VRBAS Media

Oznaka: Banja Luka

  • “Grad spreman da preuzme troškove poskupljenja grijanja u Banjaluci”

    “Grad spreman da preuzme troškove poskupljenja grijanja u Banjaluci”

    Grad Banjaluka je spreman da preuzme troškove poskupljenja grijanja koji bi išli na teret građana, kazao je Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke.

    “Eko-toplane imaju izazov jer je poskupila električna energija i drvena sječka, što za njih predstavlja ukupno poskupljenje troškova od tri miliona KM”, kazao je Stanivuković.

    Dodajući da su spremnio da dio tereta koji bi trebali preuzeti građani, preuzme Grad.

    “Taj gubitak možemo da saniramo za ovu godinu”, naveo je Stanivuković, ističući da su ovakvu odluku spremni predložiti gradskoj Skupštini.

    “Mislim da je realno da to sada na julskoj sjednici možemo da predložimo. Grad bi na sebe preuzeo od oko 30 do 50 odsto troškova poskupljenja, što je oko milion ili milion i po KM”, rekao je gradonačelnik Banjaluke.

  • Preminula baka Ruža, legenda Banjaluke

    Preminula baka Ruža, legenda Banjaluke

    Ružica Kerkez, Banjalučanima poznata kao baba Ruža, vlasnica legendarne kafane “Krajišnik” preminula je danas popodne.

    Ova tužna vijest pogodila je sve koji su ikad navratili u malu kafanu u blizini Narodne skupštine RS. A mnogo nas je.

    Kafana “Krajišnik” otvorena je 2001. godine, a skoro dvije decenije Ruža je bila njen zaštitni znak.

    Bistra, brza i uvijek dobre volje, Ruža je imala poseban način rada, a o njoj se prepričavaju brojne legende.

    Jedna od njih je da je znala da, kad procijeni da je gost previše pijan, donese veliku porciju krompira i kaže “Nema pića dok ne pojedeš nešto”.

    Druga priča kaže da je na pitanje jednog pomalo nadobudnog gosta koji je prvi put došao i pitao “Koja vina imate?”, Ruža odgovorila: “Oba”.

    Ruža je duboko gazila osmu deceniju života, a zadnjih godina je poboljevala i nije mogla da se kao nekad druži s gostima. Danas nas je napustila, ali legenda o njoj i kafanici u sred grada koja je uspješno odoljela svim modernim pošastima – ostaće još dugo da živi.

  • Hoće li banjalučka Gajeva postati Ulica patrijarha Pavla

    Hoće li banjalučka Gajeva postati Ulica patrijarha Pavla

    Komisija za davanje prijedloga naziva ulica, naselja i trgova donijela je odluku da se Gajeva ulica u centru Banjaluke preimenuje u Ulicu patrijarha Pavla, potvrdili su za BL portal iz Gradske uprave. Kako navode, ova odluka je donesena na sjednici održanoj 27. aprila ove godine.
    Tako će, ukoliko ovu odluku usvoje i banjalučki odbornici, Banjaluka biti korak bliže da konačno dobije ulicu nazvanu po pokojnom patrijarhu Srpske pravoslavne crkve, nakon više od decenije od peticije koja je tim povodom pokrenuta.

    Do konačne promjene naziva ulice potrebno je i da Komisija Skupštine grada prihvati ovu odluku, nakon čega bi se mogla naći na jednoj od narednih sjednica.

    „Komisija Skupštine grada Banja Luka će o ovoj odluci odlučivati neposredno pred održavanje jedne od narednih sjednica Skupštine, a čiji tačan datum nam nije poznat“, naveli su iz Gradske uprave.

    Inače, Gajeva ulica nalazi se u strogom centru grada iza Robne kuće „Boska“, dugačka je stotinak, a široka tek nekoliko metara. Sličnu ideju da nešto veća ulica u mjesnoj zajednici Ada, u naselju Novi Borik, dobije ima po patrijarhu, koju je 2017. godine predložila gradska administracija na čijem je čelu bio Igor Radojičić, odbio je aktuelni gradonačelnik Draško Stanivuković, tada u ulozi odbornika PDP-a, smatrajući da je premalena i da se nalazi na periferiji. On je tada zagovarao da bi patrijarh zapravo trebalo da dobije bulevar i na njegovu inicijativu gradska komsija povukla je ovakav prijedlog.

    “To je, prije svega, periferija grada. To je klasična jedna ulica kakvih u Banjaluci ima mnogo, ulica između zgrada. To je jedna ulica koja ima dvije trake i koja nikako ne podsjeća na bulevar. Kaže se široka je 20 metara, pa jeste, ali sa lijeve i desne strane je parking”, istakao je tada Stanivuković.

    Inicijativu da se jedna od banjalučkih ulica nazove po patrijarhu Pavlu još 2010. godine potpisalo je oko 3.000 građana.

    U proteklih 12 godina, nizali su se prijedlozi da patrijarhu pripadne neka od novoizgrađenih ulica, ali i da se preimenuju postojeće, poput Trga Krajine, ulica Srpske, Milana Radmana, Veselina Masleše, Jevrejske. Ništa od toga se nije dogodilo.

  • Počela rekonstrukcija od hotela Palas do Banskog dvora

    Počela rekonstrukcija od hotela Palas do Banskog dvora

    U ulici Kralja Petra I Karađorđevića, mašine su počele da rade na novom asfaltu od hotela Palas do Banskog dvora. Ljubazni i nasmijani radnici kažu da su tu već treći dan i da su zadovoljni jer se građani ne bune zbog buke i prašine.

    “Radimo svaki dan od 7 do 17 časova. Ono što nas je najviše iznenadilo je da građanima zasad ne smeta, ne prilaze da se žale. Inače, gdje god smo radili ranije bilo je problema, svađa, a sad ništa”, priča za BL portal jedan od radnika, koji je želio ostati anoniman.

    Dodaje da je rok za završetak radova do avgusta, ali vjeruje da će posao i ranije biti završen. I sami su, kaže, iznenađeni koliko su posla završili za manje od tri dana.

    Ipak, iz kafića “Balkon” u samom centru grada, za BL portal otkrivaju da baš i nisu pretjerano zadovoljni zbog ovih radova. Žale se da im je promet u bašti koja gleda na glavnu ulicu prilično opao, jer gostima ne prija buka mašina.
    “Već treći dan, koliko traju radovi, osjetno je manje gostiju u bašti”, ističe za BL portal konobar iz restorana Balkon.
    Dodaje i da očekuje da će radovi biti završeni u planiranom roku, a nada se da će to biti i ranije.
    Za rekonstrukciju ovog dijela centra Banjaluke zadužena je firma Kozara putevi, a iz budžeta Grada za ovaj posao izdvojeno je oko 350.000 KM.

  • Djevojčicu udario auto kada je pretrčavala ulicu pri izlasku iz autobusa

    Djevojčicu udario auto kada je pretrčavala ulicu pri izlasku iz autobusa

    Desetogodišnja djevočica povrijeđena je jutros u saobraćajnoj nezgodi koja se desila u Bočcu.

    Kako saznajemo, nezgoda se desila jutros kada je djevojčica izašla iz autobusa.

    Nezvanično saznajemo da je dijete u ovoj nezgodi zadobilo prelom noge.

    Iz Policijske uprave Banjaluka nam je potvrđeno da je jedna maloljetna osoba povrijeđena jutros oko 7.30 časova na lokalnom putu u mjestu Bočac a u nezgodi je učestvovavao i automobil.

  • “Petrijin venac” najbolja predstava na 24. Teatar festu u Banjaluci

    “Petrijin venac” najbolja predstava na 24. Teatar festu u Banjaluci

    Predstava “Petrijin venac” beogradskog pozorišta Atelje 212 proglašena je za najbolju na 24. Teatar festu “Petar Kočić”, koji je održan u Narodnom pozorištu Republike Srpske u Banjaluci, odlučio je stručni žiri.

    Član žirija Milica Kralj rekla je da je ta predstava kompletna po dejstvu na publiku, vizuelnom identitetu, neobičnoj i neočekivanoj dramatizaciji i po izuzetnim glumačkim kreacijama.

    Glumice iz predstave Marta Bjelica, Jovana Gavrilović i Milica Mihajlović dijele nagradu za najbolju glumicu, dok je za najboljeg glumca proglašen Boris Šavija, koji je igrao u predstavi “Jugoslavija, moja otadžbina” u koprodukciji Gledališča Koper iz Slovenije i Pozorišta Prijedor.

    Šavija je rekao da je uloga oca Nedeljka jedna od najkompleksnijih koje je do sada igrao i da će je pamtiti po “golgoti” koju je predstava prošla jer je bilo raznih peripetija dok nije ugledala svjetlost dana.

    Pomoćnik ministra za kulturu Republike Srpske Tanja Đaković izjavila je da je Teatar fest “Petar Kočić” jedan od najprestižnijih pozorišnih festivala u regionu, koji predstavlja simbol pozorišne umjetnosti Srpske.

    Ona je dodala da je ovogodišnji Teatar fest obilježio nastup novoosnovanog Simfonijskog orkestra Narodnog pozorišta Republike Srpske.

    “Prvi put kulturna scena u Srpskoj dobija institucionalizovan Simfonijski orkestar i to je ono na čemu se godinama radilo, a ove godine na radost brojne pozorišne i muzičke publike to smo i dočekali”, rekla je Đakovićeva.

    Na repertoaru ovogodišnjeg Teatar festa bilo je šest predstava – “Kaštel u jezeru” Narodnog pozorišta Sombor, “Cement Beograd” Beogradskog dramskog pozorišta, “Petrijin venac” Ateljea 212, “Kod Večite slavine” Srpskog narodnog pozorišta i Centra za razvoj vizuelne kulture Novi Sad, “Jugoslavija, moja otadžbina” u koprodukciji Gledališča Koper iz Slovenije i Pozorišta Prijedor, te “Šćeri moja” Crnogorskog narodnog pozorišta.

    Dodjelom nagrada i priznanja i koncertom u čast nagrađenih večeras je svečano zatvoren 24. Teatar fest “Petar Kočić”.

  • Šta sve fali turističkoj Banjaluci

    Šta sve fali turističkoj Banjaluci

    Prije nekoliko dana, imali smo grupu turista i nismo mogli da ih smjestimo u hotel Palas, jer nije bilo dovoljno mjesta, pa je šofer morao da ih vozi u hotel Moskvu. Ta crtica koju je za BL portal ispričao Mladen Šukalo iz Turističke organizacije Banjaluka, vjerovatno dovoljno govori o tome da Banjaluci fale ozbiljniji hotelski kapaciteti.
    Priča sa turistima koji su umjesto u Palasu odsjeli u Moskvi, dogodila se kad se u gradu nije održavala neka velika manifestacija ili sportsko takmičenje, što je, kaže, Šukalo, dodatni argument za razmišljanje o novim kapacitetima.

    „Tokom novogodišnjih praznika, kao i većih događaja kao što su nedavno održani Moto fest i Svjetsko prvenstvo u raftingu, sve bude popunjeno, svi kreveti u gradu zauzeti“, objašnjava Šukalo i navodi malo statistike:

    U turističkoj ponudi grada postoje 2.053 ležaja prema podacima Zavoda za statistiku Republike Srpske, dok je u 2020. godini broj ležajeva bio 1.897. Takođe, treba imati u vidu da smještajne jedinice u objektima privatnog smještaja – apartmanima i sobama za iznajmljivanje i kućama za odmor, nisu u sistemu Zavoda za statistiku.

    “Pretpostavka je da ovi registrovani smještajni kapaciteti, na području Grada Banja Luka, raspolažu sa dodatnih 700 ležajeva“, ističe naš sagovornik.

    Statistika pokazuje i da je u Bnjaluku u prva tri mjeseca ove godine došlo duplo više turista u odnosu na prethodne dvije godine. Tako je i turistički promet u Gradu, u prva četiri mjeseca 2022. godine dostigao 92% dolazaka i 86,15% noćenja u odnosu na isti period u pretpandemijskoj 2019. godini.

    Da su turisti pohrlili, svjedoče i banjalučki hotelijeri.

    „U periodu kada su mjere zabrane bile aktivne popunjenost je bila mala, oko 30 odsto, međutim, poslednjih mjeseci prelazimo prag od 60 odsto popunjenosti“, ističe u razgovoru za BL portal Gorana Babić, menadžer hotela Jelena.

    Objašnjava i da je u maju popunjenost bila maksimalna, zbog brojnih dešavanja u gradu kao i želje ljudi za putovanjima.

    U maju su profitirali i u hotelu Bosna koji, takođe, prepoznaju tendenciju povećanja broja noćenja i povremenih “čepova” zbog gužvi.

    „Tačno se osjeti kada su neka dešavanja u gradu, tipa festivali ili sportski događaji, kao i druge manifestacije. Tada su ne samo u našem hotelu, već i u svim ostalim gotovo svi smještajni kapaciteti popunjeni“, objašnjava za BL portal Marko Grabovac iz hotela Bosna.

    Povećan obim posla za otprilike 20 odsto od početka ove godine, kao i maksimlanu popunjenost tokom velikih dešavanja u Gradu, bilježe i u banjalučkom hotelu Courtyard by Marriot.

    Ipak, oni daju i malo drugačiju analizu – problem je, kažu, što nema usklađenosti turističkog kalendara, jer vrlo često u gradu poklapaju velika dešavanja.

    „Nedavno smo imali svjetsko prvensto u raftingu i Moto fest isti vikend, to se dešava često, tako da je jednog vikenda sve puno, a drugog je potpuno drugačija situacija“, tvrdi Jelena Marković, menadžer prodaje i marketinga u Marriotu.

    Kad se podvuče crta, u Turističkoj organiziciji nemaju dilemu da Banjaluci treba proširenje kapaciteta i izgradnja novih objekata sa posebnim sadržajima.

    Jedan od njih bio bi hotel visoke kategorije koji bi imao i veliku, kongresnu salu, plus hotel sa velikim kapacitetom i nižim cijenama, za potrebe organizatora događaja i školskih ekskurzija.

    Kao konkretan primjer za rješavanje bar dijela problema, iz TOBL-a navode potencijalnu izgradnju kongresne dvorane u blizini zgrade Vlade Republike Srpske, čiji je projekat završen za vrijeme bivše gradske administracije.

    Kažu i da postoje inicijative nekih investitora za otvaranjem novih hotela poput Samačkog hotela na Starčevici i smještajnih kapaciteta u sklopu BRC „Šeher“.

    Prošle godine, u Banjaluci je otvoren hotel Integra sa 67 soba i 147 kreveta.

    Prilika za kongresni turizam
    Banjaluka je odličan primjer povećanja dolazaka i noćenja, posebno u periodu novogodišnjih i božićnih praznika, ali i u periodu kulturnih, sportskih i drugih manifestacija i taj trend je primjetan i u proteklim sedmicama, kažu u Ministarstvu trgovine i turizma koji sve to vide kao priliku za razvoj kongresnog turizma.

    „Kao administrativni centar Republike Srpske, Banja Luka ima prostora da se razvije kao centar kongresnog turizma, što je prilika za privlačenje investitora na ovom polju, ali i na polju izgradnje smještajnih kapaciteta visoke kategorije koji ispunjavaju zahtjeve poslovnih ljudi koji dolaze iz zemlje i inostranstva“, objašnjavaju iz Ministarstva, ne navodeći da li za sve to i oni imaju neki konkretan plan.

  • Gradska uprava obećava novu raspravu

    Gradska uprava obećava novu raspravu

    Svi treba da budu dio ovakvih i sličnih rasprava, kako bi se čulo mišljenje struke, ali i javnosti, poručuju iz Gradske uprave nakon jučerašnje, prilično žučne rasprave, o izgledu centra Banjaluke. Osim obećanja da će biti organizovana još jedna i da se razmatra pitanje paroghijskog doma kod Hrama Hrista Spasitelja, iz Grada, zasad, bez konkretnih rješenja.

    “Rasprava je bila korisna, jer svako ima pravo da iskaže svoje mišljenje i stavove. Primjedbe građana se uvažavaju, baš kao i struke, a jedna od primjedbi koju Grad već razmatra jeste lokacija parohijskog doma kod Eurospleta, jer se nalazi u neposrednoj blizini Hrama”, kažu za BL portal iz Gradske uprave.
    Primjedbe pojedinih učeniska jučerašnje rasprave zbog toga što se na njoj nije pojavio i gradonačelnik, iz Grada pravdaju ranije preuzetim obavezama.
    ,,Zbog toga gradonačelnik Draško Stanivuković nije mogao da prisustvuje jučerašnjoj raspravi, ali su na njoj bili svi njegovi ključni saradnici koji su saslušali prijedloge i sugestije građana i na njih ukazali gradonačelniku”, kažu iz Grada.
    Ujedno ponavaljaju da je Stanivuković obećao da će biti organizovana još jedna rasprava kojoj će, kako kažu, i on prisustvovati.

  • Grad Banjaluka u potrazi za idejnim rješenjem za budući izgled fasada

    Grad Banjaluka u potrazi za idejnim rješenjem za budući izgled fasada

    Grad Banja Luka raspisao je Međunarodni opšti javni konkurs za izradu idejnog arhitektonsko-urbanističkog rješenja fasada objekata u bloku između ulica Kralja Petra I Karađorđevića, Patrijarha Makarija Sokolovića, Teodora Kolokotronisa i Patre, da bi se dobila ideja kako fasade u ovom bloku treba da izgledaju, saopšteno je iz Gradske uprave.
    “Ta ideja biće osnova arhitektima-projektantima koji budu angažovani da u budućnosti razrađuju njene pojedine dijelove prilikom rekonstrukcije objekata, a kako se ne bi narušilo staro jezgro i blizina značajnih objekata koji uživaju najviši stepen kulturno-istorijske zaštite”, pojasnili su iz Odjeljenja za prostorno uređenje.

    Rezultat ovog konkursa, dakle, treba da na nivou idejnog rješenja razradi kvalitetno i funkcionalno rješenje fasadnih platana na koji će se lokalna uprava oslanjati prilikom izdavanja lokacijskih uslova za buduće građenje, dograđivanje i rekonstruisanje ovog kompleksa.

    Prostor, koji je predmet konkursa obuhvata dio centralne gradske zone i neposredne okoline više nacionalnih spomenika, frontovima izlazi na ulice Patre, Kralja Petra I Karađorđevića i Patrijarha Makarija Sokolovića, predstavlja izuzetno vrijedan potencijal za formiranje slike užeg gradskog jezgra Banje Luke.

    -Izazov za učesnike ovog konkursa, odnosno primarni cilj, jeste da svojim kreativnim idejama, osjećajem za cjelovitost, sluhom za istorijsku slojevitost, a svješću o potrebama savremenog funkcionisanja i življenja grada, osmisle kvalitetno rješenje za prezentaciju genius loci, kroz prijedlog koncepta fasadnih platana kao i osmišljavanje javnog prostora koji je „između“, koji povezuje, odvaja, usmjerava, dočekuje i kao takav kompletira jednu koherentnu, skladnu sliku cjelokupne urbane strukture ovog izuzetno vrijednog dijela grada – navedeno je u konkursu.

  • Eko toplane u problemima

    Eko toplane u problemima

    Eko toplane se suočavaju sa dva velika problema, neisplativom cijenom grijanja te zastojima u nabavci energenta, što može ugroziti iduću grijnu sezonu i hiljade Banjalučana ostaviti sa hladnim radijatorima.
    Na ovo upozoravaju iz ovog preduzeća, u kojem su rekli da se suočavaju s najvećim izazovima od svog osnivanja i problemima koji veoma utiču na dalje poslovanje i likvidnost ovog privrednog društva. Svi ti problemi, kako naglašavaju, dovode u pitanje i predstojeću sezonu grijanja.

    “Kada je riječ o energentu, cijena drvne sječke, kao i ostalih inputa, znatno su porasle u odnosu na prethodnu sezonu. Tako je, na primjer, samo električna energija poskupila za više od 40 odsto od početka 2022. godine”, rekli su u ovom preduzeću.

    Naglasili su da su za predstojeću sezonu od “Šuma Srpske” dobili nepovoljnije uslove za nabavku energenta u odnosu na prošlu godinu, prenosi Srpskainfo.

    “Osim povećanja cijena, suočavamo se i sa neisporukom ugovorenih količina od strane šumskih gazdinstava, iako se dogovorene količine, prema ugovorima, avansno plaćaju. U ovom trenutku suočeni smo s trendom isporuke koji ne garantuje da će biti obezbijeđene ugovorene količine za predstojeću sezonu grijanja”, kazali su u Eko toplanama.

    Naveli su da su im je, od januara do juna tekuće godine, od ugovorenih količina isporučeno samo oko 42 odsto i ističu da će, ako se ovaj trend nastavi, količine energenta biti dovoljne samo do 31.12.2022. godine.

    Pojedina šumska gazdinstva uopšte ne isporučuju drvni sortiment, bez obzira na ugovore. Prema našim procjenama, ova godina biće vrlo izazovna i puna rizika, s obzirom na globalno tržište energenta, kao i na unutrašnje probleme prilikom nabavke – precizirali su u ovom preduzeću.

    Nisu ni sigurni koliko će biti potrebno sredstava kako bi se obezbijedilo sve potrebno za iduću zimu.

    “S obzirom na veliki rast cijena i nestabilnost tržišta, teško je govoriti o tome koliko će Eko toplane koštati predstojeća sezona, kada je riječ o energentima. Na primjer, cijena peleta prošle godine iznosila je 300 KM po toni, danas je ta cijena 600 KM, a poznato je da se pelet proizvodi od drvne sječke”, kazali su u Eko toplanama.

    Osim problema s nabavkom energenta, iz Eko toplana upozoravaju da se suočavaju sa još jednim važnim problemom. Naime, Eko toplane su od Grada Banjaluka tražili povećanje cijene grijanja, ali su dobili negativan odgovor.

    Taj negativan odgovor, kako dodaju, u ovom preduzeću “podjednako dovodi u pitanje narednu sezonu grijanja, jer je došlo do porasta cijena svih inputa”.

    “Neophodno je imati u vidu da se, bez povećanja cijena grijanja ili dodijele subvencija od strane nadležnih, dovodi u pitanje grijanje Banjalučana u sezoni 2022/23. Naime, sa prihodima na osnovu postojeće cijene grijanja Eko toplane ne mogu obezbijediti potrebne količine energenta za cijelu sezonu, tako da su iz tog razloga neophodni ili povećanje cijena grijanja ili subvencije”, poručili su iz ovog preduzeća.

    Iz Grada Banjaluka poručuju da su svjesni da se preduzeće „Eko toplane“ zbog svih poskupljenja na tržištu suočava s velikim problemima.

    Gradonačelnik Draško Stanivuković je rekao kako će Grad predložiti da i ovaj teret poskupljenja Grad preuzme na sebe, ali da gradskoj administraciji za to treba podrška skupštinske većine.

    “Neminovno je da zbog povećanja cijena na cjelokupnom tržištu i grijanje mora da poskupi, ali će Grad i tu obavezu da preuzme na sebe, a sve kako građani ne bi osjetili teret poskupljenja ni ovaj put. Za ove namjene Grad bi morao da izdvoji oko dva miliona KM, a ta sredstva mogu da se obezbijede iz rebalansa budžeta”, poručio je Stanivuković.