Oznaka: Banja Luka

Završena je sanacija puta prema Banj brdu, koji je sada dobio jedno novo ruho, saopšteno je iz Gradske uprave.
Kako su naveli iz Odjeljenja za saobraćaj i puteve, na putu prema najpoznatijem izletištu urađen je novi habajući sloj asfalta, na jednom dijelu su sanirane udarne rupe, kao i bankine. Takođe, očišćeni su odvodni kanali, ukolonjeno šiblje i rastinje.

Podsjećamo, u toku je modernizacija više saobraćajnica, kako na gradskom tako i prigradskom području.

Uz obnovu ključnih saobraćajnica, gradska administracija opredijeljena je da ulaže i u infrastrukuturu u svim dijelovima grada kako bi bio unaprijeđen život sugrađana.

Novi izgled kružnog toka u banjalučkom naselju Obilićevo izazvao je podijeljena mišljenja u javnosti. Pojedini vozači su zbunjeni i kažu da im je prva pomisao bila “Kuda ja trebam ići?”, a drugi da je sve stvar navike i ne vide ništa sporno u sadašnjem izgledu raskrsnice.

Upitanju je kružni tok na koji se nailazi poslije Gradskog mosta, na raskrsnici između ulica Cara Lazara, Carice Milice i Mirka Kovačevićeva i on je nedavno rekonstruisan u sklopu obnove glavne saobraćajnice, koja prolazi kroz ovo naselje. Ranije je na ovoj raskrsnici bio montažni kružni tok, sa jednom saobraćajnom trakom. Jedan dio onih koji prolaze ovim dijelom grada tvrde da je ranija kružna raskrsnica bila preglednija od trenutne i da nije bilo nedoumica kada je u pitanju pravac kojim se treba ići. Sada je, kako naglašavaju, situacija potpuno drugačija.

– Ulazila sam u raskrsnicu iz pravca dvorane Obilićevo i bila zbunjena kuda tačno treba da prođem, jer je iz tog pravca kružna raskrsnica pomjerena skroz ulijevo, a pomoćna ostrva su na sredini raskrsnice. I ranije sam prolazila ovim kružnim tokom, ali on do sada nije bio ovoliko pomjeren u stranu. Mislim da kod ove popravke raskrsnice nešto nije dobro urađeno i stvaraće probleme vozačima – rekla je Banjalučanka koja je nedavno vozila ovom saobraćajnicom.

Oni koji svaki dan krstare gradom imaju malo drugačije viđenje.

– Mislim da nema ništa problematično što se tiče same kružne raskrsnice. Ono što može biti zbunjujuće je što, zadnji put kada sam prolazio tim dijelom grada, nije bila iscrtana sva horizontalna signalizacija. Možda je to zbunilo pojedine vozače, jer nisu bili razdvojeni svi smjerovi – poručio je taksista Darko Vučić.

Kazao je da su se ljudi ranije žalili i na kružni tok na Kočićevom vijencu, koji takođe ima nepravilan oblik.

– Čak su mu dali i naziv “kikiriki kružni tok”. Kukali su da ne znaju kuda trebaju ići, ali vremenom su se navikli. Mislim da će isto biti i u ovom slučaju – rekao je Vučić.

Predsjednik Udruženja za unapređenje bezbjednosti saobraćaja Republike Srpske, Milenko Jaćimović, rekao je da kružni tok na Obilićevu ne izgleda kao na primjer kružni tokovi prema Petrićevcu ili kod Gimnazije, zbog prostornih ograničenja.

– Zahtjev upravljača puta je da se na toj mikro lokaciji postavi kružni tok, ali prostor ne zadovoljava potrebe za izgradnju kružnog toka koji bi bio u maksimalnoj funkciji – rekao je on.

Kaže da zbog toga, sa tehničke strane, kružni tok „izgleda kao igračka“.

– Kružni tokovi kao saobraćajne infrastrukture pet puta ubrzavaju tokove saobraćaja, ali parametri na terenu određuju da li će taj kružni tok ostvariti svoju punu funkciju – rekao je Jaćimović.

Dodaje da u slučaju kružnog toka na Obilićevu on zadovoljava od 45 do 50 odsto tog potencijala.

Šta bi bilo rješenje u trenutnoj situaciji?

– Rješenje bi bilo da imamo mogućnost da se proširi površina raskrsnice na kojem je kružni tok, pa da stvorimo uslove za ulazne i izlazne trake i da napravimo moderan kružni tok – predlaže Jaćimović.

Smatra da će i sa nedostacima na terenu ovaj kružni tok u svakom slučaju poboljšati protok saobraćaja nego što bi to bio slučaj s klasičnom raskrsnicom koja je pokrivena saobraćajnim znakovima ili semaforom.

Zbog nedoumica pojedinih vozača Srpskainfo se obratila Gradskoj upravi, ali nismo uspjeli dobiti informacije o radovima koji su izvedeni na ovoj kružnoj raskrsnici.

Neće biti rebalansa budžeta Banjaluke dok se ne isplati ranije dogovorenih 100 maraka penzionerima, poručio je predsjednik Gradskog odbora SNSD-a Banjaluka, Vlado Đajić na konferenciji za štampu organizovanoj zajedno sa gradskim Udruženjem penzionera.

“Skupština grada je legalno donijela odluku da penzionerima bude isplaćeno po 100 KM. Gradonačelnik to ne može spriječiti i nećemo dozvoliti da vrijeđa najstariju populaciju”, rekao je Đajić.

On ističe da je srećan što, kako kaže, skupštinska većina ima odličnu saradnju.

,,Imajući u vidu da imamo jednog nesposobnog gradonačelnika pitanje je kako bi Banjaluka inače funkcionisala”, rekao je predsjednik Đajić.

Predsjednik Udruženja penzionera grada Banjaluka, Nikola Gojković ističe da bi im novčana pomoć u iznosu od 100 maraka u ovom periodu posebno značila, te da je zahvalan svima koji se sjete penzionera.

“Obraćao sam se gradonačelniku šest puta da me primi kako bismo razgovarali o brojnim problemima penzionera, ali je to bilo bezuspješno i osjećam se poniženo i uvrijeđeno”, rekao je Gojković i dodao da ovo udruženje ima 42.000 članova.

Želja im je, kako kaže, da se tih 100 maraka isplati što prije, iako su ranije očekivali 300 maraka, pa 200, a eto sad i 100 maraka još čekaju.

Slobodan Stanarević, odbornik i predsjednik banjalučkog DEMOS-a ističe da za mnoge stvari ima razumijevanja kada su u pitanju potezi gradske vlasti, ali da oko pomoći penzionerima nema dileme.

,,Ako Vlada Srpske ima sluha da povećava penzije, onda treba da ima i grad Banjaluka. Skupština će se održavati, ali rebalansa nema dok se ne isplati novac penzionerima”, rekao je Stanarević.

Odbornik SNSD-a u Skupštini grada Banjaluka Srđan Amidžić smatra da bi svi odbornici, a ne samo iz skupštinske većine, trebali da podrže penzionere, te navodi da je neko sebi dao za pravo da isplaćuje subvencije samo kategorijama “koje se njemu sviđaju”, a ne penzionerima.

“Gradska uprava je putem subvencija za javni prevoz, vrtiće, udžbenike odlučila da u iznosu četiri miliona KM pomogne određene kategorije stanovništva. To smo podržali, ali smo tražili i da u istom iznosu budu podržane i neke kategorije koje su važne, a smatramo da su to penzioneri”, rekao je Amidžić.

U ovogodišnjem budžetu na insistiranje skupštinske većine predviđeno je 100 KM za banjalučke penzionere kao pomoć za plaćanje električne energije, ali tu obavezu gradske vlasti još nisu izvršile prema najstarijoj populaciji.

Na današnjem sastanku prevoznika i predstavnika grada Banjaluke nije ponuđeno nikakvo rješenje, te će se prevoz najvjerovatnije obustaviti od 1. jula, potvrdio je za “Nezavisne novine” Dejan Mijić, direktor “Autoprevoza”.

“Nije ponuđeno nikakvo rješenje”, rekao je Mijić.

Inače, prevoznici su početkom juna poslali inicijativu gradu da cijena karata od jula ide na 2.30 KM.

“Što se tiče julskih karata, mi smo podnijeli zahtjev za korekciju cjenovnika još prvog jula, ali nam do danas nije ništa odgovoreno, niti nas je iko pozvao. Divljanje cijena je neizdrživo. Ako se ne dođe do korekcija do 25. juna, podnijećemo i novu tužbu za štetu nanesenu prevoznicima, jer nije ispoštovan ugovor”, kazao je nedavno Mijić.

Stabla sa šetališta u centru grada uklonjena su nakon što je Nadzor utvrdio intenzivno fiziološko slabljenje, vidljivo oštećenje na korijenovom sistemu, te procijenio stepen oštećenja kao visok i opasan po bezbjednost građana i imovine, tvrde iz Gradske uprave nakon što su se jutros u Banjaluci pojavili plakati sa poruku gradonačelniku da ne uništava jedno od glavnih obilježja Banjaluke – zelenilo.
Naime, ove sedmice su u centru Banjaluke posječeni platani zbog rekonstrukcije građanima omiljenog šetališta.

Iz Gradske uprave se pravdaju da je prema navodima iz Zapisnika o kontroli izvršenih radova na realizaciji 3. faze rekonstrukcije pješačke zone, nakon izvedenog planiranog otkopa oko ovih stabala, utvrđeno intenzivno fiziološko slabljenje stabala lipe i jednog stabla negunda – pajavca koje se ogleda u pristunoj suhovrhosti, kao i vidljivom oštećenju korijenovog sistema.

S tim u vezi predloženo je da se navedena stabla uklone, a zatim na iste pozicije posade nova stabla, što će, kako navode, svakako biti i učinjeno.

Ističu da je Grad Banja Luka opredijeljen za očuvanje zelenila i kroz brojne aktivnosti teži ka tome da Banja Luka bude zeleni grad, a dokaz tome je i rekordan broj zasađenih stabala tokom jesenje sadnje.

Svako stablo koje se ukloni, uklanja se iz opravdanih razloga, a na tim mjestima biće posađena nova stabla.

-Najveća jesenja sadnja sa rekordnim brojem zasađenih stabala, težnja za izgradnju novog gradskog parka, drugih parkova i skverova, sadnja drveća, blokovskog zelenila i cvijeća u okviru akcije „Čisto lice grada“, svakako potvrđuju jasnu opredijeljenost gradske administracije za očavanjem zelenila u našem gradu – poručila je savjetnica gradonačelnika za medije i Šef Tima za komunikaciju Tanja Vukomanović.

Vukomanovićeva je, kako se navodi u saopštenju iz Gradske uprave, zahvalila građanima, koji su se redovno pridruživali aktivnostima sadnje i uređenja našeg grada, kao i građanima koji brinu za zelenilo u našem gradu.

-Ipak, u slučajevima kada se utvrdi da određena stabla ugrožavaju bezbjednost građana i imovine, pristupa se uklanjanju, ali se istovremeno na tim mjestima planira sadnja novih stabala – rekla je ona.

U dijelovima Banjaluke pojavili su se plakati sa jasnom poruku gradonačelniku koji je odlučio da uništi jedno od glavnih obilježja Banjaluke – zelenilo.

Nakon što su u centru Banjaluke posječeni platani zbog rekonstrukcije građanima omiljenog šetališta, Banjalučani su izrazili svoje nezadovoljstvo.

Na nekoliko lokacija osvanuli su plakati na kojima uz crtež drveta piše „Gradonačelniče, nemoj me posjeći molim te. Ja ti dajem kiseonik“. Plakati su potpisani sa Zelena akcija Banjaluka. Plakati su postavljeni i na samom šetalištu gdje je u toku rekonstrukcija.

U Ulici Bana Milosavljevića, u kojoj se nalazi poznato šetalište, posječeni su platani koji su se tu nalazili decenijama. Osim toga, radovi u centru traju u jeku turističke sezone, a kafići koji se tu nalaze morali su zatvoriti svoje, nekada pune, bašte.

Kada su radovi počeli iz Gradske uprave su rekli da će postojeće zelenilo maksimalno zaštiti i sačuvati. Međutim, od čuvanja ostali su samo panjevi.

Pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice Banjaluka koji su angažovani na “Aerodromima Republike Srpske” se žale da rade i po 16 sati dnevno, dok iz banjalučke Gradske uprave ističu da vatrogasci imaju i manjak radnih sati koje će nekako morati da nadoknade.

Naime, nakon nekoliko sastanaka predstavnici grada Banjaluka su s rukovodstvom “Aerodroma” usaglasili stavove i potpisali novi ugovor do 2024. godine o angažovanju vatrogasaca na aerodromu.

Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS, istakao je za “Nezavisne” da su im se javili pripadnici Vatrogasno-spasilačke jedinice koji su ogorčeni radnim vremenom na “Aerodromima Republike Srpske” od čak 16 sati.

“Ugovorom o pružanju usluga na aerodromu stoji da vatrogasci moraju doći sat prije početka radnog vremena i sat vremena kasnije otići s posla jer je u ovoj godini povećan broj letova. Problem je što vatrogasci moraju da dođu u centralu u Banjaluci i onda da putuju do aerodroma i nakon završetka posla opet se vraćaju u centralu i tek onda se zaustavlja njihovo radno vrijeme”, kazao je Marić.

Dodao je da ljudi rade od sedam ujutro do 23 časa naveče.

“Ovo je u suprotnosti sa Zakonom o radu i svim međunarodnim konvencijama koje uređuju prava radnika. Dobili smo upute od vatrogasaca na koji način da zaštitimo njihova prava. Prikupljamo dokaze kako bismo uputili inspekciju da izvrši nadzor, a ukoliko inspekcija ne naredi gradu da otkloni ove nedostatke, mi ćemo angažovati advokate i pokrenuti tužbe protiv onih koji krše radnička prava”, naglasio je Marić.

S druge strane, Dragan Babić, ovlašteni potpisnik Odsjeka za poslove civilne zaštite i Profesionalne teritorijalno vatrogasno-spasilačke jedinice grada Banjaluka, rekao je da vatrogasci nisu robovi, kako neki kažu, te da je sve jasno definisano ugovorom.

“Vatrogasci na aerodromu rade u trobrigadnom radnom vremenu. Šaljemo pet vatrogasaca dnevno, a ukupno 15 na mjesečnom nivou. Vatrogasac koji radi jedan dan, on radi kolika je otvorenost aerodroma, i nekada zna to biti 15-16 sati. U prosjeku je oko 13 sati, ali je on nakon tog radnog dva dana slobodan. Ovo znači da vatrogasci koji rade na aerodromu od 30 dana na dužnosti su 10 i kad se obračunaju sati na mjesečnom nivou, oni su u manjku radnih sati i na neki način će to morati da nadoknade”, objašnjava Babić.

Prema njegovim riječima, “Aerodromi Republike Srpske” su se obavezali da će pripadnicima Vatrogasne jedinice koji rade tamo isplaćivati nadoknadu od 100 KM na platu koju primaju.

“Ugovor je potpisan do 2024. godine i pružaćemo podršku aerodromu do pete kategorije. Takođe imamo obećanje da će prostorije u kojima borave vatrogasci do kraja godine biti renovirane, a ukoliko ne budu, gradonačelnik Draško Stanivuković je rekao da ćemo raskinuti ovaj ugovor”, naveo je Babić.

Pokušali smo stupiti u kontakt i s rukovodstvom “Aerodroma RS” na ovu temu, ali do zaključenja ovog broja “Nezavisnih” nismo dobili odgovor.