Oznaka: Banja Luka

U Banjaluku je došlo 200 električnih trotineta koji nisu imali identifikacione naljepnice, registraciju zbog kojih je običan narod dobijao kazne. Došli su preko noći zbog turnira Srpska open, a preko noći su i otišli, zbog žalbi, a i kazni.

Prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja Republike Srpske, svako ko vozi trotinet koji nema identifikacionu naljepnicu i nije registrovan dobiće kaznu od 100 do 300 KM. Osim naljepnice i registracije, oni koji voze električni trotinet, moraju imati kacigu.

Zbog svega toga, policija je i kažnjavala one koji su vozili iznajmljene trotinete, i njih više od 30 dobilo je kaznu. Kompanija koja je i dovela trotinete u Banjaluku sve kazne je platila.

Aleksandar Knežić, menadžer operacija u kompaniji “BinBin” za Srpskainfo je istakao da su završili sve što se tiče registracije za električne trotinete. Ne zna još, da li će se uspjeti sve završiti danas zbog administrativnih problema.

– Ne znamo da li će biti vremena da ih izbacimo fizički sve na ulice. Što se tiče same papirološke procedure, 90 odsto posla urađeno je još prošle sedmice. Uslovljeni smo bili neradnim danima, i danas je opet neradni dan što nas usporava u tom segmentu da završimo posao do kraja. Mi smo završili sve što se nas tiče – istakao je Knežić.

Knežić ističe da je komplikovan proces izbacivanja trotineta opet na ulice zbog samog softvera.

Mi kada stavljamo u auto same trotinete, moramo ih kroz sam softver prebaciti u vozilo pa na stanice i trenutno ne znam hoćemo li fizički uspjeti da završimo taj dio posla. Svi trotineti biće na ulicama tokom ove sedmice. Dolazi nam još 100 trotineta minimalno – rekao je Knežić.

U saradnji sa Gradom i Agencijom za bezbjednost, napraviće edukaciju o pravilnom i bezbjednom korištenju električnih trotineta. Knežić je objasnio i problem kaciga, odnosno, zašto oni ne mogu da stave kacige za građane.

– Najmanji problem je tu kupiti fizički kacige i staviti ih na iznajmljivanje uz trotinete. Problem je i same veličine jer ne postoji univerzalna veličina kacige. Nema prostora da se stavi sama kaciga uz trotinet. Sa druge strane, drugi problem je higijena, jer nije u redu da 10 ljudi koji koriste trotinet u 10 minuta promijeni istu kacigu. Što se tiče samog Zakona, mi ćemo sve uraditi proceduralno. Prema Zakonu, djeca od 14 godina mogu da voze trotinete, naša politika je da treba da bude 18 godina i iznad – smatra Knežić.

Ističe da je zloupotreba uvijek bilo i da tu oni ne mogu uticati. Knežić kaže da je već na početku poslat imejl svim onim koji prodaju kartice za električne trotinete da ih ne prodaju maloljetnim licima. On smatra da je prijeko potrebna edukacija za sve kada je u pitanju ova tema.

– U saradnji sa MUP Srpske, Agencijom za bezbjednost i Gradom uradićemo edukaciju o korištenju električnih trotineta. Biće takođe neki vid takmičenja tj pravilno korištenje trotineta gdje ćemo nagrađivati određene grupe. Na neki način da pokušamo stvoriti sliku o bezbjednosti. Da ljudi sami shvate kolika je potreba nošenja same kacige. Nama nije problem sada da kupimo 500 kaciga, ali ne možeš jednostavno to uraditi – zaključio je Knežić.

Iz MUP Republike Srpske za Srpskainfo su istakli da lakim ličnim električnim vozilima nije dozvoljeno prevoženje drugih osoba i da jedinice lokalne samouprave mogu posebnim aktom dozvoliti upotrebu lakih ličnih električnih vozila na određenim mestima, uz obavezu postavljanja saobraćajne signalizacije na tim mjestima.

– Novčanom kaznom od 100 КM do 300 КM kazniće se za prekršaj osoba koja koristi lako lično električno vozilo suprotno gore citiranim odredbama, a za ostale prekršaje osobe se sankcionišu kao pješaci odnosno kao vozači bicikla, u zavisnosti od klase ličnog električnog vozila. Identifikaciona potvrda za lako lično električno vozilo je dokument kojim se potvrđuju tehničke karakteristike lakog ličnog električnog vozila, identifikaciona naljepnica za lako lično električno vozilo je naljepnica koja se postavlja na lako lično – istakli su oni.

Zbog manjka edukacije, nezainteresovanosti Grada nakon što su došli trotineti, loših komentara sugrađana, pitanje je koliko će se prihvatiti sami trotineti kada se vrate na ulice Banjaluke.

Banjalučki vatrogasci intervenisali su juče na gaženju požara automobila u centru Banjaluke.
Naime vozilo marke “mitsibuši” gorjelo je sinoć u Ulici Branka Majstorovića, a kako se saznaje, tom prilikom, na sreću nije bilo povrijeđenih.

U Vatrogasnoj brigadi Banjaluka rekli su da im je požar prijavljen juče u 18.57 časova. Odmah su izašli na lice mjesta i ugasili vatru.
Kako se može vidjeli na zvaničnoj Facebook stranici Vatrogasno-spasilačke brigade Banjaluka, na automobilu je pričinjena veća materijalna šteta.

Vatrogasci u Banjaluci noćas su ugasili požar koji je izbio u napuštenoj kući u ulici Rade Kondića, rekli su iz Vatrogasne brigade Banjaluka.

Kako navode, požar je izbio noćas u 3.45 časova, a na teren je izašlo devet vatrogasaca sa tri vozila.

Požar je ugašen i spriječeno je njegovo širenje na objekte u blizini.

Rušenje nedovršenog dijela banjalučkog hotela Palas, najprije najavljeno za mart, planirano je u toku ovog mjeseca, kratko poručuju za BL portal iz Gradske uprave Banjaluka, ne navodeći nikakve detalje. Istovremeno, u samom objektu, od direktroke hotela do zakupaca prostora, niko nema informaciju kada bi radovi mogli početi.
“Nemamo informacije ni kada počinje rušenje, ni ko je izabrani izvođač radova. Gradonačelnik Banjaluke je najavio radove nakon teniskog turnira, ali zvaničnu informaciju zaista nemam“, kaže za BL portal direktorka hotela Palas Miroslava Pandurević.

Pandurevićeva napominje da će, bez obzira na radove koji se očekuju, svi lokali u krugu hotela raditi.

Vlasnik kafe slastičarne ,,Manja“, Saša Trivić, za BL portal kaže da postoje najave o rušenju, ali da ni on kao zakupac prostora nije dobio informaciju kada će se nešto konkretno i desiti.

“Znam da je napravljen projekat rušenja, a kada bi to trebalo početi jedino znaju iz firme ,,Cepter“ u Beogradu. Oni nikada ništa neće da pričaju, pa ni nama zakupcima, tako da su mi uvijek sumnjivi“, kaže u svom stilu Trivić.

Podsjećamo, krajem marta, gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković saopštio je da je izbaran izvođač radova koji će uskoro rušiti hotel Palas, ali ni tada nije otkrio koja je firma u pitanju. Stanivuković je napomenuo da je kompletnu javnu nabavku provela kompanija „Cepter“.

“Nakon završetka ATP turnira, nakon što za Banjuluku čuje cijeli svijet, krećemo sa rušenjem i gradnjom hotela Palas”, rekao je tada Stanivuković. Mjesec dana ranije, rušenje nedovršenog hotela u centru Banjaluke najavio je već za početak marta.

Odlukom o izmjeni i dopuni odluke o bezbjednosti saobraćaja na putevima u Banjaluci predviđena je kazna od 500 KM za nepropisno parkiranje na mjestu obilježenom za lica sa invaliditetom. Međutim, uprkos povećanim kaznama, bahati vozači i dalje ne poštuju propise te na privatnim parkinzima nerijetko parkiraju vozila na mjestima predviđenim za osobe sa invaliditetom.
Potvrdio je to za “Glas Srpske” direktor Udruženja žrtava saobraćajnih nesreća STEP Dejan Trninić, koji kaže da se to dešava svakodnevno, o čemu svjedoče i brojne fotografije, koje objavljuju na “Fejsbuk” stranici udruženja.

– U tržnim centrima često se suočavamo sa situacijom da je automobil, obično neki skupocjeni, koji nema karticu za lica sa invaliditetom, zauzeo naše mjesto. Tu se parkiraju jer su mjesta predviđena za osobe sa invaliditetom obično najbliža ulazu i mrsko im je da prošetaju. Oni bar mogu da šetaju, lica sa invaliditetom ne mogu – rekao je Trninić.

Tada, kako kaže, neko ko je u invalidskim kolicima mora parkirati vozilo unutar užeg mjesta, a onda mu je veoma teško da izađe iz auta.

– Nama treba razumijevanje nadležnih u tržnim centrima, da ne bi slučajno pomislili da pristankom na to kažnjavaju kupce pa da će ostati bez njih. Smatram da bi trebalo biti i u njihovom interesu da se ovo riješi, jer kada samo jedan bude kažnjen, to će biti primjer za ostale – kazao je Trninić.

On je pohvalio agilnost Gradske uprave i Skupštine grada, jer su usvojili odluku kojom je kazna za parkiranje na mjestima za lica sa invaliditetom povećana na 500 KM.

– Češće se nepropisno parkira na ta označena mjesta na parkinzima tržnih centara nego na parking-mjesta u gradu, koja su u nadležnosti Gradske uprave, gdje komunalna policija ima pravo da kazni – pojašnjava Trninić.

Naglašava da se parkinzi u tržnim centrima smatraju privatnim i komunalna policija tu nema pristup.

– Ni sada ništa ne može da se uradi bez pristanka tržnih centara. Zbog toga je inicijativa grada otišla prema svim tržnim centrima. Još nemamo informaciju ko je od njih spreman na sporazum sa Gradskom upravom – rekao je Trninić.

Gradski menadžer Bojan Kresojević kaže za “Glas Srpske” da je u toku pribavljanje saglasnosti od strane vlasnika tržnih centara i parkinga.

– Očekujemo da će svi biti saglasni sa ovom inicijativom. Ako ne budu, organizovaćemo zajedničke sastanke sa predstavnicima udruženja i vlasnicima – rekao je Kresojević. Dodao je da smatra da neće biti problema, jer je u zajedničkom interesu da se parking koristi onako kako je namijenjen.

– Smatramo da je ovo vrlo dobra odluka, a realizacija je možda jednostavniji dio odluke. Nema nikakvih smetnji, ako svi budu razumni da se to realizuje na pravi način – zaključio je Kresojević.

U kasu banjalučkih trgovaca, ugostitelja i drugih privrednih subjekata koji posluju u sistemu fiskalizacije tokom teniskog turnira Srpska open slio se gotovo 41 milion KM, što je, prema procjenama upućenih i do 50 odsto više u odnosu na druge sedmice.
Prema podacima Poreske uprave Republike Srpske ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u Banjaluci od 16. do 23. aprila ove godine iznosio je 40,814 miliona KM.

“U istom periodu ukupan evidentirani promet preko fiskalnih kasa u maloprodaji u cijeloj Srpskoj bio je 162,674 miliona KM”, rekli su u Poreskoj upravi RS. Da je u tom periodu više posla bilo u kafićima, restoranima i prodavnicama na području Banjaluke i šire potvrđuju ugostitelji i prodavci koji još sumiraju rezultate iz prethodnih dana, ističući da su gužve u objektima tokom turnira bile evidentne.

Predsjednik Upravnog odbora “Horeke” Goran Kurtinović posebno je izdvojio vikend tokom turnira, kada se u ugostiteljskim objektima tražilo mjesto više, što, kaže, potvrđuje i činjenica da je tih dana promet bio višestruko povećan.

“Dešavanja u Srpskoj, tačnije u Banjaluci dugo nisu privukla toliki broj gostiju. Nadamo se da će turizam u najvećem gradu Srpske nastaviti da se razvija ovim intenzitetom, jer smatram da smo proteklih dana u svijet poslali jednu zaista lijepu sliku iz grada na Vrbasu”, rekao je Kurtinović, dodajući da u prvim danima turnira nisu imali mnogo posla, a na to je vjerovatno uticalo vrijeme. Prema njegovim riječima, tih sedam dana prednjačili su gosti iz Srbije i Slovenije.

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović kazao je za “Glas Srpske” da se na osnovu prometa tokom Srpska opena u cijeloj Srpskoj može zaključiti da se u Banjaluku u tom periodu slilo i do 50 odsto više novca u odnosu na uobičajene dane.

“Sad treba da budemo vješti i u narednom periodu te ponovo privučemo turiste u Srpsku, odnosno Banjaluku, koja je u svijetu posljednjih dana prikazana u najboljem svjetlu”, kazao je Pavlović.

Dodao je da je veliki turnir na kojem su u Banjaluci nastupili najbolji svjetski teniseri predvođeni Novakom Đokovićem bio sjajna prilika za promociju turističkih kapaciteta te zaradu u uslužnim granama privrede.

Da je teniski turnir Srpska open bio jedinstven događaj u smislu razvoja Banjaluke i okoline složila se i sekretar Udruženja turizma i ugostiteljstva u Privrednoj komori RS Dragana Šobot. Ona je istakla da su svi koji su u Banjaluku došli zbog tenisa posjetili i ugostiteljske lokale i prodavnice, gdje su potrošili određen novac.

Praznici

Prema riječima Gorana Kurtinovića dobar promet je nastavljen i u danima poslije turnira zbog vaskršnjih i prvomajskih praznika, kao i Đurđevdana, koji slavi veliki broj porodica u Srpskoj.

“Među stranim državljanima koji dolaze zbog praznika i slave, ima i onih koji nisu mogli da posjete Banjaluku za vrijeme Srpska opena pa su to uradili upravo ovih dana”, kazao je Kurtinović.

Počastićemo naše maturante, jer oni su budućnost Banjaluke.
Poručio je ovo gradonačelnik, Draško Stanivuković najavivši da će Grad u potpunosti na sebe preuzeti trošak maturskih proslava.
“Prvi put u istoriji Grad Banjaluka će na sebe preuzeti trošak maturskih proslava. Rekli smo da je Banjaluka porodica, a svojim djelima to i pokazujemo”, poručio je gradonačelnik Stanivuković.
Dodao je kako je svjestan da je to veoma važan dan i datum za sve maturante.
“Znajući da je to već neko platio, mi ćemo na vaše žiro – račune uplatiti iznos mature. Želimo da pamtite to veče kao što ga svi pamtimo i želimo da znate da je vaša Banjaluka tu uz vas. Želimo da nastavite ovdje da se školujete, da nastavite da živite u našem gradu i da u budućnosti radite ovdje”, istakao je gradonačelnik, saopšteno je iz Gradske uprave.

Gajeva ulica u centru Banjaluke biće rekonstruisana i pretvorena u najljepšu pješačku zonu, najavio je gradonačelnik Draško Stanivuković, saopšteno je iz Gradske uprave.
“Banju Luku mijenjamo iz temelja. Ideja nam je da uži centar grada učinimo življim i otvorenijim za pješake i bicikliste, a izgradnjom podzemnih garaža automobilski saobraćaj izmjestimo iz samog gradskog jezgra”, poručio je gradonačelnik.

Kako je istakao, radovi na ovom projektu počinju sredinom maja.

Kompanija “BinBin” povukla je iz upotrebe trotinete u Banjaluci nakon što su pojedini Banjalučani dobili novčane kazne zbog toga što trotineti nisu imali identifikacione naljepnice koje su obavezne po Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, potvrđeno je za “Nezavisne” iz ove kompanije.

“Preuzeli smo obavezu plaćanja svih kazni. Iduće sedmice nastavljamo sa operacijama, sa završenim tehnčkim pregledom, odnosno zalijepljenim stikerom i izdatom potvrdom od strane tehničkog pregleda”, navode iz ove kompanije.
Kako ističu, uskoro pokreću akciju o bezbjednosti saobraćaja, korištenju trotineta i obavezi nošenja kacige.

Grad Banjaluka je omogućila turskoj kompaniji „BinBin BH“ da narednih godinu dana besplatno koristi 13 parking mjesta kao stanice za iznajmljivanje električnih trotineta.
Slične zahtjeve su na stolu imali i drugi gradovi u BiH, kao što je Sarajevo i Mostar, ali jedino je Banjaluka pristala da privatnoj firmi brojne lokacije da na besplatno korištenje.

Naime, uvođenje ovih trotineta početkom mjeseca u javni saobraćaj u Banjaluci izazvalo je brojne nedoumice u javnosti, ali i probleme. Nedoumice su počele sa izjavama gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića, koji je rekao da je Banjaluka dobila 200 novih električnih trotineta bez daljih pojašnjenja, kako je i od koga Grad dobio ove trotinete.

Vremenom su u Gradu Banjaluka rekli da će za iznajmljivanje biti zadužena kompanija „BinBin BH“ te da im je odobreno da besplatno koriste 13 lokacija. Prema dostupnim podacima “Bin Bin BH” je osnovana u aprilu prošle godine u Sarajevu i u potpunom vlasništvu je firme iz Turske.

Redakcija portala CAPITAL je u više navrata tražila od Grada Banjaluka da saopšti detalje dogovora koji je postignut sa tom privatnom firmom, ali smo u gradskoj administraciji naišli na zid ćutanja. Nisu željeli da objasne u kojem vremenskom periodu će ova firma moći besplatno da koristiti te lokacije i zašto se cijeli ovaj proces obavio mimo tenderske procedure, što nije bio slučaj kod sličnih projekata.

U privatnoj firmi koja je zadužena za iznajmljivanje električnih trotineta nisu imali problema da daju infomacije medijima.

Menadžer kompanije „BinBin“ za Banjaluku Aleksandar Knežić je za CAPITAL kazao da je cijeli poduhvat pogrešno prenešen kroz medije. Objašnjava da se radi o poslu koji u Banjaluci pokreće privatna kompanija.

„Pojavila se priča da je „grad dobio“ ili da je „grad nabavio“ i to je pokrenulo lavinu negativnih komentara. Mi smo privatna firma koja želi da pruži uslugu građanima, a cilj je da to bude jedan vid javnog prevoza u Banjaluci koji je usklađen sa zakonom“, kazao je Knežić.

Investicija pola miliona KM

Aleksandar Knežić je kazao da je kompanija „BinBin BH“ do sada investirala oko 500.000 KM u razvoj ovog posla Banjaluci.

„Na ulicama Banjaluke trenutno je dostupno 200 trotineta, a u narednih 15 dana treba stići dodatnih 100 ili 200“, rekao je on i dodao da je ova kompanija zadovoljna interesom korisnika u Banjaluci, obzirom da je sve počelo nenajavljeno.

„U prvih deset dana smo imali preko 10.000 korisnika, dok Sarajevo ima blizu 40.000 korisnika od jula prošle godine kada je počela operacija“, kazao je Knežić.

Objasnio je da je ova kompanija kontaktirala Grad Banjaluku sa prijedlogom za dodjelu lokacija.

„Postigli smo dogovor sa Gradom Banjaluka da prvih godinu dana dobijemo besplatno 13 lokacija i to je sve definisano ugovorom. Grad je na ovaj način želio da se promoviše da prati moderne trendove, a mi smo kao privatna firma tu da obezbijedimo uslugu“, kazao je Knežić i istakao da je Banjaluka jedini grad u BiH koji je a ovaj način izašao u susret ovoj kompaniji.

„Sarajevo, Mostar ili drugi gradovi sa kojima smo pregovarali nisu nam dali tu mogućnost, da besplatno dobijemo lokacije “, naveo je Knežić. Rekao je da ova kompanija planira u narednom periodu od Grada da traži odobrenje za dobijanje dodatnih lokacija čije korištenje će ova kompanija, kako Knežić kaže, plaćati.

„Naredne godine ukoliko sve ovo bude kako treba, mi ćemo plaćati svako parking mjesto koje budemo koristili“, rekao je Knežić.

Policija kažnjava građane

Iznajmljivanje trotineta u Banjaluci za kratko vrijeme postalo je veoma popularno, ali je to sa sobom donijelo i brojne probleme. Naime, pojedini korisnici su morali platiti kazne zato što Bin Bin trotineti nisu imali odgovarajuću registraciju.

Knežić kaže da je razlog tome što je upotreba tih trotineta u Banjaluci počela prije nego što je planirano. Ova kompanija je planirala da trotineti startaju tek od idućeg mjeseca, ali termin je pomjeren sa početak aprila.

„Sve je na brzinu počelo i zato je došlo do problema“, rekao je Knežić i objasnio da su to uradili jer su dobili molbu Grada Banjaluka da se operacija pokrene prije početka turnira „Srpska open“. Tom zahtjevu su i udovoljili i trotineti su se preko noći našli na ulicama Banjaluke.

„Svi papiri su predati i mi čekamo da se završi procedura izdavanja stikera za registraciju. Oni korisnici koji su u međuvremenu dobili kazne iste trebaju dostaviti kompaniji sa potvrdom o plaćanju i novac će im refundirati kompanija“, naveo je on.

Šta piše u zakonu

Kazne su izdavane jer je Republika Srpska lani uvela korištenje električnog trotineta u zakonske okvire, izmjenom Zakona o bezbjednosti saobraćaja na putevima Republike Srpske.

Vlasnici imaju obavezu svojevrsne registracije ovog prevoznog sredstva, odnosno vlasnik mora platiti 20 KM za identifikacionu potvrdu i naljepnicu. Osim svojevrsne registracije, Zakon je za vlasnike električnih trotineta po trotoaru regulisao i brzinu do šest kilometara na sat, a za svaku bržu vožnju građani moraju da koriste saobraćajnicu.

Laka lična električna vozila zakon razvrstava u četiri klase, na osnovu osobina te brzine koje mogu postići, od šest do 25 kilometara na sat. Pored identifikacione potvrde i naljepnice za lako lično električno vozilo, vlasnik klase 2 i 4 (to su vozila koja postižu brzinu do 25 kilometara na sat) mora da ispunjava dodatne uslove: da ima više od 14 godina, da posjeduje potvrdu o poznavanju propisa o bezbjednosti saobraćaja na putevima ili vozačku dozvolu kojom se dokazuje pravo upravljanja vozilom bilo koje kategorije i da za vrijeme vožnje nosi na glavi zakopčanu zaštitnu kacigu.

Lakim ličnim električnim vozilima nije dozvoljeno prevoženje drugih osoba.

Prema Zakonu o bezbjednosti saobraćaja, onaj ko ne bude imao identifikacionu naljepnicu ili kacigu tokom korištenja električnog trotineta, platiće kaznu od 100 do 300 KM.

Važno se uslikati za mreže

Gradonačelnik Draško Stanivuković se ne oglašava oko niza problema sa trotinetima, iako ih je on lično pompezno promovisao i prvi se provozao banjalučkim ulicama. Instistirao je da kompanija prekrši zakon kako bi se trotineti što prije mogli koristiti, dao je gradske lokacije bez naknade, nije riješeno kuda se trotineti mogu voziti, niti je provedena edukacija građana o obaveznom korišćenju kacige i što je veoma važno nije raspisao javni poziv za pružanje novog vida prevoza.

Procjenjuje se da bi mnogi bili izuzetno zainteresovani za tu vrstu ulaganja, gradu bi platili naknadu, a konkurencija bi možda rezultirala i nižom cijenom od 0,25 KM po minuti. Umjesto toga, gradonačelnik je samo jednoj firmi, direktnim sporazumom dao ekskluzivno pravo, a i to bez naplate gradskih lokacija, koja se nalaze na parking mjestima koja sad ne mogu koristiti automobili, čime je budžet biti dodatno oštećan.