Oznaka: Banja Luka

Banjalučani nisu upućeni u samu svrhu javnog skloništa “Pećina” koje se nalazi u parku “Mladen Stojanović” i u kojim slučajevima bi se trebao koristiti ovaj objekat od 722,5 kvadratnih metara, koji je nepokretna imovina grada Banjaluka i trenutno se ne koristi ni u kakve svrhe.

Sklonište “Pećina” se nalazi na gradskom zemljištu te grad Banjaluka njime raspolaže, potvrdili su ovo iz Gradske uprave za “Nezavisne novine”.

Kada je riječ o održavanju pomenutog prostora, potrebno je naglasiti da se održava kvartalno.

“Ovaj objekat se održava po potrebi jer je riječ o prostoru koji nije u aktivnoj upotrebi”, kazali su oni.

Svrha objekta je, kako kažu, javno sklonište i u druge svrhe se ne koristi.

“Prostor je u adekvatnom stanju za namjene za koje služi i higijenski se održava po potrebi”, naveli su oni.

Kada je riječ o adaptaciji i ulaganju u sam objekat, oni kažu da je njegovo adaptiranje izvjesno.

“Kada se bude usvajao budžet grada Banjaluke za 2024. godinu, Odsjek za upravljanje nepokretnom imovinom će tražiti povećanje stavki sredstava za održavanje nekretnina kojima grad raspolaže”, pojasnili su oni.

Kako su ranije potvrdili, javna skloništa se nalaze na raznim lokalitetima te raspolažu sa, osim JS “Pećina”, i skloništima Borik, Nova varoš, Sime Matavulja I, Sime Matavulja II, Lazarevo II, Centar I i javno sklonište u sklopu SD “Obilićevo”.

“Raspoloživost korisnog prostora je 722,5 metara kvadratnih”, kazali su oni te dodali da je to nekretnina u vlasništvu grada Banjaluka.

Prema riječima Banjalučana, građani su slabo upućeni u samu svrhu ovih prostorija.

“Ja sam rođena Banjalučanka i ne znam nabrojati koliko Banjaluka ima javnih skloništa. Radi se o prostorima koji bi vjerovatno trebalo da posluže kao sklonište građanima usljed nekih opasnosti po njihov život, a mi ne znamo gdje se oni nalaze, a ni ne koriste se, te su zapušteni. Kako onda da se sklonimo tu u vanrednim situacijama?”, zapitala se ona.

Banja Luka je dobila Strategiju demografskog razvoja za period 2023 – 2030. godine i tako postala prvi grad u Republici Srpskoj, ali i šire, koji je usvojio ovaj važan strateški dokument.
Usvajanje ovog dokumenta predstavlja iskorak u pravcu sistematizovanja različitih, do sada međusobno nepovezanih mjera i aktivnosti, koje imaju odgovarajući demografski uticaj, bilo da je riječ o uticajima na prirodno kretanje (natalitet, fertilitet i mortalitet), migracije ili starenje stanovništva.

Takođe, izradom Strategije apostrofiraće se i intenzivirati mjere koje imaju direktan uticaj na demografske tokove i kretanja.

Za sprovođenje Strategije demografskog razvoja grada Banje Luke zaduženo je Odjeljenje za društvene djelatnosti koje će obavljati administrativne i stručne poslove, te koje će uspostaviti Tim za sprovođenje Strategije demografskog razvoja grada Banje Luke.

Važno je napomenuti da se na području grada Banje Luke sprovodi više pronatalitetnih mjera, poput novčane podrške prilikom rođenja djeteta, sufinansiranja boravka djece u privatnim vrtićima i značajne podrške Centru za predškolsko vaspitanje i obrazovanje, zatim stipendiranje učenika i studenata, jednokratne novačne podrške za poboljšanje uslova stanovanja porodica sa četvoro i više djece, sufinansiranje postupka vantjelesne oplodnje, podrška Udruženju „4+“, besplatan javni prevoz za penzionere, te srednjoškolce i studente iz višečlanih porodica, nabavka udžbenika za osnovce, i dr.

Podsjećamo, na izradi Strategije kao jednog od najvažnijih dokumenata, koji je na protekloj sjednici usvojila Skupština Grada, učestovavao je Tim vrhunskih stručnjaka iz raznih oblasti i institucija u Republici Srpskoj i Srbiji.

Grad Banjaluka započeo je gradnju parkinga sa 200 parking mjesta kod Tržnice mimo predviđenog Regulacionog plana.
Naime, sporni radovi odvijaju se na postojećoj zelenoj površini, čiji je obuhvat tretiran u dva Regulaciona plana i to “Saobraćajno čvorište kod Kastela” i Regulacioni plan dijela centralnog područja Banjaluke.

U oba Regulaciona plana, ovaj dio Banjaluke je planiran na isti način – kao zelena površina, sa pješačkim stazama i drvoredom.

Iz Centra za zaštitu životne sredine su zatražili izvršenje hitnog inspekcijskog nadzora na spornoj lokaciji.

-Ostaje nejasno kako je došlo do ideje za ovakvu intervenciju. Još jednom Gradska uprava sporadično, bez apsolutno ikakve potrebe, bez investitorskog pritiska, kontra svakoj paradigmi kvalitetnog urbanizma i bez pravnog i prostorno-planskog uporišta – uništava jednu zelenu površinu, te nastavlja sagu igranja parkirnih politika. Umjesto planskog rješavanja problematike uvođenjem tzv. Park&Ride sistema na obodima i povezivanju ovih tačaka linijama javnog prevoza i stanicama sistema javnih bicikla/trotineta, Gradska uprava po ko zna koji put srlja sa neodrživim, dugoročno kontra-produktivnim odlukama, i to ni manje ni više nego na uštrb planirane uređene zelene površine – istakli su iz Centra za zaštitu životne sredine.

Podsjećamo, problem sa parking mjestima traje već dugo, a haos u gradu je nastao kada se zatvorio jedan od većih parkinga u samom centru Banjaluke, onaj kod Stare autobuske stanice, piše Srpskainfo.

Imaćemo turističke rekorde kada su u pitanju noćenja za ovu godinu. Svakako da očekujemo najveći priliv u novogodišnjim praznicima, kada će biti i veliki broj turista iz inoistranstva i zemalja regiona, rekla je Dragana Vukliš, direktorka Turističke organizacije grada Banjaluke, gostujući na RTRS u Јutarnjem programu.
– Kada govorim o naplati boravišne takse, već je premašen plan za ovu godinu. U prvih devet mjeseci on je iznosio 264.000 KM, i on će se usmjeriti naravno u poboljšanje turističke ponude – naglasila je Vukliševa.

Turistička organizacija grada Banjaluka je pokrenula i finansiranje i sufinansiranje projekata i manifestacija koje doprinose unapređenju i promociji turizma Banjaluke.

– Putem javnog poziva odlučili smo da omogućimo svima da koji su zainteresovani da pomognu unapređenju i promociji turizma Banjaluke, da se jave i tako obogate turističku ponudu našeg grada – dodala je Vukliševa.

Oglasile su se sirene gradskog sistema za obavještavanje i uzbunjivanje u znak sjećanja na razorni zemljotres koji je Banjaluku pogodio na današnji dan 1969. godine.

Sirene su se oglasile u 09.11 časova, a oglšavanje je trajalo 60 sekundi.

Povodom obilježavanja godišnjice razornog zemljotresa na sportskom igralištu u dvorištu Gimnazije održava se Pokazna vježba sa scenarijom razornog zemljotresa.

Vježba je počela simbolično u devet časova i 11 minuta, u isto vrijeme kada je prije 54 godine zemljotres zadesio Banjaluku.

Grad na Vrbasu treslo je 6,6 stepeni po Rihteru. Zemljotres je iza sebe ostavio pustoš, život je izgubilo 15 ljudi, dok je 1.117 bilo lakše ili teže povrijeđeno.

Skupština grada Banjaluka usvojila je danas Nacrt rebalansa gradskog budžeta u iznosu od 234,8 miliona KM što je od početnog budžeta više za 23,1 milion KM, odnosno 10,9 odsto.
Iz Gradske uprave Banjaluka saopšteno je da je nacrt upućen u javnu raspravu.

Skupština grada donijela je i odluku o dodjeli subvencija za poslovne subjekte, čiji je rad otežan usljed rekonstrukcije Gajeve ulice, onako kako su prošle godine podržani i ugostitelji u pješačkoj zoni u gradskom centru.

Odbornici su usvojili i Strategiju demografskog razvoja Banjaluke za 2023. – 2030. godine, koja predstavlja iskorak u pravcu sistematizovanja različitih, do sada međusobno nepovezanih mjera i aktivnosti, koje imaju odgovarajući demografski uticaj, bilo da je riječ o uticajima na prirodno kretanje /natalitet, fertilitet i mortalitet/, migracije ili starenje stanovništva.

Izradom Strategije apostrofiraće se i intenzivirati mjere koje imaju direktan uticaj na demografske tokove i kretanja, navedeno je u saopštenju.

Na današnjoj sjednici je usvojen i izvještaj o poslovanju Sportskog centra “Borik” za 2022. godinu i program poslovanja za ovu godinu, više odluka o izdavanju u zakup poslovnih prostora pod posebnim uslovima za više udruženja, te prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Poslovnika Skupštine grada Banjaluka.

U Gradskoj upravi Banjaluka očekuju da će do 5. novembra biti završna procjena vrijednosti uloženih sredstva u izgradnju sportskog terena za turnir “Srpska open”, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

“Vještaci još nisu završili posao procjene uloženih sredstva. Kada su u pitanju vlasnički odnosi nad objektom, mi od Teniskog saveza RS malo duže čekamo procjenu sudskih vještaka koji treba da odrede ulaganje Grada, Vlade RS, preduzeća te pojedinaca u ovaj objekat“, rekao je Stanivuković.

Dodao je da će tek kada taj posao bude završen znati koliko je učešće grada u izgradnji arene.

Napomenuo je da je Grad je najviše uložio u okolnu infrastrukturu, trg, ulicu i park Mladen Stojanović.

Dodao je da je Grad uložio više u okolnu infrastrukturu, jer je imao interes za to ulaganje, a da je Teniski savez RS bio manje zainteresovan za to.

“Očekujemo da do 5. novembra dobijemo procjenu vještaka, koji trebaju izračunati cijenu koštanja objekta. Na bazi toga ćemo se mi izjasniti o strukturi uprave. Ono što je prirodno je da Grad upravlja većinski tim objektom”, kazao je Stanivuković.

Za pokretni krov treba još pet miliona KM
Dodao je da je i dalje planirano da arena dobije krov, ali da Grad za tu investiciju nema sredstva.

“Imamo procjenu da će za pokretni krov trebati do 5 miliona KM a da će za zatvoreni fiksni trebati oko 2 miliona KM. Grad nema taj novac ali tražićemo način da obezbijedimo sredstva”, kazao je on.

Za sada je teško reći koliko je tačno potrošeno na „Srpska open“ uključujući izgradnju arene, okolne infrastrukture te na samu organizaciju turnira, jer razni nivoi vlasti koji su učestvovali u finansiranju uporno odbijaju da objave te informacije. U pitanju su sredstva Vlade RS i Grada Banjaluka koja su ulagana preko Teniskog saveza RS.

Iako su pred održavanje turnira u aprilu iz Teniskog saveza RS poručivali da će po okončanju takmičenja položiti račune javnosti i objasniti gdje je „svaka marka otišla“, to se još nije dogodilo.

Redakcija CAPITAL-a je više puta tražila te informacije od Saveza i pored obećanja da će nam dostaviti tražene podatke, to se nije dogodilo.

Prema procjenama za potrebe ovog turnira potrošeno je između 45 i 50 miliona KM javnog novca.

Podsjećamo, portal CAPITAL je od samog početka pisao o nepravilnostima vezanim za izgradnje teniskog kompleksa na kojem se odigrao ATP 250 turnir „Srpska open“.

Kroz seriji tekstova smo ukazivali da su netransparentno uloženi desetine miliona maraka javnog novca, bez tendera, a da su dozvole izdavane naknadno, u „hodu“, dok je trajala izgradnja arene.