VRBAS Media

Oznaka: Banja Luka

  • U planu izgradnja osnovne škole za 450 učenika

    U planu izgradnja osnovne škole za 450 učenika

    Izgradnja savremenog školskog objekta za 450 učenika, fiskulturne sale, školskog dvorišta i igrališta, te zelenih površina predviđeno je idejnim rješenjem za izgradnju škole u banjalučkom naselju Paprikovac, rečeno je danas na prezentaciji ovog rješenja.
    Prezentaciji su prisustvovali predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović, ministar prosvjete i kulture Natalija Trivić, kao i predstavnici Mjesne zajednice Paprikovac i banjalučkih obrazovnih ustanova.

    Nakon prezentacije, Cvijanovićeva i Trivićeva posjetiće lokaciju gdje bi škola trebalo da bude sagrađena.

    Učenici koji pripadaju mjesnoj zajednici Paprikovac trenutno se školuju u osnovnim školama “Sveti Sava”, “Ivo Andrić”, “Miloš Crnjanski” i “Georgi Stojkov Rakovski”.

    Prijedlog Projektnog zadatka idejnog rješenja za izgradnju škole pripremili su Republička direkcija za obnovu i izgradnju u skladu sa uredbom o pedagoškim standardima i normativima za osnovno vaspitanje i obrazovanje.

    Devetorazredna osnovna škola u mjesnoj zajednici Paprikovac planirana je za 450 učenika koji bi bili raspoređeni u dvije smjene, a očekivana građevinska površina je 6.600 metara kvadratnih.

  • Rekonstrukcije mosta u Trapistima na čekanju

    Rekonstrukcije mosta u Trapistima na čekanju

    Prema ranijim najavama rekonstrukcija pješačkog mosta u Trapistima trebalo je da bude uveliko završena. Međutim, od obnove još uvijek nema ništa.
    Ni pola godine od najave rekonstrukcije nije napravljen ni jedan korak. Radnika nema, a građani i danas pozivaju na oprez prilikom hodanja. Trule daske pucaju pri svakom koraku, a opasnost od njegovog daljeg propadanja sve je veća.

    Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković početkom godine saopštio je da je raspisan tender za obnovu starog mosta u Trapistima, te da je u planu i obnova prostora hidroelektrane. Tada su građanima obećali da će brzo odabrati izvođača, podsjeća portal “Banjalučke priče“.

    Mještani danas kažu da ih je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković obmanuo i da vrijeđa njihovu inteligenciju. Da je riječ o obmani i prevari, potvrdio je nedavno i odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka Bojan Pećanac.

    Od gradonačelnika stižu samo obećanja. Mještani su nadležnima nekoliko puta ukazivali na problem, međutim, svaki put umjesto rekonstrukcije dobiju novo obećanje.

    Pitaju se kada će se nadležni konačno udostojiti i riješiti ono što su im čvrsto obećali.

    “Most u Trapistima, kada bude rekonstruisan, služiće istoj namjeni, dakle koristiće se isključivo za pješački saobraćaj i biciklistički saobraćaj. Uz sve to, ovaj most, koji ima istinski istorijski značaj, biće uređen tako da postane pravi turistički dragulj. Grad želi da unaprijedi i uredi ovaj lokalitet, te da nakon rekonstrukcije, rekonstruisan most i kompletno okruženje bude mjesto na kojem će se sugrađani okupljati”, rekli su prije tačno šest mjeseci iz Gradske uprave.

  • Obilaznica oko Banjaluke zapela kod projekta

    Obilaznica oko Banjaluke zapela kod projekta

    Obilaznica oko Banjaluke obećava se skoro deceniju, a još nije spreman ni projekat. Evropska komisija dala je 2,6 miliona evra da se stvari pokrenu sa mrtve tačke, ali ni to nije bilo dovoljno.
    Dionica od 17 kilometara, koja je dio planiranog autoputa Banjaluka-Mliništa, počinjala bi od čvorišta u Glamočanima, koje je locirano odmah nakon tunela u Klašnicama, i gradila bi se kroz banjalučka naselja Kuljane, Šargovac, Drakulić pa sve do Pavlovca.

    “Najveći problem je oko te prve etape, koja je projekat iz granta, tačnije ona se finansira sredstavima Evropske komisije. Za taj dio projekta zadužena je jedna firma, koja kasni godinu dana. Dok se ne dobije gotov projekat, mi ne možemo ići u eksproprijaciju“, kaže za BL portal Slobodan Stanarević, direktor JP Autoputevi Republike Srpske.

    Projektni tim formirao je konzorcijum CESTRA doo Beograd, TZI-Inženjering doo Sarajevo i COWI A/S. Kako je navedeno na sajtu projekta obilaznice, taj tim je polovinom oktobra prošle godine pripremio i dostavio Idejni projekat autoputske obilaznice oko Banja Luke kojim je potvrđeno da je na 17 kilometara autoputa predviđena izgradnja četiri denivelisane raskrsnice, 11 mostova, 10 nadvožnjaka i 12 mostovskih konstrukcija na denivelisanim raskrsnicama. Od tada nisu prezenzovane neke konkretnije novosti u vezi ovog projekta.

    Direktor Autoputeva očekuje da će, i nakon što se riješi pitanje projekta, biti problema i oko eksproprijacije zemljišta, jer ih, kako kaže, uvijek bude pošto svako ima svoj interes.

    ,,Tek kada se položi trasa, gdje se svi elementi odrede onda bi se moglo početi sa eksproprijacijom. Sigurno da će to biti najskuplja eksproprijacija, jer ide kroz naseljeni dio Banjaluke. Prva faza, sama obilaznica bi mogla koštati oko 200 miliona evra, tih dvadesetak kilometara. Međutim, sama eksproprijacija bi mogla koštati oko 30 miliona maraka, ali sve je to još ugrubo, ističe Stanarević.

    On dodaje da bi situacija oko projekta obilaznice trebala biti jasnija nakon sastanka u Sarajevu koji je zakazan za 6. septembar. Na samu obilaznicu se naslanja druga dionica koja je zamišljena kao nastavak autoputa u pravcu platoa Manjače koji bi se dalje gradio zapadno od Mrkonjić Grada sve do Mliništa, odnosno entitetske linije razgraničenja sa Federacijom BiH.

    ,,Što se tiče druge etape, tu se pojavila velika zainteresovanost kineske kompanije. Dijalog smo započeli, pa dalje ćemo vidjeti kako će sve teći“, navodi Stanarević.

    Autoputevi RS su još 2014. godine s kineskom kompanijom Sinohydro potpisali preliminarni sporazum o projektovanju i izgradnji obe dionice tog autoputa kroz Srpsku. Priča o autoputu od 62 kilometra vrijedanog oko 600 miliona evra aktivirana je i dvije godine kasnije kada je sa istom kompanijom potpisan i komercijalni ugovor. Međutim, konkretni pomaci su izostali sve do prošle godine kada se ponovo počelo pričati o projektu obilaznice oko Banjaluke kao jednoj od dionica.

    Čitava ideja je da se na ovaj način Banja Luka poveže sa Splitom, odnosno da 99 kilometara autoputa prolazi kroz Republiku Srpsku, 60 kroz Federaciju BiH, dok bi Hrvatskoj tada ostalo da napravi jos 22 kilometra.

  • U Banjaluci fomirana policija za pse

    U Banjaluci fomirana policija za pse

    Grad Banja Luka je u sklopu Odjeljenja za inspekcijske poslove i komunalnu policiju, dobio i policiju za pse koja će se svakodnevno baviti pitanjima koja odnose na životinje u našem gradu.
    Naime, ovo je veliki korak koji je napravljen u dogovoru sa udruženjima za zaštitu životinja.

    Zadatak policije za pse će, između ostalog biti i da kontroliše da li vlasnici pasa poštuju sve ono što je potrebno, odnosno, da li psi imaju povodac, da li imaju brnjice i slično.

    Sve ovo realizuje se kako bi psi imali adekvatne uslove za život i boravak kod svojih vlasnika, ali sa fokusom na bezbjednost naših sugrađana.

    -Cilj ove novine je bolja bezbjednost za građane, poštovanje obaveza koje imaju vlasnici pasa, ali kontrola uslova u kojim borave životinje nakon udomljavanja. Ovo je još jedan od planova koji smo sproveli u djelo zajedno sa udruženjima za zaštitu životinja. Uredili smo azil, organizovali akciju „Udomi ljubav“, postavili hranilice za pse, a radimo na još mogo projekata koje ćemo vam uskoro predstaviti. Uradili smo mnogo kad je zaštita životinja i briga o kućnim ljubimcima u pitanju i tako ćemo nastaviti i dalje – rekao je gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Sve infromacije oko rada policije za pse, ali i prijave problema, mogu da se dobiju putem brojeva telefona 065/877-031 i 051/306-464.

  • Bježeći od policije lopov skočio u Vrbas

    Bježeći od policije lopov skočio u Vrbas

    Nakon što je Banjalučanin prijavio da mu je lopov u banjalučkom naselju Starčevica ukrao mobilni telefon, policija je krenula u potjeru za osumnjičenim.
    Oštećeni je dao detaljan opis lopova, a policija je ubrzo u blizi mjesta prijave uočila osumnjičenog.

    Kada je lopov ugledao policajce, skočio je u Vrbas, kako bi izbjegao hapšenje.

    Tokom bijega, lopov se pokušao sakriti i u šiblje u rijeci, ali bez uspjeha.

    Policijska uprava Banjaluka saopštila je da je slučaj prijavljen 19. avgusta oko 1.45.

    O svemu navedenom je obaviješten i dežurni tužilac Okružnog javnog tužilaštva Banjaluka, prenosi Srpskainfo.

  • Nevrijeme protutnjalo Banjalukom

    Nevrijeme protutnjalo Banjalukom

    Snažno kišno nevrijeme praćeno vjetrom i grmljavinom pogodilo je danas u poslijepodnevnim časovima Banjaluku.

    U najvećem gradu Srpske duvao je snažan vjetar, a kako javljaju čitaoci “Nezavisnih” u Ulici Branka Radičevića vjetar je oborio stablo.

    Snažno nevrijeme trajalo je desetak minuta.

    Zbog obilne kiše koja se sručila na grad saobraćaj se odvija otežano, te savjetujemo vozačima da voze polako i oprezno.

    Olujno nevrijeme iza sebe je ostavilo polomljene grane i prevrnute kontejnere, javljaju čitaoci, a nije poznato da je nastala veća šteta.

    I u drugim dijelovima Srpske za vikend se očekuje kiša, ponegdje jača. Narednih dana vrijeme će biti promjenjivo i svježe, podaci su Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

  • Još se ne zna kada će banjalučka Česma dobiti most

    Još se ne zna kada će banjalučka Česma dobiti most

    Prvi tender za odabir izvođača za izgradnju mosta u banjalučkom naselju Česma je poništen, pa je raspisan drugi, potvrđeno je za BL portal iz Gradske uprave Banjaluka. Do toga je, kako kažu, došlo zbog poskupljenja na tržištu, a dok se sve procedure ne završe nije poznato kada će početi izgradnja mosta.
    ,,Nakon što procedure budu sprovedene, biće poznato kada će krenuti izgradnja mosta, kao i to koliki je rok predviđen tenderskim uslovima i ugovorom sa izvođačem”, navode iz Gradske uprave.
    Ističu da će Javno preduzeće „Putevi Republike Srpske” obezbjediti finansijska sredstva i sprovesti odabir izvođača.
    ,,Cilj sporazuma je koordinirano djelovanje sporazumnih strana na izvršenju svih aktivnosti i radova potrebnih za realizaciju projekta. Po pomenutom sporazumu, Grad Banjaluka je bio dužan pribaviti potrebnu tehničku dokumentaciju, rješiti imovinsko-pravne odnose i završiti sve potrebne procedure za dobijanje građevinske dozvole. Dobijena je građevinska dozvola za prvu fazu realizacije”, podsjećaju iz Gradske uprave Banjaluka.
    Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković je u aprilu mjesecu predstavio budući izgled mosta u Česmi i zvanično obavijestio javnost da je građevinska dozvola riješena, kao i da, kako je rekao, most može početi da se gradi.
    Tada je najavio da bi most mogao da bude završen za godinu i po do dvije, iako je u septembru prošle godine najavljivao da bi prve obrise mosta mogli vidjeti već ovog ljeta.

  • Dodik: “Srpska ima značajan banjski resurs”

    Dodik: “Srpska ima značajan banjski resurs”

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik ocijenio je da Republika Srpska ima značajan banjski resurs i da institucije Srpske kontinuirano ulažu znatna sredstva da bi bila obezbijeđena šira ponuda za turiste i one kojima su potrebna banjska liječenja.

    Dodik je naglasio da po uzoru na Sloveniju, koja je posljednjih 20 godina znatno unaprijedila banjski sektor, Republika Srpske želi isto, s obzirom da sve banje imaju termalnu vodu i poznate su kao banje koje liječe određene bolesti.Nakon obilaska nove lokacije u okviru Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Srpskim Toplicama u Banjaluci na kojoj je u toku izgradnja i opremanje objekta za liječenje, rehabilitaciju i rekreaciju, Dodik je rekao da očekuje da ovaj objekat, sa više od 50 ležajeva, bude u funkciji za oko osam mjeseci.
    On je podsjetio da je prethodni objekat na ovoj lokaciji privatizovan još prije raspada Jugoslavije, što nije bio dobar potez, te da je Republika Srpska uspjela to da vrati u svoje vlasništvo na način da su od banke, koja je aktivirala hipoteku, otkupili prostor i obezbijedili finansijska sredstva da se izgradi banjski rekreativni i rehabilitacioni centar.

    Dodik je naveo da je znatan novac prije deceniju uložen i u banju “Vrućica” u Tesliću, koja je danas jedna od najposjećenijih.

    On je dodao da je završena prva faza ulaganja u banju “Mlječanica” kod Kozarske Dubice, te da će institucije Srpske pomoći i u drugoj fazi.

    “Privatni investitor je obezbijedio visok nivo ponude i u banji Kulaši /Prnjavor/, ostaje da još damo širi značaj za nekoliko prepoznatljivih banja koje imaju potencijale”, rekao je Dodik.

    On je dodao da je ostalo još da se riješi pitanje banje “Dvorovi” kod Bijeljine, koja je u vlasništvu grada i gdje je predloženo da se vlasništvo prenese na Republiku da bi bila moguća značajnija investiranja.

    Kada je riječ o banji “Vilina vlas” Višegrad, on je naveo da, nažalost, imaju loš menadžment koji ni nakon tri godine nije u stanju da investira oko 1,5 miliona KM koje su dobili od Srpske.

    Dodik je najavio da će u ponedjeljak, 22. avgusta, u Slatini biti promovisan dugogodišnji projekat banjsko-kongresnog centra koji bi trebao da bude jedan od pet najboljih regionalnih centara, a čija je investiciona vrijednost veća od 300 miliona KM.

    “Računali smo da možemo to da izdržimo i da pregovaramo tako što ćemo tražiti da bude završeno za nekoliko godina i da dobijemo nešto što vjerujemo da bi moglo samo po sebi da vraća to zaduženje”, istakao je Dodik.

    Objekat u izgradnji u okviru Zavoda za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju “Dr Miroslav Zotović” u Srpskim Toplicama, posjetili su i ministar zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alen Šeranić, ministar za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Srebrenka Golić i ministar finansija Zora Vidović.

    Novi objekat u Srpskim Toplicama imaće otvoreni i zatvoreni bazen, kapacitete za individualno banjanje, terapijske i multifunkcionalne prostore za fitnes i rekreaciju i smještajne jedinice.

  • Grad Banjaluka odgovorio na zahtjev UIO BiH

    Grad Banjaluka odgovorio na zahtjev UIO BiH

    Banjaluka ima zemljište i spremna je da ga ponudi Upravi za indirektno oporezivanje (UIO) za gradnju zgrade, a da li će ta parcela biti poklonjena ili data uz neku naknadu, biće naknadno utvrđeno, odgovor je Gradske uprave Banjaluka na zahtjev UIO.
    Načelnik Odjeljenja za komunikacije UIO Ratko Kovačević rekao je u utorak “Glasu Srpske” da nemaju dovoljno novca za kupovinu zgrade za smještaj Glavne kancelarije i Regionalnog centra Banjaluka, zbog čega su uputili zahtjev gradonačelniku Drašku Stanivukoviću da im da odgovor da li postoji zemljište na nekoj lokaciji u gradu na Vrbasu koja nije previše udaljena od centra, a na kojem bi mogli krenuti u izgradnju objekta.- Taj zahtjev je otišao prije nekoliko dana pa vidjećemo šta će biti – rekao je Kovačević i dodao da su uslovi u kojima rade službenici u Banjaluci katastrofalni.
    Savjetnik gradonačelnika Stanivukovića Tanja Vukomanović kazala je da je grad Banjaluka upoznat sa problemom smještaja UIO.

    – Gradonačelnik je čak i prije godinu, kada je bilo riječi o kupovini zgrade te institucije i silnim milionima koje je potrebno izdvojiti za kupovinu objekta, ukazivao na da je to nepotrebno bacanje novca i da Banjaluka može da pomogne i nađe zemljište za gradnju zgrade za njihove potrebe. Nismo tada dobili nikakav odgovor i sada kada imamo povratnu informaciju da su za tu opciju mi ćemo se potruditi da razgovaramo sa njima i nađemo neku lokaciju za gradnju zgrade UIO – kazala je Vukomanovićeva.

    Navela je da vjeruje da grad ima zemljište koje može poslužiti za gradnju zgrade UIO.

    – Da li će to zemljište biti poklonjeno to treba vidjeti i ne možemo unaprijed davati te informacije – zaključila je Vukomanovićeva.

    Takođe i Kancelarija za reviziju institucija BiH je u preporukama navela da je pitanje trajnog smještaja u Banjaluci potrebno detaljno analizirati i bez odgađanja riješiti u saradnji sa nadležnima.

    – Uzimajući u obzir trenutno stanje i tendenciju rasta cijena na tržištu nekretnina, situacija u vezi sa rješavanjem pitanja trajnog smještaja sjedišta Uprave i Regionalnog centra Banjaluka je neizvjesna, što ima za posljedicu da Uprava može ostati bez odgovarajućeg smještaja, ali i da bude dovedeno u pitanje obavljanje zakonom definisane djelatnosti – podvukli su revizori.

    Javni poziv
    UIO je krajem decembra 2020. godine raspisao javni poziv za prikupljanje ponuda za kupovinu zgrade za smještaj zaposlenih u Glavnoj kancelariji i Regionalnom centru Banjaluka. U predviđenom roku je bila dostavljena samo jedna ponuda od 84,29 miliona maraka bez PDV-a i bila je vrijednosno značajno iznad planiranog i raspoloživog iznosa novca za te namjene. Zbog toga je direktor UIO Miro Džakula uputio Savjetu ministara BiH zahtjev za odobrenje dodatnog iznosa novca za kupovinu zgrade, ali nisu dobili nikakav odgovor pa je u januaru ove godine poništen taj javni oglas za kupovinu poslovnog objekta u Banjaluci.

  • Navala na javne vrtiće u Banjaluci

    Navala na javne vrtiće u Banjaluci

    Rekordno visok broj djece, odnosno njihovih roditelja, javio se na konkurs Centra za predškolsko vaspitanje i obrazovanje za prijem djece u vrtiće koji djeluju u okviru ove ustanove pa se tako za 342 upražnjena mjesta prijavilo oko 850 zainteresovanih, potvrdila je za “Nezavisne” Jelena Kurtinović, direktorica ove ustanove.

    Kako je istakla, nikada do sada nisu imali ovako veliku zainteresovanost za upis djece u vrtiće.

    “Do ponedjeljka smo primali zahtjeve, a sada se kreće u proceduru, te se svrstavaju i boduju pristigle prijave. Onaj ko bude imao najviše bodova biće primljen, u skladu sa konkursnom procedurom i priloženom dokumentacijom”, rekla je Kurtinovićeva te dodala da će na osnovu toga biti formirana i objavljena lista primljene djece.

    Prema njenim riječima, ne može sa sigurnošću reći zbog čega je tolika zainteresovanost.

    “Ne znam zbog čega je tolika zainteresovanost, ali pretpostavljam da to ima veze s tim što mi nismo mijenjali cijene u odnosu na druge. Trenutno je cijena boravka u vrtiću 165 KM za prvo dijete i ona se nije mijenjala godinama”, istakla je Kurtinovićeva.

    S druge strane, u privatnim vrtićima u prethodnom periodu nije bilo drastičnog rasta broja zainteresovanih za upis djece u vrtiće, pa je tako Larisa Pejić iz Kluba za djecu “Maslačak” za “Nezavisne novine” rekla da je uobičajen broj djece u ovom vrtiću.

    “Do nekog rapidnog povećanje upisa nije došlo. Jedino smo tokom pandemije virusa korona imali to zatišje. Inače, u ‘Maslačku’ upis traje tokom cijele godine, već od januara. Ne znamo šta sada nosi novi talas i uvijek je potreban oprez”, kazala je Pejićeva.

    Takođe, i Jelena Guslov iz Kluba za djecu “Zvjezdica” za “Nezavisne” ističe da se ništa nije mijenjalo te da nisu imali veći broj zainteresovanih za upis djece u vrtiće.

    “Nakon što iz vrtića izađe jedna generacija, toliko djece primamo, tako da je to sve u principu isto kao i prethodnih godina. Nama su kapaciteti uvijek popunjeni i tako je unazad 10 godina”, rekla je ona.

    Inače, u 2022/23. godini od 342 upražnjena mjesta, prema podacima Centra, u cjelodnevni boravak se prima 329 djece starosti od jedne godine do polaska u školu, dok se njih 13, koji imaju od tri do šest godina, prima u poludnevni boravak.