Oznaka: Banja Luka

Odjeljenje za prostorno uređenje Gradske uprave obavještava javnost da će se na javnom uvidu naći nacrt izmjene dijela Regulacionog plana i to za prostor između ulica Cara Lazara, Istočnog tranzita, Gavrila Principa i desne obale Vrbasa (radni naziv „Jug 4“).
Istovremeno na javnom uvidu će se naći i nacrt izmjene Regulacionog plana za prostor između ulica: Bulevar cara Dušana, Omladinske, Radoja Domanovića, Branka Morače, Patre, Teodora Kolokotronisa i lijeve obale Vrbasa (radni naziv: „Jug 7“).

Nacrtom Plana „Jug 4“ obuhvaćen je prostor koji je oivičen ogrankom Ulice braće Čubrilovića, u ukupnoj površini od 0,47 hektara i biće izložen na javni uvid u prostorijama preduzeća „Urbis centar“, d.o.o., Banjaluka, Bulevar vojvode Stepe Stepanovića br.101a, prostorijama Gradske uprave Grada Banjaluka i prostorijama Mjesne zajednice Obilićevo 2, svaki dan osim subote, nedjelje i državnih praznika u vremenu od 08,00 do 16,00 časova u periodu od 14.07.2021. godine do 14.08.2021. godine.

Nacrtom Plana „Jug 7“ obuhvaćen je prostor uz ulicu Isaije Mitrovića, a odnosi se na zemljište označeno kao k.č. br. 845/1 , 844/2 i 846/2, k.o. Banjaluka 8 (n.p.), u ukupnoj površini od 0,23 hektara i biće izložen na javni uvid u prostorijama Instituta za građevinarstvo „IG“’, d.o.o. Banjaluka, Ulica kralja Petra I Karađorđevića br. 92-98, prostorijama Gradske uprave Grada Banjaluka i prostorijama Mjesne zajednice Bulevar, svaki dan osim subote, nedjelje i državnih praznika u vremenu od 08,00 do 16,00 časova u periodu od 14.07.2021. godine do 14.08.2021. godine.

Nacrti oba plana biće objavljeni i na zvaničnoj internet stranici Grada: www.banjaluka.rs.ba.

Za vrijeme trajanja javnog uvida, sve do 14.08.2021. god. svako fizičko i pravno lice može dati mišljenje, primjedbe i prijedloge na nacrte, upisom u svesku koja će se nalaziti u prostorijama u kojima će nacrti biti izloženi ili dostaviti u formi dopisa Gradskoj upravi Grada Banjaluka – Odjeljenju za prostorno uređenje.

Popuštanje epidemioloških mjera i smanjenje broja zaraženih koronom pozitivno se odrazilo na posjetu turista gradu na Vrbasu, a sve veći broj agencija i tur-operatera dovode strane goste i interesuju se za lokalne destinacije.
Potvrdili su ovo za “Glas Srpske” iz Turističke organizacije Banjaluka (TOBL) i dodali da su gosti mahom iz Srbije, što u predpandemijsko vrijeme nije bio slučaj.

– Primjetan je i povećan priliv turista koji traže usluge u našem turističko-informativnom centru. Ovi rezultati su ohrabrujući, imajući u vidu da su u prva dva mjeseca 2020. godine, kada još uvijek nije bilo pandemije, zabilježeni istorijski maksimumi turističkog prometa – istakli su iz TOBL-a.

Narednih mjeseci očekuju povećanje broja posjeta, a očekivanja su da će godina završiti uspješnijim poslovnim rezultatima.

– Drago nam je da se kulturni događaji ponovo u žiži javnosti. Organizatori svih većih festivala i manifestacija najavljuju pregršt dešavanja, tako da se Banjaluka vraća na mapu “grada događaja” što će sigurno privući turiste i unaprijediti atraktivnosti destinacije – istakli su iz TOBL-a.

Rekli su da će se prvi put organizovati veliki festival “Banja Luka Fest” koji je trebalo da se održi prošle godine.

– Od početka pandemije primjetan je manji broj stranih gostiju što ranije nije bio slučaj. Uzrok toga su bile zatvorene granica i otežane procedure putovanja – dodali su iz TOBL-a.

Planirane si i različite aktivnosti na razvoju proizvoda u ruralnim dijelovima, kao što su Banjalučka transferzala, tvrđava Zvečaj, penjalište Ljubačić, jezero Manjača.

– Uskoro započinjemo novu promotivnu kampanju koja ima za cilj privlačenje turista iz regije i dijaspore – zaključili su iz TOBL-a.

Prema statističkim podacima, u prva četiri mjeseca 2021. godine evidentirano 11.288 dolazaka, što je za 15,4 odsto manje nego u 2020. godini (13.350), odnosno 18.498 noćenja ili 10,9 odsto manje u odnosu na 2020. godinu (20.761)

Ukupno 36 građana Banjaluke se u prvoj polovini ove godine odlučilo na promjenu imena ili prezimena, s tim da se više žena odlučilo na ovaj korak, što pokazuju i podaci iz Odjeljenja za opštu upravu, a pokazuju i da je u poređenju na ranije godine promjena ličnih podataka u padu.
Kako za “Nezavisne novine” ističu iz ovog odjeljenja, ovogodišnji zahtjevi se uglavnom odnose na promjenu prezimena nakon prestanka braka i nakon isteka zakonskog roka u okviru kojeg su vraćanje prezimena mogli izvršiti na jednostavniji način, davanjem izjave na zapisnik pred matičarem koji vodi knjigu rođenih.

“Od 1. januara do 31. juna 23 postupka za promjenu pokrenule su žene, uglavnom za promjenu prezimena, a 11 zahtjeva muškarci. Bio je jedan zahtjev za promjenu kompletnog ličnog imena, a ostali za promjenu ili imena ili prezimena”, navode iz Odjeljenja za opštu upravu.

Dodaju da muškarci inače češće sprovode postupke koji se odnose na promjenu kompletnog ličnog imena, što znači i imena i prezimena, mada to ne znači da se, kako navode, i u toj kategoriji lica ne pojavljuju oni koji podnose zahtjev za promjenu samo prezimena ili zahtjev za promjenu imena.

“Dva postupka pokrenuli su roditelji za promjenu imena maloljetnoj djeci, s tim da je jednom promijenjeno ime određeno po rođenju, a u drugom slučaju je dodano još jedno prezime”, saopštili su iz ovog odjeljenja, navode “Nezavisne novine“.

Prema ovim podacima, a s obzirom na to da je 2019. godine usvojen novi Zakonom o ličnom imenu, zabilježen je pad zainteresovanosti građana za promjenu imena.

Ovim zakonom pooštreni su kriterijumi i uslovi za promjenu ličnog imena i prezimena, te tako osobe koje nakon razvoda žele da vrate svoje prezime to mogu jednostavno učiniti u roku od godinu dana, a ako to ne urade u predviđenom roku, dužne su dostaviti mnogo više dokaza nego ranije.

“Za taj postupak neophodno je obezbijediti dokaze iz više institucija, zbog čega se građanima ovaj postupak čini komplikovanim”, kazali su iz ovog odjeljenja.

Ističu da poteškoće u postupku promjene mogu imati lica koja su imala kaznene osude dok pribave kompletnu dokumentaciju kojom će dokazati da je kazna izvršena i da su prestale pravne posljedice osude.

Podsjećamo, tokom 2019. godine na promjenu imena su se odlučile 104 osobe, dok su se 2018. godine čak 121 osobe odlučile na promjenu imena.

Ranije su iz ovog odjeljenja kazali da su neki od razloga zašto građani mijenjaju imena jednostavnija upotreba imena i prezimena u inostranstvu.

Prihodi od parkiranja u Banjaluci tokom prvih pet mjeseci ove godine veći su za oko 400.000 maraka ili za oko 30 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Iz Gradske uprave su potvrdili da se od naplate parkiranja u 2020. godini u gradsku kasu slilo oko 1,3 miliona KM.

Po istom osnovu, u istom periodu ove godine naplaćeno je oko 1,7 miliona maraka – rekli su iz Gradske uprave.

Naveli su da je od tog iznosa putem automata naplaćeno oko 36 odsto, putem SMS-a oko 39 odsto, a preostali dio prihoda ostvaren je mahom prodajom pretplatnih karata.

Ističu da je u prvih pet mjeseci ove godine “pauk” služba premjestila 727 vozila.

Najviše intervencija zabilježeno je u centru grada, i to u ulicama Jovana Dučića, Svetozara Markovića i Sime Matavulja – kazali su iz Gradske uprave i dodali da su u toku aktivnosti na premještanju “pauk” službe sa lokacije na Rakovačkim barama u centar grada.

Odnedavno je ukinuta mjera zaključavanja vozila, ali u Gradskoj upravi kažu da nemaju još podatke o tome koliko je prihoda ostvareno po tom osnovu.

“U maju ove godine naplaćeno je 991 KM za parkiranje automobila u humanitarnu svrhu. Taj, prvi prihod od “humanih” parkinga namijenjen je za gradnju kuće porodici Tubonjić”, naveli su iz Gradske uprave, za Glas Srpske.

Na više gradskih parkirališta simbolom srca označeno je deset “humanih” parking mjesta, a građani, plaćanjem parkinga na ovim lokacijama, novac doniraju u humanitarne svrhe.

Iz Odjeljenja za kulturu, turizam i socijalnu politiku podsjećaju udruženja građana da je javni poziv za prijavu projekata za sufinansiranje iz gradskog budžeta u 2021. otvoren još do 8. jula.

Poziv se odnosi na sljedeće prioritetne oblasti: obezbjeđivanje uslova u zajednici za samostalan život osoba sa invaliditetom, podrška aktivnostima osoba treće životne dobi za samostalniji i kvalitetniji život u prirodnom okruženju, ekonomsko osnaživanje žena i prevencija nasilja u porodici.

U to se još dodaju: razvojni programi za djecu sa poteškoćama u razvoju, razvojni programi za djecu i porodicu u mjesnim zajednicama, razvojni programi namijenjeni zdravim životnim stilovima na području emocionalnog razvoja djece, uključivanje djece u aktivnosti zaštite životne sredine.

Na ovaj javni poziv mogu se prijaviti udruženja građana koja imaju sjedište ili registrovanu organizacionu jedinicu na području grada. Prijave na javni poziv sa potrebnom dokumentacijom treba dostaviti Odjeljenju za kulturu, turizam i socijalnu politiku. Informacije u vezi sa javnim pozivom mogu se dobiti putem telefona broj: 051/244-444, lokal 718 i u kancelariji broj 26.

Na području grada trenutno je aktivno 110 gradilišta, na kojima se grade objekti bruto građevinske površine veće od 400 metara kvadratnih, rekli su za “Nezavisne” u Odjeljenju za prostorno uređenje.

Kako su istakli, broj gradilišta je povećan dolaskom ljepšeg vremena, odnosno nastupanjem građevinske sezone.

“Svjedoci smo da se građevinski radovi zadnjih godina odvijaju tokom čitave godine, sa izuzetkom perioda nepovoljnih vremenskih uslova kao što su velike hladnoće, snijeg i dugotrajna kiša”, naveli su u resornom odjeljenju.

Prema njihovim riječima, prošle godine izdali su 714 građevinskih dozvola, dok je do sredine juna ove godine izdato oko 300 građevinskih dozvola.

“U istom periodu izdato je 470 lokacijskih uslova, dok je za čitavu prošlu godinu izdato 925 lokacijskih uslova, a riječ je o ukupnom broju izdatih lokacijskih uslova koji uključuje i fizička i pravna lica”, kazali su u Odjeljenju za prostorno uređenje.

U Gradskoj upravi rekli su da su ostvareni prihodi po osnovu troškova za uređenje gradskog građevinskog zemljišta skoro tri miliona KM, dok su za rentu prihodi oko 4,3 miliona KM.

“Za isti period prošle godine za troškove uređenja prihodovano je oko 1,4 miliona KM, a za rentu oko 2,8 miliona KM, što dovoljno govori da se stanje poboljšalo i da se više gradi”, rekli su u Gradskoj upravi.

Dodali su da je ukupno za prvih pet mjeseci ove godine prihodovan oko 7,1 miliona KM, dok je za čitavu prošlu godinu iznos prihoda bio oko 10,1 miliona KM.

“Već po ostvarenim uplatama po osnovu izdatih građevinskih dozvola evidentno je da se u tekućoj godini intenzivirala izgradnja, a u odnosu na isti period prošle godine. Ovdje se prije svega misli na izgradnju velikih investicionih objekata”, objasnili su u Gradskoj upravi.

Podsjećamo, prošle godine je na teritoriji grada bilo aktivno oko 100 gradilišta.

Prema podacima Centra za dozvole Gradske uprave, prošle godine izdate su ukupno 153 dozvole za građenje, od toga 130 za fizička lica, a 23 dozvole za investitore i firme.

“Lista izdatih lokacijskih uslova prošle godine sadržavala je 1.320 dozvola, od toga je za fizička lica izdato ukupno 700 dozvola, a za pravna 620”, podaci su Centra za dozvole Gradske uprave.

BANJALUKA GRADILIŠTA

Odluka o prenosu prava upravljanja sportskom dvoranom u naselju Starčevica na Sportski centar “Borik” upućena je skupštinsku proceduru i trebalo bi da se nađe pred odbornicima na predstojećoj sjednici, koja je zakazana za 13. jul 2021. godine, saopšteno je iz Gradske uprave.

S ciljem unapređenja i razvoja sporta i fizičke kulture u našem gradu, predloženo je da se dvorana povjeri SC “Borik“ na upravljanje, korištenje i održavanje, kako bi zaživjela u punom kapacitetu.

Zamišljeno je da se pored redovnog nastavnog procesa, u novoj dvorani obavljaju i druge sportske aktivnosti, te da se našim sportistima i sportskim kolektivima omoguće optimalniji uslovi za sprovedbu trenažnih procesa.

Osim toga, dvorana nudi mogućnost organizacije različitih priredbi i drugih događaja kulturno-zabavnog karaktera, sajmova, ali i mnogih drugih skupova, što će u velikoj mjeri poboljšati uslove života u najvećem banjalučkom naselju, ali i u cijelom gradu.

Odlukom je predviđeno da bi uprava SC “Borik” trebalo da upravlja ovim prostorom, ali i da istovremeno održava objekat u ispravnom i funkcionalnom stanju.

Sadnice mladog drveća na novom dijelu Istočnog tranzita, u banjalučkom naselju Obilićevo, dobrim dijelom su se osušile i nešto bi, u vezi s tim, trebalo uraditi, smatra čitalac BL portala koji nam je poslao i fotografije.

Smatra, kaže, da se o svakom urađenom poslu mora i dodatno brinuti, a naročito o zelenilu u gradu koji je po njemu poznat.

“Često tuda prolazim i prije neki dan sam primijetio da su sadnice propale. Ne znam jesu li redovno zalivane ili nisu, ali svakako im više nema pomoći. Sad se nadam da ćemo dobiti nove”, napisao je on uz fotografije.
Takođe je dodao da je taj dio Istočnog tranzita sve prometniji i značajniji za Banjalučane i da bi bilo poželjeno da ga krasi i drveće.

Jedan ratni vojni invalid više nije mogao gledati zaraslo igralište u banjalučkom naselju Deriši, već je uzeo stvar u svoje ruke i doveo ga u red, ne čekujaći da nadležni urade svoj posao.

On je trimerom pokosio dječiji park u onom naselju, objavio je Slaven Klepić na svom Fejsbuk profilu.

“Sramota je da jedan RVI mora da kosi park jer gradska uprava ne vodi računa o gradu i o zelenim površinama. Moj otac koji je ratni vojni invalid bez jedne noge je odlučio da pokosi dječiji park u Dervišima jer, kako kaže, ne može gledati da se djeca ne igraju tu zbog previsoke trave”, napisao je Klepić i upitao da li je nadležne organe sramota dok gledaju ovo.