VRBAS Media

Oznaka: Angela Merkel

  • Zajbert: Tema razgovora Merkelove, Šmita i Incka neće biti uklanjanje bilo koje vlade

    Zajbert: Tema razgovora Merkelove, Šmita i Incka neće biti uklanjanje bilo koje vlade

    Tema razgovora njemačke kancelarke Angele Merkel s visokim predstavnikom Kristijanom Šmitom i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom neće biti uklanjanje bilo koje vlade, rekao je Štefan Zajbert, portparol Angele Merkel.

    On je odgovarajući na pitanje novinara o predstojećem sastanku Merkelove, Šmita i Incaka u srijedu rekao da se kod uloge visokog predstavnika ne radi o uspostavljanju apsolutističke moći.

    “Visoko predstavnik je izraz volje međunarodne zajednice, koja želi da se u Bosni i Hercegovini angažuje da se ona dobro razvija, da napreduje na putu ka Evropi i da sprovodi potrebne reforme. Radujemo se da je kandidatura Kristijana Šmita za ovu važnu poziciju bila uspješna”, rekao je Zajbert.

  • “Nezavisne” saznaju: Merkelova pozvala Šmita i Incka na razgovor

    “Nezavisne” saznaju: Merkelova pozvala Šmita i Incka na razgovor

    Angela Merkel, njemačka kancelarka, će u srijedu, 18. avgusta, u svom kabinetu primiti Kristijana Šmita, novog visokog predstavnika, i njegovog prethodnika, Valentina Incka, saznaju Nezavisne.

    Kako nam je rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme u ispunjavanju 14 ključnih preporuka Evropske komisije.

    Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Šmitom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.

    Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo.

    Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a.

    Po svemu sudeći, Šmit je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice, stali su iza Šmita, ali se za sada ponašaju povučeno i odmjereno.

    Prema kalendaru kancelarke Merkel, dva dana nakon ovog sastanka ona putuje na sastanak s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije u Moskvu, a očekuje se da će imati susret i s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.

  • Merkel najavila nova pravila u Njemačkoj od 11. oktobra

    Merkel najavila nova pravila u Njemačkoj od 11. oktobra

    Njemačka kancelarka Angela Merkel rekla je da će od 11. oktobra obustaviti besplatno testiranje na Covid i tražiti od građana ili da se vakcinišu, ili da imaju negativan test na koronu ili potvrdu da su preboljeli Covid ako žele da uđu u restoran, domove za stare osobe ili fitnes centre.

    Kako je rekla nakon razgovora sa pokrajinskim liderima o suzbijanju pandemije, Njemačka mora da ubrza vakcinaciju kako bi izbjegla preopterećivanje zdravstvenog sistema.

    “Loša vijest je da je stopa vakcinacije usporila”, rekla je ona danas novinarima.

    Ona je izrazila nadu da će se vakcinacija ponovo ubrzati nakon ljetnih odmora.

  • DW: Kakav će biti spoljnopolitički kurs Njemačke nakon Merkelove?

    DW: Kakav će biti spoljnopolitički kurs Njemačke nakon Merkelove?

    Kraj vladavine Angele Merkel vrlo vjerovatno će donijeti i određene promjene u spoljnoj politici Njemačke. Ali, šta dolazi nakon Merkel?

    Ovo je pogled na ciljeve u spoljnoj i bezbjednosnoj politici njemačkih stranaka.

    Rusija
    Spoljnopolitička tema broj jedan, koja bi mogla da zadaje glavobolje budućoj njemačkoj vladi jeste politika prema Rusiji.

    Angela Merkel se držala dvostruke strategije: pritisak plus dijalog. Isto tako bi nastavio i kandidat Hrišćansko-demokratske unije (CDU) Armin Lašet. I njemu, ali i Socijaldemokratskoj partiji (SPD), teško da bi palo na pamet da dovede u pitanje dovršetak izgradnje spornog gasovoda Sjeverni tok 2 u Baltičkom moru.

    Angela Merkel je na Minhenskoj konferenciji o bezbjednosti izjavila: “Na osnovu molekula gasa ne možete da vidite da li je transportovan kopnenim ili morskim putem. U tom smislu je u redu da se projekat nastavi”.

    Zeleni međutim smatraju da je izgradnja tog gasovoda politička greška koja će omogućiti da Putin ojača, a EU oslabi. Taj stav nisu promijenili ni nakon sporazuma njemačke vlade sa SAD.

    Liberalna stranka FDP zahtijeva da se napravi pauza u izgradnji i zato će biti zanimljivo da se posmatra kako će se ponašati ti skeptici ako eventualno budu postali dio nove savezne vlade, a gasovod već bude završen.

    Sve u svemu: najmekši kurs prema Moskvi imaju Alternativa za Njemačku (AfD) i Ljevica, a Zeleni najtvrđi.

    Nije isključeno i da će se u izbornoj kampanju još jednom iskopati stari tvitovi kandidata CDU za kancelara Armina Lašeta. On je nakon aneksije Krima od strane Rusije 2014. govorio o “opštem anti-putinovskom populizmu” u Njemačkoj. I to nije bila jedina Lašetova izjava koja mu je donijela oznaku onoga ko “ima razumijevanja za Putina”.

    Kina
    I u slučaju Kine pokazuje se isti obrazac, kao i kada je riječ o Rusiji. Zaoštravanje kursa zahtijevaju prije svih Zeleni, i to zbog kršenja ljudskih prava. CDU i SPD su za to da se nastavi po ustaljenom principu.

    U odnosu prema Kini, koja je istovremeno i konkurent i partner, najvjerovatnije će se nastaviti s balansiranjem. Vašington traži od Berlina oštriji odnos prema Pekingu. Istovremeno, težnja da se toj zemlji popušta najizraženija je kod AfD i Levice – iako ni kod jedne ni kod druge stranke njihov stav u suštini nije najjasniji.

    Evropska unija
    Šef AfD Jerg Mojten i počasni predsjednik te stranke Aleksander Gauland su izjavili: za AfD je cilj izbornog programa “Degzit”, dakle izlazak Njemačke iz Evropske unije. Sve druge stranke jaku Njemačku vide samo u okviru EU.

    Demohrišćani, SPD, Zeleni i FDP žele da EU učine sposobnijom za djelovanje.

    NATO
    Raspustiti NATO – to ljevica odavno zahtijeva. Ta stranka želi da se NATO transformiše u, kako stoji u njihovom izbornom manifestu, “kolektivni sistem bezbjednosti uz učešće Rusije”. Ali za tako nešto teško da mogu da pronađu partnere na njemačkoj političkoj sceni, jer nijedna druga stranka NATO ne dovodi u pitanje.

    Ali kada je riječ o novcu, tu se mišljenja razlikuju. Demohrišćani i FDP izričito su za to cilj bude da se za odbranu izdvaja dva odsto bruto društvenog proizvoda. Zeleni to odbijaju. SPD je po tom pitanju podijeljena, ali je interesantno da u ovoj kampanji oni to ne osuđuju izričito, kako je to bilo pred izbore 2017.

    Bundesver
    Čak i ako se Bundesver, nakon što je okončana intervencija u Avganistanu, vrati “korijenima”, odnosno odbrani zemlje i saveznika u NATO, slanje vojnika u misije u inostranstvu će se nastaviti – na žalost Ljevice, koja bi najradije okončala sve misije. AfD nije toliko kategorična po tom pitanju, iako smatra da je misija u Maliju bila greška.

    Sve druge stranke smatraju da su intervencije u inostranstvu neophodne. Posebno je zanimljivo to da su Zeleni u svom izbornom programu ublažili svoj dugogodišnji stav po pitanju upotrebe naoružanih bespilotnih letjelica. One bi u određenim situacijama mogle bolje zaštiti vojnike, navodi se u njihovom programu. Neki to vide kao signal koji Zeleni šalju ka CDU, odnosno da koalicija te dvije stranke ne bi trebalo da bude sporna kada je riječ o pitanjima odbrane. Ali, na unutrašnjem planu, ideja o takvoj koaliciji izazvala bi burne rasprave.

  • Merkelova pred kraj mandata promijenila stav o migrantima

    Merkelova pred kraj mandata promijenila stav o migrantima

    Njemačka kancelarka Angela Merkel, pred kraj svog mandata, očigledno je promijenila svoju politiku prema migrantima.

    Dok je u migrantskoj krizi 2015. govorila “prebrodićemo to”, danas poručuje “ne možemo sve da primimo”.

    Merkel je, na tradicionalnoj ljetnoj konferenciji za štampu, pred odlazak na odmor, na pitanje da li smatra moralnom obavezom prijem izbjeglica iz Avganistana, kao što je to činila 2015. godine sa Sirijcima, kada je govorila o “humanitarnom imperativu”, poručila da je Njemačka primila već veliki broj Avganistanaca.

    “Moraćemo drugačije pristupiti tom pitanju”, kazala je ona.

    Merkelova je istakla da Njemačka ne može sve kompenzuje šta se dešava u Avganistanu.

    “Ne možemo da riješimo sve tamošnje probleme prijemom ljudi”, objasnila je ona.

    Ove riječi su jasni preokret u politici prema migrantima kada je Njemačka svojim otvorenim granicama i pozivom donijela probleme drugim evropskim zemljama, u kojima su se zatekli migranti po zatvaranju njemačkih granica.

    Ta politika dovela je i do ograničavanje slobode putovanja unutar Šengena, pošto su sve zemlje, a tako i Njemačka, postavile kontrole na svojim granicama u cilju zaustavljanja migranata.

  • Bajden i Merkel poslije zajedničkog sastanka: Nedostajaćete mi na samitima

    Bajden i Merkel poslije zajedničkog sastanka: Nedostajaćete mi na samitima

    Američki predsednik Džo Bajden izjavio je, na zajedničkoj pres konferenciji sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, da će mu ona nedostajati kada bude otišla sa te funkcije.

    “Znam da će partnerstvo Njemačke i SAD čak i ojačati na osnovi koju ste izgradili. Međutim, moram da vam kažem da ćete mi nedostajati na našim samitima. Stvarno hoćete”, rekao je Bajden Merkelovoj, prenosi njemački Bild.

    Inače, Merkelova je bila prvi evropski državnik koji je čestitao Bajdenu inauguraciju 20. januara.

    Ona je trenutno na oproštajnoj pojseti, u koju je došla kako bi obelježila novi početak nemačko-američkih odnosa.

    To je ujedno i njena poslednja zvanična posjeta SAD, pre nego što napusti kabinet nakon izbora koji će se u Nemačkoj održati 26. septembra.

    Merkel je prva žena na položaju kancelara Nemačke

  • “Situacija u BiH nije zadovoljavajuća” Merkelova se nada da će Šmit dobiti podršku u radu

    “Situacija u BiH nije zadovoljavajuća” Merkelova se nada da će Šmit dobiti podršku u radu

    NJemački kancelar Angela Merkel izjavila je da situacija u BiH nije zadovoljavajuća i da se nada da će Kristijan Šmit, kojeg je Savjet za provođenje mira (PIK) imenovao za novog visokog predstavnika, dobiti podršku u radu.

    Merkelova je poslije konferencije o Zapadnom Balkanu održane u okviru Berlinskog procesa ukazala na pitanje funkcionisanja BiH.

    – Situacija u Bosni i Hercegovini nije zadovoljavajuća. Tu nam je potreban novi elan za Izborni zakon i nadam se da će Kristijan Šmit dobiti podršku u svom radu – rekla je Merkelova.

    Ona je istakla da je na Zapadnom Balkanu u posljednje vrijeme postignuto mnogo, ali da je ostalo i puno otvorenih pitanja poput dijaloga Beograda i Prištine.

    – Za mnoge zemlje Zapadnog Balkana brzina približavanja EU je prespora. EU je mnogo puta imala primjedbi na brzinu reformi – rekla je Merkel nakon virtualne konferencije na kojoj su pored zemalja Zapadnog Balkana učestvovali i predstavnici EU i njenih institucija.

    Merkel je, povlačeći neku vrstu bilance nakon 16 godina na kancelarskoj poziciji, zaključila da je za vrijeme njezinog mandata mnogo toga na Balkanu učinjeno, ali da je i dalje ostalo mnogo posla koji treba obaviti.

    Ona je navela da će u regionu biti potrebno uložiti još mnogo strpljenja i angažmana, ukazala je na to da je pokretanje Berlinskog procesa, koji je ona inicirala, prije sedam godina dalo novu energiju promjenama među zemljama Zapadnog Balkana.

    – Pored procesa pregovora zemalja s EU o članstvu, Berlinski proces paralelno radi na jačanju saradnje samih zemalja u regionu – dodala je ona i istakla infrastrukturne i projekte u sklopu civilnog društva.

    Ona je pomenula i nedavno ukidanje rominga među zemljama Zapadnog Balkana i najavila je dodatnu pomoć u savladavanju posljedica pandemije, te je u tom kontekstu istakla da će samo NJemačka u sklopu programa “Kovaks” što je brže moguće poslati tri miliona doza vakcine protiv virusa korona.

    – U primarnom interesu EU je da jača procese saradnje i kooperacije u regionu u svrhu savladavanja podjela -rekla je Merkelova, a navela je i geostrateške razloge pojačanog angažmana EU na Zapadnom Balkanu posljednjih godina.

  • Merkel: Prije ili kasnije, budućnost zapadnog Balkana biće u ujedinjenoj Evropi

    Merkel: Prije ili kasnije, budućnost zapadnog Balkana biće u ujedinjenoj Evropi

    Uverena sam da je budućnost zapadnog Balkana u stvarno ujedinjenoj Evropi, poručila je danas njemačka kancelarka Angela Merkel.

    Povodom predstojećeg virtuelnog Samita Berlinskog procesa, zakazanom za ponedjeljak, a čiji je domaćin Njemačka, Merkelova je, u nedjeljnoj video poruci, istakla da je raduje, iako će to biti samo virtuelni sastanak, što će moći da nastavi rad sa šefovima država i vlada zemalja zapadnog Balkana, koji je pokrenut 2014. u okviru Berlinskog procesa na inicijativu Njemačke.

    Istakla je da je od uspostavljanja Berlinskog procesa, koji ima za cilj pružanje konkretnog doprinosa stabilnosti u regionu i mirnom dijalogu, postignuto dosta.

    “Zapadni Balkan je neposredni susjed EU. To je dio Evrope, u kojem rane rata još nisu zijaceljene, a i u Njemačkoj živi veliki broj građana porijeklom sa tog prostora. Meni je jasno da države EU moraju imati interes za mirnim razvojem na zapadnom Balkanu. Imamo odgovornost da se i praktično založimo za razvoj u tom dijelu Evrope”, naglasila je Merkel.

    Kazala je da je Berlinski proces ostvario već neke uspjehe, a s tim u vezi je posebno izdvojila nedavno osnovani Omladinski forum.

    Naglasila je da je sada konačno moguće ono što se dugo smatralo nemogućim, a to je razmjena đaka raznih vjera i etničke pripadnosti.

    “To je praktičan doprinos miru”, podvukla je Merkel, dodajući da tome doprinosi i međusobno priznavanje diploma, saradnja u nauci, kao i napredak u infrastrukturnim projektima, što je okaraktetisala koracima koji vode ka pojačanju prekogranične razmjene između građana regiona i prevazilaženju predrasuda.

    “Sve to zemlje Zapadnog Balkana vodi naprijed ka zajedničkom cilju ispunjavanju uslova za članstvo u EU. Uvjerena sam da će, prije ili kasnije njihova budućnost stvarno biti u ujedinjenoj Evropi”, naglasila je ona.

    Istakla je da još ima mnogo izazova na Zapadnom Balkanu, da nepovjerenje i nacionalizmi nisu nestali, a bilateralni sporovi mogu u svakom trenutku da se rasplamsaju, zbog čega je neophodno pomirenje.

    To, kaže, znači savladavanje prošlosti i činjenje svega što je moguće da buduće generacije žive u miru.

  • Zoran Tegeltija i Angela Merkel razgovarali o proširenju EU

    Zoran Tegeltija i Angela Merkel razgovarali o proširenju EU

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija razgovarao je danas s kancelarom Njemačke Angelom Merkel o budućnosti proširenja EU i opredijeljenosti institucija BiH za evropski put.

    Tegeltija je u telefonskom razgovoru s Merkelovom, uoči samita berlinskog procesa 5. jula u Berlinu, zahvalio za kontinuiranu podršku Njemačke evrointegracijama BiH, te pozdravio inicijativu tog procesa, izrazivši nadu da će samit u Berlinu biti još jedna potvrda posvećenosti regiona i EU procesu proširenja, kao i pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU.

    Tegeltija je u razgovoru istakao opredijeljenost institucija u BiH evropskom putu, povezanosti i unapređenju regionalne saradnje, koja je, kako je rekao, pokazala svoj značaj tokom pandemije virusa korona, saopšteno je iz Savjeta ministara.

    Tegeltija i Merkelova su izrazili zadovoljstvo dosadašnjim bilateralnim odnosima Njemačke i BiH, te ukazali na mogućnosti dodatnog unapređenja saradnje u oblastima od obostranog interesa.

  • Vučić o susretu sa Merkelovom “Odgovoriću na svako pitanje kancelarke”

    Vučić o susretu sa Merkelovom “Odgovoriću na svako pitanje kancelarke”

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da će tokom današnjeg razgovora sa kancelarkom Angelom Merkel odgovoriti na svako njeno pitanje.

    Upitan da li će sa njom razgovarati i o protivljenju Njemačke da Srbija otvori nova poglavlja, Vučić je sinoć rekao da Merkelovu veoma poštuje.

    – Saslušaću kancelarku, izuzetno je poštujem i odgovoriću na svako njeno pitanje – rekao je Vučić gostujući na Juronjuz televiziji.