Lider SNSD-a Milorad Dodik dogovorio je danas sa predstavnicima Gradskog odbora stranke u Banjaluci da Zoran Popović bude novi predsjednik Skupštine grade.
“S predsjednikom Gradskog odbora SNSD-a u Banjaluci Vladom Đajićem i odbornicima u Skupštini grada Dragoslavom Topićem i Srđanom Amidžićem razgovarao sam o aktuelnim pitanjima u gradu, te smo dogovorili da novi predsjednik Skupštine grada bude Zoran Popović”, objavio je Dodik na “Tviteru”.
Gradska vlast u Banjaluci planira na idućem zasjedanju Skupštine grada pokrenuti proces izrade regulacionog plana, kako bi naknadno, kroz papire pokrila i legalizovala 21 milion maraka vrijednu sportsku dvoranu koja se gradi uz park Mladen Stojanović za turnir „Srpska open“.
Naime, kako je CAPITAL u više navrata pisao na toj lokaciji se trenutno odvijaju radovi mimo važećeg regulacionog plana koji je predvidio da se na toj lokaciji gradi multifunkcionalni kongresno – konferencijski centar.
Peglanje nedostataka
Taj „sitni“ nedostatak u vidu dozvola i regulacionih planova gradske vlasti planiraju ispraviti na zasjedanju Skupštine grada Banjaluka koje je zakazano za 16. februar kada bi se trebao pokrenuti proces za izradu novog RP za taj prostor pod nazivom Aleja – Park.
Taj dokumenat je gradska administracija do sada u više navrata slala u istu proceduru, ali su ga ranije sa dnevnog reda skidali odbornici skupštinske većine uz obrazloženje da je „tim RP obuhvaćen daleko veći obuhvat od onoga koji se odnosi na sportske sadržaje uz park „Mladen Stojanović“.
To izgleda više nije prepreka, jer su odbornici većine, predvođeni SNSD-om, prihvatili da se na dnevnom redu idućeg zasjedanja Skupštine grada uvrsti odluka o izmjeni RP, koja obuhvata isti prostor koji im ranije nije bio prihvatljiv. Ukoliko taj dokumenat dobije zeleno svjetlo gradskog parlamenta, biće pokrenut proces izrade novog RP koji bi na prostoru od 36 hektara predvidio velike izmjene.
Tako bi, projektanti u praksi ucrtali sportski sadržaj uz park Mladen Stojanović (koji se već gradi), umjesto predviđenog kongresnog centra, a sa druge bi ispunili ambicije administracije gradonačelnika Draška Stanivukovića, koji u neposrednoj blizini želi da napravi novi veliki park.
Za izradu RP treba najmanje pola godine
Problem je što je put do konačnog RP, odnosno ucrtavanja objekata dug i zavisi od više faktora. Prvi faktor je sama procedura izrade RP koja dugo traje, što potvrđuju i informacije iz Odjeljenja za prostorno uređenje Grada Banjaluka. U ovom odjeljenju su naveli da sam postupak može biti završen za šest mjeseci ukoliko se ne pojave neke nepredviđene okolnosti koje mogu usporiti proces.
Naveli su da je Grad Banjaluka uputio Odluku izradi RP Aleja – Park Skupštini grada te da se o tom pitanju trebaju izjasniti odbornici.
U slučaju da Skupština grada prihvati tu odluku ide se u izbor projektantske kuće koja će biti zadužena za taj posao.
Nakon toga izabrani nosilac izrade plana dostavlja ovjeren prednacrt plana Odjeljenju za prostorno uređenje, nakon čega Odjeljenje održava stručnu raspravu o prednacrtu na kojoj učestvuju i daju primjedbe i mišljenja predstavnici infrastrukturnih organizacija.
Dodali su da gradonačelnik zaključkom utvrđuje nacrt RP kojim se ujedno utvrđuju mjesto, vrijeme i način izlaganja ovog dokumenta na uvid javnosti.
„Nacrt plana se izlaže na javni uvid 30 dana. Nakon završenog javnog uvida Odjeljenje organizuje javnu raspravu o nacrtu RP na kojoj nosilac izrade predstavlja plan. Javna rasprava omogućava svim zainteresovanima da dostave svoje mišljenje, primjedbama, sugestije na predloženi RP“, kazali su u Odjeljenju.
Idući korak je priprema prijedlog plana koje Odjeljenje dostavlja predlagaču, odnosno gradonačelniku koji taj dokumenat šalje na konačnu potvrdu ponovo Skupštini grada Banjaluka.
Bez politike nam odobrenja RP
Drugi faktor je Skupština grada Banjaluka, koja treba sve to da odobri. U njoj glavnu riječ vodi koalicija predvođena SNSD. Oni do sada nisu podržavali planove gradonačelnika Draška Stanivukovića za novi park, ali situacija se od tada znatno promijenila i počeo je period „simbioze“ kako ga je okarakterisao gradonačelnik Draško Stanivuković, a i iza organizovanja turnira stoji lično predsjednik RS Milorad Dodik.
SNSD je već dopustio da se ova tačka uvrsti u dnevni red idućeg zasjedanja, što je veliki korak naprijed ali i dalje postoji mogućnost da se usvajanje uslovi nekim ustupcima ili da se skine na komisiji prije zasjedanja Skupštine.
Potpredsjednik Skupštine grada Banjaluka Saša Čudić je kratko za CAPITAL rekao da će stav većine o ovom pitanju biti poznat do sjednice resorne skupštinske komisije, koje se održava prije same sjednice gradskog parlamenta.
Naime, ovo radno tijelo u kojem sjede odbornici odlučuje da li će akti iz njihove nadležnosti, dobiti prolaz za odlazak u skupštinsku proceduru ili ne. Do sada je ovo tijelo u dva navrata ovaj RP vraćala na doradu predlagaču, što je dodatno usporilo izradu ovog dokumenta.
Iako se još ne zna kako će odlučiti većina u Skupštini grada, dosadašnja praksa je pokazala da obe strane mogu postići kompromis ako postoji interes.
Tek kada se prođu svi gore navedeni koraci u izradi RP, postoji mogućnost da investitor uz ostalu dokumentaciju zatraži građevinsku dozvolu. Ako se uzmu u obzir gore navedeni faktori, tek bi se u drugoj polovini godine mogli steći uslovi za dobijanje građevinske dozvole.
Problem je što izgradnja teniskog terena te druge infrastrukture mora biti završena prije aprila ove godine, kada je zakazan turnir „Srpska open“, što ukazuje na to da će se po svemu sudeći izgrađeni objekat naknadno kroz papire legalizovati.
U seriji tekstova koje je objavio portal CAPITAL ukazivali smo da realizaciju ovog projekta prati niz neregularnosti.
Jedna od njih je da se gradnja na ovoj lokaciji donedavno odvijala bez građevinske dozvole, jer su radovi počeli početkom novembra prošle godine. Tek nedavno je izdata građevinska dozvola za pripremne radove. Uprkos tome iz Grada Banjaluka su nedavno najavili da će kroz kredit od 15 miliona KM finansirati gradnju sportskog objekta na ovoj lokaciji.
Gradonačelnik Draško Stanivuković za narednu sjednicu Skupštine Grada ponovo je predložio odluku o uvođenju neradne nedjelje.
-Više puta do sada sam predložio ovu odluku i opet je predlažem. Pozivam odbornike da se fokusiraju i razmisle u ime više hiljada trgovaca, koji su za ovakvu odluku. Principijelno, ispunjavam data obećanja, zagovaramo odluku o neradnoj nedjelji – kazao je gradonačelnik.
Podsjećamo i ranije je gradodnačelnik Stanivuković poručio da neće odustati od te odluke, koju podržava sindikat radnika, trgovci, preko 60 odsto ključnih trgovačkih centara, marketa i prodavnica, ali i cvjećari i mnogi drugi kojih se tiče odluka, saopštili su iz Gradske uprave.
Kako je i tada rečeno – ova odluka ne bi uticala na radna mjesta, potrošnja bi se preraspodijela na druge radne dane.
-Ljudi će imati svoju nedjelju. Moramo da gradimo i dio tradicionalnog patrijahalnog društva gdje je porodica centar svega. Zato insistiramo na neradnoj nedjelji – kazao je ranije Stanivuković.
Na narednoj sjednici banjalučke Skupštine koja će biti održana 16. februara, moglo bi se saznati ko će biti novi predsjednik ovog tijela, rekao je odbornik SNSD-a Dragoslav Topić na konferenciji za novinare nakon današnjeg Kolegijuma.
Na pitanje novinara da li će to biti on, Topić se samo nasmijao.
Banjalučka Skupština nije popunila mjesto predsjednika ovog tijela još otkako je prethodni predsjednik gradskog parlamenta, Mladen Ilić, prije tri mjeseca odstupio sa te funkcije i preuzeo svoj poslanički mandat u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
BL portal je u nekoliko navrata pitao odbornike skupštinske većine da li će i kada odlučiti o Ilićevom nasljedniku, ali je to pitanje i dalje bez konkretnog odgovora. Jedino je otpočetka izvjesno da u fotelju prvog čovjeka lokalnog parlamenta treba da sjedne neko od odbornika SNSD-a.
Multifunkcionalna dvorana u parku Mladen Stojanović, grad neće koštati pet miliona KM, nego ipak 15 miliona KM, poručio je gradonačlenik Banjaluke Draško Stanivuković, na Kolegijumu skupštine grada.
“Organizacioni odbor je ovako zaključio”, kazao je on i obrazložio da su na to uticala dva faktora – organizacija turnira i sam događaj.
“Infrastruktura vrijedi 21 milion KM, a grad mora da snosi 15 miliona KM”, rekao je Stanivuković.
Gradu će ostati dvorana u vlasništvu, avenija, trim staza i bašta oko teniskog turnira.
Terena bi trebalo biti šest, a radovi bi trebalo da budu završeni do kraja marta.
Na konferenciji za novinare nakon sjednice Kolegijuma, Stanivuković je rekao da će odbornici u klupama biti 16. februara i da će to biti, kako je rekao, jedna od važnijih sjednica na kojoj će se, između ostalog, naći i dva regulaciona plana.
“Na mjestu Kraševog parkinga ucrtana je zgrada, a tu treba biti spomen obilježje. U dvorištu Hrama Hrista Spasitelja ucrtana je dvorišna zgrada. Mi pravimo kompromisno rješenje”, ističe gradonačelnik Banjaluke.
Prema gradonačelnikovim riječima, do rješenja za hotel Palas moglo bi doći u martu, ujedno demantujući navode da će se nadograditi Robna kuća Boska.
“Dok se raspravlja o mom famoznom radu, pripremili smo tačku o njihovom neradu, ali to su odbili. Mi ćemo ištampati i podijeliti građanima”, naglašava Stanivuković i priznaje da je Gradu potrebno kreditno zaduženje za finansiranje dvorane u susret teniskom turniru i kolektoru za most u Docu.
Na dnevnom redu 53 tačke
“Na sjednici 16. februara će biti 53 tačke. Među njima i kapitalna zaduženja. Radi se o finansiranju dvorane prekoputa Delte i mosta u Docu. Koliko je to opravdano ne znamo, ali dozvoljeno je da se raspravlja”, rekao je potpredsjednik Gradske skupštine Saša Čudić.
Na sjednici Skupštine Grada Banjaluka raspravljaće se i o povećanju broja taksi vozila, nakon većeg broja žalbi građana upućenih Gradu.
O novoj cijeni vode
Takođe, Stanivuković je danas rekao da potrebu za poskupljenjem vode smatra opravdanom, jer, kako kaže, ovo preduzeće teško izdržava period inflacije.
“Budu li odbijali ovakvu odluku, preduzeće Vodovod ne može da opstane. Vodovod koristi struju i vodu. To se dešava u cijelom svijetu”, zaključuje gradonačelnik Banjaluke.
Odbornik SNSD-a Dragoslav Topić naglasio je da se neće dozvoliti poskupljenje vode, kao i da je prijedlog te tačke dnevnog reda skinut na Kolegijumu.
Počeli smo sa potpunim uređenjem Parka „Mladen Stojanović“ u koji decenijama nije uložena niti jedna marka – poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je obišao radove u Parku.
Kako je kazao, nakon uređenja Park će dobiti brojne nove i obnovljene postojeće sadržaje, i to: šetališta, nova dječija igrališta, obnovljene tartan trim staze, savremenu teretanu na otvorenom, javni toalet, novu aveniju koja će povezivati Ulicu Olimpijskih pobjednika i Istočni tranzit, sportsku dvoranu sa 5.000 sjedećih mjesta prilagođenu svim sportovima, saopšteno je iz Gradske uprave.
-Nijedno drvo neće biti posječeno. Naprotiv, Park će biti obogaćen dodatnim zelenilom koji će donijeti novi šarm našem najvećem parku, a ovaj cijeli projekat potpuno novi izgled i sadržaj našem gradu – zaključio je gradonačelnik Stanivuković.
Od januara ove godine banjalučke “Eko toplane” trpe dnevni gubitak u iznosu od 50.000 KM, što je posljedica drastičnog skoka cijena inputa.
Potvrđeno nam je to u ovom banjalučkom preduzeću, odakle podsjećaju da su još od početka 2022. godine iznosili podatke o poskupljenju inputa za proizvodnju toplotne energije i neodrživosti poslovanja pod tim okolnostima.
“Od marta 2022. do danas uputili smo Gradskoj upravi pet zahtjeva za korekciju cijena, sa svom potrebnom dokumentacijom u skladu sa svim propisima, u kojoj smo jasno i argumentovano pokazali da je poslovanje u ovakvim okolnostima neodrživo”, navode iz “Eko toplana”.
Kako dodaju, situacija se od decembra 2022. dodatno zakomplikovala usljed poskupljenja drvnog sortimenta od strane “Šuma RS” za 37 odsto, a postala još teža nakon poskupljenja struje od 1. januara ove godine za još 30 odsto.
“Ovakva situacija dovela je ovo privredno društvo u poziciju nelikvidnosti i situaciju u kojoj ne može platiti energent dobavljačima, niti nabaviti nove količine, što neminovno dovodi do realne opasnosti od obustave proizvodnje i isporuke toplotne energije”, naveli su iz “Eko toplana”.
Iz ovog preduzeća ističu da još nije poznato kako će biti riješen problem s kojim se suočavaju. Kako dodaju, na njihov zahtjev o korekciji cijena grad je prošle godine djelimično odgovorio odobrenjem subvencije u iznosu od dva miliona KM, ali to je, ističu, bilo dovoljno samo da se pokrije 50 odsto nedostajućih sredstava, da bi se protekla sezona uspješno privela kraju.
“Zbog toga su ‘Eko toplane’ bile prinuđene da podignu kredit u iznosu od dva miliona KM kako bismo nadomjestili nedostatak za prošlu sezonu u nadi da će biti odobreno povećanje. Međutim, do danas se situacija nije promijenila i mi još nemamo odgovor Grada o načinu rješavanja problema s kojim se suočavamo”, poručuju iz “Eko toplana”.
Podsjetimo, sredinom januara gradski menadžer Bojan Kresojević rekao je da očekuju usaglašen zahtjev o korekciji cijena grijanja, na osnovu čega će vidjeti dalje korake.
Iz “Eko toplana”, međutim, poručuju da su usaglašen zahtjev poslali gradu još 14. decembra 2022. godine, kao odgovor na stav grada da su planirani troškovi održavanja distributivne mreže za naredni period previsoki i da ih treba redukovati.
“U izmijenjenom zahtjevu za povećanje cijena, taj iznos je smanjen na 48 odsto. Međutim, u tom slučaju bi trebalo da grad kao vlasnik distributivne mreže, koja je sastavni dio javne infrastrukture, pokrene investicioni ciklus u dotrajalu distributivnu mrežu, a da ‘Eko toplane’ snose samo troškove tekućeg održavanja”, ističu iz “Eko toplana”.
Grad je, podsjetimo, prije dva mjeseca formirao Štab za energetsku krizu, čiji je zadatak, kako je rečeno, da na osnovu stvarnog stanja ponudi najefikasnija rješenja za prevazilaženje izazova koji se odnose na grijanje u Banjaluci. Iz “Eko toplana” kažu da jedina mjera koju je Štab za energetsku krizu predložio “Eko toplanama” jeste povećanje količine toplotne energije koja se šalje potrošačima.
“Prema Odluci o opštim uslovima za proizvodnju, isporuku i korištenje toplotne energije, ‘Eko toplane’ su u obavezi da korisnicima obezbijede 20 stepeni, +/- jedan stepen Celzijusa u grijanim prostorima. Svaki stepen povećanja temperature u stambenim i poslovnim objektima predstavlja povećanje troškova energenta za oko sedam odsto, odnosno najmanje jedan milion KM godišnje”, ističu iz “Eko toplana”.
Iz Gradske uprave ranije su tvrdili da je grijanje u Banjaluci drastično poboljšano te da su prosječne temperature u stanovima povećane za dva stepena, dok iz “Eko toplana” poručuju da im nije poznato kako se do tog podatka došlo.
“Nije nam poznato na koji način se došlo do podatka o povećanju temperaturnog nivoa grijanja za čak dva stepena, s obzirom na činjenicu da je to s aspekta potrošnje energije, o čemu strogo vodimo računa, izuzetno mnogo, posebno imajući u vidu činjenicu da zbog velikog poskupljenja energenta strogo vodimo računa o potrošnji”, ističu iz “Eko toplana”.
Napominju da, uz minimalna odstupanja od normativa na mjesečnom nivou (ne više od 2-3 odsto, što znači oko 0,5 stepeni Celzijusa veću ili manju temperaturu u grijanom prostoru), griju ujednačeno od početka obavljanja komunalne djelatnosti 1. februara 2018. godine, o čemu se, kako kažu, vodi precizna evidencija.
“U svakom slučaju, ako je došlo do poboljšanja kvaliteta isporuke toplotne energije u pojedinim dijelovima grada, izuzetno smo zadovoljni takvim povratnim informacijama, a uzrok tome nije nivo proizvedene energije u kotlovnicama, nego obimni radovi na sanaciji mreže, ali i velikim dijelom uklanjanje lokalnih problema i nedostataka na starim i dotrajalim instalacijama korisnika”, kažu iz “Eko toplana”, prenose “Nezavisne novine”.
Sa druge strane, iz Gradske uprave grada Banjaluka kažu da se, u okviru Štaba za energetsku krizu, grad Banjaluka aktivno uključio u kontrolu temperatura u stanovima koji su u sistemu daljinskog grijanja. Pritom, tvrde i da se čeka izvještaj o poslovanju “Eko toplana”.
“‘Eko Toplane’ prošle godine nisu uputile Skupštini grada izvještaj o poslovanju, a što je neophodno da učine kako bi se odbornici upoznali sa stanjem u ovom preduzeću, a prije donošenja odluke za rješavanje problema narastajućih cijena energenata i troškova poslovanja”, tvrde iz Gradske uprave.
Kapacitet amfiteatra biće negdje između 280 i 330 sjedećih mjesta, a ukupna površina objekta biće između hiljadu i 1.200 metara kvadratnih, istakao je profesor Arhitektonsko – građevinsko – geodetskog fakulteta u Banjaluci Miroslav Malinović tokom konferencije za medije, na kojoj je bilo riječi o izgradnji amfiteatra, odnosno ljetne pozornice, u okviru koje će biti postavljeno i spomen obilježje stradalim studentima i radnicima Univerziteta u Banjaluci tokom Odbrambeno – otadžbinskog rata.
Malinović je takođe istakao i saradnju sa Gradom Banjaluka po ovom pitanju i objasnio da će u sklopu realizacije ovog projekta prvo biti raspisan međunarodni konkurs, koji će biti otvoren do 16. marta, nakon čega će konkursna komisija 31. marta vijećati i birati najbolje idejno rješenje.
“Mislim da je realno da se ove građevinske sezone krene sa radovima odmah, a ako ne bude problema oko nabavki očekujemo da objekat bude stavljen u funkciju prije početka naredne akademske godine”, tvrdi Malinović.
Sam objekat biće izgrađen na parceli kod Venecija mosta i Pravnog fakulteta, kako je dogovoreno sa Gradom, a pored amfiteatra u sklopu projekta biće postavljeno i spomen obilježje za više od 80 poginulih studenata i radnika Univerziteta u Banjaluci tokom Odbrambeno – otadžbinskog rata.
Zadovoljstvo postignutim dogovorom sa Univerzitetom istakao je i Vuk Višekruna, šef Odjeljenja za prostorno planiranje, koji je naročito naglasio potrebu odavanja počasti stradalim studentima.
Višekruna je dodao i da je Grad izdvojio 800.000 KM za ovaj projekat, ali da će sve zavisiti i od samog izabranog idejnog rješenja.
„Vodovod“ Banjaluka će zatražiti od gradske skupštine odobrenje za povećanje cijene vode za najviše deset odsto, te za vraćanje naplate mjesečne naknade za mjerno mjesto, saznaje CAPITAL.
Ukoliko ovaj zahtjev „Vodovoda“ dobije zeleno svjetlo Skupštine grada Banjaluka, građani bi mogli kubik vode plaćati 1.10 KM sa PDV umjesto dosadašnjih 0,94 KM, a naknadu za mjerno mjesto u fiksnom mjesečnom iznosu 1,40 KM sa PDV.
Vršilac dužnosti direktora „Vodovoda“ Predrag Duduković potvrdio je za CAPITAL da će tražiti saglasnost Skupštine grada Banjaluka za povećanje cijene vode. Kaže da je korekcija cijene vode neophodna „zbog novih okolnosti“.
„Imamo novi momenat u ovoj godini. Vlada RS je donijela odluku o najnižoj plati u RS, koja je za 50 KM veća nego što je bila prije i to moramo uskladiti“, rekao je on i dodao da to povećanje za njih predstavlja trošak, koji na godišnjem nivou iznosi dodatnih 350.000 KM.
„Osim toga imamo povećane izdatke za topli obrok, zbog povećanja prosječne plate i tu će nam trebati godišnje dodatnih 150.000 KM, a na primjer zbog povećanja cijene električne energije imaćemo dodatne troškove od 300.000 KM. Uz sve to Institut za javno zdravlje RS, koji je jedini nadležan da po zakonu vrši kontrolu vode, nam je povećao cijene svojih usluga za 30 odsto tako da su ti troškovi veći za 70.000 KM ove godine. Kada se uzme u obzir sve ono što se dešavalo, naši troškovi će biti veći za oko milion KM u ovoj godini“, naveo je Duduković.
Kaže da još nije utvrđeno koliko tačno će poskupljenje tražiti, ali je naglasio da ono neće biti više od 10 odsto u odnosu na trenutnu cijenu.
Trenutno cijena vode iznosi 0,85 KM po kubiku plus PDV. Ako se na tu cifru doda povećanje od deset odsto (0,94 KM) te PDV od 17 odsto, nova cijena kubika vode bi u budućnosti mogla iznositi 1,10 KM.
Žele vratiti naplatu naknade za mjerno mjesto
Osim zahtjeva za poskupljenje u skupštinsku proceduru će se uputi odluke koje bi trebale omogućiti vraćanje naplate naknade za mjerno mjesto.
Naime, naplatu te naknade je Ustavni sud RS krajem februara 2022. godine proglasio neustavnom čime su građanima Banjaluke umanjeni računi za vodu, ali je gradski vodovod ostao bez godišnjeg prihoda od 1,2 miliona KM. Od tada traju napori Grada Banjaluka, ali i uprave „Vodovoda“ da se naplata te naknade ponovo uvede.
Posljednje informacije pokazuju da je napravljen plan, kako da se zaobiđe odluka Ustavnog suda RS i to tako što će promijeniti Odluka o javnom vodovodu i kanalizaciji i time ponovo uvesti naplata ove naknade.
„Ranija naplata naknade za mjerno mjesto nije bila u skladu sa postojećom Odlukom o javnom vodovodu i kanalizaciji. Kada izmijenimo tu odluku, naplata naknade za mjerno mjesto će biti u skladu sa odlukom Ustavnog suda RS“, objasnio je Duduković.
Duduković dodaje da će u paketu sa ovom odlukom ići još jedan dokumenat, koji treba da odredi visinu mjesečne naknade za mjerno mjesto.
„Naknada je prije ukidanja iznosila 1,20 KM plus PDV. Predložićemo da se taj iznos samo vrati i tu ne planiramo tražiti povećanje “, rekao je on.
Sa uračunatim PDV-om naknada za mjerno mjesto iznosiće 1,40 KM.
Duduković očekuje da će se gore navedne odluke u paketu naći već na prvom narednom zasjedanju Skupštine grada Banjaluka
U potpunosti je izmijenjen konačni izgled vidikovca na Banj brdu koji će se graditi, a u pravilu autor bi trebalo da koordiniše ili da bar bude konsultovan u vezi sa svakom izmjenom, izjavio je Bojan Vučen, koji je bio dio tima koji je u decembru 2021. pobijedio na konkursu za vidikovac, dok iz Gradske uprave tvrde da konkurs na kojem je izabrano najbolje rješenje nije zakonski obavezujući.
Kako kažu iz Gradske uprave za “Nezavisne” do izmjene idejnog rješenja vidikovca na Banj brdu došlo je iz nekoliko razloga, te se nakon mišljenja predstavnika Centra za životnu sredinu, arhitekata, predstavnika Turističke organizacije grada Banjaluka i ljudi iz struke pristupilo izradi adekvatnijeg rješenja za vidikovac.
“Bitno je naglasiti da, kada se radio sam idejni projekat, tu je naglasak bio na kreativnom dijelu, te da oni koje su pobijedili na konkursu budu nagrađeni u skladu sa propozicijama, međutim, kada dođe do izrade samog glavnog projekta, onda se mnogo detaljnije analizira tlo, statika i sve građevinski veoma bitne teme, zbog očekivano velikog broja ljudi koji će dolaziti na sam vidikovac, gdje treba ozbiljno da se razmišlja o njihovoj bezbjednosti, ali i da se razmišlja o što minimalnijim intervencijama u samoj prirodi”, objasnili su oni.
Dodaju da je sam lokalitet pobjedničkog rješenja, na kojem je trebalo da bude izgrađen vidikovac, problematičan.
“Na mjestu temeljenja na toj padini nije bilo mogućnosti da, bez nekog velikog devastiranja pejzaža, priđe mašina za bušenje tom mjestu temeljenja, a to je sve potrebno da se uradi kako bismo imali stručan i validan geomehanički izvještaj sa tog mjesta”, naveli su oni.
Sa druge strane, kako kažu, i sam oblik vidikovca je problematičan, jer je stepenast, te zbog toga ne bi mogli da mu pristupe ljudi sa poteškoćama u kretanju, što je obaveza za sve javne prostore.
“Da bi se pristupilo izgradnji vidikovca na lokaciji kao sa pobjedničkog rješenja, moralo bi da bude porušeno nekoliko stabala”, kazali su oni te dodali da je nova lokacija udaljena tek 50 metara od prvobitno planirane, te će sa tog platoa biti temeljen vidikovac gdje već postoji saobraćajnica kojoj lako može da se pristupi prilikom izgradnje, a samim tim ne bi došlo ni do devastiranja šume.
“Konkurs, na kojem je izabrano najbolje rješenje, nije zakonski obavezujući, već je predstavljao jedan kreativni način da se vidi šta bi negdje moglo da bude”, naveli su iz Gradske uprave.
“Onda samo organizovanje sličnih konkursa i nema mnogo smisla, jer je u pitanju uzaludno razbacivanje budžetskog novca, a za nas autore velika opasnost za poništavanje i uniženje profesionalnog kredibiliteta”, kazao je Bojan Vučen te dodao da je lakše sve direktno dogovoriti sa uigranim domaćim firmama.
“Više mi se neće ponoviti greška da investiram vrijeme i trud u konkurse koji se raspisuju u Banjaluci”, rekao je Vučen.
Prema njegovim riječima, rješenje iz izvođačkog projekta je toliko uprošćeno i izmijenjeno da nema skoro nikakve veze sa pobjedničkim konkursnim rješenjem.
“Naše rješenje je svojom protočnom organskom formom trebalo da se uklopi vizuelno u postojeće okruženje, suptilno prateći morfologiju terena i krivudavih staza formirajući apstraktnu formu krošnji”, istakao je Vučen.
Izbjegavali smo, kako kaže, agresivne i isturene forme koje bi svojom rigidnom i banalnom napadnošću ugrozile Spomenik palim borcima koji se nalazi iznad budućeg vidikovca, koji je zaštićen kao kulturno-istorijsko nasljeđe i dominira prostorom kao glavi reper.