Oznaka: Banja Luka

Iz “Čistoće” su za “Nezavisne novine” potvrdili da su Gradskoj upravi Banjaluka uputili prijedlog da se povećaju cijene te da zbog toga čekaju s isporukom računa za ovu godinu.

Aleksandar Bajić, direktor “Čistoće”, je za “Nezavisne novine” kazao da ukoliko grad prihvati njihove prijedloge, onda će vjerovatno doći do manjih korekcija trenutnih cijena.

“Ako prihvate naše prijedloge, u tom slučaju bi bili minimalno uvećani računi, možda za oko marku. Neće se raditi o nekom velikom poskupljenju, to je sigurno”, uvjerava Bajić.

Kako je istakao, s obzirom na to da su i sva druga komunalna preduzeća sa područja grada uputila prijedlog gradu za korekciju cijena, i oni su se odlučili na ovaj korak.

“Sada čekamo njihov odgovor. U slučaju da dođe do korekcije cijena, tada bismo račune od tog mjeseca mogli poslati sa korekcijom. Apelujemo na građane da se malo strpe u vezi s tim”, dodao je Bajić.

Kako kaže, oni su poslali zahtjev, a na gradu je da odredi koliko su opravdani njihovi prijedlozi.

“Nakon toga čekamo sjednicu Skupštine grada da usvoji tu odluku, a ako bude pozitivan odgovor, mi bismo u tom slučaju na računima mogli da promijenimo cijene”, rekao je Bajić.

Bojan Kresojević, gradski menadžer, je za “Nezavisne novine” potvrdio da je na adresu Gradske uprave stigao ovaj prijedlog te da će oni provjeriti šta je nužno, realno i prihvatljivo za grad i građane.

“U skladu s tim u narednom periodu ćemo se izjasniti o ovom zahtjevu”, rekao je Kresojević.

Prema riječima jednog banjalučkog penzionera, ovo je samo još jedno u nizu poskupljenja s kojima se suočavaju građani, a koja su prisutna svakodnevno u gradu, ali i državi.

“Situacija je sve teža, a na sva ova poskupljenja samo nam je još falilo da i cijene režija idu gore. Svi smo svjedoci koliko je hrana poskupjela, a tek sve ostale stvari. Ionako jedva sklapamo kraj sa krajem, a šta će tek biti u narednom periodu”, žali se ovaj penzioner.

Mi smo trenutno u deceniji gradnje. Najveći projekti se realizuju upravo ove godine.

Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, najavljujući rušenje i izgradnju hotela „Palas“.

– Završen je projekat rušenja i izgradnje hotela „Palas“. To znači da u ćemo veoma uskoro, kao što vidite kranove na lokaciji kod buduće dvorane u parku „Mladen Stojanović“, vidjeti i ovdje, na ovom lokalitetu. Banjalučki san o najljepšem hotelu će se konačno ostvariti, a noćna mora o ruglu u centru grada će biti završena, na zadovoljstvo svih sugrađana – rekao je Stanivuković.

Istakao je kako jedva čeka dan kad će doći i ključni ljui kompanije „Cepter“ i započeti ovaj izuzetno značajan porjekat, koji je vrijedan više od 60 miliona KM.

Javni konkurs za dodjelu jednokratne novčane pomoći za sufinansiranje troškova jednog postupka biomedicinski potpomognute oplodnje trebalo bi da bude raspisan 1. aprila, rekla je Srni savjetnik gradonačelnika Banjaluke za kulturu i socijalnu politiku Mirna Savić Banjac.
Banjac je dodala da će konkurs biti objavljen u dnevnim novinama “Glas Srpske” i na internet stranici grada, a trajaće 90 dana.

Ona je podsjetila da je prošle godine komisija za dodjelu jednokratne novčane pomoći za podršku pronatalitetnoj politici od 43 razmatrana, utvrdila da 40 zahtjeva ispunjava uslove propisane Pravilnikom o dodjeli sredstava za podršku pronatalitetnoj politici Banjaluke.

Za realizaciju ovih zahtjeva iz gradskog budžeta izdvojeno je 160.000 KM, a dodijeljeni su pojedinačni iznosi od po 4.000 KM.

Banjac je istakla da pravo na dodjelu jednokratne novčane pomoći žena može ostvariti ako u momentu podnošenja prijave na konkurs ima do 45 godina starosti, kao i da jedan od bračnih/vanbračnih supružnika ima prebivalište na području Banjaluke u neprekidnom trajanju od četiri godine i duže.

Jedan od uslova je i da je žena iskoristila pravo na tri postupka vantjelesne oplodnje na teret sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske, te da ranije nije ostvarila pravo na dodjelu jednokratne novčane pomoći od Gradske uprave.

Žena primalac reproduktivnih tkiva i/ili ćelija i embriona u heterolognoj vantjelesnoj oplodnji može ostvariti jednokratnu novčanu pomoć bez obzira na broj obavljenih postupaka na teret sredstava Fonda zdravstvenog osiguranja.

Banjalučanin Zoran Krupljanin izjavio je Srni da je finansijska podrška Republike i grada značajna, jer se, kako kaže, sa leđa para koji vantjelesnom oplodnjom pokušava dobiti potomstvo skida ogroman dio brige o finansijama.

Krupljanin je rekao da su supruga i on iskoristili tri postupka finansirana iz Fonda zdravstvenog osiguranja, koji su, nažalost, bili neuspješni.

“Sam postupak je veoma stresan, pogotovo za ženu, jer je osim psihičkog opterećenja, iščekivanja, operativnih zahvata /aspiracija i vraćanje oplođenih jajnih ćelija/ izložena još i hormonskim terapijama prije, tokom i nakon samog postupka”, pojasnio je Krupljanin.

Svi putni pravci na području grada Banje Luke su prohodni, a ekipe zimske službe su od početka padavina na terenu, čiste snijeg i vrše posipanje kolovoza, kako u gradskim tako i u seoskim područjima, saopšteno je iz Gradske uprave.
Nadležne službe i dalje prate situaciju, te po potrebi reagguju.

Podsjećamo, tokom prošle zimske sezone izvršena je i modernizacija vozila zimske službe, te je uveden sistem za praćenje – GPS, a sve kako bi nadležne gradske službe u svakom trenutku imale uvid gdje se vozila nalaze, što je svakako doprinijelo efikasnijem radu zimske službe.

Prognoza vremena za nedjelju, 26. februar
U noći ka nedelji i u nedelju(26.02.) nagli porast snježnog pokrivača pogotovo na sjeverozapadu u višim predjelima.Hladnije sa jačim snijegom uz formiranje i porast snježnog pokrivača. Vjetar umjeren sjevernih smjerova. Minimalna temperatura vazduha oko -1°. Maksimalna temperatura vazduha oko 1°.

Zbog najave snježnih padavina, ekipe zimske službe su u pripravnosti i spremne da intervenišu u skladu sa potrebama, kako u gradskim tako i u prigradskim predjelima, saopšteno je iz Gradske uprave.
Iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve navode da su ekipe zimske službe po nalogu pripravne, kako bi svi putevi bili prohodni, posebno u višim predjelima gdje se očekuje i najviše padavina.

Podsjećamo, tokom prošle zimske sezone izvršena je i modernizacija vozila zimske službe, te je uveden sistem za praćenje – GPS, a sve kako bi nadležne gradske službe u svakom trenutku imale uvid gdje se vozila nalaze, što je svakako doprinijelo efikasnijem radu zimske službe.

Iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske za Banjaluku za sutra, 25. februar prognozirali su hladnije vrijeme sa jačim snijegom uz formiranje i porast snježnog pokrivača. Vjetar umjeren sjevernih smjerova. Minimalna temperatura vazduha oko -1°S, a maksimalna temperatura vazduha oko 1°S.

Još juče su betonski krugovi oko stabala u banjalučkom parku “Mladen Stojanović” bili dio trotoara, odnosno pješačke i biciklističke staze.
U ovom parku traje rekonstrukcija, ali ovakvo rješenje izazvalo je brojne komentare, prije svega na društvenim mrežama.

Očigledno su ih vidjeli i u Gradskoj upravi, jer su već danas građevinci reagovali i betonskih krugova više nema na trotoaru.

Gradonačelniku Banjaluke Drašku Stanivukoviću izgleda da se nisu svidjele kritike. Neki se bune što je trotoar, kako kaže, “cent” prošao oko drveta kod parka.
,,Vidim tamo neki nam našli manu, što se jedno drvo ogradilo pa prešlo malo na trotoar. Na gradilištu koje vrijedi 20, 30 miliona maraka, ako nam je to najveća mana, evo ja potpisujem. I znam da je već riješeno”, rekao je Stanivuković.

Zemljotres u Turskoj pokrenuo je pitanja u svim državama. Kakvo je stanje sa zgradama? Ko kontroliše gradnju? Jesmo li sigurni.

Banjaluka zbog trusnog zemljišta podložna je čestim podrhtavanjima. Nakon razornog banjalučkog zemljotresa, standard je pooštren i gradile su se stabilne zgrade. Dokle smo stigli?

Gledajući zemljotres u Turskoj, vidi se da je materijal loš, kaže za ATV doc. dr Anđelko Cumbo, profesor sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Banjaluka.

“Ne znam kakav je to beton kad može tako lako da se rasturi. Vidi se po boji, vidi se kakav je agregat, kakvo je to vezivo, armatura, kako je to loše postavljeno, nije utegnuto. Vidjeli smo zgradu Inžinjerske komore građevine koja je ostala, nije ni oštećena. Kod takvih objekata se ulazi sa većim koeficijentom sigurnost”, kaže Cumbo i objašnjava da naš pravilnik ima tri kategorije.

“Prva su objekti kao bolnice, protiv-požarne zgrade, tv stanice, opštine itd. Čak je taj koeficijent uvećan za 50% u odnosu na prosječne stambene zgrade. Pri samom proračunu mi ulazimo sa tim koeficijentom koji će nama povećati seizmološke sile pri dimenzionisanju i kontrolama takvih zgrada, već ćemo dobiti takvo stanje da moramo da napravimo jače elemente. Što se tiče zgrada u Turskoj, to je bio jak zemljotres i trajao je dugo. Kada krene objekat da se oštećuje dolazi do preraspodjele napona, naprezanja itd. Ukoliko objekat nije dobro koncipiran, gubi dijelove i urušava se. Velika su pomjeranja bila tih zgrada što znači da nisu primjenjeni neki inžinjerskih principi da se ta pomjeranja smanje. Da se ubace tzv. konstrukcijski zidovi u dva pravca da se pokuša to dobro razmjestiti”, kaže Cumbo.

Kada pričamo o novim objektima u Banjaluci, trebalo bi da je to poprilično uredu. Propisi postoje, jesu jugoslovenski, ali taj pravilnik je bio jedan od najsavremenijih.

“Ako poštujemo taj pravilnik koji je star i upotrijebimo ono što jedan inžinjer zna o zemljotresima, o dimenzionisanju objekata trebalo bi da su ti objekti dobri i da bi mogli izdržati potres iz 1969. godine. Kažem trebalo bi! Sada je malo teško pomiriti zahtjeve investitora i projektanata. Prvo investitori kontaktiraju arhitektu. Sad koliko on ulazi u konstrukciju, oni prvo gledaju da organizuju taj prostor itd. Investitor je preprodavac i hoće da se to brzo uradi i projekat, i revizija da dobije što prije građevinsku dozvolu i da to bude što jeftinije. U prvom tom naletu, dobar arhitekta bi trebalo da uključi građevinskog inžinjera i da ne dozvoljavaju investitoru da se razigra sa prostorima, pogotovo prostorima podruma, parking mjesta ili poslovnih prostora u prizemlju. Oni hoće da je tu nešto čisto, ako može ikako da stoji na stubovima kao čačkalicama, a onda prema potrebi mijenjaće se tu i djelatnost itd. pa će svako sebi da prilagođava. Takvi objekti ako se i nastave da grade u takvom sistemu kroz ostale etaže, bez obzira na regularnost konstrukcije po visini, on gubi tu regularnost zato što su gore stanovi po spratovima, koji opet zahtijevaju da se ozidaju, ispune. Prvo fasadno, a poslije naravno i iznutra. Htjeli ili ne, ti zidovi ukrute taj skelet, dobija se tzv. meko prizemlje i u zemljotresu to je vrlo opasno zato što takvi objekti znaju da dožive kolaps”, kaže doc. dr Anđelko Cumbo, profesor sa Arhitektonsko-građevinsko-geodetskog fakulteta Banjaluka.

Problemi mogu nastati nakon revizije kada investitor počne zahtijevati izmeje kako bi udovoljio željama kupca, kaže Slobodan Stanarević predsjednik Komisije za prostorno uređenje Skupštine grada Banjaluka.

“Dešavaju se neke stvari koje ni projektant ni revident nisu vidjeli. S druge strane, pogotovo zbog velikog zemljotresa u Banjaluci, kvalitet gradnje je na dobrom nivou. Ono gdje investitori najviše rade uštete, a mislim da to manje utiče na stabilnost objekata, to je lošija stolarija, parket, loše pločice, kineska vrata i slično. Ali mislim da oni nemaju ni obraza ni moral im takav nije, a pogotovo izvođači koji žive od toga, nadzor koji to kontroliše, firme koje se bave ispitivanjem materijala, na ovim konstruktivnim elementima kao što su armatura i beton, mislim da tu ne bi smjeli da štede”.

Da li zbog velikog poskupljenja u građevinarstvu investitori umanjuju kvalitet gradnje, Stanarević sumnja. On tvrdi da je upravo ovo veliko poskupljenje stanova u Banjaluci kalkulacija građevinskih materijala i da se i dalje drže standarda.

“Najveći propust imamo kod gradnje za vrijeme rata i iza rata. Ali opet mislim da je tu bio najveći problem kod gradnje kuća iz razloga što vi za svoje pare hoćete da pokrijete kuću, uselite u nju. Tu dolazi do ušteda. Za takve zemljotrese, više sam skeptičan prema tim kućama nego prema novim zgradama koje se grade”, kaže Stanarević.

Govoreći o tome ko vrši ispitivanja, on objašnjava da ih vrše izvođači i kontrolna ispitivanja koja radi nadzor radi svojih potreba.

“Mi smo jedina država koja nema Inžinjersku komoru, odnosno nema na papiru. Nemamo inžinjerski sud. U Srbiji zasijeda Inžinjerska komora i ako je neko nešto pogriješio oduzima mu se licenca. Inžinjerska komora treba da obavlja polaganje stručnih ispita, sastavljena je isključivo od inžinjera, vrši kontrolu licenci i da će što se tiče inžinjerske struke samo što više doprinijeti kvalitetu”, kaže Stanarević.

“Pored propisa iz 1981. godine za gradnju u Banjaluci postoji i karta seizmičke-reonizacije koju pravilnik podrazumjeva. Nastala je kao rezultat velikih istraživanja nakon zemljotresa. Ona je izuzetno značajna jer za određena područja govori i kakvo je tlo i šta se tu treba graditi i koja su maksimalna očekivana ubrzanja koja su važna inžinjerski parametar. Grad se proširo i urbano područje grada je izašlo izvan obuhvata te karte. 2009. godine je postojala inicijativa da se izvrši dodatna analiza, da bi se obuhvat te karte proširio, ali je projekat iz nekog razloga prekinut”, kaže Vesna Šipka, stručni saradnik za planove zaštite i spasavanja u odsjeku Civilne zaštite Banjaluka.

„Autoprevoz“ je tužio Grad Banjaluku tražeći da im se isplati oko 12 miliona maraka za zemljište koje, kažu, Grad bespravno koristi decenijama na atraktivnoj lokaciji Stare autobuske stanice a, koje, prema posljednjoj odluci suda, pripada njima.
Riječ je o zemljištu na kojoj je izgrađena Vidovdanska ulica, trotoari, park u kojem je spomenik „12 beba“, kao i takozvani „Krašev“ parking na kojem gradska vlast planira praviti Spomenik palim borcima.

U „Autoprevozu“ za Capital ističu da su ovo parcele u vlasništvu ovog preduzeća, te da je na njima izgrađena infrastruktura iako prethodno nije izvršena eksproprijacija zemljišta.

„Autoprevoz“ ne želi da preuzme zemljište, već da putem suda prisili Grad da im isplati protivrijednost koju su procijenili na oko 12 miliona maraka.

Iz Gradske uprave im je odgovoreno tako što je Pravobranilaštvo Republike Srpske na njihovu tužbu izjavilo protivtužbu.

Podsjetimo, Grad Banjaluka i „Autoprevoz“ su u dugogodišnjim sudskim sporovima oko zemljišta takozvane Stare stanice. Konačnom presudom, ta izuzetno vrijedna i jedina parcela te veličine u užem centru, pripala je „Autoprevozu“.

Pored tog zemljišta, „Autoprevoz“ polaže pravo i na zemljište gdje je Vidovdanska ulica i Krašov parking.

Generalni direktor „Autoprevoza“ Sladomir Đurić kazao je da je ovo preduzeće bilo spremno na kompromis sa Gradskom upravom, ali da nisu naišli na spremnost za dogovore.

„To je potpuno nov predmet, ta tužba nema veze sa tužbom za štetu koja je već podnesena protiv grada 2014. godine. Ovdje samo tražimo da oni isplate naše zemljište i da se to zemljište na taj način uknjiži u vlasništvo grada Banjaluka, doslovno da ga kupe“, istakao je Đurić dodajući da se radi o zemljištu „Autoprevoza“ na kojem je grad izgradio svoju infrastrukturu.