalo da pomognu vozačima da se međusobno prepoznaju tokom stvarne borbe.Pored toga, u Bjelorusiju je sleteo ruski avion za rano upozorenje i kontrolu Beriev A-50, a poslednji put u Belorusiji primećen je februar ove godine.

    Dejli mejl piše i da deo javnosti veruje da postoji pritisak na beloruskog predsednika Aleksandra Lukašenka da rasporedi svoje snage u Ukrajini, ali on okleva – verovatno zato što se plaši da bi njegova prilično slaba vojska bila uništena u borbama.

    Pošto je kontrola nad vojskom ključna za održavanje kontrole nad zemljom, takav preokret događaja bio bi ozbiljan izazov za Lukašenkovu vladavinu – i to samo dve godine nakon što je za dlaku preživeo poslednji narodni ustanak.

    S druge strane, uvođenje beloruskih trupa u borbu bi verovatno malo promenilo na duži rok, ali bi moglo da stvori kratkoročne taktičke prednosti za Putina, primećuje Dejli mejl.

    Zapadne obaveštajne službe i dalje veruju da je napad iz Belorusije malo verovatan. Ali najnovije akcije beloruske vojske, uključujući i protivterorističku vežbu prošle nedelje, primorale su Ukrajinu da ozbiljno preispita namere Minska.

    Treba zapamtiti da su Rusija i Bjelorusija formalno deo “zajedničke države” i da su tesno povezane ekonomski i vojno. U video izjavi koju je ranije ove nedelje objavilo belorusko Ministarstvo odbrane, Aleksander Volfovič, državni sekretar Saveta bezbednosti, rekao je da je vojnoj jedinici dodeljen zadatak da obezbedi “tačku na južnoj granici”.

    “Naši zadaci će proizaći iz toga kako se razvija ono što Rusija naziva svojom specijalnom vojnom operacijom u Ukrajini”, dodao je on.

    Zapadni vojni analitičari kažu da beloruskoj maloj vojsci nedostaje snaga i borbeno iskustvo da napravi odlučujuću razliku, ali rizik da bi mogla da interveniše sa severa predstavlja tešku smetnju za Ukrajinu, koja je uglavnom fokusirana na borbu protiv ruskih snaga na jugu i istoku.

    Ministarstvo odbrane Bjelorusije saopštilo je ranije da će, u okviru vežbe najavljene u utorak, vojnici biti brzo premešteni u “određena područja” i da će biti izgrađeni mostovi preko reka Neman i Berezina u zapadnoj i istočnoj Belorusiji.

    “U tom periodu planirano je izmeštanje vojne tehnike i ljudstva i privremeno ograničavanje kretanja građana i saobraćaja na pojedinim javnim putevima i deonicama terena”, navodi se u saopštenju.

  • Ruska vojska u Bjelorusiji

    Ruska vojska u Bjelorusiji

    Vojnici Oružanih snaga Rusije na poligonima u Bjelorusiji vrše intenzivnu obuku za napad na utvrđenja i borbu u urbanim sredinama.

    To je saopšteno na Telegramu Ministarstva odbrane Rusije.

    Na snimcima se vidi kako vojnici u belim uniformama i automatima napadaju objekte od cigle i drveta koje predstavljaju naselja. U obuci učestvuju tenkovi i borbena vozila pešadije.

    “Moja četa sada ima obuku pod nazivom ‘urbane borbe’, smatra se da je to najsloženiji borba za motorizovane jedinice”, reka je komandir čete.
    On je naveo, da se tokom vežbe borbena vozila pešadije, koja čuvaju tenkovske jedinice, uvlače u “grad”, a nakon toga vojska odlazi na sigurnu poziciju.

    “Zatim tenkovi izvode akcije po gradu, vrše pritisak na protivnika, nakon čega se vrši napad na grad”, naveo je komandir ruske vojske.
    Ranije je načelnik generalštaba Oružanih snaga Belorusije i prvi zamenik ministra odbrane Viktor Guljevič izjavio, da Minsk najviše brine granica sa Ukrajinom.
    Prema njegovim rečima, Ukrajina je preduzela mjere kako bi prekinula ono što ih je povezivalo i da se razgraniče. Dodao je da Minsk nije davao povoda za to, ali da je Kijev navodio da Bjelorusija preti napadom na Ukrajinu.

  • Planiran napad – prvo Bjelorusija, pa Rusija?

    Planiran napad – prvo Bjelorusija, pa Rusija?

    Bjeloruski predsjednik Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da Minsk ima informaciju da je Zapad planirao da pokrene vojnu ofanzivu protiv Rusije.

    Lukašenko je naveo da je Zapad ovo planirao u slučaju da je “uspeo puč u Bjelorusiji 2020. godine”. “Zapad se pripremao za to. Znamo pouzdano da je to tačno”, rekao je Lukašenko za ruski televizijski kanal “Rosija-24”.On je kazao da je rekao ruskom kolegi Vladimiru Putinu da će objelodaniti ovu inforamciju.

    “Planirali su da osvoje vlast u našoj zemlji, da priđu granici gde je ruski region Smolensk i da pokrenu rat protiv Rusije i Donbasa. Taj rat je trebalo da počne negde u periodu 2021-2022. godina”, tvrdi Lukašenko, prenosi agencija TASS.

    Centralna izborna komisija Bjelorusije proglasila je 9. avgusta Lukašenka pobjednikom predsedničkih izbora, a neposredno nakon što su objavljeni rezultati, izbili su veliki protesti u Bjelorusiji. Zapad nije priznao rezultate izbore, a EU je uvela pet paketa sankcija protiv bjeloruskih zvaničnika i brojnih kompanija.

  • Rusi se spremaju na brutalne uslove

    Rusi se spremaju na brutalne uslove

    Ruska vojska učestvuje u taktičkim vežbama u Bjelorusiji, saopštilo je rusko Ministarstvo odbrane.

    Bjelorusija je rekla da neće ulaziti u rat u Ukrajini, ali je predsjednik Aleksandar Lukašenko u prošlosti naredio da se trupe rasporede sa ruskim snagama u blizini ukrajinske granice.

    “Pripadnici Zapadnog vojnog okruga nastavljaju intenzivnu borbenu obuku na poligonima Oružanih snaga Republike Bjelorusije. Pripadnici gađaju iz svih vrsta pešadijskog naoružanja, kao i iz minobacača, usavršavaju se u upravljanju borbenim vozilima i itd. “, navodi Ministarstvo odbrane.

    Pripadnici gađaju iz svih vrsta pešadijskog naoružanja, kao i iz minobacača, usavršavaju svoje veštine u vožnji borbenih vozila, prolaze kurseve psiholoških prepreka, studiraju taktičku medicinu i druge discipline”, navelo je rusko ministarstvo odbrane.

    Video-snimci koje je objavilo ministarstvo prikazuju ruske vojnike u zimskoj opremi kako treniraju u blizini tenkova u zimskom krajoliku, pucajući iz oružja.

  • Bjeloruska vojska započela vježbe

    Bjeloruska vojska započela vježbe

    Oružane snage Bjelorusije pokrenule vežbe borbene gotovosti svih kategorija pripadnika vojske.

    Kako je saopštilo bjelorusko ministarstvo odbrane, vežbe se održavaju u skladu sa planom obuke. Vojska je počela planiranu obuku borbene gotovosti.

    Mjere koje su u toku su u skladu sa predviđenim planom obuke i sticanja veština novih reguta, navodi se u saopštenju Ministarstva, prenosi Tass.

    Kako se navodi, primarni ciljevi vježbi su unapređenje operativnosti vojnih komandnih centara, unapređenje praktičnih veština komandanata kao i obuka kadrova za delovanje u različitim okruženjima.

    Predsednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko je ranije više puta ponovio da Belorusija nema potrebe za mobilizacijom.

    Ministarstvo odbrane Bjelorusije saopštilo je početkom oktobra da bi u slučaju potrebe moglo da mobiliše 500.000 obučenog osoblja.

  • Bjelorusija spremna da ispuni svoje obaveze prema Rusiji

    Bjelorusija spremna da ispuni svoje obaveze prema Rusiji

    Predsjednik Bjelorusije Aleksandar Lukašenko izjavio je danas da je njegova zemlja spremna da ispuni svoje obaveze prema postojećim sporazumima sa Rusijom.
    “Ukratko, Bjelorusi će učiniti sve što su obavezni da urade prema otvorenom i stvarnom sporazumu sa Rusijom. Ne sumnjajte u to”, rekao je Lukašenko, a prenosi bjeloruska državna novinska agencija Belta.

    Lukašenko je pohvalio solidarnost među ruskim i bjeloruskim trupama, navodeći da su se uvježbavale “kao jedna vojska” tokom vježbe borbene gotovosti zajedničke regionalne vojne grupe.

    Predsjednik Bjelorusije se tokom dana sastao sa ruskim ministrom odbrane Sergejem Šojguom, koji je doputovao u Minsk kako bi razgovarao sa bjeloruskim kolegom Viktorom Hreninom o bilateralnoj vojnoj saradnji.

    “Mislim da vas je bjeloruski ministar odbrane već obavijestio o situaciji u Bjelorusiji, o obuci i borbenoj koordinaciji bjeloruskih i ruskih trupa koje su stacionirane u Bjelorusiji”, rekao je Lukašenko tokom susreta sa Šojguom.

    On kaže da je Bjelorusija to shvatila ozbiljno.

    “I naši oficiri i vaši oficiri obučavaju trupe. Obučavaju se i bjeloruski i ruski oficiri”, rekao je Lukašenko i dodao da će moći da odbiju svaku moguću agresiju.

    Bjeloruski predsjednik je istakao da sve teče u skladu sa njegovim dogovorom sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

    Šefovi odbrane Rusije i Bjelorusije potpisali su protokol bilateralnog sporazuma o zajedničkom pružanju regionalne bezbjednosti iz 1997. godine.

    Lukašenko je rekao ranije da su se Minsk i Moskva dogovorili o razmještanju zajedničke vojne grupe pošto je bezbjednosna situacija opadala na zapadnoj granici nadnacionalne unije između Bjelorusije i Rusije osnovane 2000. godine.

  • Šojgu otkrio: “Saveznički odnosi dobili na posebnom značaju”

    Šojgu otkrio: “Saveznički odnosi dobili na posebnom značaju”

    Saveznički odnosi sa Bjelorusijom su dobili na posebnom značaju u uslovima neviđenog pritiska Zapada i neobjavljenog rata, izjavio je Sergej Šojgu.

    Šojgu je tokom razgovora sa bjeloruskim kolegom Viktorom Hrenjinom u Minsku dodao da je Republika Belorusija bila i ostaje pouzdan partner Rusije. Ministar odbrane je visoko ocenio “odlučnost Minska da se suprotstavi neprijateljskom kursu Sjedinjenih Američkih Država i njihovih saveznika, kao i spremnost da zajedno sa Moskvom osigura vojnu bezbednost Savezne države”. Šojgu je takođe podsetio da je se “trenutno u skladu sa odlukama predsednika dve zemlje na teritoriji Bjelorusije sprovode aktivnosti borbenog koordinisanja ruskih i beloruskih formacija i vojnih jedinica, koje ulaze u sastav regionalne vojne grupacije”. Prethodno je beloruska agencija “Belta” prenela da je ruski ministar odbrane Sergej Šojgu doputovao u Bjelorusiju gde će razgovarati sa beloruskim ministrom odbrane Viktorom Hrenjinom. U saopštenju se navodi da će ruska i beloruska strana razgovarati o aktuelnim pitanjima bilateralne vojne i vojno-tehničke saradnje. Istovremeno, bjeloruska strana je saopštila da su dva Ministarstva potpisale protokol o osiguravanju regionalne bezbednosti.