Oznaka: Banja Luka

„Niskogradnja“ iz Laktaša u vlasništvu Ljubomira Ćubića srušila je dva miliona maraka vrijedan tender za izgradnju sanitarne kasete na regionalnoj deponiji u Ramićima kod Banjaluke, čime se ionako složena situacija vezana za odlaganje otpada na ovoj lokaciji dodatno komplikuje.

Kako piše poslovni portal Kapital, „Niskogradnja“ se žalila po šest osnova, od kojih je Kancelarija za razmatranje žalbi BiH četiri prihvatila kao osnovana, što je bilo dovoljno da se postupak poništi.

Prihvaćena je primjedba da predmjer i predračun radova nije jasno definisan, kao i da se iskustveno ne može dokazivati nekim drugim projektom slične prirode, čime je obezvrijeđena aktivna konkurencija.

Takođe, preduzeće „Depot“, koje upravlja deponijom, tražilo je tenderskom dokumentacijom da ponuđač ima inženjera sa iskustvom u zadnjih pet godina, a čime je po ocjeni žalitelja onemogućeno da se javi firma sa inženjerom koji su iskustvo stekli prije šest, sedam ili osam godina.

Na sve to, „Niskogradnja“ se žalila da u dokumentaciji ne postoji odobrenje za građenje kao obavezan dokument, te da zemljište na kojem će se izvoditi radovi ne pripada „Depotu“ nego banjalučkoj „Čistoći“.

„Imajući u vidu sve navedeno, postupak je valjalo poništiti u potpunosti jer se žalbenim navodima osporava zakonitost tenderske dokumentacije, čime su poništeni i svi akti doneseni u postupku“, obrazlažu svoju odluku u Kancelarija za žalbe.

Podsjećamo, dva preduzeća su u višegodišnjim sudskim sporovima oko zemljišta. Od Okružnog privrednog suda u Banjaluci “Čistoća” je tražila da preduzeću „Depot“ zabrani proširenje sanitarne kasete odnosno donese mjeru obezbjeđenja kojom bi se to spriječilo.

Inače, kapaciteti deponije su skoro popunjeni. Grad Banjaluka kao najveći akcionar je u septembru dao garanciju za kreditno zaduženje, a novac je trebao biti iskorišten upravo za njeno proširenje.

Taksisti su u Banjaluci ostali bez određenog broja stajališta zbog uvođenja jednosmjernog saobraćaja i, kako kažu, u planu je sastanak sa Gradskom upravom Banjaluka kako bi se riješio ovaj problem.

Dragan Purišić, predsjednik Udruženja taksista “Banjalučki taksi”, potvrdio je za “Nezavisne novine” da trenutno imaju manji broj taksi stajališta što im, kako kaže, trenutno predstavlja problem.

“Izgubili smo 12 stajališta na parkingu kod ‘Kraša’, 15 kod parka ‘Petar Kočić’, četiri kod ‘Krajiške kuće’. To nam je sve uzeto, čak i zajedničko stajalište kod hotela ‘Bosna'”, kazao je Purišić, te dodao da bi uskoro trebalo da imaju sastanak sa nadležnima.

“Naš prijedlog je da se stajališta koja smo izgubili kod parka ‘Petar Kočić’ izmjeste na lokaciju od Ulice kralja Petra I Karađorđevića do Kninske, zatim kod hotela ‘Vidović’, kod muzeja u Vidovdanskoj, te još nekim”, rekao je on.

Kako je dodao, bitno je da su stajališta za taksi građanima nadohvat ruke.

“Što se tiče trenutnog odvijanja jednosmjernog saobraćaja posebnom trakom za taksiste, rano je da se daju ocjene, jer još kružni tok nije završen. Trenutno postoji gužva, ali kako to sve funkcioniše, znaćemo nakon izgradnje kružnog toka”, objasnio je on.

Bojan Kresojević, gradski menadžer, potvrdio je da je za petak zakazan sastanak sa taksi prevoznicima.

“Na ovom sastanku razgovaraćemo o stajalištima za taksi”, naveo je on.

Da je još rano za donošenje zaključka o tome kako novi režim u gradu funkcioniše, potvrdio je i Nikola Ćopić, inženjer za bezbjednost saobraćaja.

“S obzirom na to da se radi o novom režimu saobraćaja, a kako je i najavljeno iz Gradske uprave, potrebno je određeno vrijeme da se građani naviknu na promjene, tako da je rano za ocjene”, rekao je Ćopić za “Nezavisne novine”.

Ovako izvedena saobraćajna signalizacija imala je, kako on kaže, za cilj da se stvori posebna saobraćajna traka za vozila javnog prevoza i taksi vozila kako bi mogli nesmetano da saobraćaju i time bi trebalo da se ostvari poboljšanja u vremenu putovanja.

“Ono što je vidljivo jeste da zbog nedostatka saobraćajne kulture vozača u Banjaluci svakodnevno možemo da vidimo da i dalje putnička motorna vozila koriste ovu traku za kretanje, iako bi ona trebalo da se koristi isključivo tamo gdje je dozvoljeno, odnosno prilikom skretanja na bočne prilaze, te se zbog pogrešnog korištenja ove trake od strane putničkih motornih vozila gubi smisao ovakvog režima”, objasnio je Ćopić.

Drveće koje su posadili maturanti prije nekoliko godina kod Tržnice, danas je u potpunosti uništeno i sadnice su izvađene iz zemlje.
U blizini porušenih drveća su dva aktivna gradilišta i to izgradnja parkinga kod “Tržnice” i kružne raskrsnice kod “Ekvatora”.

Banjalučanin koji se javio redakciji Srpskainfo kaže da je uništena velika zelena površina između “Tržnice” i Kastela dok je bila zatvorena ulica.

-Zvali smo Gradsku upravu da prijavimo, oni su rekli da je to zemlja ‘Tržnice’ i da mogu da rade šta hoće. A prije par godina kad sam htio da posječem drvo u svom dvorištu u Novoj varoši iste gradske službe mi to nisu dozvolile dok ne dobijem od njih rješenje o sječi, iako je moje stablo u mom dvorištu – istakao je čitalac.

Sagovornik poručuje kako su, osim starih stabala, posječena i mlada stabla koja su zasađena u “Aleji maturanata”.

-Moja kćerka je zajedno sa školskim drugaricama zasadila drveće i tada su nazvali sve to kao “Aleju maturanata”. Tada su pričali da će svako obilaziti svoje stablo i da će biti mjesto okupljanja kod godišnjih proslava. Da ne govorim o uticaju zelenila na životnu sredinu. Molim vas preduzmite nešto dok nisu posjekli i drugi mladi drvored. Mlade sadnice koje su posječene nisu na zemlji ‘Tržnice’ – naglašava on.

Iz Gradske uprave, ali i od direktora “Tržnice” do objave teksta nije stigao odgovor da li je tačno da su porušena stabla u blizini gradilišta.

Podsjećamo, prije nekoliko dana se desio i incident sa bageristom koji je pokušao da sruši ogromno drvo u blizini parkinga kod Tržnice, ali je u tom spriječen jer su ga sugrađani prekinuli u tome. Osim toga, izgradnja parkinga kod Tržnice nije u skladu sa Regulacionim planom. Naime, sporni radovi odvijaju se na postojećoj zelenoj površini, čiji je obuhvat tretiran u dva Regulaciona plana, i to “Saobraćajno čvorište kod Kastela” i Regulacioni plan dijela centralnog područja Banjaluke.

U oba Regulaciona plana, ovaj dio Banjaluke je planiran na isti način – kao zelena površina, sa pješačkim stazama i drvoredom.

Stari most u Trapistima čija obnova je počela prije oko godinu dana zasjao je starim sjajem.
“Most u Trapistima, najstariji u Banjaluci, sa istorijom postojanja dugom 118 godina, po prvi put od svog postojanja je osvijetljen, a nedavnom rekonstrukcijom je zasjao starim sjajem! Ponosan sam na odluku da ga obnovimo i na taj način, u posljednjem trenutku sačuvamo od propasti”, napisao je Stanivuković napominjući da su zbog ovog projekta dobili pregršt kritika političkih oponenata.

Istakao je da je ovo samo početak ulaganja Grada u Trapiste.

“Naredne godine uz ovaj predivni most gradićemo park i obnovićemo hidrocentralu koja je proizvela struju pomoću koje je zasijala prva sijalica na Balkanu, baš ovdje u Banjaluci! Takođe, banjalučka “Nektar” pivara obogatiće svoju ponudu novom pivnicom koja će upotpuniti turističku ponudu ovog dijela našeg grada”, najavio je Stanivuković, prenosi Banjaluka.com.

Gužve na na ulicama, radovi na putu, “saobraćajna revolucija” koja je sve dodatno zakomplikovala, plus od ranije naslijeđeni problemi, sve je to dovelo do kolapsa u gradskom saobraćaju u Banjaluci.
Stižu brojne primjedbe građana koji autobusom putuju na posao, u školu ili na fakultet, a najviše kukaju mještani Derviša, Zalužana, Kuljana i Barlovaca.

U ova prigradska naselja voze linije 13, 13A i 2, za koje je nadležan “Autoprevoz”.

“Već danima mi se dešava da čekam autobus 40 minuta, kao da živim na Sjevernom polu ili usred Nedođije, a ne sedam kilometara od Boske i Trga Krajine”, kaže jedna čitateljka iz Derviša.

“Prije bih stigla iz Sanskog Mosta”
Dodaje da, i kad dočeka autobus, putuje do odredišta više od pola sata, a kad se autobus zaglavi u gužvi, i čitav sat.

Na loš gradski prevoz žali se i mještanka Kuljana, koja radi u centru grada.

“Vjerujte da popodne, kad se vraćam s posla, izgubim po sat i po u putu. Rođena sam i odrasla u Sanskom Mostu, tačno mi dođe da se tamo vratim. Prije bih u centar Banjaluke stigla iz Sane, nego iz Kuljana”, kaže naša sagovornica.

Na sve ovo, otkako je promijenjen režim saobraćaja u centru, pa je autobusko stajalište kod Pozorišta ukinuto, jer je glavna ulica postaja jednosmjerna, mnogi putnici su zbunjeni, jer ne znaju gdje čekati autobus, prenosi Srpskainfo.

“Na označenom autobuskom stajalištu iza Narodne skupštine sam čekao autobus za Zalužane. Nailazili su busevi, mahao sam i nogama i rukama, nikom nije palo na pamet da stane. Kad su tako prošla 4 autobusa, šta ću, zaputio sam se pješke do Velesajma”, priča jedan student.

Na sve ovo, direktor “Autoprevoza” Dejan Mijić poručuje da su građani u pravu i da razumije njihovo nezadovoljstvo.

“I mi se prilagođavamo, trudimo se da izađemo u susret građanima, ali nije to uvijek ni lako ni moguće. Dešava se da autobusi drastično kasne zbog gužve na ulicama. U takvim situacijama smo primorani da na teren pošaljemo dodatno vozilo i dodatnog vozača, iako nas niko ne plaća za to”, kaže Mijić.

Muke zbog izgradnje mostića

Kaže da je posebno opterećena takozvana Stara gradiška cesta, saobraćajnica koja povezuje Zalužane i okolna naselja sa centrom.
“Otkad se gradi mostić u Dervišima stanje je još gore”, kaže Mijić.

Dodaje da stvar dodatno pogoršavaju saobraćajni udesi, koji su učestali u vrijeme špice: ujutro kad ljudi kreću na posao i popodne kad se vraćaju kući.

“Zbog tih nesreća česti su zastoji”, kaže Mijić.

Kad su u pitanju nova autobuska stajališta, Mijić kaže da od Gradske uprave još nije dobio zvanično obavještenje o njihovom postavljanju i rasporedu, tako da svi improvizuju.

“Bez obzira na to, vozačima je sugerisano da stanu na svakom mjestu gdje postoji saobraćajni znak za stajalište. Ali, moguće je da se ni oni nisu najbolje snašli”, pravda se Mijić.

Nakon što je kod Banjalučana izazvala lavinu komentara, štipaljka na kružnom toku u centru grada na Bulevaru cara Dušana i danas je aktuelna, barem što se radnika tiče. Njih je ekipa BL portala zatekla u novim radovima na sad već čuvenom gradskom “eksponatu”.
“Evo, upravo pripremam zemlju i postavljamo pravu travu”, kaže jedan od radnika za BL portal.

Objašnjava i kako se oko štipaljke, umjesto trave, našao zeleni tepih koji je nakon još burnijih reakcija građana ipak uklonjen za optrilike 48 sati.

,,Ma, onaj tepih je neko postavio valjda da vidi kako će da izgleda. Pa rekoše tamo valjda u Gradskoj da ne valja, pa skinuše”, priča nam radnik kroz osmijeh.

Dodaje da je tu pored njega i freza, pa da će prava trava biti postavljena do kraja dana. Uvjeren je da će banjalučka štipaljka tek onda izgledati kako treba, tačnije, tek tada će biti replika instalacije postavljene u parku nadomak belgijskog grad Lijež.

Iz Grada su ranije objasnili da instalacija na novom kružnom toku predstavlja atrakciju koja upotpunjuje urbanu sliku grada, kako za građane, tako i za turiste i posjetioce, kao i da je ona donacija gradu Banjaluci.

Autori instalacije su umjetnici Milan Кnežević i Aleksandar Savić.

U Banjaluci će biti izgrađene još 3 kružne raskrsnice, najavio je gradonačelnik Draško Stanivuković.

Kako je ranije saopšteno, o izgradnji novih kružnih tokova postignut je sporazum Grada i Ministarstva saobraćaja i veza RS.

Nije precizarno kada će ove raskrsnice biti izgrađene, ali se zna gdje će one biti.

Jedan kružni tok će se graditi na Starčevici, kod “Audi” servisa na raskršću Bulevara vojvode Petra Bojovića i Bulevara vojvode Živojina Mišića.

Drugi kružni tok je planiran na Zapadnom tranzitu, kod “Čajaveca”, na raskršću ulica Krajiših brigada i Ranka Šipke.

Ova rskrsnica je Banjalučanima dobro poznata, zbog velikih gužvi, pogotovo u špicu: ujutro, kada zaposleni kreću na posao, i popodne kada završava radno vrijeme.

I treći kružni tok bi “eliminisao” još jednu frekventnu raskrsnicu sa semaforom na Zapadnom tranzitu: onu na kojoj se ukrštaju ulice Trive Amelice i Krajiških brigada.

To je rasrsnica koja povezuje Rosulje sa Tranzitom.

Počela je implementacija pametnih semafora na dvije najvažnije raskrsnice u okviru koncepta jednosmjernog saobraćaja kao i postavljanje novih semafora koji će pješacima garantovati dodatnu bezbjednost tokom prelaska na pješačkim prelazima.
Poručio je ovo gradonačelnik Draško Stanivuković, istakavši da će u narednih pet do sedam dana sva nova svjetlosna signalizacija biti u potpunoj funkciji.

-Naše službe rade i nedjeljom, kada je intenzitet saobraćaja umanjen kako bismo izbjegli potencijalne saobraćajne zastoje – kazao je Stanivuković.

Podsjećamo, postavljanje pametnih semafora jedna je u nizu mjera koje se sprovode kako bi novi koncept jednosmjernog saobraćaja zaživio u svom punom kapacitetu.

Tokom proteklih dana proširena je Aleja Svetog Save i Ulica Vuka Karadžića, koje su doobile nove saobraćajne trake. Osim toga u završnoj fazi su i radovi na izgradnji kružne raskrsnice kod „Ekvatora“.

Štipaljka na novom kružnom toku dobija nove obrise, identične poput one u Belgiji, a sada je otkriveno šta predstavlja i ko je autor instalacije.
Iz Grada su za Srpskainfo istakli da instalacija na novom kružnom toku predstavlja atrakciju koja upotpunjuje urbanu sliku grada, kako za građane, tako i za turiste i posjetioce, a ista je donacija gradu Banjaluci.

Autori instalacije su umjetnici Milan Кnežević i Aleksandar Savić.

Podsjećanja radi, štipaljka je preko noći osvanula na novom kružnom toku gdje je izazvala lavinu komentara i pitanja šta zapravo znači i predstavlja.

A prostor oko štipaljke sada će dobiti svoju “odjeću”. Radnici postavljaju zelenu podlogu, kako bi prostor oko štipaljke bio uređeniji. Ili još više podsjećao na original koji se nalazi u Belgiji, nadomak grada Lijež u parku Chaudfontaine.

Danas su radnici postavljali zeleni materijala koji, vjerovatno, treba da podsjeća na izgled trave. Jer, štipaljka u Belgiji je zakačena i “drži zemlju za kožu”.

Budžet Grada Banjaluka u idućoj godini iznosiće 190,9 miliona KM, što je 22,8 miliona manje u odnosu na zadnji usvojeni rebalans.

To je predviđeno nacrtom budžeta grada Banjaluka za 2024. godinu, koji je upućen u skupštinsku proceduru. Sve finansijske procjene u ovom dokumentu su urađene na osnovu usvojenog prvog rebalansa budžeta za 2023. godinu iz marta ove godine, koji je iznosio 213,7 miliona KM.

Umanjeni iznosi za kredite
U dokumentu u koji je imao uvid portal CAPITAL je navedeno da je to urađeno zato što još traje procedura usvajanja drugog rebalansa budžeta za 2023. godinu.

Naime, Skupština grada Banjaluka je usvojila nacrt drugog rebalansa za 2023. godinu 25. oktobra, ali konačni prijedlog tog dokumenta još nije spreman, niti ima naznaka kada će biti.

Zbog toga su se u Gradu Banjaluka kod priprema za iduću godinu oslanjali na finansijske parametre iz prvog dijela ove godine.

„Kod analize razloga smanjenja budžetskog okvira za 2024. godinu, u odnosu na 2023. godinu, prevenstveno treba imati u vidu manje planirane kreditne prilive. U 2023. godini bio je planiran kreditni priliv za finansiranje kapitalnih investicija u iznosu od 25 miliona KM“, navedeno je u obrazloženju ovog dokumenta uz napomenu da u nacrtu budžeta za 2024. godinu nisu planirana nova dugoročna kreditna zaduženja.

Precizirano je da je u dijelu primitaka od zaduživanja planiran iznos od osam miliona KM, koji je manji za oko 74 odsto u odnosu na 2023. godinu.

Od tog iznosa 5,5 miliona KM je planirano za finansiranje deficita gotovinskog toka, koji se eventualno može očekivati u 2024. godini.

„Biće pripremljena odluka o kratkoročnom zaduženju koju bi Skupština grada trebala usvojiti najkasnije sa usvajanjem prijedloga budžeta za 2024. godinu“, navodi se u nacrtu budžeta i dodaje da se ostatak sredstva odnosi na ranije odobreni kredit za izgradnju mosta u Docu.

Za grantove u 2024. je planirano je 2,73 miliona KM što je za oko 1,7 miliona KM ili 40 odsto manje u odnosu na ovu godinu, primici od nefinansijske imovine planirani su u iznosu od 2,65 miliona KM, što je za 20 odsto manje u odnosu na 2023. godinu kada je plan iznosio 3,3 miliona KM.

Na transfere ide 10 miliona KM ili 25,5 odsto više u odnosu na 2023. godinu, ali se najveći iznos 9,9 miliona KM odnosi na sredstava za socijalnu zaštitu koja se očekuju od nadležnog Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite.

Uvećani rashodi za plate
Kada su u pitanju rashodi iduće godine su planirana značajna sredstva za otplatu kredita iz prethodnog perioda, tačnije 19,6 miliona KM.

„Ovdje treba imati u vidu trend rasta referentnih kamatnih stopa na međunarodnom tržištu kapitala, što može dovesti do porasta ovih rashoda u narednoj godini“, navedeno je nacrtu budžeta za 2024. godinu.

Za iduću godinu su planirani uvećani rashodi na brojnim stavkama.

Tako je za rashode za lična primanja planirano 51,9 miliona KM što je za 2,9 miliona KM ili 6,1 odsto više, za doznake na ime socijalne zaštite je predviđeno 29,5 miliona KM što je za 5,24 miliona KM ili 21,6 odsto više nego u 2023. godini.

Takođe, planiran je i rast rashoda za korišćenje roba i usluga i to za 3,9 miliona KM i najvećim dijelom se odnosi na tekuće održavanje komunalne i saobraćajne infrastrukture i održavanje javnih površina.

Datum idućeg zasjedanja Skupštine grada, kao i set pitanja koji bi trebao da se nađe na dnevnom redu trebao bi biti određen na sjednici Kolegijuma 17. novembra.