Oznaka: Banja Luka

Povodom Međunarodnog dana žena, sutra, 8. marta svim sugrađankama biće omogućen slobodan ulaz na Gradski olimpijski bazen, saopštili su iz Gradske uprave.
Riječ je o već tradicionalnom poklonu, koji iz godine u godinu, povodom Osmog marta, daruje Javno preduzeće „Akvana“.

Tako sve ljubiteljke plivanja imaju priliku da tokom sutrašnjeg dana iskoriste ovu pogodnost.

Ovom prilikom podsjećamo da je radno vrijeme Gradskog olimpijskog bazena od 6.00 do 22.00 časa, izuzev nedjelje kada je bazen otvoren od 7.00 do 22.00 časa.

Ove godine neće biti organizovan besplatan javni prevoz za Banjalučanke povodom Međunarodnog dana žena, potvrđeno je iz Gradske uprave za “Nezavisne novine”.

“Prošle godine javni prevoz za dame takođe nije bio besplatan”, kazali su oni.
Podsjećanja radi, ranijih godina, povodom Međunarodnog dana žena Gradska uprava, u saradnji sa prevoznicima, obezbijeđivala je besplatan prevoz za sve pripadnice ljepšeg pola.
“Tog dana sve dame mogu besplatno da koriste javni gradski prevoz na 23 gradske i 34 prigradske linije. Ovim malim znakom pažnje iskazujemo poštovanje prema ženama, istovremeno promovišući javni gradski prevoz”, rekli su, podsjećanaj radi, 2017. godine u Gradskoj upravi.

Sjajna atmosfera, mnogo dobre zabave, smijeha, pjesme, plesa, druženja, brojne manifestacije kulturnog, sportskog i zabavnog sadržaja je ono što vas očekuje u okviru programa „Banjalučkog proljeća“, koje će trajati do kraja juna, saopšteno je iz Gradske uprave.

Danas je tim povodom održana i konstitutivna sjednica Organizacionog odbora za „Banjalučko proljeće 2023“.
Podsjećanja radi, prošle godine „Banjalučko proljeće“ oborilo je sve rekorde.
U tri mjeseca održavanja ove manifestacije grad nikada nije bio življi i ljepši.
Realizovano je više od 50 pojedinačnih događaja, kojima je, prema podacima organizatora, prisustvovalo ukupno 187.869 sugrađana i turista.
Bogat i raznovrstan sadržaj pripremljen za ovu manifestaciju, organizovanu od 1. aprila do 30. juna, ne samo da je u naš grad privukao veliki broj turista iz cijelog svijeta, nego je u značajnoj mjeri doprinio banjalučkim hotelijerima, hostelijerima i drugim vlasnicima smještajnih objekata, ali i ugostiteljima i trgovcima da za vrijeme „Banjalučkog proljeća“ ostvare povećan promet.

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković danas je razgovarao sa predstavnicima “Autoputeva Republike Srpske” u vezi sa gradnjom obilaznice oko najvećeg grada Republike Srpske.

Stanivuković kaže da će se izgradnjom obilaznice umnogome rasteretiti saobraćaj i smanjiti gužve, a od Istočnog i Zapadnog tranzita stvoriti gradske avenije.

Kako je naglasio, Banjaluka će rješavanje imovinsko-pravnih poslova, završiti i prije predviđenih rokova i staviti na raspolaganje sve raspoložive kapacitete.

“Vadimo iz ladice i rješavamo sve predmete i probleme koji su decenijama stajali po strani i bili zanemarivani od strane prošlih administracija”, rekao je prvi čovjek Banjaluke.

“Trasa na kojoj će biti izgrađena obilaznica oko Banjaluke kreće od Kuljana, zatim se ukršta sa auto-putem Banjaluka – Prijedor, te nastavlja dalje ka jugu Banjaluke”, potvrdio je za “Nezavisne novine” Slobodan Stanarević, izvršni direktor “Autoputeva Republike Srpske”, koji je prisutvovao današnjim razgovorima.

Kako je rekao, danas su imali razgovore sa predstavncima grada na kojim je dogovorena priprema oko eksproprijacije zemljišta na kojoj će biti izgrađena obilaznica.

“Izgradnja obilaznice planirana je sredstavim Evropske investicione banke (EIB) s tim da je sa njima dogovoreno da 40 odsto sredstva budu grant sredstva”, kazao je Stanarević.

Dodao je da će konačana cijena biti poznata krajem marta kada bi trebalo da bude predstavaljen završni projekat.

Mještani Motika ne žele rušenje mosta, a Gradska uprava i dalje traži rješenje.

Gradonačelnik Draško Stanivuković održao je sastanak sa mještanima Motika, a kako je kazao jedan od stanovnika MZ Motike za “Nezavisne novine”, nakon gradonačelnikovog već uobičajenog kašnjenja od 40 minuta i pravdanja istog, počela je burna rasprava, zbog koje Stanivuković nije bio oduševljen, te im je rekao da nije ovako nešto do sada doživio.

“Nismo uspjeli ništa dogovoriti jer mi mještani nismo ni za nikakvu opciju rušenja mosta bez alternativnog prelaza za vozila i pješake”, kazao je ovaj mještanin.

Gradonačelnik je, kako kaže, tražio pet-šest dana da sa svojim timom nađe adekvatno rješenje.

“On nam je rekao da nije još dobio odgovor za pontonski most koji su tražili kao jedno od rješenja za prelaz preko potoka”, istakao je mještanin.

Za idući vikend je, kako kaže, zakazan ponovni sastanak u Delfini, kada će Stanivuković doći sa prijedlogom rješenja, a i sa izvođečem radova.

“Mi mještani smo tražili da izvođač radova zbog probijanja roka od 85 dana o svom trošku napravi alternativni prelaz”, rekao je on.

Kako kažu iz Gradske uprave, nakon mnogo godina, ova gradska administracija je odlučila da se posveti navedenoj mjesnoj zajednici.

“Trenutno se radi put u Motikama, a u planu je i izgradnja novog mosta”, potvrdili su oni za “Nezavisne novine”, te dodali da izgradnja mosta zahtijeva i određena odricanja, koja se prvenstveno odnose na rokove i obilaznice, zbog čega mještani negoduju, sa čime su i upoznali predstavnike grada.

“Svjesni situacije i zahtjeva mještana, želja je da se pronađe alternativno rješenje, te će u narednim danima predstavnici Gradske uprave ponovo razgovarati sa mještanima, a sve kako bi dali određene prijedloge i čuli njihove zahtjeve”, pojasnili su oni, te dodali da je gradska administracija novčana sredstva za ovaj most obezbijedila bez kreditnog zaduženja.

Podsjećamo da su mještani MZ Motike izrazili svoje nezadovoljstvo izlaskom na proteste zbog pomjeranja roka za izgradnju mosta i pravljenje alternativnog za pješake u vrijeme radova.

“Nije ispoštovan rok završetka radova, pa nam hoće zatvoriti na 85 dana jedini normalan prilaz do grada, a već smo pola godine odsječeni od grada, brza pošta neće da nam dođe, preuzimamo narudžbe na Petrićevcu, a da ne govorim o dostavljačima hrane koji neće ni da voze u Motike”, kazao je ranije mještanin D.P. za “Nezavisne novine”.

Počeli su sistematski pregledi djece za upis u prvi razred osnovne škole.
Obavljaju se u Specijalističkim ambulantama iz pedijatrije na lokalitetu Poliklinika za svu djecu koja su evidentirana kod pedijatra JZU „Dom zdravlja“ u Banjoj Luci, saopšteno je iz Gradske uprave.

U prvi razred školske 2023/2024. godine upisuju se djeca rođena u periodu od 1.9.2016. godine do 1.9.2017. godine. Roditelji se telefonskim putem obavještavaju o terminu pregleda. Na sistematski pregled je, pored elektronske knjižice, potrebno donijeti plavu zdravstvenu knjižicu (ukoliko roditelji posjeduju istu) zbog uvida u vakcinalni status. Takođe, potrebno je donijeti i drugu dokumentaciju ukoliko dijete ima neke zdravstvene problem.

U specijalističkim ambulantama iz pedijatrije određena je jedna ambulanta isključivo za sistematske preglede djece za upis u prvi razred osnovne škole.

Sistematski pregledi djece za upis u prvi razred osnovne škole obavljaće se do 1. maja 2023. godine.

Sve dodatne informacije mogu se dobiti na telefon broj: 051/247-347.

Odjeljenje za saobraćaj i puteve obavještva građane da će u vremenskom periodu od 06.marta do 01.aprila, biti obustavljen saobraćaj u Ulici olimpijskih pobjednika, na dijelu od Bulevara srpske vojske do Trga Republike Srpske broj 8 i u Gundulićevoj ulici od raskrsnice Olimpijskih pobjednika do Gundulićeve broj 106, zbog izvođenja radova rekonstrukcije Ulice olimpijskih pobjednika i raskrsnice sa Gundulićevom ulicom.
Za vrijeme trajanja obustave saobraćaja regulisanje i preusmjeravanje saobraćaja vršiće se na propisan način postavljanjem privremene saobraćajne signalizacije.

Mole se svi učesnici u saobraćaju za oprez i razumijevanje, zbog otežanog odvijanja saobraćaja za vrijeme izvođenja radova.

Radove izvodi preduzeće „Gradnja Plus “ d.o.o. Banja Luka.

Deponija u Ramićima mogla bi se pretvoriti u ekološku katastrofu jer prema najavama iz preduzeća DEP-OT, odlaganje otpada na ovom lokalitetu trajaće do 30. juna.

Upozoravaju da sve ovo može izazvati teške posljedice na životnu sredinu kao i na zdravlje i živote samog stanovništva. Na ovu najavu, mještani okolnih naselja koji se nalaze u blizini deponije strahuju za svoje zdravlje, iako je i ono dosad bilo upitno.

Za Srpskainfo pričaju da konstantno nesnošljiv smrad dolazi sa ove deponije.

“Smrad je užasan. Razumijem ja sve da je ovo glavna regionalna deponija, ali je problem što se ona pretvara u ekološku katastrofu. Ne možemo izaći kako treba iz kuće da se skoro ne ugušimo. Još gore je što je ona gorila nekoliko puta i da tu nema nikakvog razvrstavanja. Sve bacaju ovdje. Mišljenja sam da ovo odavde treba skloniti što dalje od naseljenih mjesta gdje žive ljudi jer iz dana u dan postaje neizdrživo”, rekla je Milica S.

Slično govori i mještanka Ramića Stojanka Š. koja kaže da sve ovo postaje neizdržljivo. Smatra da Grad ne radi skoro ništa kada je u pitanju smeće i deponija.

“U gradu skoro da nema ni kontejnera za razvrstavanje drugačijeg materijala. Recimo, dešavalo se, što sam i ja viđala da se sve na deponiju baca pa i same baterije, plastičan otpad, i otpad koji je lako zapaljiv pa je dolazilo u par navrata i do požara upravo zbog toga. Tada nismo smjeli izaći iz kuće zbog toga”, istakla je Stojanka.

Iz Centra za životnu sredinu takođe upozoravaju na moguću ekološku katastrofu, ali i kritikuju samu deponiju u Ramićima kao nešto što utiče na životnu sredinu.

“Iako se radi na upravljanju deponije u Ramićima, lokalno stanovništvo nije zadovoljno i žali se na stanje na deponiji. Deponija utiče na njihov život jer se osjeti smrad, smeće se raznosi po širem području, a čak nije ograđeno područje deponije tako da životinje divlje i domaće dolaze na deponiju. Na to sve u 2022. godini, šest dana je deponija gorila, što je opasnost zbog zagađenja vazduha jer dim koji dolaze sa deponije je veoma opasan, a zatim i zbog mogućnosti eksplozija na deponiji”, istakla je Milica Končar iz Centra za životnu sredinu.

Ovakve situacije pokazuju, kaže Končareva, da se deponijom ne upravlja na odgovarajući način i da nema kapaciteta za otpad koji dolazi tj. da može da se taj otpad skladišti i da ne šteti okolnom stanovništu i životnoj sredini.

“Deponije jesu veliki problem i izvor zagađenosti o kojima se dovoljno ne priča, a pogotovo u slučaju Banjaluke gdje se u stvari ne govori koliko je deponija u Ramićima problem čitavog grada. Jer deponija Ramići se koristi za odlaganje otpada od 1976. godine, a ona već dugo vremena se trebala zatvoriti, a trenutno imamo situaciju da se problemi deponije i okolnog stanovništva guraju pod tepih i maksimalno se forsira deponija za dalje odlaganje jer sve promjene i alternative zahtijevaju strateško planiranje, ulaganje i dosta rada”, rekla je Končareva. Konkretni predlozi udruženja, smatra Končareva, jeste to da se sistemski krene razmišljati i rješavati problem otpada, a ne samo da se razmišlja o problemu na kraju, to jeste na deponiji.

“Trenutno procjena je da 70 odsto otpada koji završava na deponiji je sekundarna sirovina- biološki otpad i reciklabilni otpad koji se mogu iskoristi za dobivanje humusa ili đubriva u slučaju biološki otpad ili imaju vrijednost na tržištu sekundarnih sirovina kao što su papir, karton, plastika, staklo, metal i sl. Čim se smanji dotok količine otpada na deponiju za 70 odsto odmah se i olakšava upravljanje deponije jer nema toliko kategorija otpada na deponiji, produžava se vijek deponiji itd”, istakla je Končareva.

Milica smatra da je za to potrebno da se ulaže u primarno odvajanje otpada (različiti kontejneri za razne vrste otpada), reciklažna dvorišta kao i kompostane (postojenja koja biološki otpad pretvaraju u đubrivo).

“To je dugoročno smjer kretanja u upravljanju otpadom koji donosi rješenja problema koja trenutno imamo”, rekla je Končareva za Srpskainfo.

Mještani Ramića, Dragočaja i Tunjica koji se nalaze u blizini deponije u Ramićima strahuju za svoje zdravlje i svi su saglasni da je ovo jedan od velikih problema koji imaju.

Rušenje banjalučkog hotela “Palas” sigurno neće početi u martu, pa se kranovi u centru grada mogu očekivati tek za nekoliko mjeseci. Uprkos ranijim najavama gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića da bi radovi mogli da počnu baš ovog mjeseca, izvor BL portala tvrdi da se to sigurno neće dogoditi prije ljeta, a precizan datum ne znaju ni u samom hotelu.
Prema riječima direktorice hotela, Miroslave Pandurević, najprije se mora pronaći izvođač radova.

„Trenutno ne mogu tačno da kažem kada će početi radovi na rušenju nedovršenog dijela. Nadam se da će to biti u naredna tri mjeseca“, kaže Pandurevićeva za BL portal.

Ona ističe da početak radova zavisi od tendera koji će raspisati kompanija „Zepter“, a na kojem će se izabrati izvođač radova.

Gradonačelnik Banjaluke je prije dva dana potvrdio da je projekat rušenja ovog objekta gotov, što znači da bi „Zepter“ mogao da krene u potragu za izvođačem radova.

“Završen je projekat rušenja i izgradnje hotela „Palas“. To znači da ćemo veoma skoro vidjeti kranove na ovom lokalitetu. Banjalučki san o najljepšem hotelu će se konačno ostvariti, a noćna mora o ruglu u centru grada će biti završena, na zadovoljstvo svih sugrađana“, istakao je tada Stanivuković.

Neće biti zatvaranja ugostiteljskih lokala u hotelu „Palas“
Kada je riječ o postojećem objektu hotela „Palas“, Pandurevićeva tvrdi da nije u planu zatvaranje hotela i drugih ugostiteljskih lokala u ovom objektu.