Oznaka: Banja Luka

Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković predstavio je idejno rješenje za prostor kod nekadašnjeg kina „Kozara“ u ulici Sime Šolaje u centru grada.

-Na površini od 2.000m2 sa kinom i amfiteatrom na otvorenom, bogatim zelenilom i spomenikom u obliku svijeće, u sjećanje na jedan od najtežih perioda za Banjaluku, Veleizdajničkog procesa tokom kojeg su naši najumniji ljudi osuđeni na smrt samo zato što su bili Srbi, pravoslavci i pisali ćirilicom, ovaj park svjedočiće važnom istorijskom događaju za našu Banjaluku, ali i predstavljati jednu od najprepoznatljivijih ambijentalnih cjelina u našem gradu – naveo je Stanivuković na društvenim mrežama.

Neposredno u blizini ovog parka nalaziće se i “Kuća Milanovića”, prvi kulturni centar koji osnivamo još od vremena bana Tise Milosavljevića, kao i park knjige sa spomenikom Kulinu banu.

-Banja Luka zahvaljujući ovim projektima postaje neprepoznatljiva i dobija jedan novi duh u ruho na koji svaki Banjalučanin može biti ponosan. Da li vam se dopada? – upitao je Stanivuković svoje pratioce na društvenim mrežama.

Zadnjih nekoliko dana građani Banjaluke svjedoci su žestokih riječi koje su uputili jedan drugom gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i predsjednik Skupštine Grada Banjaluke Ljubo Ninković.

Glavni razlog za to je neusvajanje poreza na nepokretnosti ili kako su ga brojni odbornici prozvali “poreza na bogate”. Skupština Grada Banjaluke prošle sedmice odbila je tačku koja se odnosila na utvrđivanje stope poreza na nepokretnosti čime je Grad oštećen za više od 10 miliona KM prihoda.

Nakon toga gradonačelnik Banjaluke izašao je pred javnost sa objašnjenjem da se radi o presedanu i da je riječ o klasičnoj opstrukciji Grada od strane SNSD, s obzirom da je , kako kaže, jedino ova stranka kumovala tome. Međutim, glavno pitanje je šta je zapravo porez na nepokretnost i čiji su argumenti jači.

Stanivuković objašnjava da je riječ o porezu koji ima apsolutno svaki grad.

-Prvo taj porez prema tim subjektima je minimalan , ako neko ima halu od 20.000 metara kvadratnih, on plati godišnje oko 50.000, kad podijelite to na 12 mjeseci to je kao mjesečni zakup – kaže Stanivuković i objašnjava da samo bogati to plaćaju.

-Nijedna porodica koja ima stan ili kuću od 100 kvadrata, a ima četvoro ili petoro članova ne plaća porez. To je svugdje u svijetu definisao kao progresivni porez na veću imovinu. Što više para imaš, više platiš – poručio je Stanivuković.

-Ljudi hoćete vi meni reći da neko ko ima 100.000 kvadratnih metara u poslovnim prostorima, kućama i halama ne treba da Gradu da na godišnjem nivou iznos. Neka kažu onda da su SNSD i Ljubo Ninković elitisitčka stranka, da štite bogate i hoće da Banjaluka nema 10 miliona. A porez na nepokretnosti ide u ulice, puteve, zelenilo, košenje, infrastrukturu, Centar za socijalni rad…. – ističe Stanivuković.

Na ovo Ninković poručuje da taj porez ide na “nepotrebne projekte”.Ako u tih 10 miliona idu pare za tu vodurinu kod Delte, ako imamo 500.000 za tu bronzu, a nemamo za izjednačavanje subvencija porodica koje idu u private i javne vrtiće, onda nam to ne treba. Porez na nepokretnosti mora da bude u službi građana, on to svjesno zanemaruje koliko tu fizičkih lica koji plaćaju porez na nepokretnost. Svjesno uzimate od njih i onda gradite gluposti koje nisu potrebne. To je ozbiljan problem – navodi Ninković.

Odbornici žele tačku na dnevnom redu
Međutim, sa Ninkovićem se ne slažu odbornici koalicije.

-Mi smo glasali da se ova tačka nađe na dnevnom redu. Što se tiče Ujedinjene Srpske tu nema ništa sporno. Podržaćemo ovu tačku dnevnog reda ponovo – ističe Neven Stanić odbornik iz US. Nezavisni odbornik Aleksandar Petković, kao i Saša Lazić iz NF Banjaluka zove smatraju da ne treba Grad zakidati za ova sredstva jer siromašni građani navedeni porez ne plaćaju.

– To je stavka koja se treba naći na narednom zasjedanju i to plaćaju bogati. Treba da ostane u budžetu i da Grad ne gubi novac zbog toga – rekao je Petković za BLink.

Ministarstvo nam je ukinulo građevinsku dozvolu, kada je riječ o kružnom toku kod Ekvatora, a to ništa drugo nije nego politički potez, izjavio je ovo Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

“Ulica kraj Tropika nema dozvolu, pa ja ne pokrećem to pitanje radi dobrobiti Banjaluke”, rekao je on, te dodao da ne ruši ono što je dobro za Banjaluku, te da Rebrovački kružni tok ima odstupanja.

“Neka zna Ljubo Ninković da će na ovom kružnoj raskrsnici kod Ekvatora biti i park i Tvrtko na konju, a on može držati pres ispod zadnjice ovog konja”, rekao je on, te dodao da će ga ispod konja dočekati stolica.

Ljubo Ninković, predsjednik Skupštine grada Banjaluka danas će održati pres konferenciju preko puta “Ekvatora” a vezano za izgradnju i rekonstrukciju kružnog toka pored tog tržnog centra.

Stanivuković je još istakao je da je SNSD pokazao raznolikost svojih opstrukcija.

Oni su, kako kaže, potpuno ukinuli prihod od poreza na nepokretnost.
“Svojom surovosti su nas stalno iznenađivali, ali ovo je 10 miliona koji je već bio planiran u budžetu. Ima li ijedan grad da nema poreza. Ovo je finansijski kolaps, jer je riječ o novcu koji se treba podjijeliti svim ustanovama u Banjaluci Centru za socijalni rad, Domu zdravlja i drugim institucijama, kao i za socijalna davanja”, rekao je on, te dodao da će zakazati sjednicu.

“Sutra ću organizovati sastanak u 11 časova i zvaću sve odbornike pojedinačno kako bi vratili porez na nepokretnosti, kako bi Banjaluka živjela, te da se dogovorimo oko održavanja sjednice”, rekao je on, pišu Nezavisne.

U cilju rješavanja pitanja deponije u Ramićima biće formirana radna grupa, koja će aktivno raditi na pronalasku najbolje lokacije za odlaganje otpada, saopšteno je iz Gradske uprave.

Ovo je jedan od zaključaka radnog sastanka održanog u Gradskoj upravi, a kojem su prisustvovali predstavnici Grada Banje Luke ali i sedam lokalnih zajednica koje odlažu otpad na regionalnoj deponiji u Ramićima, predstavnici preduzeća „Dep-ot“, te predstavnici Ministarstva za prostorno uređenje, građenje i ekologiju Republike Srpske.

Kako je kazao gradski menadžer Bojan Kresojević, osim što je neophodno obezbijediti neometano i kvalitetnije odlganje otpada, rješavanje pitanja deponije u Ramićima veoma je značajno za mještane naselja Šargovac, Dragočaj, Kuljani, Prijakovci i Motike, ali i za građane svih lokalnih zajednica koje odlažu otpad na ovoj lokaciji.

“Jedan od najvažnijih zaključaka današnjeg sastanka je formiranje radne grupe, koja će aktivno raditi na ispitivanju potencijalnih lokacija gdje će biti izgrađen novi regionalni centar za odlaganje otpada. Sa druge strane neophodno je i odrediti model i načina finansiranja ovog projekta koji će biti sproveden u skladu sa najnovijim standardima odlaganja otpada”, istakao je Kresojević.

On je pojasnio da je ipak do realizacije ovog projekta neophodno pronaći i prelazno rješenje za nesmetano odlaganje otpada.

U interesu građana Banje Luke neophodno je da u vremenskom periodu dok tražimo novu lokaciju, pronađemo najbolje rješenje u skladu sa najvećim standardima, te da na postojećoj deponiji proširimo sanitarne kasete, kako bi se nesmetano odlagao otpad u narednom periodu – kazao je gradski menadžer.

Kresojević je dodao da ovaj projekat iziskuje vrijeme, ali da je dobra stvar što su sve lokalne zajednice, te predstavnici resornog Ministarstva podržali ovu inicijativu i izrazili spremnost da se aktivno posvete ovom pitanju.

“Ovo je ozbiljan projekat u okviru kojeg će velika pažnja biti posvećena pitanju unapređenja upravljanja otpadom. Iskoristićemo sve mogućnosti i dostupne tehnologije da iz otpada proizvodimo i koristimo kao energiju”, rekao je Bojan Kresojević.

Direktor preduzeća „DEP-OT“ Željko Savić zahvalio je Gradu Banjoj Luci na inicijativi za promjenu lokacije.

“Ovo je izrazito značajna tema za Banju Luku i zdravlje ljudi, zbog čega je značajno što je pokrenuta inicijativa za promjenu lokacije regionalne deponije. Preduzeće„DEP-OT“ daje punu podršku traženju nove lokacije, jer trenutna lokacija zasigurno nije perspektivna”, rekao je Savić, te dodao da će za sada izvršiti proširenje sanitarne kasete, ali da je neophodno i veoma važno ići u pravcu traženja nove lokacije.

“Za zgradu ne treba dozvola, ali za taksi treba”, “Samo u Banjaluci postoji jedinstvena rang lista taksista, uđite i pogledajte koliko ih samo čeka, više nego na birou”.

Ovo su neki od komentara sugrađana na informaciju da banjalučki taksisti osam godina čekaju da dobiju dozvolu za rad.

Neki su kivni jer je taksi u Banjaluci ponekad vrlo teško dobiti bez obzira na broj vozila koji patrolira gradom, prenosi Srpskainfo.

“Kada bi bio neograničen broj opet ih ne bi bilo dovoljno. Ali ljudi bi mogli normalno taksijem na posao kad već javni prevoz ne postoji, smanjile bi se gužve, i Banjaluka ne bi bila među najzagađenijim gradovima. A i ne bi morali plaćali ultra skup parking, koji izađe isto kao i taksi”, glasio je jedan od komentara.

Svako od nas je bar jednom čuo odgovor “Žao nam je, trenutno nemamo slobodnih vozila. Molimo Vas da pokušate malo kasnije.”

Podsjećamo, maksimalan broj taksi vozila u Banjaluci iznosi 265, koji je utvrđen Zaključkom gradonačelnika. Od ukupnog broja taksi vozila, 231 je u posjedu samostalnih taksi prevoznika, a 34 vozila su u posjedu pravnih lica.