Oznaka: Austrija

  • Zbog lažnog tvita u austrijskom parlamentu održali minutu šutnje

    Zbog lažnog tvita u austrijskom parlamentu održali minutu šutnje

    Zbog lažne poruke o smrti nekadašnjeg kancelara Franza Vranitzkog, objavljene na Twitteru, odbor austrijskog parlamenta održao je minutu šutnje.

    Zastupnica socijaldemokrata (SPÖ), koja se sama aktivno ne koristi Twitterom, bila je obaviještena porukom putem aplikacije WhatsApp o smrti nekadašnjeg kancelara, kazao je glasnogovornik stranke za agenciju dpa.

    Parlamentarna skupina SPÖ tada je zatražila da Odbor za socijalnu politiku, koji je tek počeo sastanak, održi minutu šutnje za bivšeg stranačkog čelnika.

    Zastupnica nekoliko minuta kasnije shvatila grešku
    Nekoliko minuta poslije zastupnica je shvatila grešku te je kazala da je nekadašnji kancelar Vranitzky još živ. Vranitzky (85) je bio austrijski savezni kancelar od 1986. do 1997. godine.

    Lažnu vijest na Twitteru postavio je korisnik računa koji se predstavio kao ministar poljoprivrede Norbert Totschnig.

  • Kancelar otkrio da li će Austrija staviti veto na pristupanje Hrvatske “šengenu”

    Kancelar otkrio da li će Austrija staviti veto na pristupanje Hrvatske “šengenu”

    Austrijski kancelar Karl Nehamer izjavio je danas da njegova zemlja neće staviti veto na pristupanje Hrvatske šengenskom prostoru.

    Nehamer je rekao da teško da osjećaju migrantski pritisak iz Hrvatske prema sjeveru, već da je “prijetnja vetom usmjerena prema Bugarskoj i Rumuniji”, prenose hrvatski mediji.

    “Budući da Hrvatska ispunjava zahtjeve zaštite granice na uzoran način, ja tu ne vidim problem”, rekao je Nehamer koji sutra dolazi u radnu posjetu Hrvatskoj.

    Austrijski ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner je proteklih dana u više navrata rekao da se protivi proširenju šengenske zone, za koju je rekao da ne funkcioniše, što se vidi po povećanom broju lica koja traže azil u Austriji.

    To je naveo i Nehamer, koji je rekao da je u Austriji “100.000 ljudi koji su neregularno prešli granicu, od kojih je 75.000 prešlo iz zemalja poput Rumunije, Bugarske i Mađarske, a da ih tamošnja bezbjednosna tijela nisu registrovala”.

    “To je bezbjednosni rizik i o tome se moramo pobrinuti”, rekao je Nehamer.

    Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je juče da ga izjave iz Austrije zabrinjavaju i da smatra da je to obračun preko leđa Hrvatske među nekim drugim članicama EU.

    On je rekao da je Hrvatska bila spremna za ulazak u “šengen” još 2016. godine.

  • Vučić: Potpisali smo, krećemo sa akcijom

    Vučić: Potpisali smo, krećemo sa akcijom

    Drugi trilateralni samit Mađarske, Srbije i Austrije počeo je danas u Beogradu.

    Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, premijer Mađarske Viktor Orban i austrijski kancelar Karl Nehamer potpisali su danas u Beogradu Memorandum o razumevanju tri zemlje za jačanju trilateralne saradnje u oblasti efikasne borbe protiv ilegalnih migracija.

    Nakon završenog sastanka, medijima se prvo obratio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.

    Vučić na na početku poželeo gostima dobrodošlicu u Srbiju i naglasio da je velika privilegija da imamo takve prijatelje pored sebe.
    “Želim vam dobrodošlicu, za Srbiju i mene je velika čast da takve prijatelje imamo uz sebe i da rešavamo velike probleme. Potpisali smo važan memorandum i krećemo sa akcijom pre kraja godine. Govorimo o ilegalnim migrantima čiji broj udvostručen u odnosu na prošlu godinu, iz Avganistana stiže najviše, oko 40 odsto”, rekao je Vučić.

    Kako je sam rekao, nekoliko koraka je već preduzeto.

    “Pored Tunisa moraćemo da imamo bezvizni režim sa još dve zemlje”, rekao je Vučić.

    Vučić je precizirao da je broj ilegalnih migranata uvećan za 121 odsto i da migranti najviše dolaze iz Severne Makedonija (51 odsto) i iz Bugarske (32 odsto).

    Dodao je da će na granici biti angažovan veći broj policajaca. Istakao je da je dogovoreno da bude angažovan veći broj policajaca na granici sa Severnom Makedonijom.

    “Želimo da odbrambenu granicu pomerimo na jug jer tako čuvamo Evropu i svoju zemlju. Ne želimo da budemo parking za migrante”. rekao je Vučić.

    Predsednik Srbije je dodao da je postignut i dogovor o readmisiji i da će se ti troškovi ubuduće deliti na fer način.

    Vučić je istakao da ni Srbija, poput drugih zemalja ne želi da bude parking za ilegalne migrante.

    Nakon Vučića, obratio se Nehamer koji se najpre zahvalio na gostoprimstvu.

    “Osnoavli smo partnerstvo da se vodi borba protiv ilegalnih migracija. To je važno jer je sistem EU doživeo neuspeh. Pojedinačne države EU su primorane da pronađu nova partmersta. O dnašeg prethodnog susreta se mnogo toga promenilo. Hvala predsedniku Vučiću što je brige Austrije ozbiljno shvatio i što nas nije ostavio na cedilu”, rekao je Nehamer.

    Austrijski kancelar je dodao da će Austrija poslati još 100 policajaca i da će obezbediti dronove i vozila.

    “Želim da se zahvalim Srbiji i Vučiću na tome što se založio da azilanstki turizam bude okončan. Vučić je ozbiljno shvatio brige Austrije, nije ostavio Austriju na cedili, i to je zaista veoma važno i meni kao kancelaru i Austrijancima”, istakao je Nehamer.

    Medijima se takođe obratio premijer Mađarske Viktor Orban.

    Orban se zahvalio Vučiću i Nehameru na saradnji.

    “Sa jedne strane je rat i Ukrajina, sa druge Srbija i migranti. Moram da kažem nekoliko rečenica o onome što se dogodilo juče. Preminuli su građani Poljske, u našem susedstvu je rat, koji nas ne pogađa samo ekonomski. Ako se odvija rat u susednoj zemlji, ni ti nisi bezbedan, eto preminuli su građani Poljske na samom poljskom tlu. Juče je prekinut dovod nafte iz Ukrajine u Mađarsku. Kada si u opasnosti ti i tvoja zemlja, moraš da se trudiš da tu opasnost eliminišeš – to znači da mi želimo mir i da moramo da se posvetimo miru”, rekao je Orban. Orban je kazao da delimo sudbinu i u dobru i u zlu i da pomažemo jedno drugom kada je nekom potrebna pomoć.

    “To nije političko pitanje, to je pitanje instinkta, instinkta opstanka. Mi Mađari osećamo to, a verujem i Srbi – pošto delimo istu sudbinu, mi moramo da sarađujemo da bismo pobedili sve izazove naše zajedničke sudbine. Zahvalana sam predsedniku Vučiću što sam u njemu prepoznao najboljeg srpskog partnera Mađarske”, rekao je Orban.

    Premijer Mađarske je dodao da je od početka godine sprečeno 250.000 pokušaja ilegalnog prelaska granice.

    Naglaiso je da su ilegalni migranti i krijumčari ljudi sve agresivniji i da koriste oružje protiv organa reda.

    Vučić: Ulazak Srbije u EU biće vrlo komplikovan proces
    Vučić je, na pitanje da li se vidi datum prijema Srbije u EU, s obzirom da naša zemlja samo ispunjava zahteve, i da samo novi dolaze, kazao da je Srbija zahvalna posebno svojim mađarskim prijateljima koji se bore za našu zemlju, koliko se borimo i mi sami.

    Takođe je izrazio zahvalnost i Austriji koja je, kako je rekao, uvek podržavala integraciju Srbije u EU, bez obzira na određene razlike koje imamo po drugim pitanjima.

    “Verujem da je do Budimpešte i Beča da bismo imali mnogo veće šanse da budemo ranije deo EU. Ovako to će biti ne lak, već vrlo komplikovan proces”, podvukao je Vučić.

    Orban je kazao da je Srbiju “trebalo primiti juče jer bismo danas imali mnogo lakšu situaciju”.

    “Ali Mađarska ne može da prelomi ovo pitanje u EU, ali može da stvaramo koaliciju koja će podržati proširenje”, rekao je on.

    Ukazao je da se 2024 održavaju izbori za Evropski parlament i da iste godine Mađarska predsedava Uniji.

    “Budite uvereni da ćemo sve učiniti da se taj proces što pre završi”, poručio je Orban.

    Nehamer je ukazao da se austrijska podrška ogleda u dve perspektive, od kojih je prva bilateralna saradnja sa Srbijom.

    Podsetio je da austrijske kompanije spadaju u najveće investitore u Srbiji, da u privredi postoji dobra saradnja, puna poverenja, i da preduzetnici u Srbiji vide važnu lokaciju koja je produktivna i isplativa.

    Druga dimenzija je, kaže, EU i dodaje da Evropska komisija proverava napredak u pristupnom procesu.

    “Kada je u pitanju austrijska strana postoji jasna podrška srpskom putu u EU, ali i za druge države Zapadnog Balkana, koje su u različitim fazama razvoja i napretka. Ovaj region i posebno Srbija imaju važnu bezbednosno-stratešku ulogu i važni su partneri koje treba približiti i uvesti u EU”, istakao je on.

    Nehamer je kazao da će Austrija činiti i dalje sve što je moguće da pomaže Srbiji na tom putu, dodajući da je stalno ispružena ruka prijateljstva.

  • Poskupjele namirnice u Austriji: Šećer skočio za 60 odsto, ulje 48

    Poskupjele namirnice u Austriji: Šećer skočio za 60 odsto, ulje 48

    U Austriji za kupovinu namirnica građani moraju sve dublje da uvlače ruku u novčanike, jer su namirnice značajno poskupjele.

    Analiza Radničke komore pokrajine Tirol pokazala je da je od aprila, na primjer, cijena šećera porasla za 60 odsto, ulja za 48 procenata i brašna za 33 odsto.

    Kada je riječ o mlijeku, rast cijene je između 11,51 do 14,39 odsto.

    Cijena putera porasla je za do 15 odsto.

    U svojoj analizi Radnička komora je poredila cijenu 19 identičnih proizvoda koje građani kupuju, i ustanovila koliko su cijene skočile u posljednjih šest mjeseci.

    Organizacija “Fudvoč Austrija” ustanovila je “skriveno” poskupljenje.

    “Kod svih namirnica je naši istraživanje pokazalo da su proizvođači smanjili sadržaj proteklih mjeseci. Uz to su cijene značajno porasle”, istakla je šefica organizacije Hajdi Porstner.

  • Edtštadlerova o dolasku u Banjaluku: Prihvatamo postojanje RS i želimo BiH u EU

    Edtštadlerova o dolasku u Banjaluku: Prihvatamo postojanje RS i želimo BiH u EU

    Austrija prihvata postojanje Republike Srpske i to smo dolaskom u Banjaluku željeli pokazati, rekla je Karoline Edtštadler, austrijska ministarka za EU i ustavno uređenje, u intervjuu za “Nezavisne novine”.
    “Činjenica je da postoje dva entiteta – FBiH i RS. To treba prihvatiti. Ne radi se o tome da se promijeni ono što je utemeljeno ugovorom u Dejtonu, nego o tome da se sprovedu reforme koje će na kraju dovesti do usklađenosti s pravnom stečevinom EU”, rekla je ona.

    Došli ste u Banjaluku. Kojim ste povodom tu i s kim ste razgovarali?

    Razlog što sam u Banjaluci je taj što želim pokazati da se bavimo situacijom u ovoj državi u kojoj postoje dva entiteta – FBiH i RS. Zato mi je bilo važno da dođem u Banjaluku. Imala sam sastanak s novom članicom Predsjedništva BiH. Usput, nas dvije se znamo odranije, još od Salcburga, gdje smo se srele prije dvije godine na Salcburškom evropskom samitu. Takođe, susrela sam se s gradonačelnikom Banjaluke. Još imam jedan razgovor s građanskim udruženjima. Perspektive koje postoje su različite i mislim da je važno da dobijem neku zajedničku sliku. To je barem ono što želim pokušati.

    Kako vidite preporuku Evropske komisije da BiH dobije kandidatski status?

    EDTŠTADLER: Austrija, i ja, svi mi, jako podržavamo da BiH dobije kandidatski status. Naravno, svjesni smo da se u BiH mora puno toga uraditi. Od februara je nastala potpuno nova situacija jer se ponovo na evropskom tlu vodi rat, a u junu su Ukrajina i Republika Moldavija dobile kandidatski status. Mi smo i tada govorili da i BiH treba da dobije status. To ne znači da zemlja u narednih nekoliko godina automatski dobija punopravno članstvo, nego to znači da i BiH treba da dobije vjerodostojnu perspektivu i da pokušamo da ispravimo propuste koji su se desili na evropskom nivou i nadam se da, ako do toga dođe – a ja polazim od toga da će na Evropskom savjetu u decembru za BiH to biti zaključak koji mora biti jednoglasan – da će građanska udruženja, građani i političari biti ohrabreni. Ali to znači da do decembra trebamo vidljive reformske korake ovdje u BiH kako bismo one države koje još nisu u potpunosti ubijeđene pridobili na našu stranu.

    S obzirom na to da je u BiH bilo malo reformi, da li bi ta kandidatura bila nezasluženi poklon za BiH? Šta biste rekli onima koji tako misle?

    EDTŠTADLER: U ovom vremenu ozbiljnih višestrukih kriza potrebni su nam hrabri politički znakovi. Hrabar politički znak sada bi bilo davanje kandidatskog statusa BiH da spriječimo da dobijemo dvije klase budućih članica EU od sadašnjih kandidatkinja za članstvo. Jer bismo imali na jednoj strani Ukrajinu i Moldaviju, koje takođe definitivno ne ispunjavaju uslove, a na drugoj strani BiH koja se već decenijama bori za sljedeći korak.

    Koje reforme se sad traže od BiH? One koje su u izvještaju Evropske komisije za BiH koji je nedavno objavljen?

    EDTŠTADLER: Utisak koji sam ja stekla je da političari pokušavaju smanjiti očekivanja govoreći da su upravo održani izbori, da nove pozicije još nisu popunjene, da ne možemo ispuniti sve te reforme do decembra… Naravno. Mi ni ne tražimo da se sve te reforme sprovedu do decembra, ali moramo početi. Moraju se napraviti prvi koraci kako bi se pokazalo da postoji volja. A naravno, riječ je o osam prioriteta koji su navedeni u izvještaju.

    U RS postoji zabrinutost da bi evropske integracije mogle oslabiti autonomiju koju RS uživa u BiH. Kako to vidite?

    EDTŠTADLER: Upravo zbog toga sam i došla u RS! Želimo vam pokazati da smo svjesni kako je strukturisana ova država. Činjenica je da postoje dva entiteta – FBiH i RS. To treba prihvatiti. Ne radi se o tome da se promijeni ono što je utemeljeno ugovorom u Dejtonu, nego o tome da se sprovedu reforme koje će na kraju dovesti do usklađenosti s pravnom stečevinom EU. To su temeljna pitanja poput jačanja pravosuđa, borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala.

    Vjerovatno znate da u BiH postoje mnogi koji smatraju da izbori nisu bili pošteni. Da li će Austrija priznati rezultate izbora?

    EDTŠTADLER: Svi smo sa zebnjom pratili izbore, kao i EU, jer nam je bilo ukazivano na to da će izbori biti lakmus-test da li država funkcioniše. Iz svega što su nam međunarodni posmatrači rekli može se reći da su, uopšteno gledano, ovi izbori provedeni u skladu s pravilima. Naravno, poznato nam je da je došlo do ponovnog brojanja, ali vjerujem da je puno toga bilo uspješno. Zato mi prihvatamo ove rezultate i sada treba sprovesti brzo formiranje vlasti, popuniti institucije i onda stvarno prionuti na posao jer mnogo je posla pred nama. S obzirom na to da, kao što sam rekla, polazim od toga da će BiH u decembru dobiti kandidatski status, sada je pred nama dug i trnovit put do punopravnog članstva u EU.

    Baš djelujete sigurno! Koliko stvarno mislite da će BiH dobiti status?

    EDTŠTADLER: Ja sam optimista i prilično sam sigurna da će do toga doći jer mi kao EU moramo u ovome stajati zajedno i pojačati i podržati ovaj prostor zapadnog Balkana i privesti ga ka EU, zato što je pitanje naših odnosa sa zapadnim Balkanom vezano za sigurnost EU. Mi moramo vratiti izgubljeno povjerenje. Zato nam treba ovaj hrabri znak.

    Takođe, još jedno važno pitanje je produženje mandata EUFOR-a, u kojem Austrijanci igraju važnu ulogu. Kako vidite tu odluku?

    EDTŠTADLER: Laknulo nam je kad smo čuli da je došlo do produženja mandata EUFOR “Althea”. Mi to jako pozdravljamo. Mir i stabilnost u regionu su temelj svega ostalog. Jako smo ponosni da se to sve dešava pod austrijskim komandovanjem. Stekla sam utisak da su jedinice EUFOR-a važne jer one mogu prevenirati konflikt prije nego što do njega dođe.

    Ja imam porodicu u Austriji, skoro svako u BiH ima porodicu tamo. U tom kontekstu, kako vidite odnose između Austrije i BiH?

    EDTŠTADLER: Teško da ima druga članica EU koja tako dobro razumije BiH kao Austrija. Postoje tako intenzivni odnosi, istorijski, kulturni, privredni. Austrija je najveći investitor u BiH i srela sam neke od austrijskih preduzetnika koji ovdje rade. Svi oni žele napredak u pretpristupnom procesu, i važno nam je da u tome posredujemo. Takođe, važno je da naglasim da nenapredovanje na evropskom putu ne dotiče samo BiH, iako nju možda posebno, nego i Sjevernu Makedoniju i Albaniju, gdje je došlo do zastoja od skoro dvije i po godine. Mi moramo pogledati i pozitivnu stranu, a pozitivna strana je da otkad je Austrija u drugoj polovini 2018. preuzela predsjedavanje Savjetom, a ja kao političarka se intenzivno bavim regionom, mnogo se toga desilo. Vidljivost zapadnog Balkana i njegova neminovnost za bezbjednost Evrope postali su jasni svima. Kada sam početkom 2020. postala ministarka za Evropu, bilo je malo država koje su govorile na temu zapadnog Balkana, možda tri ili četiri. Proteklih mjeseci o ovoj temi je govorilo njih do 17. Kao austrijska političarka stavljala sam na dnevni red Savjeta zapadni Balkan jer je pitanje uvođenja evropskih standarda pitanje bezbjednosti Evrope.

  • “Putin nam je pokazao dve stvari”

    “Putin nam je pokazao dve stvari”

    Ministar spoljnih poslova Austrije Aleksander Šalenberg smatra da rat u Ukrajini neće biti brzo zvaršen.

    Šalenberg je, u obraćanju spoljnopolitičkom odboru austrijskog parlamenta, kazao da je posle nove eskalacije postalo jasno da je mirovno rešenje dalje nego ikada.

    On je ukazao i da se rešenje može postići samo za pregovaračkim stolom, dodajući da je opasno zahtev za primirjem odbijati kao smešnu stvar.

    Šalenberg se založio za snažnije vezivanje Zapadnog Balkana za EU.

    “Rat u Ukrajini krije rizik destabilizacije stanja na Zapadnom Balkanu”; rekao je on dodajući da je važno da Austrija podrži civilno društvo.

    Što se tiče stava EU prema Rusiji Šalenberg je ocenio da su ključni faktori narednih meseci jedinstvo, umerenost i sabranost.

    Prema njegovim rečima do sada je zapadna zajednica veoma jedinstvena, ali održavanje toga, kako je naveo, zbog različitih interesa članica EU neće biti lako.

    Austrija će se, kaže, i dalje boriti za to jedinstvo, jer Evropa ne sme da zapostavi opasnost od internacionalizacije konflikta, što je pokazalo nedavno korišćenje iranskih dronova. Istovremeno se izjasnio protiv “automatizma sankcija”, usprotivši se opštem odbijanju viza za gradjane Rusije.

    “Cilj Austrije nije uništenje Rusije, već ponovno uspostavljanje teritorijalnog integriteta Ukrajine”, podvukao je Šalenberg.

    Kao tešku stratešku grešu Vladimira Putina naveo je vezivanje sporazuma o isporuci gasa za sankcije. “Time nam je Putin pokazao dve stvari – priznao je da ga bole sankcije, a kao drugo da za njega ne vrede ništa trgovinski i poslovni ugovori. To nije bilo tako ni za vreme Sovjetskog saveza”, podvukao je on.

    Šalenberg je istakao da je opasna zamisao da se veruje da će Evropa u slučaju ukidanja sankcija ponovo postati “raj mira”, kao što je bila pre rata. On je ocenio i da će najveći spoljnopolitički izazov narednih godina biti politika prema Kini.

    Kazao je da Putin i Si Đinping žele da dokažu da su liberalne demokratije slabe, pa je važno da im se pokaže da nisu u pravu.

  • “Otvorite Sjeverni tok 2, Amerikanci profitiraju”

    “Otvorite Sjeverni tok 2, Amerikanci profitiraju”

    Direktor “Salinen Austria AG” Peter Untersperger zahteva od Njemačke, u vezi rastuće cene gasa, otvaranje gasovoda “Sjeverni tok 2”.

    “Amerikancima sankcije uopšte ne štete, već profitiraju od njih, a Njemačka i Austrija time same sebi pucaju u koljeno”, objasnio je Untersperger agenciji APA.

    Prema njegovim rečima, EU je napravila velike greške i smatra da Ukrajini nikada nije trebalo ponuditi članstvo u NATO, ali se sada ne može nazad, jer bi Evropa izgubila na ugledu.

    Kompanija je već u januaru, i to pre rata u Ukrajini, smanjila proizvodnju zbog cene energenata za 20 odsto.

    Sada je, kaže, situacija još gora.

    Unteresperger je kazao da se unapred kupljene količine energenata smanjuju i da je kompanija sve više izložena tržišnim cenama, koje može samo delimično prebaciti na kupce.

    “Do sada smo uspeli da prosledimo samo 10 do 12 odsto, a potrebno je 25 do 30 procenata”, rekao je on.

    Ukazao je da je proizvodnja i dalje za 20 odsto niža i da će tako ostati do kraja godine.

    I pored toga on očekuje uravnotežen do blago pozitivan rezultat za tekuću poslovnu godinu.

    Untersperger smatra da je politika privrednike ostavila na cedilu.

    “Zašto se nije ranije prešlo na obnovljive izvore energije. Ako je gas jeftiniji, kao preduzetnik ne mogu reći zato što je to održivo i tako lepo kupovaću zelenu energiju iz vetroparka koja je duplo skuplja. Nisam Karitas”, poručio je on.

    Untersperger kritikuje austrijsku vladu i zbog uvođenja poreza na CO2, što, kaže, utiče na konkurentnost u odnosu na Nemačku.

    “Naši njemački konkurenti dobijaju ogromne svote novca, a mi glupaci sedimo na suvom i moramo da plaćamo 400 evra po megavatsatu”, dodao je u izjavi agenciji APA.

  • Austrija tuži EU

    Austrija tuži EU

    Austrija je u petak podnijela tužbu Evropskom sudu pravde zbog klasifikacije koja se koristi za definisanje čistih izvora energije.

    Klasifikovanje nuklearne energije i prirodnog gasa kao čiste energije dovodi u zabludu i protivno je nastojanjima da se stvori ugljično neutralna privreda, rekla je austrijska vlada u pravnom izazovu Evropskoj uniji.

    Ministarka energetike, Leonore Gevesler oglasila se na svom službenom Twitteru kako bi se požalila da čista klasifikacija nuklearne energije i prirodnog gasa ne pomaže u rješavanju klimatskih promjena.

    Nazvati zelenim prirodni pgas koji “šteti klimi”, rekla je da je pogrešno i da potkopava vjerodostojnost evropskog sistema energetske taksonomije i loše je za okolinu.

    Austrijska tužba temelji se na 16 odvojenih argumenata, prema pregledu podneska novinske agencije “Bloomberg”.

    Tvrdnje se kreću od zabrinutosti oko održivosti nuklearne energije do potencijalne klimatske prijetnje koju predstavlja prirodni gas, fosilno gorivo.

  • Aleksander Van der Belen pobijedio u prvom kruguvdc

    Aleksander Van der Belen pobijedio u prvom kruguvdc

    Prema prvim preliminarnim rezultatima predsjedničkih izbora u Austriji, sa 57,4 odsto glasačkih mjesta, Aleksander Van der Belen je pobijedio u prvom krugu sa 54,6 odsto glasova.
    Podsjetimo, kako je ranije saopšteno, prvi rezultati se očekuju odmah poslije 17 časova, a preliminarne rezultate će objaviti oko 20 časova ministar unutrašnjih poslova Gerhard Karner.

    U okviru privremenih rezultata neće biti obuhvaćeni glasovi poslati poštom, pošto se 15 odsto glasača odlučilo za tu vrstu glasanja.

    Glavni favorit na današnim izborima je aktuelni šef države Alekander van der Belen. Dok je gotovo izvjesno da će aktuelni predsednik, koji se kandiduje za drugi mandat, pobijediti na ovim izborima, jedina nepoznanica je da li će to uspjeti u prvom krugu, ili će za četiri nedjelje biti potreban drugi krug glasanja.

  • Austrija protiv ograničenja cijene ruskog gasa

    Austrija protiv ograničenja cijene ruskog gasa

    Austrija ne može trenutno glasati za prijedlog Evropske komisije o uvođenju ograničenja cijene ruskog gasa, najavilo je Ministarstvo energetike Austrije povodom sastanka ministara energetike EU.

    Iz Ministarstva je saopšteno da se radi prije svega o pitanju sankcija, a ne energetsko političkom pitanju.

    • Koliko god bolno bilo mi smo i dalje ovisni od ruskog gasa – naglašava Beč.

    Ministarstvo je prve prijedloge Evropske komisije ocijenilo kao korake u ispravnom pravcu.

    Ministarka energetike Leonore Gevesler će na sastanku sa kolegama iz članica EU zatražiti da se cijena smanji pametnim mjerama za smanjenje potrošnje struje.