Oznaka: Banja Luka

Predsjednik Mjesne zajednice Donja Kola, Srđan Ćutković, najavio je za srijedu popodne nove proteste pred banjalučkom Gradskom upravom, jer mještani tog naselja i dalje kubure sa vodom. Na proteste je, kako kaže, pozvao sve mještane koji i dalje vode borbu sa vodosnabdijevanjem, da dođu i izraze svoje nezadovoljstvo.
Ćutković je zbog takve situacije ponovo prozvao gradonačelnika Banjaluke Drška Stanivukovića, rekavši da je uzalud izjavljivao kako je “riješio vodu za 90 odsto Banjaluke”.
“Mislio je da će tim lažima umiri situaciju, a to nije tačno i od toga nema ništa. Svakim danom sve više stanovnika Banjaluke nema vodu. Ovo je strašno za naš grad i stanovnike”, poručuje Ćutković, a prenosi portal banjalučkepriče.
Predsjednik MZ Donja Kola nezadovoljan je i što, kako tvrdi, u vrijeme borbe za vodu gradonačelnik Banjaluke odmara u Španiji.
“Umjesto da je na čelu kriznog štaba i da radi ono što mu funkcija nalaže, ali i ono što bi svaki čovjek uradio, a to je hitna pomoć ljudima, Stanivuković je otišao u Španiju sa Milošem Stanišićem”, tvrdi Ćutković.
“Stanivuković napušta vanrednu situaciju i ide na obale Španije na odmor u Barselonu. Pa ajde svi da napustimo ovaj haos i da prepustimo ovaj jadan narod sam sebi. Momentalno da podnese ostavku i gradonačelnik i direktor Vodovoda”, poručio je Ćutković.

Zbog visokih temperatura vazduha posljednjih dana povećan je broj pacijenata u službi Hitne medicinske pomoći u Banjaluci, izjavio je specijalista urgentne medicine doktor Boris Dojčinović, gostujući na RTRS u Јutarnjem porgramu.
Dojčinović je precizirao da se pacijenti ovih dana najčešće javljaju zbog slabosti, malaksalosti, ubrzanog rada srca, ubrzanog disanja, bolova u mišićima, slabije tolerancije napora, različitih stepena poremećaja svijesti.

Fabrici “Jelšingrad Livar livnici čelika” iz Banjaluke je nakon nekoliko dana dozvoljeno da počne sa testnim radom, a šteta zbog zatvaranja od strane inspekcije u ovom preduzeću je oko 250.000 KM, rečeno je danas na sastanku u Područnoj Privrednoj komori Banjaluka.

Goran Račić, predsjednik Područne Privredne komore Banjaluka, kazao je da ih je direktor Brdar upoznao sa problemom, te da su danas razgovarali sa predstavnicima inspektorata i ministarstava. “Jelšingrad je uradio najveći dio nedostataka i oni su 90 odsto otklonjeni i potrebno je da se omogući probna proizvodnja i da ova firma uđe u normalnu testnu fazu proizvodnje, kako ne bi doveli ovu fabriku u veće probleme”, rekao je Račić.

Miodrag Brdar, direktor “Jelšingrad Livar livnica čelika”, naveo je da je cilj da svi budu zaštićeni, kako njihovi radnici, tako i svi građani.

“Mi smo sve uradili što je do nas. Nadamo se da ćemo početi normalno raditi kako bi konsolidovali prouzvodnju jer imamo osam miliona KM ugovorenih poslova”, kazao je Brdar

Dodao je da je ova fabrika u obavezi dva puta godišnje da sve uradi i ispita da li ima štetnosti.

“Zadnja posjeta inspekcije je bila u novembru i sve je dobro prošlo, i analize su pokazale da nema štetnosti.” Jelšingrad” je u velikim dugovima još od početka rata, i mi smo te dugove naslijedili i smanjili.

“Moja kuća se nalazi odmah kraj “Jelšingrada” i imam troje djece. Mislite da bih ja dozvolio da se moja djeca zagađuju?”, upitao je Brdar

Istakao je da je procjenjena šteta fabrike za ovih nekoliko dana zatvaranja oko 250.000 KM.

Tane Peulić, predsjednik Sindikata metalske industrije i rudarstva Republike Srpske, naglasio je da je livnica srce “Jelšingrada”, te da se moralo nešto uraditi kako bi se riješio ovaj problem.

“Moramo zaštititi naše radnike i građane, te da fabrika počne sa radom. Ova fabrika ima ugovorne obaveze i potrebno je da se dozvoli rad kako bi se te obaveze ispoštovale. Ukoliko ima efekta u probnoj proizvodnji da se završi i tih 10 odsto i da se fabrika pusti u rad. Mi podržavamo rad inspekcije, jer jedino tako možemo da zaštitimo zdravlje građana i radnika”, pojasnio je Peulić.

Parking u Ulici bana Lazarevića privremeno je stavljen van funkcije te građani ne smiju parkirati vozila na ovoj lokaciji, a uklonjene su i oznake za parking-mjesta, potvrdili su za “Nezavisne” iz Gradske uprave.

Naime, kako se žale građani koji su parkirali na ovom parkingu, njima je u prethodnom periodu “pauk” odnosio vozilo.

Kako su kazali iz Gradske uprave, parking u Ulici bana Lazarevića trenutno je Rješenjem o izmjeni režima saobraćaja stavljen van funkcije te je u ovom kontekstu postavljena vertikalna signalizacija, a oznake na kolovozu su demarkirane.

“Parking u ovoj ulici je stavljen van funkcije privremeno, sve kako bi se radovi koji se izvode na rekonstrukciji u Parkiću mogli neometano odvijati, a da sve to ne ugrožava druge učesnike u saobraćaju”, rekli su iz Gradske uprave.

Čak je i Saša Lazić, odbornik Narodnog pokreta “Banjaluka zove” tokom aktuelnog časa zasjedanja gradskog parlamenta istakao da građani nisu upoznati s tim da na ovoj lokaciji ne smiju parkirati vozila te dodao da je i sam bio jedan od onih koji su parkirali.

On je tada napomenuo da građani i dalje parkiraju na ovom parkingu, kao i da im “pauk” svakodnevno podiže automobile, a tom prilikom je upitao kada će biti uklonjene oznake parkinga, koje zbunjuju vozače.

Sportska dvorana “Centar” dobila je ovih dana nove teleskopske tribine, za šta je iz budžeta Grada Banjaluka izdvojeno 105.300 KM.
Time je upotpunjen sadržaj ovog savremenog prostora namijenjenog za trenažne procese, ali i za održavanje brojnih takmičarskih aktivnosti, saopšteno je iz Gradske uprave.
Kako su naveli iz Odjeljenja za komunalne poslove, tribine su izvedene u tri segmeta, simetrično postavljene u odnosu na centralnu osu dvorane. Ukupan broj sjedećih mjesta je 176.

“Raspored tribina, boja stolica i konstrukcije su dogovarane i usklađene sa Sportskim centrom ‘Borik’, kojem je povjereno upravljanje i ovom dvoranom”, zaključili su iz Odjeljenja.

Odluka Ustavnog suda o neustavnosti Regulacionog plana za centar grada Banjaluka iz 2018. godine je “pravna katastrofa”, ali ćemo je poštovati. To, naravno, ne znači da će ono što je izgrađeno biti porušeno, a radovi koji sada stoje biće nastavljeni za koji mjesec, kaže za BL portal Andrej Došenović, pravni zastupnik “Premium Investa” koji je prošle godine u centru grada počeo izgradnju kompleksa “BIjeli dvor”.
Došenović ne krije da ovakvu odluku smatra lošom porukom i aktuelnim i budućim investitorima.

“Ovo je poruka svim domaćim i stranim investitorima, koji grade i ulažu u Banjaluku, da ne treba da ulažu uopšte. Neka idu vani u neke uređene sisteme, jer ovo kod nas je neuređen sistem, ovdje ne treba ništa graditi i posljednji investitor treba da ode iz ove države“, ogorčen je Došenović.

Takođe ističe da je do sada bilo nekoliko desetina inicijativa za ocjenu ustavnosti svih Regulacionih planova u Banjaluci, ali da su sve odbačene, a da je nakon četiri godine od podnošenja inicijative oboren glavni Regulacioni plan.

„Na kraju krajeva i zgrada Ustavnog suda se radi prema ovom planu, hoće li i oni prestati raditi?“, upitao je on.

Dodao je da je razlog zbog kojeg je ovaj Regulacioni plan oboren “smiješan”, jer je, kako kaže, u pitanju proceduralna greška, kao da su i svi ostali Regulacioni planovi doneseni prema istoj praksi.

„Nijedan Regulacioni plan u Banjaluci se ne bi mogao usvojiti bez Urbanističkog plana prije svega. I vi sada, poslije 25 godina takve prakse dolazite i kažete – ovo je sada neustavno. I jeste neustavno, ali i svi ostali su onda neustavni“, tvrdi Došenović.

Napominje da odluka Suda ipak neće dovesti do rušenja objekata izgrađenih od 2018. godine na osnovu tada važećeg, a sada oborenog Regulacionog plana, a uvjeren je i da će gradnja na svim projektima biti nastavljena, kao i da bi radnici na gradilišta trebalo da se vrate za samo nekoliko mjeseci.

„Ovaj oboreni Regulacioni plan se treba vratiti u fazu javne rasprave, da se na sve primjedbe da ekvivalentan odgovor na osnovu zakona i podzakonskih akata i onda treba ići na njegovo usvajanje. Mislim da za to ne treba više od dva do tri mjeseca“, smatra Došenović i objašnjava da bi bilo uzaludno rušiti objekte u koje su uložene desetine miliona maraka, naročito kada se uzme u obzir da će se, tvrdi on, gradnja nastaviti nakon usvajanja istog Regulacionog plana koji je oboren.

„Gradnja će se nastaviti, dozvole imamo, radovi neće stajati“, kratko je zaključio Došenović.

Iako se građani žale da zbog manjeg broja linija i po više od pola sata čekaju autobuse na visokim temperaturama, te da više i ne znaju kad imaju autobus jer na tablama nema redova vožnje, iz Gradske uprave navode da je broj linija isti u redovnom i u redukovanom redu vožnje, samo što je kod redukovanog reda vožnje smanjen broj polazaka u toku dana.

Ipak, otkad je uveden ljetni, odnosno redukovani red vožnje, koji je na snazi od 20. juna do 31. avgusta, kada su djeca na raspustu i u vrijeme godišnjih odmora, građani muku muče dok dočekaju autobus.

Kako su potvrdili za “Nezavisne” iz Gradske uprave, zbog posljedica izazvanih pandemijom virusa korona, kao i zbog stalnog porasta cijene naftnih derivata, na većini linija u gradskom i prigradskom prevozu putnika došlo je do smanjenja broja polazaka.

“Ipak, vodilo se računa da se u periodima kada putnici odlaze i vraćaju se s posla ne dolazi od smanjenja broja polazaka”, rekli su iz Gradske uprave.

Jedna građanka ističe da je u vrijeme korone i sve donedavno išla automobilom na posao, ali da je u posljednje vrijeme zbog cijena goriva odlučila da ponovo kupi mjesečnu kartu jer joj je bila jeftinija varijanta.

“Međutim, tek sada sam uvidjela koliko su su se polasci, koji su ionako rijetki, prorijedili, te su mnogi koji su postojali prije pandemije ukinuti, a u periodu vikenda situacija je stvarno loša. Osim ukinutih polazaka, problem su i stari autobusi, koji su na ovoj vrućini zatvoreni i bez klima, tako da za svoje pare niti imamo uslova, niti adekvatan broj polazaka, pa me ne čudi što ljudi daju zadnje novce na gorivo i izbjegavaju gradske i prigradske autobuse”, naglasila je ova građanka.

Naime, već mjesecima na stajalištima nema ni redova vožnje, a razlog je, kako navode, da se zbog česte promjene reda vožnje u vrijeme pandemije virusa korona nisu ni štampali.

“U toku su pripreme, te će ubrzo na stajalištima javnog gradskog i prigradskog prevoza putnika biti postavljeni redovi vožnje”, kazali su iz Gradske uprave.

Građani se žale i da bi neke linije trebalo da promijene polaznu stanicu, odnosno da saobraćaju iz centra grada, pa tako su naveli i liniju broj 3.

No, iz Gradske uprave navode da linije gradskog prevoza 3 ETF (Centar) – Vrbanja – Zeleni Vir i 3B ETF (Centar)- Debeljaci godinama saobraćaju od “Vodovoda” ka Vrbanji i Debaljacima.

“S obzirom na to da je u planu studija javnog prevoza putnika na području grada, svakako da će biti razmatrano ovo pitanje”, dodali su iz Gradske uprave.

Naime, cilj buduće studije je da riješi osnovni problem u sistemu javnog prevoza putnika te da ovaj sistem funkcioniše bolje, kao i da se kvalitet usluge približi kvalitetu prevoza putnika.

Na sjednici Skupštine grada Banjaluka odbornici su danas raspravljali o 44 tačke dnevnog reda, a nakon što su s istog skinute najbitnije tačke za funkcionisanje grada, veći dio zasjedanja prošao je u raspravi o tome da je Regulacioni plan izmjene dijela centra grada iz 2018. godine, koji se tiče i tzv. rupe te lokacije bivšeg kina “Kozara” i drugih, neustavan.

Naime, s predloženog dnevnog reda skupštinske komisije skinule su veliki broj tačaka poput Nacrta rebalansa budžeta, odluke o najvećoj investiciji u obnovu toplovodne mreže, neradnoj nedjelji, raspodjeli suficita iz prošle godine, velikog broja regulacionih planova i dr.

Prema tvrdnjama Milka Grmuše, odbornika PDP-a u Skupštini grada, Ustavni sud RS je utvrdio da je prekršen svaki član od 38. do 52. Zakona o uređenju prostora.

“Naime, 2018. godine je usvojena Odluka o usvajanju regulacionog plana za čitav centar grada, a tiče se lokacije kod kina ‘Kozara’, ‘rupe’ i svega ostalog. Svi regulacioni planovi u Banjaluci od 2013. godine do danas su usvajani na isti način i samo je pitanje da li će se naći neko ko će uzeti bilo koji regulacioni plan i pokrenuti inicijativu za ocjenu ustavnosti te srušiti regulacioni plan”, kazao je Grmuša.

Kako ističe, nakon ove odluke svako nezadovoljno lice može da tuži grad ako iz bilo kojeg razloga ne bude mogao nastaviti da gradi.

“Nikako nije bio formiran savjet plan kao nezavisno stručno tijelo koje nadgleda proces usvajanja i izrade regulacionog plana, što je rekao i Ustavni sud, a imali su obavezu da to urade još 2013. godine. To je organ koji treba na prijedlog Odjeljenja za prostorno uređenje prije svake pripreme regulacionog plana da sastavi arhitekte koji ne učestvuju u izradi istog kako bi iznijeli svoj stav. Od danas sve i jedan regulacioni plan mora imati savjet plan, moraju biti ispoštovane javne rasprave, kao i da sve bude objavljeno u sredstvima javnog informisanja, a mora se zakazivati i javna rasprava u terminu kad ljudi mogu doći”, istakao je Grmuša.

Dodaje da je u ponedjeljak uveče poslao Skupštini Prijedlog odluke o formiranju odbora za praćenja svih činjenica koje su dovele do ove situacije, no, kako kaže, nažalost, odbornici nisu prihvatili da se to usvoji.

Ističe da se ovo mora podići na viši nivo, te navodi da kao što su Banjaluka i Bijeljina u problemu, tako su i Istočno Sarajevo i Trebinje.

Draško Stanivuković, gradonačelnik Banjaluke, naglasio je da to znači da 15 miliona KM prihoda na osnovu usvojenog regulacionog plana nema i da neće biti prihoda bar još godinu i po, dok se novi regulacioni plan ne usvoji.

“Ovo je potencijalno stotinu miliona KM tužbi prema gradu. Iz nekih proceduralnih grešaka koje postoje to se desilo. Ali napominjem da one postoje 17 godina, i to ne samo u našem gradu, nego i u cijeloj Republici Srpskoj. To je loša praksa”, istakao je Stanivuković.

Dodaje da je plan oboren zbog proceduralnih grešaka jer nije naveden rok izrade plana, te nije utvrđeno kad će biti javni uvid, kao i da građani nisu obaviješteni da tu mogu dobiti sve potrebne i dodatne informacije za regulacioni plan.

Stanivuković je kazao da ga najviše boli činjenica da je izgradnja centralnog spomen-obilježja upitna ove godine.

“Nadao sam se da se ne odnosi na cijeli regulacioni plan i da ćemo moći da gradimo centralno spomen-obilježje. Vjerovao sam da ćemo na 30 godina postojanja Republike Srpske moći da ga gradimo. Sada više ne znam da li će to biti moguće ove godine”, rekao je on.