Oznaka: banj brdo

Predstavnici Grada Banje Luke održali su danas sastanak sa predstavnicima Republičkog zavod za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske i udruženjem građana „Rekreativna zona Banja Luka“.

Cilj ovog sastanka bio je da se vidi koji su to koraci koje svi zajedno mogu da preduzmu, kako bi se spomenik na Banj brdu rekonstruisao u dogledno vrijeme.

Prema riječima svjetnice gradonačelnika za društvene djelatnosti Milade Šukalo, ovo je tema koja je od velikog značaja, ne samo iz istorijskog, nego i iz bezbjednosnog razloga, saopšteno je iz Gradske uprave.

-Prije nekoliko mjeseci, situacija sa spomenikom na Banj brd postala je gora nego ranije. Postoji idejno rješenje za njegovu revitalizaciju i rekonstrukciju iz 2003. godine, ali mi sada moramo pritupiti reviziji tog projekta jer je prošlo preko 20. godina – rekla je savjetnica gradonačelnika.

Kako je istakla, u poslednjih nekoliko mjeseci reljefne ploče su počele da se odvajaju od samog spomenika, što predstavlja opasnost za građane.

-Izašli smo na teren, te uvidom u stanje Grad je odlučio da pozove sve nadležne institucije, da napravimo zajednički sastanak i podijelimo naše obaveze, te da pokušamo da riješimo problem. Dopis koji smo uputili Vladi Republike Srpske, resornim ministarstvima i Zavodu za zaštitu spomenika, odgovorio je samo Zavod i to je poražavajuća činjenica koja govori o tome koliko naša resorna ministarstva zanima ova situacija u kojoj smo se našli – poručila je Šukalo.

Dodala je kako je diskusija sa sastanka bila konstruktivna, te da pored toga što će analizirati reviziju projekta, pokušaće zajedničkim snagama da dođu do kontakta sa osobama koje su trenutno u posjedu odljevaka za reljef koji se nalazi na spomeniku.

-Time pokazujemo da ne želimo da gubimo vrijeme. Stupićemo u kontakt sa predstavnicima muzeja Antuna Agustinčića u Hrvatskoj i svima onima koji mogu da nam pomognu kada je rekonstrukcija spomenika u pitanju – poručila je savjetnica gradonačelnika i dodala da će ovaj put svi zajedno da iskoriste najjači alat, a to je javnost kako bi se što prije reagovalo po ovom pitanju.

Dodala je kako će pripremiti i prijedlog za obezbjeđivanje sredstva.

-Kao Grad ne možemo sami da se bavimo ovom temu i ne možemo sami da prikupimo sredstva kada je u pitanju rekonstrukcija i revitalizacija spomenika na Banj brdu – zaključila je Šukalo.

Direktorica Republičkog zavod za zaštitu kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa Republike Srpske Jasna Milešević rekla je kako je izuzetno bitno što je Grad prepoznao značaj Zavoda u ovom projektu.

-Dogovaramo neke početne korake kako bi ustanovili koja finansijska sredstva su potrebna za obnovu spomenika, te šta mi sve možemo kao Zavod da ustupimo Gradu Banjoj Luci – rekla je ona.

Istakla je kako će se maksimalno potruditi, ali da je svjesna da Zavod i Grad ne mogu sami sve uraditi.

-Tražićemo podršku svih relevantnih institucija i istrajaćemo u tome. Sastanak na ovu temu dogovorili smo za mjesec dana, te će tada svaka strana, koja je danas prisustvovala na sastanaku, preuzeti na sebe određene obaveze – zaključila je direktorica Zavoda.

Predstavnik građanske inicijative „Rekreativna zona Banja Luka“ Tihomir Dakić dodao je kako poslednjih 20. godina oni traže uključivanje javnosti i procese donošenja odluka kada se radi o ovom problemu.

-Konstantno smo u kontaktu sa predstavnicima Gradske uprave, što je pohvalno jer tako treba da funkcinoše svaka lokalna zajednica. Za nas to predstavlja izazov da pomognemo koliko god možemo – poručio je Dakić.

Dodao je kako je važno da se uputi apel građanima koji se svakodnevno penju na spomenik, koji propada.

-Potrebno je da se angažujemo svi. Želja nam je da ispitamo javno mnjenje i da saznamo koliko su sgrađani spremni da podrže revitalizaciju spomenika. Kada je u pitanju sam prilaz sa zadnje strane spomenika, prijedlog naše građanske incijative jeste da se spomenik ogradi i sa zadnje strane – zaključio je Dakić.

Podsjetimo, Grad Banja Luka uputio je nekoliko puta Vladi Republike Srpske javni apel za zaštitu i obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu, jednog od simbola Banje Luke i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH, s obzirom na to da Grad nije nadležan za obnovu ovog spomenika.

Dogovor lokalne zajednice i republičkih institucija, ali i pokušaj pronalaska stranih donatora jedino je rješenje za obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu u Banjaluci, rekla je Snježana Gligorić, rukovodilac Odsjeka za istraživanje i dokumentaciju kulturno-istorijskog nasljeđa u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa.

Podsjećamo, grad Banjaluka je krajem prošle godine uputio Vladi Republike Srpske javni apel za zaštitu i obnovu Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu, jednog od simbola grada i Republike Srpske i nacionalnog spomenika BiH, s obzirom na to da, kako oni ističu, grad nije nadležan za obnovu ovog spomenika. Gligorićeva je istakla da oni podržavaju apel Gradske uprave Banjaluka te da je sve ono što su oni naveli u dopisu tačno.

“Slična situacija je bila i kod obnove tvrđave Kastel. Znamo da je iz raznih stranih fondova za Kastel izdvojeno nekoliko miliona KM za obnovu, a znamo da još nije obnovljen. Takva situacija je i kod spomenika na Banj brdu. Velika sredstva su potrebna kako bi se ovo realizovalo. Mislim da je potrebno da svi potencijalni akteri koji su uključeni u ovu priču zajedno sjednu i dogovore se na koji način da se uradi obnova. Ovo nije neizvodivo, ali je potrebno obezbijediti finansijska sredstva i uraditi reviziju projektne dokumentacije iz 2003. godine”, objasnila je Gligorićeva.

Prema njenim riječima, spomenik na Banj brdu je izuzetne vrijednosti, jedan je od simbola Banjaluke te kao takav treba da bude sačuvan i restaurisan.

“Mi nudimo apsolutnu saradnju što se tiče stručnog dijela. Trenutno je to van naših planskih aktivnosti, jer je budžet Zavoda usvajan u novembru prošle godine, a apel grada je došao kasnije, ali uvijek postoji način, ako se dođe do nekog šireg dogovora, da se iz nekih hitnih sredstava obezbijedi novac. Ovo je važno za sve, od republičkog nivoa do lokalne zajednice, ali i države BiH, te je zato potrebno da se svi uključe. Naša preporuka je da se ne posmatra samo spomenik, nego i širi prostor Banj brda, kao što je Trešnjik, ali i turističke ideje koje sam grad planira da uradi na tom prostoru kako bi se u budućem rješenju sve to pokušalo obuhvatiti i da se možda radi u fazama”, rekla je Gligorićeva za “Nezavisne“.

U dopisu Gradske uprave Banjaluka, koji je upućen Vladi Republike Srpske, između ostalog se navodi da im se obraćaju sa iskrenom željom da se pozovu svi akteri na odgovornost i hitan angažman, kako bi se zaustavio višegodišnji proces propadanja kompleksa Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu. Oni su se u dopisu pozvali i na Opšti okvirni sporazum za mir u BiH i važeće zakonske i podzakonske akte, u kojima se kaže da je odgovornost za obezbjeđenje pravnih, naučnih, tehničkih, administrativnih i finansijskih mjera za zaštitu, konzervaciju, prezentaciju i rehabilitaciju spomenika na institucijama entiteta na čijoj se teritoriji spomenik nalazi.

“Bez urgentnog preduzimanja niza mjera, kako hitnih i kratkoročnih, tako i sveobuhvatnih, temeljnih i dugoročnih, fizičkoj opasnosti će biti izloženi posjetioci na lokaciji spomenika, a kao društvo ostaćemo bez jednog od kulturnih, političkih i civilizacijskih simbola borbe za slobodu i život, koju je Krajina dala u borbi protiv fašizma”, dodaje se u dopisu.

Predložili su preduzimanje dvije grupe mjera.

“Hitne i kratkoročne mjere uključuju zaštitu posjetilaca od mogućeg urušavanja dijelova spomenika, zaštitu spomenika od daljih oštećenja penjanjem fizičkih lica i zaštitu od daljih uticaja atmosferskih prilika. Temeljne i dugoročne mjere uključuju reviziju postojećeg projekta sanacije i restauracije spomenika, planiranje sredstava u budžetu Republike Srpske za potrebe rehabilitacije i restauracije spomenika, izbor izvođača radova na sanaciji i restauraciji, donošenje dugoročnog plana upravljanja spomenikom i druge mjere propisane zakonom”, istaknuto je u dopisu Gradske uprave Banjaluka.

Kompleks Spomenika palim Krajišnicima na Banj brdu spada u red monumentalnih spomen-obilježja podignutih nakon Drugog svjetskog rata, a radovi su završeni 1961. godine. Kompleks ima status nacionalnog spomenika BiH od 2013. godine.

Spomenik palim Krajišnicima na Banj brdu se počeo urušavati zbog nevremena koje je u četvrtak veče zadesilo šire područje Banjaluke.

Na ovo oštećenje je uticalo i to što se neki građani koji dolaze na Banj brdo penju na spomenik i time ga polako urušavaju.
Iz “Rekreativne zone” su na svojoj Fejsbuk stranici objavili fotografije i istakli da se polako dešava sve ono na šta su oni godinama upozoravali.
“Neodgovornim građanima koji se penju na spomenik godinama govorimo da to ne čine, jer pored toga što nije ljudski, opasno je”, naveli su iz “Rekreativne zone”.
Dodaju da godinama apeluju na nadležne institucije, počevši od Zavoda za zaštitu spomenika RS, da moraju pokrenuti konkretnu inicijativu kako bi se uradila potpuna zaštita ovog spomenika koji propada.

“Može se ovo sve i ignorisati, mogu građani i dalje da se penju, ali biće kasno kada nekome kamen padne na glavu ili kada neko padne sa spomenika. Na našu inicijativu su postavljeni znakovi upozorenja oko spomenika, koje mnogi građani ignorišu”, piše, između ostalog, na Fejsbuk stranici “Rekreativne zone”.
Viktor Bjelić, potpredsjednik Centra za životnu sredinu, istakao je za “Nezavisne” da su dva potencijalna rješenja za spomenik na Banj brdu ograđivanje i stavljanje barijere oko spomenika i čuvarska služba koja bi radila 24 časa.
“Postoji čuvarska služba, ali zašto ona to ne može da obezbijedi? Po mom mišljenju, najbolji način kako ovo riješiti je kažnjavanje, kako bi se napokon probudila svijest građana da očuvaju svoje istorijsko-kulturno dobro”, kazao je Bjelić.

Milijana Okilj, načelnica Odjeljenja za zaštitu kulturno-istorijskog nasljeđa u Republičkom zavodu za zaštitu kulturno-istorijskog i prirodnog nasljeđa, rekla je da je sličan problem ranije bio i sa tvrđavom Kastel.
“Imamo trake i upozorenja, ali opet ljudi prelaze i nisu svjesni oštećenja takvih kulturnih dobara. Jedino je, izgleda, kažnjavanje potrebno da bi se ovaj problem riješio, ali moraju se naći ljudi koji su to uradili i dokazati, što je veoma teško. Restauracija ovih kulturnih dobara iziskuje velika novčana davanja “, navodi ona.