Milorad Dodik, srpski član Predsjedništva BiH, napustio je dio sjednice Predsjedništva na kojem prisustvuje Bisera Turković, zbog njenog konstantnog kršenja Ustava BiH.
“Takav muslimanski udar na ustavnu BiH nećemo trpjeti!”, navodi se na Twitter nalog SNSD-a
Inače, ovo je prvi put da dva člana nastavljaju rad bez trećeg.
Ministarka spoljnih poslova BiH, Bisera Turković, akter je novih skandala. Kako Srpskainfo saznaje, Turkovićeva je otkazala za danas najavljeni sastanak sa italijanskim šefom diplomatije, Luiđijem di Majom, iako je mjesecima tražila način da do sastanka dođe.
Istovremeno, u BiH vraća desetine zaposlenih u konzulatima i ambasadama BiH, većinom Srba, a naši izvori sumnjaju da je cilj potpuno ovladavanje DKP mrežom.
Kada je riječ o Italijanskom ministru Luiđiju di Maju, sagovornici Srpskainfo upućeni u ovu tematiku tvrde da bi potez Turkovićeve mogao da ima izuzetno negativne posljedice po BiH, ne samo političke, nego i ekonomske, jer je Italija od ove godine najveći spoljnotrgovinski partner BiH. Da stvar bude zanimljivija, Turkovićeva je ta koja je insistirala na sastanku s ministrom.
Hladan tuš
Na kraju su službe uspjele da usaglase i termin – trebalo je da se sastanu danas, 16. marta, u vladinoj palati u Rimu. Kako saznajemo, Italijani su u Sarajevo poslali uobičajen protokol, u kome obavještavaju goste o formatu sastanka, dozvoljenom obezbjeđenju i slično, računajući da je stvar dogovorena. A onda je uslijedio hladan tuš.
– Turkovićeva je obavijestila ministra da nije u prilici da dođe u Italiju jer taj dan u Sarajevo stiže evropski komesar za spoljne poslove i bezbjednosnu politiku, Žozep Borelj. Italijani su na to reagovali prilično ljutito – otkriva naš sagovornik.
Saša Čekrlija, savjetnik ministra spoljnih poslova BiH u mandatu Igora Crnatka, podsjeća da nije prvi put da se narušava ugled zemlje zbog subjektivnih odluka Turkovićeve, ali tvrdi da blamaža koju je priredila BiH pred Italijom – do sada nije zabilježena.
– Nakon vašeg višemjesečnog insistiranja na sastanku sa ino-ministrom Italije, dogovori se sastanak u Rimu za 16.3. u formatu delegacija 1+4 (+2), i vi do zadnjeg dana ignorišete desetine upita za detalje, sastav delegacije i druge protokolarne stvari da biste sastanak otkazali tri dana ranije. Nedopustivo! A prije toga sekretara MIP Italije, koji dolazi u Sarajevo, najavite kao zamjenika ministra, ali odbijete sastanak s njim, jer zaboga, nije vaš rang i na sastanak pošaljete svog zamjenika. I na sajtu ministarstva objavite da je bio sastanak sa zamjenikom ministra. Mi smo u prethodnom mandatu ozbiljno radili na unapređenju diplomatskih i ekonomskih veza sa Italijom i to je dalo značajan rezultat na polju ekonomije. Međutim, neko kasnije odluči da se igra bilateralnih odnosa s državama koje su nam jako važne – kaže Čekrlija za Srpskainfo.
Narušen imidž
Komentarišući obrazloženje Turkovićeve, on kaže da dolazak Borelja nije razlog vrijedan otkazivanja posjete Rimu, posebno ne u ovom momentu.
– Sam tok Boreljeve posjete Sarajevu, gdje prvo ide u posjetu EUFOR pa tek kasnije dolazi u Predsjedništvo BiH, jasno pokazuje kako Brisel doživljava BiH. Sada nije vrijeme za velika očekivanja od Brisela jer je EU okupirana daljim djelovanjem po pitanju Ukrajine dok o proširenju u skorije vrijeme nema govora. Sada je vrijeme za unapređenje bilateralnih odnosa i spasavanje spoljnotrgovinskog bilansa. Trebaće mnogo vremena da se popravi imidž države i da se vratimo na pozicije koje je BiH imala ranije. U Sarajevu bi zaista morali biti najbolji, ljudi koji nešto znače van granica zemlje i ljudi koji su u stanju da ih sagovornici čuju. Pitanje je da li predsjedavajući Savjeta ministara BiH zna za ovo, da li zna za način na koji se Turkovićeva ophodi prema drugim državama – navodi Čekrlija.
Plan
Druga vijest koja ovih dana kruži Ministarstvom spoljnih poslova jeste povratak u BiH pedesetak zaposlenih u diplomatsko konzularnim predstavništvima BiH, od kojih su većina Srbi, uglavnom zbog isteka perioda na koji su imenovani, a ministarka im ne želi produžiti mandat! Oni će se vratiti u različito vrijeme 2022.
– Budući da Srbi nemaju zamjenika ministra spoljnih poslova, nema ko da se bori za Srbe zaposlene u ministarstvu, a posebno u diplomatsko-konzularnoj mreži. Postoji bojazan da će Turkovićeva ove pozicije jedno vrijeme držati upražnjene, čekati da prođu opšti izbori, a da će onda, prema imenovanju novog Savjeta ministara BiH, na upražnjena radna mjesta poslati svoje ljude od povjerenja. U suštini, radi se o planu za potpuno preuzimanja diplomatske mreže BiH od strane SDA. Srpski ambasadori i konzuli, koje imenuje Predsjedništvo BiH, u tom slučaju bili bi gotovo nemoćni – tvrdi izvor Srpskainfo.
Čekrlija kaže da se i na ovom primjeru vidi da je učinjena velika greška kada je 2019. data saglasnost da Bisera Turković bude ministar. Tada su Bošnjaci zaustavili određena imenovanje ministara iz Republike Srpske dok smo “mi sve pustili”.
– Bilo je samo važno što prije imenovati Savjet ministara. I šta sada imamo? Velika greška je napravljena što Banjaluka nije insistirala na mjestu zamjenika ministra u MIP. Ta pozicija bi danas bila veoma značajna kada je u pitanju međunarodna vidljivost Banjaluke i međunarodna komunikacija uopšte – smatra Čekrlija.
Popunjavanje mjesta
Prema njegovim riječima, MIP danas ne oslikava usaglašene dogovore u BiH i liči na ono ministarstvo koje je vodio Haris Silajdžić.
– Srba nema na važnim mjestima pomoćnika, a najmanje 25 Srba se vraća iz diplomatsko-konzularnih predstavništava. Možete pretpostaviti kako će odlazeća ministarka popuniti ta mjesta. Morali smo insistirati na mjestu zamjenika ministra, ali MIP važi kao glomazno ministarstvo u kojem nema novca i kao takvo očigledno nije bilo interesantno nikom osim Sarajevu zbog političke dominacije. Valjda ćemo priznati propust i insistirati da u narednom Savjetu ministara raspodjela u MIP izgleda drugačije. Lično bih insistirao na poziciji ministra – poručuje Čekrlija.
Ministarstvo spoljnih poslova BiH zvanično smo pitali o otkazivanju posjete Italiji, kao i za povratak zaposlenih iz DKP, ali za sada nismo dobili odgovore.
Ministrica vanjskih poslova BiH Bisera Turković zatražila je od zvaničnika EU da Bosni i Hercegovini odmah daju status kandidata.
Turković je ovaj apel uputila nakon što je još nekoliko zemalja iznijelo slične zahtjeve pred EU, nakon ruske invazije na Ukrajinu.
“U ovim teškim i neizvjesnim vremenima za sigurnost Evrope, molimo vas da Bosni i Hercegovini odmah dodijelite status kandidata za članstvo u Evropskoj uniji”, napisala je Turković na Twitteru.
Kako je naglasila, pristupanje Evropskoj uniji garantira mir i stabilnost Bosne i Hercegovine i Zapadnog Balkana.
Primanje u članstvo u EU po hitnom postupku ovih dana je zatražila Ukrajina, a potom i Gruzija.
Šef Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić izjavio je Srni da ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković ne želi da kaže ili ne zna da je u Ustavu BiH 1. mart nepostojeći datum u ustavno-pravnoj nomenklaturi.
– Referendum za nezavisnu BiH je bio 29. februara 1992. godine i oni ga ne slave tada, jer bi ga onda slavili svake prestupne godine. Jedini legitimni datum iz februara 1992. godine je 28. februar – dan kada je donesen Ustav Republike Srpske, rekao je Stevandić.
Povodom saopštenja Ministarstva inostranih poslova da će istupi dijela ambasadora i generalnih konzula, koji su odbili instrukcije o obilježavanju 1. marta, biti osnov za poziv na odgovornost zbog kršenja principa diplomatske službe, Stevandić je rekao da 1. mart ne posjeduje pravni legitimitet.
ŠEF Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Nenad Stevandić izjavio je Srni da ministar inostranih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković ne želi da kaže ili ne zna da je u Ustavu BiH 1. mart nepostojeći datum u ustavno-pravnoj nomenklaturi.
– Referendum za nezavisnu BiH je bio 29. februara 1992. godine i oni ga ne slave tada, jer bi ga onda slavili svake prestupne godine. Jedini legitimni datum iz februara 1992. godine je 28. februar – dan kada je donesen Ustav Republike Srpske, rekao je Stevandić.
Povodom saopštenja Ministarstva inostranih poslova da će istupi dijela ambasadora i generalnih konzula, koji su odbili instrukcije o obilježavanju 1. marta, biti osnov za poziv na odgovornost zbog kršenja principa diplomatske službe, Stevandić je rekao da 1. mart ne posjeduje pravni legitimitet.
Stevandić je istakao da je Ustav Republike Srpske dio Dejtonskog sporazuma i legalni pravni akt za razliku od 1. marta koji ne posjeduje pravni legitimitet, već postoji politika prisile Bošnjaka koji koriste podršku međunarodne zajednice da bi spriječili Srbe da slave ono što je legalno, a sebi omogućili da slave ono što je nelegalno.
Prvi mart je u Republici Srpskoj Dan Civilne zaštite i tako će ostati i ubuduće, naglasio je Stevandić.
Ministarstvo inostranih poslova u Savjetu ministara saopštilo je da će istupi dijela ambasadora i generalnih konzula, koji su odbili instrukcije o obilježavanju 1. marta, biti osnov za poziv na odgovornost zbog kršenja principa diplomatske službe.
Srpski ambasadori i generalni konzuli BiH uputili su 19. februara otvoreno pismo ministru inostranih poslova u Savjetu ministara Biseri Turković u kojem je obavještavaju da neće prihvatiti njenu instrukciju kojim zahtijeva od ambasada i generalnih konzulata BiH da povodom 30 godina od tzv. „dana nezavisnosti BiH“, 1. marta obilježe ovaj nepostojeći praznik.
Srpske diplomate su istakle da neće obmanjivati zemlje prijema, lažno im tumačeći dan kada je počeo tragični sukob u BiH kao nepostojeći državni praznik.
Spoljna politika u nadležnosti je Predsjedništva BiH i sve odluke po tom pitanju moraju biti donesene u okviru te institucije, konsenzusom sva tri njegova člana, saopšteno je iz kabineta srpskog člana Predsjedništva Milorada Dodika.
U saopštenju je navedeno da ono što predlaže predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić predstavlja kršenje Ustava BiH i običnu hajdučiju kojoj je Komšić sklon.
“Predsjedništvo BiH nije zauzelo stav po pitanju najnovijih događaja u Ukrajini i sve što ne bude usaglašeno kroz nadležne institucije predstavljaće lični ili partijski stav pojedinaca”, navedeno je u saopštenju.
Predsjedavajući Predsjedništva BiH Željko Komšić uputio je instrukciju ministru spoljnih poslova u Savjetu ministara Biseri Turković, u kojoj je naveo da je nepotrebno da se Predsjedništvo BiH izjašnjava o stavu BiH prema dešavanjima u Ukrajini.
Ministarka vanjskih poslova BiH Bisera Turković reagovala je danas na tvrdnje srpskog člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.Turković u reakciji poručuje da Bosna i Hercegovina ima Ustav, zakone i međunarodne sporazume koji su iznad bilo kojeg političara pa i onih koji blokadama i ucjenama nanose štetu građanima.
– Sve ono što radim kao ministarka vanjskih poslova je u skladu sa Ustavom, zakonima, međunarodnim ugovorima i strateškim dokumentima. Na sve njih su potpis stavili predstavnici građana i svih konstitutivnih naroda i ostalih u Bosni i Hercegovini. Obaveza svih je da ih poštuju i provode, napisala je Turković i dodala:
– Podsjećanja radi, Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU je, u ime BiH potpisao Nikola Špirić, a po tom sporazumu BiH mora usaglašavati vanjsku politiku sa EU.
Partnerstvo za mir koje je trasiralo put BiH ka NATO je prije 15 godina potpisao Nebojša Radmanović.
– Gospodine Dodik, BiH nije od juče, starija je od neodgovornih dnevno-političkih manipulacija i dezinformacija. Umjesto da osudite nasilje i rat, pokušavate, očito u nečijem tuđem interesu, relativizirati jasan stav BiH, a sigurna sam i stav svih njenih građana protiv rata i sukoba bilo gdje u svijetu pa i u Ukrajini – zaključila je Turković, prenose Vijesti.
Ministarka spoljnih poslova BiH Bisera Turković objavila je da će građani BiH biti evakuisani iz Ukrajine.
“Državljani BiH koji se nalaze u Ukrajini u sklopu misije OEBS biće evakuisani zajedno sa ostalim pripadnicima međunarodne misije. To je odluka koja je upravo donesena. Ministarstvo spoljnih poslova BiH je u bliskoj komunikaciji sa OEBS. Više detalja će biti poznato kasnije”, napisala je Turković na svom Tviter nalogu.
Podsjetimo, u Ukrajini trenutno u okviru misije OEBS u Ukrajini boravi oko 40 građana BiH.
Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da Predsjedništvo BiH nije debatovalo o krizi u Ukrajini, niti da su donošene bilo kakve odluke, te da ministar spoljnih poslova u Savjetu ministara Bisera Turković nema pravo da iznosi bilo kakve stavove, osim ako nisu lični ili stavovi njene političke partije.
Komentarišući oglašavanje Turkovićeve na društvenim mrežama o ovoj temi, Cvijanovićeva je navela da se Turkovićeva kao izvođač spoljne politike, koju definiše Predsjedništvo, tu ne pita ništa.
– Bisera Turković je samo izvođač nečega što jeste spoljna politika. Ona nije kreator, niti neko ko utvrđuje stavove i određene platforme. To je Predsjedništvo – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Gradišci.
Cvijanovićeva je naglasila da ako se govori o međunarodnom pravu, onda ono mora da se brani na svakom terenu, svakog dana, svake godine i na svakom primjeru.
– Mi smo, nažalost, u bližoj prošlosti imali mnogo situacija da je kršeno međunarodno pravo. Konačno, živimo u državi u kojoj se krši međunarodno pravo. Dejtonski sporazum krše oni koji bi trebali da ga čuvaju i unapređuju . navela je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je naglasila da BiH nema stav o ovom pitanju, osim pojedinačnih, ličnih i partijskih stavova.
– Smatram da ako živite u višenacionalnoj zajednici, tamo gdje imate različite agende, a očito da u ovoj zemlji postoje različite političko-etničke agende, onda treba da se uzdržite od bilo čega i da zadržite neutralnu poziciju – dodala je Cvijanovićeva.
Prema njenim riječima, svi političari u BiH treba da se uzdržavaju od smještanja BiH, kao višenacionalne zajednice, bilo gdje gdje joj nije mjesto.
. Mi smo previše mali, mnogo puta su nas uvlačili u nešto što su neki problemi svjetskih ili malo širih razmjera. Ali, tu su nas drugi uvlačili, mi se tamo nikad nismo smještali – naglasila je Cvijanovićeva.
Cvijanovićeva je istakla da je ovdje potrebna lokalna priča koja se odnosi na to kako urediti odnose u okviru BiH, kako obezbijediti da se ovdje poštuje međunarodno pravo.
Prvi mart je datum kada je u BiH počeo građanski rat i to nikada neće biti zajednički praznik, istakao je ambasador BiH u Rusiji Željko Samardžija.
BiH na ovakav način nikada neće imati zakon o praznicima – rekao je Samardžija za RTRS, komentarišući instrukcije ministra inostranih poslova u Savjetu ministara Bisere Turković koju je uputila diplomatsko-konzularnoj (DKP) mreži povodom obilježavanja 1. marta.
On je dodao da srpski ambasadori predstavljaju jednu trećinu mreže ambasada BiH u svijetu.
– Poznato je da Turkovićeva u zadnje dvije godine zaobilazi ambasade gdje sjede srpski ambasadori. Tako je bilo i u Vašingtonu. Posjetiti SAD, a ne obići ambasadora je nepoštovanje vlastite zemlje. I nema razloga da ne tražimo i njen opoziv – naglasio je Samardžija.
Komentarišući ukrajinsku krizu, Samardžija je rekao da situacija u Donbasu nije dobra.
– Predsjednik Rusije Vladimir Putin traži od Oružanih snaga Rusije da osiguraju mir. Veliki broj izbjeglica je u Rusiji, sa druge strane intezivno naoružavanje Ukrajine i to sve ne miriše na dobro – ocijenio je Samardžija.
Bisera Turković, ministarka vanjskih poslova BiH pred današnji sastanak ministara vanjskih poslova EU, kazala je da ne treba imati prevelika očekivanja u pogledu odluke o sankcijama, imajući u vidu da u EU odluku donose sve države članice.
No, dodala je, jasno je da se fokus sada proširuje na uticaj koji EU ima kao daleko najsnažniji finansijer u BiH.
“Već smo vidjeli odgode odluke o finansiranju projekata koji su kandidirani, uključujući one iz RS, ali čini mi se da to nije sve i da ćemo zbog blokada biti u situaciji da se obustavi značajan paket pomoći EU IPA 3”, kazala je Turkovićeva.
Prema njenim riječima, ogromna većina država EU sada već potpuno jasno vidi situaciju i potrebu snažnijeg angažmana u BiH, a s ciljem zaustavljanja pokušaja poništavanja reformi u koje je i EU uložila mnogo novca i kredibiliteta.
“Spremni su koristiti sve instrumente koji su na raspolaganju i stvari ne treba svoditi samo na sankcije o kojima se, također vodi diskusija. Vidjeli ste kako je glasao i Evropski parlament, mnoge države razmatraju i pojedinačne mjere. Ali, ukoliko EU i suspenduje pomoć za BiH to sigurno neće biti zanemarljivo niti to treba shvatiti olako”, naglasila je.