VRBAS Media

Oznaka: Banja Luka

  • Most u Česmi niče na proljeće

    Most u Česmi niče na proljeće

    Gradnja novog mosta u Česmi kod “Vitaminke” mogla bi početi već na proljeće, tako da bismo njegove obrise već mogli imati na ljeto, potvrdio je za “Nezavisne” gradonačelnik Draško Stanivuković.

    Prema njegovim riječima, građevinska dozvola i projektna dokumentacija za most u Česmi trebalo bi da budu završene u oktobru, nakon čega će “Putevi Republike Srpske” moći raspisati javni konkurs za izvođača radova.

    Istakao je da su već napravili krupne korake, te da je jedan od njih i idejno rješenje.

    “Prema ovom idejnom rješenju, most u Česmi treba da bude najljepši te najduži i najveći most u gradu. Završili smo plan parcelacije, svaku parcelu koju treba da otkupimo smo izdefinisali, pripremili budžet od 1,5 miliona maraka ove, a jedan dio i naredne godine za tu vrstu poslova”, rekao je Stanivuković.

    Dodaje da je sada potrebna saglasnost mještana i da nakon toga mogu početi s radovima.

    Prema njegovim riječima, dobili su urbanističkotehničke uslove za prvi dio mosta koji premoštava rijeku.

    “Radiće se u dvijetri faze. Građevinsku dozvolu i projektnu dokumentaciju možemo očekivati u oktobru, kada će ‘Putevi RS’, prema našem dogovoru, moći da raspišu javni tender na koji će se moći prijaviti izvođači radova”, kazao je Stanivuković.

    Dodaje da grad i JP “Putevi RS” smatraju da su oktobar i novembar vrijeme kad će se moći intenzivno djelovati na terenu.

    Planirali su, kaže, da se uskoro sastanu s predstavnicima ovog preduzeća kako bi radili simultano, odnosno više stvari u istom trenutku.

    “Predlažemo da se i ovo radi u fazama. Dok mi otkupljujemo desnu stranu obale Vrbasa, neka se radi lijeva obala, da se ne čeka, jer je to proces koji dugo traje”, rekao je Stanivuković.

    Iz “Puteva RS” su za “Nezavisne” kazali da su od grada dobili dopis kako su napredovali s obavezama koje su preuzeli u ovom projektu.

    Kako navode, obaveze grada su rješavanje imovinskopravnih odnosa, izrada projektnoplanske dokumentacije i obezbjeđivanje neophodnih saglasnosti i odobrenja za građanje.

    “Tek po rješavanju ovih obaveza grada, ‘Putevi RS’ moći će da realizuju svoju obavezu izbora izvođača radova. U trenutnom planu poslovanja za 2021. godinu nisu izdvojena finansijska sredstva, a u zavisnosti od dinamike rješavanja obaveza grada, ona će biti planirana ili do kraja ove godine ili u idućoj godini”, kazali su iz “Puteva RS”.

    Prelaz preko Vrbasa u naselju Česma uništen je tokom poplava 2014. godine te je izgradnja mosta na lokaciji kod “Vitaminke” jedan od prioritetnih projekata o kojima se intenzivno već duže vrijeme razmišlja.

  • Gradonačelnik zatražio pomoć suda: Eko toplana ignoriše zahtjeve banjalučkih vlasti

    Gradonačelnik zatražio pomoć suda: Eko toplana ignoriše zahtjeve banjalučkih vlasti

    Gradonačelnik Draško Stanivuković putem suda traži dokumentaciju o poslovanju Eko toplana Banjaluka d.o.o, jer iz ovog preduzeća nakon zahtjeva Grada da dostave ove informacije, to nisu učinili, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Naime, Grad je 8. septembra 2021. godine uputio zahtjev na adresu Eko toplana, u kojem se traži da se dostave informacije i dokumentacija o poslovanju ovog privrednog društva.
    S obzirom na to da iz Eko toplana Banjaluka d.o.o. do danas nisu dostavili tražene podatke i dokumentaciju, u skladu sa Zakonom o privrednim društvima, gradonačelnik je podnio prijedlog Osnovnom sudu u Banjaluci da nakon sprovedenog vanparničnog postupka, donese rješenje kojem bi se naložilo tom privrednom društvu da u najkraćem mogućem roku dostavi traženu dokumentaciju Gradu Banjaluci.

    “Nakon izvještaja Tima za reviziju o poslovima bivšeg zamjenika gradonačelnika i tadašnjeg savjetnika za restrukturiranje duga Toplane i projekte EBRD-a, imamo razloga da ispitamo rad Eko toplana, ali nam rukovodstvo to ne dozvoljava”, istakao je Stanivuković.
    Gradonačelnik pita – da li se nešto želi sakriti, kada se po nalogu gradonačelnika odbija poslati dokumentacija preduzeća u kome Grad ima 49 odsto udjela.
    “Revizija će ući kako u novu, tako i u staru Toplanu”, zaključio je gradonačelnik.

  • “Samovolja pojedinca”: Odbornici SNSD-a nezadovoljni Nacrtom rebalansa budžeta Banjaluka

    “Samovolja pojedinca”: Odbornici SNSD-a nezadovoljni Nacrtom rebalansa budžeta Banjaluka

    Odbornici SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka nisu zadovoljni predloženim Nacrtom rebalansa budžeta čije je materijale svim političkim partijama uputio Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    Rekao je ovo danas novinarima Dragoslav Topić, šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka.

    “Dobili smo materijale i nismo zadovoljni prijedlogom Nacrta rebalansa budžeta. Ovo je samovolja jednog pojedinca. Izbačene su stavke pomoći za penzionere, za zdravstvene radnike i on na ovaj način šalje poruku da on nije zainteresovan uopšte za zdravstvene radnike. Donosi se novi model za porodilje, i pitamo što do sada nije isplatio porodiljama ako toliko govori da je veliki suficit”, naglasio je Topić.

    Istakao je da su rebalansom takođe smanjene naknade za boračka udruženja.

    “Kada su u pitanju kreditna zaduženja zašto zaduživati grad kada je suficit od 17 miliona KM, a oko šest miliona KM se zadužuje obveznicama”, naveo je Topić.

    Dodao je da predstavnike mjesnih zajednica na području grada niko ništa nije pitao šta je to njima potrebno.

    “Mi ćemo sa predstavnicima svih 57 mjesnih na području grada sutra održati sastanak povodom ovog pitanja. Pozvaćemo gradonačelnika na razgovor u ponedjeljak da pojedinačno razgovaramo o svakoj stavci i onda ćemo tek znati da li ćemo podržati rebalans. To nije neka šteta jer već imamo na snazi budžet grada. Kapitalne investicije su takođe nabacane i kako oni uopšte mogu znati koliko nešto košta, a da nisu uradili projekat. To nema nigdje”, kazao je Topić.

    Srđan Mijatović, predsjednik ekonomskog savjeta SNSD-a Banjaluka, naveo je da se nije bavio politikama stranaka već samo ciframa.

    “Neosporna je činjenica da je došlo do povećanja od 17 miliona KM i to je jedino u čemu se slažem sa Stanivukovićem. Kada se uđe u dublju analizu zna se da je do toga povećanja došlo zahvaljujući suficitu prethodnog gradonačelnika Igora Radojičića, povećanja naplate poreza i grantu Srbije, a ne na uštedama kako on govori. On govori da stručne usluge treba ukinuti i da administracija to odrađuje, a povećao je sredstva za stručne usluge za 730.000 KM. Stanivuković sprovodi politiku pojedinca, a ne svih građana”, rekao je Mijatović.

    Marinko Umičević, odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, istakao je da nije korektno od strane gradonačelnika Stanivukovića da oko rebalansa budžeta niko iz većine nije konsultovan.

    “Mi možemo da se volimo ili ne volimo, ali moramo svi raditi u interesu građana i dogovarati se, a ne da se donose neke nelogične odluke. Nemamo načelnike odjeljenja i ovdje se ne zna ništa”, naglasio je Umičević.

  • Novo zaduženje uz povisoku kamatu: Šta Stanivuković planira sa 6 miliona

    Ministra finansija je nazvao kraljicom kredita, premijeru poručio da je lako podići kredit, a od odlazećeg gradonačelnika tražio spisak zaduženja.

    Sada i on predlaže da se Banjaluka dodatno zaduži. Gradonačelnik Draško Stanivuković poslao je gradskoj skupštini prijedlog da se uz pomoć nove emisije obveznica u budžet slije šest miliona konvertibilnih maraka.

    Grad bi te milione vraćao sedam godina uz kamatu od 4 odsto. Ipak, traži da prve dvije godine ne plaća rate, a da za to vrijeme uredno plati ne baš nisku kamatu.

    Možda je kredit umjesto obveznica bio bolje rješenje, jer je prije dvije godine prethodna administracija Igora Radojičića gradski dug refinansirala bez grej perioda i po kamatnoj stopi od 2,8 odsto. Tada je nivo zaduženja grada Banjaluka bio 10 odsto u odnosu na prihode, odnosno znatno ispod zakonom dozvoljenih 18 odsto.

    Stepen zaduženosti Banjaluke trenutno iznosi 13,26 odsto, a iz gradskog budžeta naredne, 2022. godine, moraće se samo za te namjene izdvojiti skoro 20 miliona maraka.

    Ukoliko naredne sedmice dobije podršku skupštine, gradonačelnik Stanivuković planira da četvrtom emisijom obveznica finansira kapitalne investicije, prije svega putnu infrastrukturu u prigradskim naseljima.

    Planirana je rekonstrukcija dijela Ulice Kralja Aleksandra I Karađorđevića u naselju Motike koja ovo naselje povezuje sa Petrićevcem. Za izgradnju oko 7,4 kilometra puta sa kompletnom infrastrukturom planirano je izdvajanje milion KM.

    Isti iznos okvirno bi trebalo da bude utrošen za rekonstrukciju dijela Prve kuljanske ulice u naselju Kuljani, kao i za rekonstrukciju dijela ulice u naselju Priječani gdje bi se proširilo 3,5 kilometara glavne saobraćajnice.

    Milion maraka planirano je i za rekonstrukciju dijela Ulice Tešana Podrugovića u naselju Debeljaci. Za rekonstrukciju Šargovačke ulice u naselju Šargovac planirano je 600 hiljada KM.

    Mjesna zajednica Dragočaj trebalo bi da dobije novu ambulantu porodične medicine. Ulaganjem 400 hiljada KM stvorili bi se uslovi za pružanje usluga primarne zdravstvene zaštite za oko 10.000 mještana Dragočaja, Ramića, Barlovaca, Prijakovaca i dio naselja Kuljani.

    Stanivuković planira da obveznicama izgradi i multifunkcionalni sportski centar Lauš. Ulaganjem oko million KM izgradila bi se atletska staza i multifunkcionalna sportska dvorana za „male” sportove.

  • Šetalište i dvorana ipak aktuelni: Evo Stanivukovićevog plana kapitalnih projekata

    Projekat rekonstrukcije pješačke zone u samom centru Banjaluke koji je započela prethodna gradska administracija, ušao je u novi, trogodišnji plan kapitalnih investicija Grada. Ovaj plan s potpisom gradonačelnika Draška Stanivukovića naći će se na sjednici banjalučke skupštine u utorak.

    Uređenje šetališta od Palate Predsjednika Republike do Narodnog pozorišta, sa dijelom do ulice Sime Šolaje koštaće pet miliona maraka, a centru grada daće moderniji izgled, navodi se u obrazloženju plana za period 2021-2023. godina.

    Planirano je da projekat koji je, svojevremeno, nazvan preskupim, sa milion maraka finansira gradski budžet, dok će četiri miliona biti obezbijeđeno iz takozvanih ostalih izvora finansiranja u koje spadaju javna preduzeća i ustanove, ministarstva, donacije i transferi i rezervna sredstva iz prethodnih perioda.

    Još jedan projekat iz Radojičićevog vremena je i izgradnja multifunkcionalne dvorane na uglu ulica Olimpijskih pobjednika i Gundulićeve, za koju je njegova administracija izabrala i najbolje idejno rješenje. Interesantno je da za taj projekat u naredne dvije godine predviđeno 42 miliona KM i to iz privatnog kapitala i saradnje sa privatnim partnerom, dok je ostatak od oko 6,5 miliona planiran iz nenovčanih sredstava. Prethodna administracija kao mogućnost finansiranja tog projekta pominjala je da bi, potencijalnom investitoru, kao kompenzaciju za radove mogla ponuditi gradsko zemljište koje se nalazi u produžetku pomoćnog terena Gradskog stadiona.

    U plan kapitalnih investicija do 2023. ušlo je 57 projekata iz 10 oblasti, vrijednih 176,5 miliona KM, od čega skoro 66 miliona otpada upravo na ostale izvore finansiranja. Iz redovnih budžetskih sredstava za kapitalne investicije planirano je 21,6 miliona maraka, iz kredita 37,1, a od privatnog kapitala 45 miliona KM.

    Mimo šetališta, većina projekata sabranih u kapitalne investicije već je najavljena, poput gradskog parka u ulici Olimpijskih pobjednika koji je, ujedno, i najveća stavka u planu komunalne infrastrukture sa pet miliona maraka, od čega je iz budžeta planirano 3,5 miliona.

    Planirano je i uređenje korita Vrbasa i Vrbanje, uređenje dijelova obale uz Vrbas u naseljima Srpske Toplice, Bulevar i Obilićevo, kao i projekat prikupljanja i zbrinjavanja otpadnih voda. Uplaniran je i nastavak projekta vodosnabdijevanje i kanalizacija – Voda 1,2,3 i 4, uglavnom iz kreditnih i grant sredstava.

    U oblasti saobraćaja, u kapitalne investicije ušao je most kod Vitaminke, sa planiranih 1,1 miliona KM iz budžeta i 5,9 miliona iz ostalih izvora, kao i izgradnja puteva u prigradskim naseljima Motike, Kuljani, Priječani, Česma, Debeljaci i Šargovac.

    Most u Docu, jedan od najvećih započetih projekata bivše administracije, našao se među kapitalnim investicijama i procijenjen je na skoro 33 miliona KM. Zaključno sa 2023. godinom, za njega je predviđeno osam miliona maraka iz ostalih izvora finansiranja, kao i 3,5 miliona iz kredita, ali ni marka iz redovnih budžetskih sredstava.

    U kapitalne projekte ušla je i već najavljena izgradnja škole u naselju Ada, za koju su sredstva obezbijeđena iz donacije Srbije. Tu je i izgradnja vrtića u Vrbanji sa 449.000 KM iz budžeta, a sveukupno budžetsko izdvajanje u oblasti obrazovanja u periodu 2021-2023. biće nešto manje od 2,5 miliona KM.

    U zdravstvu, najznačajniji je projekat izgradnje nove ambulante porodične medicine u Dragočaju, planiran iz kreditnih sredstava, a ukupna ulaganja u toj oblasti biće nešto više od milion maraka.

    Planirana je i izgradnja i unapređenje zdravstveno-turističkog centra “Srpske Toplice”, rekonstrukcija tvrđave Kastel, izgradnja pristaništa za dajak i vidikovca na Banj brdu, a za sve to opredijeljeno je 835.000 KM iz budžeta.

    U sportu dominira izgradnja sportske dvorane i atletske staze, kao i dvorane za boraličke sportove u naselju Lauš, a veći dio sredstava biće obezbijeđen iz kredita i ostalih izvora finansiranja. U planu je da za 463.000 KM Banjaluka dobije i skejt park.

    Među „kapitalce“ svrstana je i rekonstrukcija Doma omladine, ali i modernizacija i opremanje Gradske uprave, „u svrhu efikasnijeg rada, digitalne transformacije i pružanja boljih usluga građanima“.

    Kapitalni projekat biće i izgradnja centralnog spomen obilježja poginulim borcima odbrambeno-otadžbinskog rata koji bi trebalo da košta 2,1 milion KM, od čega je 105.000 KM planirano iz budžetskih sredstava, a ostatak iz ostalih izvora finansiranja.

  • Prodefilovala najveća zastava Republike Srpske – Ujedinjena Srpska obilježila Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave

    Prodefilovala najveća zastava Republike Srpske – Ujedinjena Srpska obilježila Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave

    Ujedinjena Srpska je Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave obilježila širom Republike Srpske gdje su organizovani defilei, polaganje vijenaca te podjela zastava građanima RS.
    Centralni događaj organizovan je u Banja Luci gdje je razvijena najveća zastava Republike Srpske sa preko 70 metara dužine. Na čelu sa rukovodstvom stranke defile sa zastavama prošao je od Narodnog pozorišta RS do Trga Krajine.
    Ujedinjena Srpska je ovim pokazala važnost ovog praznika i vrijednosti koje on sa sobom nosi.
    Danas, ali i svakog budućeg dana, svi ponosno ćemo stajati iza iste zastave težeći slobodi i jedinstvu.
    Ujedinjena Srpska je u petnaest gradova u Republici Srpskoj obilježila današnji Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave, te smo u sklopu toga podjelili preko šest hiljada zastava građanima Republike Srpske, a u Banjaluci, zapadnoj srpskoj prestolnici, razvili smo srpsku zastavu dugačku preko sedamdeset metara, kao simbol naše ljubavi prema Republici Srpskoj i srpskom narodu – izjavio je Vidović, predsjednik Gradskog odbora US Banja Luka i zamjenik predsjednika US.

    Nama nije cilj bio djeliti stranačka obilježja, već probuditi nacionalni ponos, jer ne trebamo se djeliti na stranke, već moramo biti svi ujedinjeni pod barjakom srpske trobojke, izjavio je Milan Petković, potpredsjednik US.

  • Neizvjesna budućnost gradskog gubitaša: Banke ne daju kredit banjalučkoj Akvani

    Neizvjesna budućnost gradskog gubitaša: Banke ne daju kredit banjalučkoj Akvani

    „Akvana“ ide ka neizvjesnoj budućnosti, a u prilog tome ide činjenica da nijedna banka nije bila spremna ovom preduzeću dati kredit, koji je trebao pokriti dio dugovanja.
    Naime, Skupština grada Banjaluka je u prethodnom sazivu dala saglasnost kojim je Grad trebao biti garant polovine kredita od 3,2 miliona KM, dok je za ostatak trebao garantovati Garantni fond RS. Tim novcem je, prema ranijim procjenama, trebalo biti pokriveno 85 odsto dugovanja „Akvane“.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je potvrdio da se odustaje od tog plana.

    – Prema toj odluci i garanciji koja je ranije data, prethodna uprava „Akvane“ je lani pokušala da obezbijedi kredit, ali nijedna banka nije bila spremna da odobri kredit. Početkom godine je došlo novo rukovodstvo i oni su pokušali obezbijediti kredit, ali nisu uspjeli. Pošto je i taj pokušaj propao mi želimo da stavimo van snage raniju odluku – kazao je Stanivuković.

    Dodaje da će se to pitanje naći na dnevnom redu idućeg zasjedanja Skupštine grada Banjaluka.

    Dugovi
    Kako bi djelimično kompenzovali nedostatak očekivanih sredstava Stanivuković kaže da je kroz nacrt rebalansa budžeta grada povećan grant za Gradski olimpijski bazen, koji posluje u okviru preduzeća “Akvana”.

    – Ta stavka je ranije iznosila oko 900.000 KM, a sada je povećano na milion KM. To je učinjeno kako bi ovo preduzeće moglo da posluje – rekao je on, navodi SrpskaInfo.

    Naglašava da se „Akvana“ nalazi pod velikim pritiskom.

    – Jedan od njih je i 100.000 KM duga za struju, koji je stigao na naplatu i hoće da ih bukvalno zablokiraju – rekao je Stanivuković i naglasio da ovo preduzeće trpi i „veliki pritisak zbog dugova prema dobavljačima“.

    Poslovanje
    Prema posljednjim informacijama, javno preduzeće “Akvana” je, zaključno sa 31. avgustom ove godine, ostvarilo prihod od 1.401.219 KM, a rashod od 1.346.925 KM, čime je ostvarena dobit od 54.294 KM. Taj pozitivni poslovni rezultat, nažalost, ne može riještiti milionske gubitke.

    – Povećanje prihoda i smanjenje rashoda je prioritet. Dugovi koji su nagomilani moraće se izmiriti, samo treba biti realan i razumjeti da je za to potrebno vrijeme. Nadamo se da neće dolaziti do blokada preduzeća, kao što je to bio slučaj početkom juna. “Akvana” može ostvarivati prihode, samo je potrebno razumijevanje Poreske uprave, dobavljača i nadati se da neće opet doći do zatvaranja kao posljedice pandemije – istakao je nedavno v.d. direktor „Akvane“ Velibor Vukajlović.

    Ovo preduzeće je u potpunosti u vlasništvu Grada Banjaluke i od prve godine rada posluje s minusima. Iako ta situacija traje više od 12 godina, s problemima su se njegovi vlasnici ozbiljnije počeli baviti tek prije nekoliko godina.

    Nagomilani problemi
    Prethodna administracija je uvela pojedine promjene, a među krupnijima je da je dio prostora s kojima su raspolagali oduzet “Akvani”. “Staklenac” u parku “Petar Kočić” je dijelom izdat u zakup, a drugim upravlja Kulturni centar “Banski dvor”. Smanjivan je broj zaposlenih. Između ostalog je data i garancija za kredit, koji neće biti realizovan.

    Osim toga, prethodna administracija je donosila parcijalne mjere, koje su rješavale pojedinačne probleme, kako su se pojavljivali. Rađene su analize, ali bez konačnog rešenja, koje bi omogućilo da se ovo preduzeće oporavi.

    Promjenom vlasti, nakon prošlogodišnjih lokalnih izbora, došlo je i do izmjene uprave u ovom preduzeću.

    Vukajlović je imenovan za v.d. direktora ovog javnog preduzeća sredinom januara ove godine, a na tom mjestu je zamjenio dugogodišnjeg direktora Vedrana Mitrovića.

    Mitrović je krajem decembra prošle godine, nakon sastanka s gradonačelnikom Stanivukovićem, podnio ostavku. Osim promjene rukovodstva, nova gradska administracija nije preduzela značajnije korake, koji bi obezbijedili samoodrživost ovog preduzeća.

    Kao i njihovi prethodnici, nova uprava je, bar za sada, skoncentrisana na “gašenje” pojedinačnih požara, onako kako se pojavljuju.

    SKUPŠTINA GRADA
    U upravi „Akvane“ su potvrdili da se priprema Izvještaj o poslovanju ovog preduzeća, koji bi trebao da se nađe pred odbornicima na jednom od idućih zasjedanja Skupštine grada Banjaluka.

    U njemu će biti navedeno, između ostalog, koliki su tačno gubici ovog preduzeća. Prilikom promjene rukovodstva u januaru ove godine je rečeno da “Akvana” ima dugove od oko 10 miliona KM, od čega pet miliona KM prema dobavljačima.

  • Završava vakcinacija građana na Banjalučkom velesajmu, nastavak na novoj lokaciji

    Završava vakcinacija građana na Banjalučkom velesajmu, nastavak na novoj lokaciji

    Gradski štab za vanredne situacije u Banjaluci održao je danas sjednicu, tokom koje je razmotrio trenutnu epidemiološku situaciju.

    “Imajući u vidu da je situacija i dalje nepovoljna, Štab je konstatovao da je vakcinacija ključna u borbi protiv epidemije, te su i ovom prilikom pozvani svi sugrađani da se vakcinišu”, saopšteno je iz Gradske uprave.

    Uz vakcinaciju, kako je naglašeno, ključno je i poštovanje epidemioloških mjera odnosno nošenje zaštitne maske i držanje fizičke distance.

    “Štab je i donio zaključak da komunalna policija i gradska inspekcija pojačaju kontrole poštovanja epidemioloških mjera u ugostiteljskim objektima, tržnim centrima, marketima i drugim javnim objektima”, dodaje se u saopštenju.

    Jedan od zaključaka Gradskog štaba odnosi se na izmjenu lokacije glavnog vakcinalnog punkta, koji će od narednog mjeseca umjesto u hali Banjalučkog velesajma biti organizovan u novoizgrađenom objektu mjesne zajednice na Petrićevcu.

    “Štab će nastaviti pratiti situaciju u Banjoj Luci, kao i odluke Republičkog štaba za vanredne situacije”, zaključuje se u saopštenju.

  • Banjalučka kasa u plusu: Gdje će biti potrošen milionski višak

    Banjalučka kasa u plusu: Gdje će biti potrošen milionski višak

    Suficit iz prethodnih godina od oko 6,3 miliona KM i veliki grantovi iz Srbije od 5,4 miliona, uz veće poreske prihode najzaslužniji su što će banjalučki budžet biti teži za skoro 17 miliona KM.

    Zahvaljujući tim sredstvima, u gradskoj kasi biće 166.640.000 KM, a Nacrt rebalansa pred odbornicima će se naći za sedam dana.

    Osim suficita i donacija, u povećanju budžetskog okvira od 11,3 odsto učestvuju poreski prihodi, a samo po osnovu indirektnih poreza, plan je da se u gradsku kasu do kraja godine slije dodatnih 6,2 miliona KM.

    Kad se podvuče crta, poreski i neporeski prihodi veći su za 8,7 miliona maraka, što je u zbiru sa prethodnim stavkama za oko četiri miliona maraka više u odnosu na planirani rebalans.

    Prema tumačenju iz Gradske uprave, rebalans jeste rezultat porasta prihoda, ali i budžetskih ušteda i racionalizacije pojedinih rashoda i izdataka. Najveće uštede su, kako kažu, ostvarene kod rashoda za bruto plate, goriva i službenih putovanja, mobilnih telefona i pojedinih stručnih usluga.

    Što se tih usluga tiče, one su u ukupnim rashodima u Nacrtu rebalansa veće za oko 730.000 KM, dok je ostvarena ušteda na bruto plate svega 50.500 KM.

    U dodatne milione iz rebalansa ušlo je nekoliko novih projekata, poput izgradnje Centralnog gradskog spomen obilježja poginulim borcima Odbrambeno-otadžbinskog rata, sa 500.000 KM . Predviđena je i izgradnja mosta u naselju Rekavice, vodovodne i kanalizacione mreže u Gornjim Lusićima sa priključkom za vrtić u Vrbanji, izgradnja dječijih igrališta u Mišinom Hanu, Bronzanom Majdanu, Rosuljama i Motikama, kao i prvo igralište za djecu sa poteškoćama u razvoju.

    Milion maraka iz granta Srbije biće potrošeno na izgradnju multifunkcionalnog sportskog centra Lauš sa prvom takmičarskom atletskom stazom, dok je iz istog granta 4,3 miliona namijenjeno za školu u naselju Ada.

    Dodatnih 600.000 KM predviđeno je za izgradnju i pribavljanje objekata za gradski park i jezero u ulici Olimpijskih pobjednika, od čega je 500.000 iz granta Srbije. Za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa za most u Česmi predviđeno je 500.000 KM, za nove klupe, korpe, kante i kontejnere 80.000 maraka, za sportsku dvoranu OŠ Branko Radičević 71.000, a za uređenje i opremenje tvrđave Kastel još 21.000 KM.

  • Eko toplane Banjaluka: Građani da završe radove zbog punjenja kućnih instalacija

    Eko toplane Banjaluka: Građani da završe radove zbog punjenja kućnih instalacija

    Eko toplane Banjaluka još jednom podsjećaju korisnike sistema daljinskog grijanja da će uskoro početi punjenje kućnih instalacija. Navode da je potrebno da, najkasnije do 17. septembra 2021. godine, korisnici završe sve započete radove na kućnim instalacijama, kako bi se izbjegao nastanak mogućih curenja i materijalne štete.
    Iz ovog preduzeća poručuju da se u slučaju curenja vode iz instalacija korisnici mogu obratiti na besplatnu info liniju 0800 502 12 ili jedan od brojeva 051 492 868, 051 492 862, 051 492 863, 051 492 864, kao i na adresu info@ekotoplanebanjaluka.com.

    Takođe, moguće je doći i u prostorije Korisničkog centra Eko toplana koji se nalazi na adresi Bulevar vojvode Živojina Mišića 32.

    Radno vrijeme Korisničkog centra je od 07:30 – 15:30 svakog radnog dana.