Oznaka: Banja Luka

Centar za životnu sredinu, u saradnji s organizacijom “The Nature Conservancy”, pokrenuo je postupak prema Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju Republike Srpske za proglašenja dva zaštićena područja na rijeci Vrbas, i to klisure i kanjona Vrbasa, a kako bi se zaštitila staništa i vrste koje obitavaju na ovom visoko vrijednom prirodnom području.
Tako su, prema izmjenama i dopunama Prostornog plana RS do 2025. godine, planom zaštite prirodnih dobara obuhvaćene ove dvije lokacije, koje su zbog izraženih prirodnih karakteristika predložene za zaštitu još 1955. godine Odlukom Zavoda za zaštitu spomenika kulture i prirodnih rijetkosti iz Sarajeva.

“Kanjon rijeke Vrbas je u Prostornom planu RS planiran kao rekreacioni, kulturni, naučni, obrazovni i pejzažni zaštićeni prirodni predio, te je prirodno stanište sa veoma visokom stopom biološke raznovrsnosti, što predstavlja posebnu vrijednost izolovanog staništa sa velikim brojem endema, rijetkih i ugroženih vrsta. Kada tome dodamo činjenicu da Vrbas ima odličan potencijal za razvoj turizma i organizovanje sportskih takmičenja, jasno je da ovo područje mora biti stavljeno pod zvaničnu zaštitu”, istakla je Jelena Ivanić iz Centra za životnu sredinu.

Mladen Šukalo, samostalni stručni saradnik u Turističkoj organizaciji grada Banjaluka, za “Nezavisne novine” ističe da u razvoj turizma spada i zaštita određenih područja.

“Štiteći prirodna i kulturna dobra štitimo i turističke potencijale. Kanjon Tijesno je posebna priča, on ima veliki potencijal i na njemu se dešavaju razne aktivnosti, i to na divljim vodama, rafting, svjetska prvenstva u kajaku i raftingu i slično. Zaštićena područja ne ograničavaju razvoj turizma, štaviše, ona ih unapređuju i postaju atraktivnija za posjetioce i turiste”, rekao je Šukalo.

Napomenuo je da je to područje koje štiti resurse i koje na principu održivog razvoja razvija određene djelatnosti, među kojima je i turizam.

Dodao je da je u skladu sa Prostornim planom Tisovac predviđen za park prirode, tako da, kako kaže, svakako podržavaju tu inicijativu.

“Željeli bismo da u budućnosti vidimo zaštićena područja na teritoriji grada, s obzirom na to da danas postoje samo dvije lokacije, a to je Park prirode pećina Ljubačevo i Univerzitetski grad”, dodao je on.

Kako navode iz Centra, ovo područje Vrbasa ugroženo je planovima za izgradnju tri hidroelektrane (HE Krupa, HE Grbići i HE Novoselija), a na probleme koji bi nastali ako bi se ove hidroelektrane izgradile već godinama ukazuje Koalicija za Vrbas, koju čini 36 udruženja iz Banjaluke, a koja svojim aktivnostima promovišu ljepote Vrbasa i njegov potencijal za sportske i turistički održive djelatnosti.

“Kao simbol Banjaluke, Vrbas ima posebno mjesto u životu stanovnika. Uz njega su ljudi stvarali sjećanja, plivali i zaljubljivali se, a opjevali su ga i u mnogim pjesmama. Zaštitom Vrbasa želimo da i neke nove generacije mogu uživati u svemu što nam Vrbas pruža. Osim toga, rijeka omogućuje prilike za razvoj banjalučkog kraja koji je u skladu s načelima očuvanja prirode i koji može zadržati ljude na ovom prostoru”, rekao je Igor Vejnović iz organizacije “The Nature Conservancy”.

Potrebu za zaštitom rijeke Vrbas prepoznala je i Skupština grada 2005. godine kada je usvojila zaključak da se kanjon Vrbasa zaštiti kao posebno prirodno dobro, dok je u Prostornom planu grada navedeno da ovo područje ima izuzetne prirodne vrijednosti i brojne spomenike kulture u pojasu uz kanjon.

Svi oni koji su se nadali bi krajem ove godine konačno mogli bez nerviranja parkirati ispred Univerzitetsko – kliničkog centra u Banjaluci, te usput u njega ući čisti, bez blata na cipelama, na tako nešto mogu da zaborave.
Parking garaža kod Univerzitetsko – kliničkog centra (UKC) od 35 miliona maraka neće biti završena ove godine, što znači kako će rok za izgradnju biti po drugi put probijen, piše portal CAPITAL.

Prvobitni plan je bio da ovaj objekat bude gotov do septembra ove godine, da bi zatim on bio prolongiran do kraja godine.

Kako nam je potvrđeno, izvođač radova ga neće uspjeti završiti do tada. Sa upravom je dogovorio novi datum.

“Ugovor je aneksiran, a rok za izgradnju produžen za još šest mjeseci, odnosno do kraja juna naredne godine”, kratko nam je potvrdio vlasnik firme “Marković invest RM”, Rade Marković.

Dodao je da će do tada svi radovi biti sigurno završeni kao i da su ovaj projekat pratili brojni problemi, od pandemije pa do divljanja cijena građevinskog materijala na tržištu.

Iako se u javnosti hvali kako je od UKC-a napravio najbolju bolnicu u regionu, direktor Vlado Đajić ne uspijeva da završi projekat koji bi trebao da riješi problem saobraćajnog kolapsa, a koji je trpi velike kritike od trošenja basnoslovnih 35 miliona KM do toga da garaže nisu prioritet.

Kakve su to detalje dogovorili sa investitorom i da li su predviđeni penali za kašnjenje nismo saznali, jer se direktor na telefon nije javljao.

Podsjećamo, radovi na garaži su počeli u junu 2020. godine.

Riječ je o prvoj fazi, koja obuhvata garažu sa 2.500 parking mjesta na četiri etaže, dok će se u drugoj fazi graditi komercijalni sadržaji.

Dogovoreno je da se plaćanje vrši u 50 jednakih rata, a prema saznanjima CAPITAL-a, ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite redovno servisira svoje obaveze.

Prema računici iz Uprave UKC-a, kroz naplatu parkinga, garaža bi trebala da se otplati za 17 godina.

Građanima i svim zaintresovanima danas je predstavljen projekat ideje novog režima saobraćaja za centralni dio grada, te iako su se svi složili da je neophodno riješiti gužve u saobraćaju, ovaj pristup je, prema riječima mještana i stručnjaka preuranjen, a prema nekim čak i katastrofalan.
Naime, na današnjoj stručnoj raspravi predstavljena je ideja uspostavljanja jednosmjernog režima saobraćaja sa tri trake sa biciklističkim stazama od zgrade Vlade RS, kroz Ulicu kralja Petra I Karađorđevića, produžava pored Narodnog pozorišta RS, pa dalje cijelom glavnom ulicom sve do zgrade Ekvatora, zatim Bulevarom cara Dušana, te Kninskom i Vidovdanskom ulicom, Ulicom Prvog krajiškog korpusa, do Ulice Olimpijskih pobjednika, gdje se vraćamo na početnu tačku.

Ovaj projekat, prema riječima Gradske uprave treba da doprinese rasterećenju saobraćajnih gužvi u centru grada, te da unaprijedi biciklistički saobraćaj.

“Ova ideja treba ozbiljnu prezentaciju, a ovo danas je bilo katastrofalno”, kazala je jedna mještanka koja je prostorni planer i pejzažni arhitekt.

Iako je ideja Gradske uprave da se podstakne mobilni urbanizam, dakle više biciklista, zamjerka je postojala u samim biciklističkim trakama.

Tihomir Dakić, predsjednik Centra za životnu sredinu kazao je da je današnje rješenje dobro samo idejno, dok je praksa druga priča.

“Nije regulisano pitanje raskrsnica za bicikliste. Vi kada napravite saobraćajnu infrastruru za bicikliste ja je moram koristiti čak i kad nije adekvatna”, poručio je Dakić.

Drugi su istakli, da iako je ideja jačanja biciklističkog saobraćaja pohvalna, realnost u Banjaluci to ne održava, prenose Nezavisne.

“Grad trenutno ni nema dovoljno biciklista za rađenje biciklističkih traka u ovom smislu” poručio je jedan Banjalučanin.

Jedan od gorućih problema grada, prema riječima mladih učesnika današnje rasprave jeste pitanje javnog prevoza bez čijeg regulisanja nema rješenja ovog problema.

“Nemamo jedinstven gradski saobraćajni prevoz, linije nisu povezane i prerano prestaju da voze” kazao je mladi Banjalučanin.

Sudeći po današnjoj raspravi, građani su voljni koristiti javni prevoz, a neki ga čak i preferiraju, naročito starosjedioci, ali ne u stanju u kom je trenutno.

Gužve u saobraćaju se mogu rješiti, prema riječima nekih stručnjaka, povećanjem cijene parkinga, s obzirom da je veliki broj automobila koji su parkiranu u jezgru grada.

Većina učesnika današnje rasprave se složilo da ovo ideja lijepo zvuči ali da je teško izvodljiva i dosta preuranjena.

Predsjednici ZEV-ova zgrada koja se nalaze u ovom području sa imali dosta kritika, ističući da oni moraju biti uključeni u rasprave koje se odnose na saobraćaj u ovom dijelu grada.

Predstavnici grada i izrađivači prezentacije su naveli je ovo tek prvi korak.

“Svjesni smo problema u gradu i upravo zato želimo da čujemo mišljenje građana, pa i da čujemo kritike kako bi došli do najboljeg mogućeg rješenje”, kazali su oni.

Prednosti ovog projekta, prema njihovim riječima bi bila povećana pristupačnost centru grada nemotornim vozilima, novih tri kilometra biciklističke staze, socijalno prihvatljivo okruženje i otvaranje novih biciklističkih pravaca, dok su negativni aspekti izmještanje putnika javnog prevoza iz centra i nemogućnost zatvaranja glavne ulice za društvena dešavanja.

Novo, kružno odvijanje saobraćaja u Banjaluci je projekat koji radi Gradska uprava na način da žele predstaviti jedan novi i potpuno drugačiji režim odvijanja saobraćaja u gradu na Vrbasu, saopšteno je iz Gradske uprave.
Ovlašteni potpisnik u Odjeljenju za saobraćaj i puteve Jelena Kos kaže da je ovim predviđeno da se dvosmjerni režim odvijanja saobraćaja kroz centralni dio grada pretvara u jednosmjerni.

Kako je pojasnila, nova jednosmjerna ulica sa tri trake i biciklističkim stazama trebalo bi da bude na potezu od zgrade Vlade Republike Srpske, ide dalje Ulicom kralja Petra I Karađorđevića, produžava pored Narodnog pozorišta Republike Srpske, ide dalje cijelom glavnom ulicom, pored Banskog dvora i Gradske uprave, Pošte i Trga Krajine sve do zgrade Ekvatora. Zatim se nastavlja Bulevarom cara Dušana, te Kninskom i Vidovdanskom ulicom, dalje Ulicom Prvog krajiškog korpusa, sve do Ulice Olimpijskih pobjednika, gdje se vraćamo na početnu tačku.

– Ovaj potpuno novi projekat, urađen detaljno, trebalo bi da dovede do novih modaliteta kako u odvijanju javnog gradskog prevoza, tako i biciklističkog saobraćaja, što je bio i jedan od ciljeva ovog zadatka – rekla je Kos.

Za realizaciju ovog projekta, kako je istakla, treba puno i hrabrosti i intervencija.

– Jedan od glavnih preduslova jeste da se obezbijede poprečne veze, gdje bi se na neki način protok saobraćaja preusmjerio. Biće potrebne i građevinske intervencije kako na samim raskrsnicama, tako i na poprečnim vezama. Cilj je da se postigne što manje zagušenje, da se poboljša odvijanje saobraćaja, jer se analizama ustanovilo da pojedine saobraćajnice nisu u dovoljnoj mjeri iskorištene, da se promijeni i način razmišljanja korisnika u saobraćaju, te da se omogući biciklistički saobraćaj – navela je Kos.

Osvrnuvši se na gradnju novih kružnih raskrsnica u gradu na Vrbasu, ona je napomenula da je regulacionim planom predviđena gradnja kružnih tokova na spoju Kninske ulice i Bulevara Cara Dušana, koji bi omogućio brži protok saobraćaja, tu je i novoizgrađeni kružni tok u naselju Obilićevo u Ulici Cara Lazara koji se pokazao kao veoma dobro rješenje, a u saradnji sa Putevima Republike Srpske moguće je ići u realizaciju još nekih projekata.

Govoreći o izgadnji mosta u naselju Česma i nastavku rekonstrukcije ulice koja vodi kroz centar ovog prigradskog naselja, Jelena Kos je naglasila, da je Gradska uprava zajedno sa Putevima Republike Srpske obezbijedila sve uslove za izgradnju mosta i da će okončanjem radova biti riješen glavni problem mještana ovog naselja.

– Most je jedna poveznica, on je sada praktično produžetak Ulice braće Pišteljića, povezuje naselje Kumsale sa Česmom, ali je u budućnosti on spoj, te istočne obilaznice, koja veže naselje Lazarevo sa naseljem Vrbanja, tako da ćemo tu, opet u saradnji sa Putevima Srpske, stvoriti jednu buduću vezu, i rasterećenje saobraćaja sa mosta u naselju Novi Borik na taj novi, budući most – objasnila je ona.

Jedan od prioritetnih projekata za iduću godinu, kako je istakala – jeste i nastavak rekonstrukcije Ulice Petra Velikog.

– Radili bismo nastavak te ulice u dužini od jednog kilometra koji bi podrazumijevao gradnju saobraćajnice sa obostranim trotoarima, fekalne i oborinske kanalizacije, tako da smo mi sada u proceduri izrade projektne i urbanističke dokumentacije, pa se nadamo da ćemo kada sve to završimo obezbijediti i novčana sredstva za izgradnju te ulice – rekla je Kos.

Već 354 dana smo bez rebalansa budžeta i to je sasvim dovoljno da na svojoj koži osjete korisnici socijalnih davanja, radnici Centra za socijalni rad, kao i prevoznici kojima dugujemo. Zbog toga tražimo hitno održavanje sjednice Skupštine grada Banjaluka, poručio je gradski menadžer Bojan Kresojević na konferenciji za novinare.
Planirani rebalans budžeta za ovu godinu u Banjaluci iznosi 212 miliona KM.

,,U ovom momentu se duguje prevoznicima oko 600.000 maraka, tu imamo i dodatna sredstva za Dom zdravlja. Održavanje Grada nije moguće bez rebalansa. Rebalans bi trebao da omogući da se izvrše sve obaveze”, navodi Kresojević.

Što se tiče budžeta za narednu godinu, planiran je nastavak uređenja obala Vrbasa, izgradnja mosta u Docu, obnova kuće Milanovića, rekonstrukcija tvrđave Kastel i, kako kaže gradski menadžer, još mnogo toga, ali prvo da se završe svi započeti projekti.

Kresojević ističe da je zbog inflacije bilo teško izraditi Nacrt budžeta Banjaluke za narednu godinu, koji će iznositi 184 miliona KM.

,,Okolnosti za pripremu budžeta za narednu godinu su izazovne. Rashodi rastu, imamo pritisak za povećanje plata, tenderi se povećavaju, kao i sve druge subvencije. Ne smijemo dozvoliti sebi da se bilo koja odluka, bili to regulacioni planovi ili nešto drugo, odlaže”, naglašava Kresojević.

Na pitanje novinara kako je moguće da to gradske vlasti imaju novca za koncerte, a manje nego što je planirano izdvajaju za penzionere, gradski menadžer odgovara da je za novogodišnji koncert izdvojeno manje novca nego ranije.

Stručna javna rasprava o novom konceptu saobraćaja u centralnom području grada Banje Luke biće održana u četvrtak, 22. decmbra u Gradskoj upravi, sala broj 33, saopšteno je iz Gradske uprave.
Pozvani su svi zainteresovani da prisustvuju ovoj raspravi koja je zakazana za 13.00 časova.

-Imajući u vidu da predviđena rješenja podrazumijevaju značajnu reformu saobraćaja na području grada, pozivamo vas da uzmete učešće u prezentaciji i kvalitetnom diskusijom, primjedbama i sugestijama date doprinos ovom projektu – naveli su u pozivu iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve.

Podsjećamo, Grad Banja Luka priprema novi koncept saobraćaja, koji podrazumijeva veliku jednosmjernu ulicu kroz širi centar grada.

Ovaj projekat treba da doprinese rasterećenju saobraćajnih gužvi u centru grada, te da unaprijedi biciklistički saobraćaj.

Između ostalog, ovaj projekat obuhvata preko tri kilometra novih biciklističkih staza, dvije saobraćajne trake za automobile i traku za javni gradski prevoz i taksi vozila.

Ugostiteljski objekti, osim onih u stambenim zgradama, od danas do 15. januara mogu raditi duže u odnosu na uobičajeno radno vrijeme.

Svi ugostiteljski objekti, uključujući i objekte smještene u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja mogu raditi u neograničenom radnom vremenu 1. januara, 2. janura, 7. januara i 14. januara.

U ostale dane navedenog perioda, ugostiteljski objekti isključivo smješteni van stambeno-poslovnih objekata kolektivnog stanovanja mogu raditi u radnom vremenu dužem u odnosu na radno vrijeme propisano Odlukom o radnom vremenu i to restorani, ugostiteljski objekti za ishranu i piće i ugostiteljski objekti za piće od 7 ujutru do 1 časova radnim danima i od 7 ujutru do 2 časa naveče petkom i subotom.

Kada su u pitanju ugostiteljski objekti kojima je dodijeljen znak kvaliteta “zlatna kašika”, radno vrijeme je od 7 časova ujutru do 2 časa naveče radnim danima i od 7 časova ujutru i 3 časa naveče petkom i subotom.

Noćni klubovi tokom praznika imaju skroz drugačije vrijeme. Oni radnim danom rade od 19 časova naveče do 4 časa ujutru, a vikendom od 19 časova do 4 časa ujutru.

U svadbenim salonima radno vrijeme je od 7 časova do 4 sata po noći.

U navedenom periodu ugostiteljski objekti, smješteni u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja, rade u skladu sa radnim vremenom propisanim Odlukom, i to od 7 do 23 časa, radnim danima i vikendom (petak i subota).

Ugostiteljski objekti smješteni u stambeno-poslovnim objektima kolektivnog stanovanja, kojima je dodijeljen znak kvaliteta „zlatna kašika“ rade od 7 do 24 časa, radnim danima, a od 7 do 1 čas, vikendom (petak i subota).

Zaključak je donesen na zahtjev Zanatsko-preduzetničke komore regije Banjaluka, radi ukazane potrebe za dužim radom ugostiteljskih objekata, u vrijeme novogodišnjih praznika.

Svi penzioneri na području Banjaluke, njih 41.274 dobiće pomoć od 60 KM do kraja godine, a ne 100 KM, koliko je inače trebalo da bude.
To je na današnjoj konferenciji za medije najavio gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković koji je rekao da su taj iznos tražili predstavnici banjalučkog udruženja penzionera.

“Iako je ranije trebalo da oni sa najnižom penzijom dobiju po 100 KM, a svi ostali niže iznose, sami predstavnici su tražili da to bude raspoređeno ravnomjerno za sve”, rekao je Stanivuković i napomenuo da oni nisu pristali na zahtjeve skupštinske većine da taj iznos bude isplaćen putem računa za struju.

“Očekujem da nakon ovog Skupština grada usvoji rebalans budžeta za ovu godinu kao i samog budžeta za sljedeću”, rekao je Stanivuković.

Zadovoljni smo što je Grad našao razumijevanje. Očekivali smo i više, ali pokazatelji govore drugačije, kaže sekretar Udruženja penzionera Banjaluka Milanko Zec nakon sastanka sa gradonačelnikom Banjaluke.

,,Bilo je govora da ovi sa višim primanjima prime 50, a sa manjim 100, ali onda bismo došli u situaciju sa raznim komentarima. Najniža primanja ima 1.850 penzionera u Banjaluci”, ističe Zec.

Stanivuković dodaje da novac neće dobiti Elektrokrajina, već penzioneri direktno na svoj račun, da mogu raspodjeliti novac kako žele.

Penzioner Radoslav Vuleta kaže da je zadovoljan nakon današnjeg sastanka, i dodaje:

,,Mi smo sagledali situaciju da su dva i po miliona dovoljna, te da je 60 maraka jednako za sve”, kaže Vuleta.

Gradonačelnik Banjaluke ujedno najavljuje i takozvane kartice prijateljstva, kao dodatnu pomoć svim penzionerima.

,,Razvijamo kartice prijateljstava. Grad će tražiti od apoteka, prodavnica da sa ovim karticama penzioneri imaju povoljniju kupovinu. Za to nam treba mnogo vremena, ali to je naša ideja. Osmog marta imaćemo jedno veliko druženje, na kome ćemo razgovarati o osnivanju fonda za najugroženije penzionere”, objašnjava Stanivuković.