Oznaka: Banja Luka

U Banjaluci je za četiri mjeseca ove godine evidentirano ukupno 23.440 dolazaka domaćih i stranih turista i 35.983 noćenja, izjavila je Srni portparol gradske Turističke organizacije Branka Branković.

Brankovićeva je napomenula da je u istom periodu prošle godine registrovano 11.288 dolazaka i 18.498 noćenja.

“Prema statističkim podacima, u Banjaluci je u januaru ove godine evidentiran 4.121 dolazak ili 65 odsto više nego u januaru 2021. godine /2.505/, odnosno 6.119 noćenja ili 24 odsto više u odnosu na isti mjesec prošle godine /4.943/”, precizirala je Brankovićeva.

Ona je navela da je turistički promet u Banjaluci u januaru 2021. godine dostigao 88 odsto dolazaka i 81,5 odsto noćenja u odnosu na isti period u godini pred pandemiju.

Prema Informaciji o stanju i razvoju turizma na području grada Banjaluka za 2021. godinu koja se 31. maja našla pred odbornicima Skupštine grada, u prošloj godini je zabilježeno ukupno 55.628 dolazaka i 86.294 noćenja.

Usluge smještaja na području grada, kako je navedeno u informaciji, pružaju hoteli, moteli, hosteli, prenoćišta, sobe za iznajmljivanje i seoska domaćinstva smještajnog tipa sa ukupno 2.053 registrovanih ležajeva.

“Ostvareni prihod grada Banjaluka po osnovu boravišne takse u 2021. godini iznosi 191.128 KM, što je za 54 odsto više u odnosu na 2020. godinu”, navedeno je u Informaciji o stanju i razvoju turizma na području grada.

Odbornik SNSD-a u banjalučkoj Skupštini grada Srđan Amidžić izjavio je da Banjaluka polako postaje grad idejnih rješenja i realizovanih projekata, ali samo na društvenim mrežama, u virtuelnom svijetu.

On je danas u banjalučkom naselju Debeljaci rekao da rekonstrukcija Ulice Tešana Podrugovića, koja predstavlja glavnu saobraćajnicu u ovom naselju, nije izvršena u potpunosti, kao što to tvrde iz Gradske uprave.

Amidžić ističe da je i u drugim mjesnim zajednicama situacija ista – projekti se otpočnu i onda jednostavnu stanu.

On je na konferenciji za novinare rekao da su odbornici završili sve ono što je bilo do Skupštine grada.

– Naša obaveza je bila da usvojimo budžet u kojem su predviđena sredstva za rekonstrukciju ove saobraćajnice, ali jednostavno loše planiranje i sprovođenje od gradske uprave dovelo je do toga da imamo ovakvu situaciju na terenu – naveo je Amidžić.

On kaže da je, koliko je upoznat, riječ o loše urađenom projektu, te istakao da nisu riješeni ni imovinsko-pravni odnosi.

Amidžić je podsjetio da je budžetu grada usvojeno gotovo 1.400.000 KM za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, između ostalog, za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa na glavnoj saobraćajnice koja prelazi preko pružnog prelaza u Debeljacima.

– Ista situacija će biti i sa mostom u Česmi, tu su odvojena sredstva, kao odbornici svi smo dali tome podršku, izglasali 800.000 KM za rješavanje imovinsko-pravnih odnosa, ali ti projekti jednostavno stoje – kaže Amidžić.

On je rekao da je voditi grad težak i odgovoran posao i da je svaka mjesna zajednica svjedok da se to ne može raditi ovako kako čini sadašnja gradska vlast.

– Ući u izgradnju samo da bi imali objavu ili vijest, a da niste riješili imovinsko-pravne odnose i niste pripremili sve što treba, da se završi jedna saobraćajnica je najblaže rečeno neozbiljno od aktuelne gradske vlasti i oni su sad samo zagorčali život ovim ovdje ljudima – naglasio je Amidžić.

Mještanin naselja Debeljaka Boris Zorić rekao je da se sa rekonstrukcijom centralne saobraćajnice u ovom naselju krenulo prije mjesec i po i da je rok za završetak 1. avgust, ali da su svi radovi obustavljeni, te da Gradska uprava nije navela razlog, niti dala ikakav odgovor.

– Mi smo ogorčeni na rad Gradske uprave, niti smo zadovoljni njihovom dinamikom rada, niti komunikacijom sa građanima – kaže Zorić.

On je rekao da su iz Gradske uprave u nekoliko navrata dolazili u naselje radi usaglašavanja o uslovima rada na rekonstrukciji saobraćjnice, ali da nije pronađeno zajedničko rješenje sa mještanima, jer su iz Gradske uporave davali neadekvatne uslove.

– Građani su frustrirani što se tiče svih radova i dejstava Gradske uprave. Nismo uopšte, u nijednom segmentu, zadovoljni radom Gradske uprave – zaključio je Zorić.

Priča o Banjaluci zatrpanoj u smeću od prošle godine, očigledno nema kraja, pa je tako svakodnevno moguće vidjeti, najblaže rečeno, nered u gotovo svim dijelovima grada.

Posljednji primjer je park Mladen Stojanović koji je doslovno prekriven smećem.

Pune kante, koje se očigledno ne prazne redovno, prizor su nad kojim se Banjalučani zgražavaju.

Međutim, stvar je i gora, jer je smeće rasuto i oko kanti, ali i na stazama za šetanje u ovom parku.

Stanovnici najvećeg grada Srpske se doslovno i ove, kao i prošle godine, guše u smeću, dok sa druge strane gradonačelnik donosi nerazumne odluke da se iz pojedinih naselja uklone kontejneri.

Podsjećamo, ATV je već izvještavao o ovoj odluci koja je naljutila građane jer nemaju gdje da odlože otpad.

Tako je Gundulićeva ulica juče “plivala” u smeću kojeg je bilo svuda po trotoarima jer – kontejnera nema.

Umjesto drvoreda, redovi kesa za smeće. Tako izgleda Gundulićeva ulica od kada je Gradska uprava donijela odluku da izmjesti kontejnere. Za deceniju koliko živi u ovoj ulici, Rajko Moconja nikada nije vidio ništa slično.

“Bilo je od prvog dana do ovo sada, dva tri dana.. Bili su prije kontejneri. Šta ja znam šta je sad, poludili.. Zašto su sklonili kontjenere, ja ne znam. Ima i tamo kontejner, moram nositi, ima i tamo. Ja ne znam kako onaj tamo nisu sklonili. Kad su ove odnijeli”, kaže Moconja.

Kontejneri su premješteni nekoliko stotina metara dalje. Ne samo da su dalje, već ih, čini se, i nema dovoljno. Tek tri kontejnera na nekoliko stotina stanova.

Stanivnike u Gundulićevoj ulici nakon što izađu iz svojih ulaza prvo zadesi neprijatan miris. Radi se o otpadu koji odlažu na zelene površine jer na ovom mjestu više nema kontejnera. Provjerićemo koliko je udaljen najbliži kontejner. – Nakon nekoliko minuta hoda sa otpadom u ruci, stigli smo do prvog kontejnera.

Kontejneri su izmješteni prije nekoliko dana, a stanovnici tvrde da su tek naknadno o tome obavješteni. Do tada je smeće bacao, ko je gdje stigao.

• Ne znam koja je uopšte bila poenta da se maknu kontejneri. Ja tu radim iza, ne znam da li postoji negdje da se može odložiti smeće a da to nije 500 metara odavde daleko.
• Naravno da je ružno za vidjeti, da je loše. Ovo je centar Banjaluke. Možda očekujemo malo više za ovaj grad, kažu građani.

Gradska uprava nastavlja starom praksom „uređenja“ grada. Za gradonačenika je najvažnija estetika.

“Naša ideja jeste da sve kontejnere sa glavnih putnih pravaca, tranzita, aleja i najljepših banjalučkih ulica pomjerimo. Da ne budu na taj način jedna vrsta rugla. U smislu kada prolazite najljepštim alejama vidite kontejnere”, kaže gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković.

U pojedinim naseljima građani će, samo u određenim danima, smeće iznositi ispred svojih dvorišta. Kontejneri su izmješteni i iz Aleje Sv. Save.

Preživjevši neprijateljske bombe i ratni put, tenk, dva topa i jedrilica, koji su svoje mjesto pronašli ispred Muzeja Republike Srpske kao eksponati, godinama su bili na udaru kiše, snijega i sunca, što je ostavilo traga. Nakon 14 godina, otkako su poslednji put očišćeni i zaštićeni, ovi eksponati opet “blistaju”.
„Ovo je čišćenje, konzervacija i zaštita eksponata, preko čega ide originalna sivo-maslinasta boja , kakva je bila prije“, objašnjava za BL portal Željko Tomić, preparator za metal u Muzeju Republike Srpske.
Zasad su odnovljeni tenk iz Drugog svjetskog rata, američke proizvodnje, dva topa koja su korišćena i za potrebe snimanja filma “Sveti Georgije ubiva aždahu”, kao i jedrilica iz operacije “Desant na Drvar”. Svoj red sad čekaju i lokomotive.

Tomić objašnjava da je projekat reparacije podržala i finansirala Vlada Republike Srpske preko resornih ministarstava.
Uz čišćenje i zaštitu eksponata, u planu je i uređenje prostora oko njih i postavljanje osvjetljenja, koje bi trebalo biti gotovo za nekih mjesec dana.

U Sabornom hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci služena je Sveta arhijerejska liturgija povodom obilježavanja Spasovdana i slave grada Banjaluka.
Poslije završetka liturgije osveštano je slavsko žito i kolač, nakon čega je uslijedila Spasovdanska litija oko Sabornog hrama.Litiji prisustvuju brojni vjernici i visoki zvaničnici Republike Srpske.

Prevoznici javnog gradskog i prigradskog prevoza podnijeli su juče novi zahtjev za povećanje cijene karata u skladu sa ugovorom, a, kako su naveli, osnovni parametar je poskupljenje goriva, na osnovu čega traže da pojedinačna karta od jula iznosi 2,30 KM.
Rekao je ovo direktor preduzeća “Autoprevoz” Dejan Mijić te dodao da se ovaj zahtjev za povećanje cijene karata od 11,5 odsto odnosi na prosječnu cijenu goriva na tri benzinske pumpe, a koja trenutno iznosi 3,21 KM.

“To je daleko iznad praga od 3,09 KM, koji je bio uslov za poskupljenje karte. Ovakvo stanje je izazvano nerazumijevanjem od strane Gradske uprave i Skupštine grada. Ako neko misli da se u ovakvim uslovima može poslovati i raditi, onda je to smiješno”, kazao je Mijić.

Kako kaže, prevoznička preduzeća rade godinama, a sada je njihovo poslovanje dovedeno u pitanje.

“Štrajkovi više ne dolaze u obzir. Ovdje je sve jednostavno. Imamo opciju da povećamo cijene ili da dođe do raskida ugovora. Dalji rad u ovakvim uslovima nas dovodi u sve težu situaciju iz koje nemamo izlaz, a ni oni koji rade sa nama”, rekao je Mijić.

Gradski menadžer Bojan Kresojević rekao je da je gradska administracija pokazala posvećenost i spremnost da pomogne, ali u skladu sa svojim mogućnostima.

“Bili smo svjesni da će doći do ovoga i zato nismo mogli prihvatiti da grad plaća tamo gdje ne treba. Naišli smo na nerazumijevanje i bahatost skupštinske većine, koja je pokazala da ne želi da bude bolje građanima, već teže Gradskoj upravi. Ne možemo reći da vidimo rješenje, s obzirom na to da za nešto ovakvo nemamo novca”, rekao je Kresojević.

Kazao je da je planirano da se održi sastanak između prevoznika, predstavnika grada i skupštinske većine, prenosi GlasSrpske.

“Skupštinska većina je tvorac tog rješenja, neka oni kažu šta je realno. Apeluju da grad treba asfaltirati i održavati, iako su smanjili sredstva amandmanima, dok oni smatraju da se sredstva mogu uzeti iz budžeta”,rekao je Kresojević.

Tri miliona KM
Bojan Kresojević je istakao da je grad spreman da izdvoji sredstva za prevoznike, ali se pokazalo da tri miliona KM nisu dovoljan iznos.

“Nema prostora za pristup koji zagovara skupštinska većina. Imaju za cilj da izvuku što više sredstava iz budžeta i da se što manje uradi za građane Banjaluke, da bi bili nezadovoljni gradonačelnikom”, rekao je Kresojević.

Bogatim kulturno-umjetničkim programom pod nazivom „U susret Spasovdanu“ večeras ispred Sabornog hrama Hrista Spasitelja počelo je obilježavanje krsne slave grada – Vaznesenja Gospodnjeg Spasovdana.
Gradonačelnik Draško Stanivuković čestitao je Spasovdan brojnim prisutnim sugrađanima, te istakao da je ove godine pripremljen program obilježavanja krsne slave tokom tri dana – uoči, na dan slave i treći dan.

-Kao pravi domaćini, po našim običajima slavimo slavu našeg grada Spasovdan, koji ima jednu važnu simboliku. Hristos je rekao da ko povjeruje, biće spasen. Naša dužnost je da vjerujemo u našu crkvu, našu vjeru, ali i da vjerujemo u to da možemo da zadržimo optimizam. Da našu vjeru u bolje sutra treba da crpimo ne iz spoljnih okolnosti koje nekada nisu po našoj volji, nego da tu našu vjeru crpimo iz nas samih iznutra, iz dubine naše duše i dubine naše vjere i da zadržimo tu vrstu optimizma – poručio je gradonačelnik.

Kazao je da mu je drago što se tradicionalno okupljamo oko naših hramova.

-Ovdje smo večeras kao narod, kao vjernici okupljeni ispred Sabornog hrama Hrista Spasitelja da proslavimo našu slavu – naveo je gradonačelnik.

On je pozvao sugrađane da sutra prisustvuju Svečanoj litiji.

-Osim ručka za naše goste, željeli smo da sutra slavu proslavimo sa našim građanima tako da će za sve njih od 19.30 časova biti pripremljen najveći slavski sto na platou ispred Hrama – naglasio je gradonačelnik, te dodao da će treće veče obilježavanja slave biti posvećeno guslarima.

-Gusle su ono što oblikuje naš narod, najstariji instrument. U vremenima kada se još nije pisalo, prenosile su pjesme, naše slavne pobjede, naše najteže trenutke i prenosile su onaj duh našeg naroda. Dakle, priredili smo program tri dana kako dolikuje i sve radimo pod pokroviteljstvom Srpske pravoslavne crkve – zaključio je gradonačelnik.

Gost večeri bila je umjetnica Ivana Žigon koja je učestvovala u programu manifestacije „U susret Spasovdanu“.

Kako je kazala prošlo je puno vremena kada je posljednji put bila u Banjoj Luci, te je zahvalila domaćinima za čast da bude u Banjoj Luci upravo uoči ovako velikog praznika.

– Za vreme rata bila sam sa majkom ovde, posećivali smo ranjene i mnogo mi je draga Republika Srpska i mnogo je volim. Divan vam je grad – kazala je ona.

Kako je naglasila, raduje je to što mladi ljudi sve više razumiju važnost naših korijena koje treba da čuvamo i da na jedan moderan način idemo dalje.

-Ali, kad zora jednom zarudi, dan svanuti mora, kaže jedan psalm Dobrice Erića, pa tako da i ja glasam za taj optimizam. Hvala što ste opstali i vi ste za nas u Srbiji, kako kaže upravo Dobrica – Nojeva barka za posustalo srpstvo – poručila je Ivana Žigon.

Tokom večerašnje manifestacije, gradonačelnik Staniuvuković i starješina Sabornog hrama Hrista Spasitelja protojerej Dragan Maksimović uručili su nagrade pobjednicima literarnog konkursa „Pravoslavna Banja Luka 2022“.

Ove godine to su: Neven Miljatović sa Filološkog fakuleteta Banja Luka za rad sa naslovom „Posljednje iskanje krsnoga znakaza Vasilija Pelagića“, Vuk Mandić sa Filozofskog fakulteta Banja Luka za rad „Četiri dana avgusta“ i Ivana Kovačević sa Filozofskog fakulteta Pale za rad „Nisam ja umro“.

U programu „U susret Spasovdanu“ večeras su nastupili: Mješoviti hor SPD „Jedinstvo“ i Mješoviti hor Akademije umjetnosti Banja Luka pod dirigentskom palicom Nemanje Savića, zatim folklorni ansambl i narodni orkestar ANIP „Veselin Masleša“, kvartet gitara Srednje Muzičke škole „Vlado Milošević“, Ženska vokalna grupa SPD „Jedinstvo“, Gradski tamburaški orkestar kojim je dirigovao Zlatan Mirić i Radovan Ivanović – harmonika, student prve godine Akademije umjetnosti Banja Luka.

Program za 2. i 3. jun
U četvrtak, 2. juna na dan slave – u Sabornom hramu Hrista Spasitelja u 9.00 časova počeće Sveta arhijerejska liturgija, nakon čega će se obaviti čin osvećenja slavskog žita i kolača. Po završetku slavskog obreda – obaviće se Spasovdanska litija oko Sabornog hrama.

Prvi put ove godine uz prigodno posluženje za sugrađane, 2. juna u večernjim časovima – od 19.30 časova biće priređen poseban program pod nazivom „Spasovdansko veče – slava kroz tradiciju“. I u ovom programu sve prisutne očekuju zanimljivi sadržaji, poput modne revije Udruženja „Duga“, nastup KUD „Piskavica“, grupe „Dar“ i Arambašić orkestra. Te večeri biće proglašeni i pobjednici u pravljenju najbolje slavske pogače i domaće rakije.

U duhu tradicije obilježavanje Spasovdana biće nastavljeno i u petak, 3. juna na platou ispred Hrama Hrista Spasitelja, gdje vas od 20.00 časova očekuje i Festival guslara Republike Srpske.

Slavu grada, koja je ujedno i slava Sabornog hrama Hrista Spasitelja, obilježavaju zajedno – Grad Banja Luka i Srpska pravoslavna crkva – Parohija banjalučka.