Oznaka: Banja Luka

  • Stanivuković tvrdi da Grad nije dobio odluku Ustavnog suda: Neozbiljno da se saznaje preko medija

    Stanivuković tvrdi da Grad nije dobio odluku Ustavnog suda: Neozbiljno da se saznaje preko medija

    Nezahvalno je komentarisati ono što nisam vidio napismeno, nego saznao iz medija, rekao je gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, komentarišući informaciju da je Ustavni sud Republike Srpske donio odluku oko ocjene ustavnosti amandmana koje je većina u Skupštini uložila na budžet grada.

    Jedan od amandmana se odnosi na isplatu jednokratne novčane pomoći svim zdravstvenim radnicima iz Banjaluke.

    “Neozbiljno je za instituciju kakva je Ustavni sud Republike Srpske da se preko medija saznaje za ovakvu stvar. Oni su se do sada oglušili o mnogim stvarima, tako da nije ništa neobično”, naveo je Stanivuković.

    Dodao je da će on i njegov tim detaljno pročitati o čemu se radi, pa će se tada detaljnije oglasiti o ovom slučaju.

    “Ako je Ustavni sud Republike Srpske tako presudio mi ćemo to poštovati, ali kojom dinamikom isplate ćemo to uraditi još ne znamo. Ono što mogu reći jeste da o pravilnicima odlučuje i donosi ih gradonačelnik. Mi ništa ne blokiramo niti sabotiramo, zahvalni smo zdravstvenim radnicima na svemu”, istakao je Stanivuković.

    Ustavni sud Republike Srpske je nakon današnje sjednice u saopštenju potvrdio da je donio odluku koja se odnosila na prijedlog gradonačelnika Banjaluke.

    Stanivuković kazao je da česta prekidanja sjednica Skupštine Grada nisu prihvatljiva i da takav rad postaje neizdrživ, te da se ovom šestom zasjedanju koje je počelo 21. septembra ne nazire kraj.

    “Neprihvatljivo je i nije normalno da imate Skupštinu koja traje 36 dana, pa septembarska postaje oktobarska, a oktobarska će vjerovatno postati decembraska. Apsolutno nema normalnih zasjedanja Skupštine Grada jer je i dalje na snazi jedna blokada. Onda kada smo tražili da se Skupština održava, tražili smo da se radi a sada dolazimo u situaciju da se stalno prekida, da se odugovlači i pitanje je da li će ovaj 36. dan rasparava biti okončana”, kazao je on.

    Smatra da je to iscrpljivanje kompletne javnosti.

    “Ja kao gradonačelnik više ne mogu ni službeni put da dogovorim jer sjednica ne može da bude održana bez mene. Oni gledaju i kada ću izaći minut-dva i tada odmah prekidaju zasjedanje. Ali ja sam se naoružao strpljenjem”, poručio je on.

    Kako je naveo, ova Skupština ostaće upamćena po tome da je prva koja je odbila modernizaciju glavnih saobraćajanica kroz velika naselja.

    “Ostaće upamćena i po tome što će biti protiv smanjenja plata funkcionerima, a sudeći po diskusijama koje su se mogle čuti”, rekao je Stanivuković.

    Napominje kako je ovo četvrti mjesec da Grad nema održanu sjednicu Skupštine, i sve to, kaže Stanivuković, može dovesti do pada mnogih projekata, pod uslovom da rebalans bude usvojen.

    “Ako smo u rebalansu planirali sredstva da renoviramo određene škole, to znači da mi proceduru raspisivanja javnog tendera moramo da završimo ove godine. Sve se čini da ćemo rebalans dobiti u decembru ovim tempom, ako odluče da ga usvoje”, poručio je on.

    Do današnje pauze do 13 časova, koja je prvobitno bila zakazana za 14 časova, odbornici su tokom tri časa diskutovali o jednoj tački dnevnog reda – o prijedlogu odluke o imenovanju Tima za izradu Strategije demografskog razvoja grada Banjaluku.

    Govoreći o ovoj tački dnevnog reda, gradonačelnik je kazao da Grad po prvi put planira donošenje Strategije o demografskom razvoju, kao jedan sveobuhvatan dokument koji će za narednih deset godina objedniti različite politike, mjere i akcije u cilju demografskog razvoja najvećeg grada u Republici Srpskoj.

  • Đajićev zahtjev Stanivukoviću: Isplatite zdravstvenim radnicima po 500 KM

    Đajićev zahtjev Stanivukoviću: Isplatite zdravstvenim radnicima po 500 KM

    Tražimo da svim zdravstvenim radnicima na teritoriji grada Banjaluka isplatite jednokratnu naknadu od 500 KM za sav dodatni angažman, opasnosti i bol, za sve što su podnijeli kao medicinski profesionalci na prvoj liniji odbrane virusa od korona, od izbijanja pandemije do danas, zahtjev je Vlade Đajića, generalnog direktora UKC Republike Srpske.

    Kao je navedeno u saopštenju, smatraju to potrebnim, ljudskim, moralnim i simboličnim gestom.

    “Napominjem da nećemo zaboraviti kako ste nam uzvratili na ovaj zahtjev. Montirali ste nam

    aferu ‘kiseonik’ šireći laž i dižući medijsku hajku da je u UKC Republike Srpske kiseonik neispravan. Uz to ste smislili još jednu laž, da naša kuhinja radi u nehigijenskim uslovima i to s ciljem da skrenete pažnju od svoje obaveze i tako da od svakog zdravstvenog radnika ukradete po 500 KM. Sad kada je vrijeme prvog talasa Vaših napada na UKC Republike Srpske prošlo, kada smo dokazali ispravnost kiseonika i adekvatne higijenske uslove u našoj bolničkoj kuhinji, te sačuvali naš čist profesionalni obraz, došao je trenutak da ponovimo ovaj naš zahtjev”, navodi se u saopštenju UKC RS.

    U zahtjevu poručuju Stanivukoviću da ih nije pokolebao niti zastrašio.

    “Isplatite novac koji imate na računu grada, a koji pripada svim zdravstvenim radnicima Banjaluke”, navodi se u zahtjevu Đajića.

  • Upozorenje ljudi iz struke: Banjaluka u svakom momentu mora biti spremna za zemljotres

    Upozorenje ljudi iz struke: Banjaluka u svakom momentu mora biti spremna za zemljotres

    Banjaluka se nalazi u seizmogenoj zoni i u svakom momentu ovaj grad mora biti spreman za zemljotres, izjavila je Srni načelnik Odjeljenja za opservatorsku seizmologiju Republičkog hidrometeorlološkog zavoda Snježana Cvijić Amulić povodom 52 godina od razornog zemljotresa koji je pogodio Banjaluku.

    Amulićeva je istakla da se potresi ne mogu predvidjeti, ali da se može utvrđivati vjerovatnoća njihovog pojavljivanja na određenom prostoru s obzirom na statistiku i istorijske činjenice.

    Ona je podsjetila na razorni zemljotres od 27. oktobra 1969. godine koji je pogodio Banjaluku, a imao je magnitudu 6,6 stepeni po Rihteru, te pojasnila da BiH pripada euromediteranskoj zoni, odnosno zoni sa najvećim seizmičkim hazardom gdje se sudaraju afrička i euroazijska tektonska ploča.

    “Afrička ploča gura euroazijsku i jednim dijelom se podvlači pod nju. Postoji jedna mikroploča – jadranska koja je dio te afričke ploče i svi geo hazardi koji se javljaju u našem dijelu su inicirani, odnosno generisani kretanjem te jadranske mikroploče koja se dijelom gura i podvlači pod Dinaride”, objasnila je Amulićeva.

    Ona je dodala da se u dijelu zone, gdje se spajaju Dinaridi sa Panonskom nizijom, nalazi banjalučki rasjed, koji je vrlo aktivan, a pruža se od Banjaluke i ulazi u Hrvatsku.

    “Na tom rasjedu se i desio petrinjski zemljotres u decembru prošle godine koji je slika banjalučkog iz 1969 godine, kao da se tamo ponovio. Taj rasjed predstavlja zonu gdje je debljina zemljine kore prilično različita i zbog tih naponskih stanja koji se javljaju dolazi i do pojave jačih zemljotresa”, pojašnjava Amulićeva.

    Amulićeva kaže da je jedan od ozbiljnijih afteršokova nakon velikog zemljotresa u Banjaluci 27. oktobra 1969. godine uslijedio 31. decembra 1969. godine sa magnitudom iznad pet stepeni po Rihteru, a imao je uticaj i na Banjaluku.

    Ona je ukazala da pojava slabijih zemljotresa koji uslijede nakon glavnog može da traje od godinu do nekoliko godina poslije, a kao jedan od posljednjih primjera je navela ono što se dešava u Petrinji.

    Amulićeva je istakla da zemljotres spada u haotične pojave koje se iz tog razloga ne mogu predvidjeti, te dodao da se naknadni udari javljaju zato što rasjedna krila dovode u stanje ravnoteže i čekaju novo nagomilavanje odnosno bočne pritiske koji će usloviti neki novi zemljotres.

    Ona je navela da je Odjeljenje za opservatorsku seizmologiju opremljeno kartama područja gdje se mogu očekivati snažniji i slabiji zemljotresi, te da ih pruža kao podlogu građevinarima kojima je potrebna informacija o aseizmičnom projektovanju i građenju.

    Prema njenim riječima, zemljotres je prirodan, on ne ubija ljude već to čine seizmički neotporne građevine, zbog čega je potrebno poštovati propise pri njihovom projektovanju i građenju.

    “Protiv jednog takvog prirodnog neprijatelja možemo se jedino boriti preventivom, a to podrazumjeva da urbanisti i prostorni planeri i te kako imaju zakonsku regulativu koju je potrebno poštovati u cjelosti”, navela je Amulićeva.

    Ona je pojasnila da je veoma bitno, ukoliko se desi zemljotres, ostati u prostoriji, biti priljubljen uz nosivi zid, a ne istrčavati na stepenice, balkone i slično, ali sve bez panike.

    Ukazala je na potrebu više edukativnih emisija i objasniti ljudima kako treba da reaguju u takvim situacijama, da budu svjesni seizmogene zone u kojoj žive i da se to može desiti svakog časa.

  • “Očekujem da Stanivuković to prihvati”: Ilić poručio da je ponosan na odluku Ustavnog suda RS

    “Očekujem da Stanivuković to prihvati”: Ilić poručio da je ponosan na odluku Ustavnog suda RS

    Tokom zasjedanja Skupštine grada dobili smo informaciju da je Ustavni sud RS donio odluku da su amandmani na budžet grada Banjaluka ustavni i ja sam ponosan na to, kao neko ko je zagovarao takvu politiku, rekao je Mladen Ilić, predsjednik Skupštine grada Banjaluka.

    Prema njegovim riječima, želja mu je da se ovo realizuje u što skorijem periodu.

    “Mislim da smo predložili jednu dobru stvar da se za sve porodilje i zdravstvene radnike isplati po 500 KM jednokratne novčane pomoći. Ono na čemu ćemo instistirati jeste to da to ne budu neki fiktivni iznosi, već da gradonačelnik to prihvati i isplati. Očekujem od njega da bude dovoljno korektan i kaže da je ovo dobra politika, te bude ispoštovana”, naveo je Ilić.

    Dragoslav Topić, šef Kluba odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka, rekao je da je na današnjem zasjedanju razmatrana bitna tačka, i to odluka o imenovanju tima za pripremu demografske politike.

    “Ova odluka će dobiti potpunu podršku svih odbornika. Svi smatramo da ovo treba podržati, ali je važno da ona ne ostane mrtvo slovo na papiru”, kazao je Topić.

    Naglasio je da je gradonačelnik Stanivuković na zasjedanju poslao ružnu poruku kada je u pitanju pronatalitetna politika i isplata naknade za porodilje .

    “Amandmani za isplatu naknade porodiljama su usvojeni kao dio budžeta grada, a nisu realizovani. Smatram da je objašnjenje gradonačelnika apsurdno jer on kaže da to nije urađeno zato sto nije napravljen Pravilnik koji uređuje isplatu. To je sramno i loša poruka, a porodilje su ponižene. Ovim se krše odluke Skupštine koje su obavezujuće “, kazao je Topić.

    Naveo je da većina ne pristaje na podjelu iznosa na dva dijela.

    “Mi nismo protiv toga da se daju sredstva i za prvi rođendan djeteta ako grad ima dodatnih sredstava”, rekao je Topić.

    Istakao je da se nada da zdravstveni radnici neće čekati na isplatu svoje naknade i da će gradonačelnik poštovati odluku Ustavnog suda RS, pišu Nezavisne.

  • Dramatično u Banjaluci! Nakon udesa uslijedilo brutalno pesničenje i šutiranje, tukle se i žene

    Dramatično u Banjaluci! Nakon udesa uslijedilo brutalno pesničenje i šutiranje, tukle se i žene

    Na Zapadnom tranzitu kod Emporijuma u Banjaluci upravo se dogodila saobraćajna nesreća, a kako čitalac BL portala javlja, scene na licu mjesta bilo je užasno čak i gledati.

    Naime, nakon udesa došlo je do tuče desetak lica.
    “Momka su čak šutirali nogama, a u cijeli haos umiješale su se i žene. I one su se tukle i udarale”, prepričava čitalac dramatičnu situaciju.

    “Toliko je bilo strašno da sam se od straha zaključao u automobil. Nisam smio čak ni da uzmem telefon i sve to snimim”, kaže i dodaje da su upravo stigli Hitna pomoć i policija, te da je u toku uviđaj.

  • Ustavni sud odlučio: Stanivuković mora da isplati po 500 KM zdravstvenim radnicima

    Ustavni sud Republike Srpske odbacio je prijedlog gradonačelnika Banjaluke Draška Stanivukovića za ocjenu ustvanosti i zakonitosti Budžeta grada za 2021. godinu, kao i odluke o izvršenju Budžeta.

    Praktično to znači da gradonačelnik Banjaluke svim zdravstvenim radnicima koji su obuhvaćeni Budžetom treba da isplati jednokratnu naknadu.

  • Skupština grada Banjaluka počela minutom ćutnje

    Minutom ćutnje odbornika na sjednici Skupštine grada Banjaluka obilježene su 52 godine kako je grad na Vrbasu pogodio razorni zemljotres.

    Ovo je urađeno na prijedlog Bojana Pećanca, odbornika SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka koji je istakao da mu je žao što na ovu godišnjicu nisu prisutni svi odbornici u sali kako bi se odala počast žrtvama.

    “Mislim da smo i trebali prošetati do krivog sata na Trgu Krajine koji je na neki način simbol razornog zemljotresa koji je potresao Banjaluku 1969. godine”, naveo je Pećanac.


    Nakon minuta ćutnje, nastavljena je šesta sjednica gradskog parlamenta, a odbornici su stigli do 21 tačke dnevnog reda, od ukupno 64.

    Trenutno je u sali prisutno 18 odbornika.

    Sjednica je kasnila sa početkom skoro 30 minuta jer nije postignut kvorum, odnosno nije došlo dovoljno odbornika na sjednicu.

  • Banjalučanka skočila sa mosta, spasio je policajac

    Banjalučanka skočila sa mosta, spasio je policajac

    Banjalučanku koja je jutros u 6.10 skočila sa Rebrovačkog mosta u Vrbas spasio je policajac Policijske uprave Banjaluka, saopšteno je iz ove Policijske uprave.

    “Policijski službenik je ušao u rijeku Vrbas i izvukao osobu iz rijeke. Utvrđeno je da se radi o G.I. iz Banjaluke”, navedeno je u saopštenju.

    Navode da je odmah obavještena Služba hitne medicinske pomoći Banjaluka, koja je Banjalučanki ukazala ljekarsku pomoć, te istu zbrinula na Univerzitetski – klinički centar Republike Srpske.

    Policijski službenici postupili su po prijavi da je nepoznata ženska osoba skočila sa Rebrovačkog mosta u rijeku Vrbas.

  • Radar pored škole dnevno uhvati 300 vozača

    Radar pored škole dnevno uhvati 300 vozača

    Da je na putevima u Srpskoj i dalje veliki broj onih koji ne popuštaju papučicu gasa potvrđuje podatak da je deset novih stacionarnih radara u Banjaluci “ulovilo” više od 40.500 bahatih vozača, od čega je čak četvrtina projurila pored osnovne škole.

    Prema podacima Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) RS, devet stacionarnih radara u Banjaluci, koji su u funkciji od 1. septembra, do 20. oktobra snimili su ukupno 31.080 prekršaja.

    “Stacionarni radar na lokaciji u Srpskim toplicama u ulici Manjačkih ustanika, kod Osnovne škole “Branislav Nušić”, od početka rada 16. septembra do 20. oktobra ove godine snimio je ukupno 10.452 prekršaja prekoračenja brzine”, naveli su u MUP-u za “Glas Srpske”.

    To znači da je radar na pomenutoj lokaciji dnevno bilježio u prosjeku 300 prekršaja bahatih vozača.

    Podaci MUP-a pokazuju da je novi radarski sistem u Banjaluci snimio najviše prekršaja prekoračenja brzine i to 40.487, a evidentirano je i 45 prekršaja nezaustavljanja vozača kad naiđu na znak crvenog svjetla.

    U MUP-u su dodali da je najveće prekoračenje brzine, od čak 80 kilometara na sat, zabilježeno u ulici Put srpskih branilaca, gdje je brzina kretanja vozila iznosila 130 kilometara na sat, dok je ograničenje 50 kilometara.

    Vršilac dužnosti zamjenika direktora Agencije za bezbjednost saobraćaja RS Milija Radović rekao je za “Glas Srpske” da, kada se postave novi radari, prvih mjeseci, pa čak i godinu dana bilježi se veliki broj prekršaja, što se kasnije polako smanjuje, jer vremenom, kada krenu stizati kazne, ljudi počinju biti disciplinovaniji i poštovati ograničenja.

    “Agencija već nekoliko godina mjeri indikatore bezbjednosti saobraćaja. Mjereći brzinu kretanja u 2019. utvrđeno je da se svako drugo vozilo kretalo brzinom većom od dozvoljene. U prošloj godini taj broj je bio manji i iznosio je oko 42 odsto, međutim, prema prvim preliminarnim rezultatima, u proljeće ove godine opet je došlo do određenog povećanja broja vozila koja prekoračuju brzinu kretanja”, rekao je Radović.

    Kako objašnjava, dvije stvari utiču na ponašanje ljudi kada je u pitanju poštovanje dozvoljene brzine u vožnji, a to su strah od kazne i edukacija.

    “Brzina je prekršaj broj jedan koji dovodi do saobraćajne nesreće, što potvrđuje podatak da je u skoro svakoj drugoj nesreći sa poginulima uzrok nepropisna i neprilagođena brzina”, kazao je Radović. Dodao je da je osjećaj objektivnog rizika od kažnjavanja veoma važan, što se i postiglo postavljanjem stacionarnih radara.

    “Mnogi komentarišu da je postavljanje radara samo punjenje budžeta, što nije tačno. A oni koji žele da pune neka pune, bolje je puniti i budžet nego groblja”, rekao je Radović.

    Poštuj propise
    Milija Radović je kazao da niko nema pravo da sjedne pijan za volan i ugrozi nečiji život.

    “Vozi po ograničenju, nemoj pijan sjedati za volan i poštuj propise, pa i ako se desi saobraćajna nesreća, sve si propise ispoštovao i neće biti velike posljedice, a ako neko vozi 100 kilometara na sat gdje je ograničenje 50, šta se tu može očekivati? Apsolutno niko nema pravo da ugrozi bilo čiji život, a nažalost, svjedoci smo da se takve stvari svakodnevno događaju u saobraćaju”, upozorio je Radović.

  • Navršile se 52 godine od katastrofalnog zemljotresa u Banjaluci

    Navršile se 52 godine od katastrofalnog zemljotresa u Banjaluci

    Danas su se navršile 52 godine od kada je Banjaluku pogodio katastrofalni zemljotres koji je iza sebe ostavio pustoš, a život je izgubilo 15 ljudi, dok je 1.117 lica bilo lakše ili teže povrijeđeno.

    Prema podacima seizmologa Hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, Banjaluku su 26. i 27. oktobra 1969. godine pogodila četiri jaka zemljotresa.

    Glavni udar desio se u nedjelju ujutru, 27. oktobra u 8.10 časova jačine 6,6 stepeni Rihterove skale, a dan ranije prethodila su mu dva jaka zemljotresa u 15.36 časova jačine 5,6 stepeni Rihterova i u nedjelju 2.55 časova jačine 4,8 stepeni po Rihteru.

    Poslije glavnog udara 27. oktobra, uslijedio je naknadni udar u 8.53 časova jačine 4,7 jedinica Rihterove skale.

    Grad je ostao devastiran, a ogromna materijalna šteta bila je pričinjena na 86.000 stambenih jedinica, 266 školskih objekata, 152 zgrade javne uprave i administracije, 146 kulturnih ustanova, 133 zdravstvena objekta i 29 socijalnih ustanova.

    Banjaluka je ostala bez struje i vode, a vojska je zajedno sa građanima raščišćavala ruševine i oslobađala zatrpane. Pomoć je stizala sa svih strana, ljudi su danima bili na ulicama, jer su mnogi ostali bez svojih domova.

    Zahvaljujući velikoj solidarnosti stanovništva iz svih krajeva bivše Jugoslavije, ali i pomoći iz Evrope i svijeta, Banjaluka je ponovo stala na noge, razvijala se i postala savremen grad, univerzitetski, privredni, finansijski, politički i administrativni centar.