VRBAS Media

Oznaka: Angela Merkel

  • Angela nije rekla “zbogom”, ali to je bio oproštaj

    Angela nije rekla “zbogom”, ali to je bio oproštaj

    Kancelarka Angela Merkel održala je vjerovatno posljednji govor u parlamentu i preporučila Armina Lašeta iz svoje stranke – za svog nasljednika, budućeg kancelara. Da li će to pomoći njemu i konzervativnim strankama Unije?

    Nije rekla “zbogom”, ali svejedno je to bio oproštaj. Jer ako se ne dogodi ništa nepredviđeno, Angela Merkel je posljednji put govorila u parlamentu kao kancelarka. Ona je to učinila kao šefica vlade – i kao političarka CDU u jeku predizborne kampanje.

    Savezni izbori 26. septembra su “odlučni za našu zemlju u ovim najtežim vremenima”. I nije svejedno ko vlada ovom zemljom. Građani mogu da biraju: Vladu, koju bi činili SPD i Zeleni, stranke koje bi pristale da vladaju u koaliciji sa Ljevicom ili u najmanju ruku ne isključuju takvu mogućnost.

    Aluziju Merkelove na crveno-crveno-zelenu koaliciju koja je prema sadašnjim anketama matematički moguća, članovi Ljevice komentarisali su glasno i podrugljivo.

    “Samo govorim istinu”, odgovorila je kancelarka i hvalila svog mogućeg nasljednika Armina Lašeta (CDU) koji stoji za Saveznu vladu “koja našu zemlju vodi u budućnost sa mjerom i sredinom puta”.

    “Sram vas bilo!” čuli su se glasni povici iz redova Ljevice upućeni Angeli Merkel.

    “Bože, kakva drama”, uzvratila je Merkelova.

    Članica Bundestaga je više od 30 godina i ne zna gdje bi trebalo razgovarati o takvim pitanjima, ako ne ovdje.

    “Ovo je srce demokratije i upravo ovdje se o tome razgovara”, dodala je Merkelova.

    Tako emotivna Merkelova rijetko je viđena u parlamentu.

    A razloga za to ima: prema anketama, CDU i CSU stoje loše kao nikada do sada – samo 20 odsto Nijemaca bi glasalo za njih. Nakon 16 godina sa kancelarkom Angelom Merkel, konzervativci bi dakle mogli da završe u opoziciji.

    Olaf Šolc se zahvaljuje “gospođi doktor Merkel”

    Olaf Šolc, kandidat za kancelara socijaldemokrata, u početku je govorio o pandemiji korone: vlada, članovi parlamenta, građani bili su suočeni sa najvećim izazovom od ujedinjenja zemlje.

    “Zajedno smo se držali kao cijela država, ali – želim da istaknem – držali smo se zajedno kao Vlada”, kazao je Šolc.

    I zato na kraju ove legislature želi da kaže: “Hvala lijepo i Vama na saradnji, gospođo doktor Merkel!”

    I koliko god je ovu debatu u prvih nekoliko minuta karakterisala oštra retorika predizborne kampanje – Merkel i Šolc su kod teme “Korona” bili složni. S obzirom na sve veći broj infekcija, oboje su promovisali vakcinicaju: “Vakcinacija nam vraća slobodu”, rekla je kancelarka.

    “Vakcinišite se”, apelovao je njen mogući nasljednik na mnoge neodlučne.

    Virolozi smatraju da je neophodno da se vakciniše najmanje 85 odsto stanovništva kako bi se dugoročno uspješno obuzdala pandemija. Trenutno je potpuno vakcinisano 61,5 odsto stanovništva Njemačke.

    Međutim, osim borbe protiv korone, nakon četiri godine zajedno na vlasti, između konzervativaca i socijaldemokrata nema zajedništva.

    “Još jedna Savezna vlada pod vođstvom CDU/CSU koštala bi Njemačku prosperiteta i radnih mjesta”, povikao je Olaf Šolc u plenarnu salu i dobio oduševljen aplauz iz redova SPD.

    U vezi saradnje sa Ljevicom, koju je pomenula Merkel, on je uzvratio indirektno – tako što je još jednom iznio svoju privrženost prema NATO. Ljevica, s druge strane, teži ukidanju NATO i bezbjednosnom partnerstvu koje uključuje Rusiju.

    Na kraju svog govora, Šolc je reako da je uvjeren da će uspjeti da naslijedi Angelu Merkel i direktno se obratio biračima: “Vi odlučujete kako će naše društvo ići dalje”.

    Analena Berbok: “… dragi gledaoci”

    Analena Berbok takođe želi da postane savezna kancelarka i ne pozdravlja samo svoje kolege u plenarnoj sali, već i “gledaoce” – Feniks, kanal javnog servisa direktno je prenosio debatu u Bundestagu.

    Kandidatkinja Zelenih takođe naglašava da su izbori za Bundestag “ključni”. Zašto?

    “Zato što će se odlučiti da li sljedeća Savezna vlada još uvijek može aktivno uticati na klimatsku krizu ili ne”, rekla je ona.

    Ona je optužila sadašnju koaliciju CDU, CSU i SPD da je učinila premalo za životnu sredinu. Konkretno, ona kritikuje, prema njenom mišljenju, prekasno napuštanje proizvodnje uglja 2038. godine.

    Armin Lašet i još jednom upozorenje da se na sarađuje sa Ljevicom

    Potom je za govornicu stupio kandidat za kancelara CDU Armin Lašet. Iako nije član Bundestaga, prisustvuje sjednicama Bundestaga kao premijer Sjeverne Rajne-Vestfalije. U plenarnoj sali su rezervisana mjesta za predstavnike svih 16 njemačkih saveznih pokrajina.

    Eru Angele Merkel, koje se bliži kraju, opisao je kao “16 dobrih godina za Njemačku”.

    Kao dokaz, on se, između ostalog, poziva na broj nezaposlenih: trenutno ih je 2,6 miliona, u odnosu na pet miliona 2005. kada se završilo vladanje prve i do sada jedine crveno-zelene Savezne vlade, koja je 1998. formirana pod kancelarom Gerhardom Šrederom (SPD).

    Armin Lašet je govorio 35 minuta – to je bio daleko najduži govor u trosatnoj debati o “situaciji u Njemačkoj”. Konačno, poput Angele Merkel na početku, kritikovao je činjenicu da SPD i Zeleni nisu isključili koaliciju sa Ljevicom.

    Nije tako teško reći “ne” i “nećemo praviti koaliciju sa njima”, kaže kandidat za kancelara CDU/CSU, izazivajući time podsijmeh i smijeh iz redova Ljevice.

    Sve će biti učinjeno kako bi se “osiguralo da u Njemačkoj ne dođe crveno-crveno-zelenog saveza”, rekao je Lašet.

    Sporedne uloge za FDP i AfD

    Osim Zelenih, opozicione stranke su na ovom zasijedanju Bundestaga imale samo sporedne uloge. Jer alternativa za Njemačku (AfD), Slobodne demokrate (FDP) i Ljevica nemaju izgleda da u prvoj vladi poslije Angele Merkel savezni kancelar bude iz njihovih redova.

    Ipak – sa izuzetkom AfD, sve te pomenute stranke mogu manje ili više da se nadaju da će biti članovi koalicije koja će vladati Njemačkom.

  • Posjeta Merkelove je poruka da je Srbija lider u regionu

    Posjeta Merkelove je poruka da je Srbija lider u regionu

    Dolazak odlazeće nemačke kancelarke Angele Merkel u Srbiju, što je najavio predsednik Aleksandar Vučić, poruka je da je naša država lider u ovom regionu, ocenjuju sagovornici Kurira.

    Bivši ambasador Milisav Paić ističe da se sa odlaskom Merkelove završava jedna stranica u istoriji Evrope i Nemačke, kao politički i ekonomski najjače evropske države.

    • Nemačka je zadržala jasan stav, a to je da je pitanje Kosova i Metohije, na neki način, završeno pitanje i da tu nema šta da se razgovara osim da dođe do međusobnog priznanja. Ali jedno je činjenica – Merkelova lično nije pritiskala Srbiju – kaže Paić i dodaje da su ti pritisci najčešće dolazili od poslanika u Bundestagu, ne samo po pitanju Kosova već i po pitanju Vojvodine.
      Paić ističe da poseta Merkelove predstavlja simbolično priznanje predsedniku Vučiću, jer je uspostavljen jedan vrlo dobar lični kontakt, što je više nego korisno.
    • Ova poseta je značajna jer će još jednom da pokaže značaj Srbije u evropskim relacijama i to je potvrda da je Srbija faktor stabilnosti i mira, kao i da je vodeća i centralna zemlja u našem području – navodi Paić.

    Dodaje da sada ostaje da se nadamo da će posle izbora nove nemačke vlade i kancelara da se nastavi taj politički dijalog i da ćemo u novom kancelaru imati partnera kao što je bila Merkelova.

    Naš sagovornik zaključuje da bez razvijene saradnje s Nemačkom ne bi bilo ni razvoja Srbije i tolikog ekonomskog rasta koji sada imamo.

  • DW: Greške u koracima Angele Merkel

    DW: Greške u koracima Angele Merkel

    Angela Merkel odlazi u penziju i ostavlja teško nasljeđe u odnosima s Ukrajinom. U Kijevu joj mnogi s pravom prebacuju i blokiranje ulaska u NATO, i izgradnju gasovoda Sjeverni tok 2, pišu mediji.

    Neobično velike zastave Njemačke i Ukrajine koje su postavljene za konferenciju za novinare Angele Merkel i Vladimira Zelenskog u nedjelju u Kijevu, trebalo je da simbolišu veliko prijateljstvo. Kancelarka je ukrajinskom predsjedniku direktno rekla: “Mi smo prijateljski povezani”.

    Pa ipak, to prijateljstvo je na kraju političke karijere Angele Merkel stavljeno na veliko iskušenje.

    Ukrajina ovog utorka slavi tri decenije nezavisnosti od Sovjetskog Saveza. Više od polovine tog vremena Merkel je bila kancelarka. Zelenski bi sigurno volio da ona prisustvuje proslavi, ili da je u ponedjeljak bila na samitu Krimske platforme – novog foruma čiji je cilj da aneksiju ukrajinskog poluostrva vrati u centar međunarodne pažnje.

    Ali ne, Merkel je smišljeno došla dan ranije. To nije poseban gest prema Rusiji, već njen oprobani politički stil – da se nikad ne odredi do kraja.

    Ukrajina ima mnogo da zahvali kancelarki. Razumije se da je od Zelenskog dobila “Orden slobode”. Tokom njenog mandata Ukrajina je doživjela najteže trenutke svoje mlađe istorije – aneksiju Krima i rat u Donbasu. Kao kancelarka najuticajnije zemlje EU, Merkel je igrala glavnu ulogu u uvođenju sankcija Rusiji.

    No, ukupni bilans njene istočne politike je šarolik. Na kraju njime prije može da bude zadovoljan Vladimir Putin. Tokom kancelarkinog mandata nisu ispunjene baš sve Putinove želje po pitanju Ukrajine, ali mnoge jesu.

    Na samitu NATO 2008. u Bukureštu, Merkel se, zajedno s tadašnjim francuskim predsjednikom Nikolom Sarkozijem, izjasnila protiv prijema Ukrajine u alijansu. U Kijevu joj s pravom prebacuju da time na nju pada dio krivice za kasnije događaje na Krimu i u Donbasu. Rusija je shvatila signal da NATO neće štititi Ukrajinu.

    Pod posredstvom Merkel i idućeg francuskog šefa države Fransoa Olanda, u Minsku su 2015. potpisani mirovni sporazumi koje je Rusija, s izvjesnim pravom, proglasila za svoju pobjedu. Tokom prošlonedjeljnih posjeta Moskvi i Kijevu, Merkel je rekla da se ti sporazumi ne poštuju, da i danas ginu ukrajinski vojnici. Stanje na istoku Ukrajine uporedivo je s tempiranom bombom.

    Na kraju, baš pred političku penziju kancelarke, zaoštrila se svađa o gasovodu Sjeverni tok 2 koji kreće u rad. Njime Rusija zadaje težak ekonomski udarac Ukrajini, jer novi gasovod čini izlišnim tranzit gasa preko susjedne zemlje. Sjeverni tok 2 je vjerovatno najveća greška Angele Merkel u politici prema evropskom istoku.

    Kancelarka je podržavala projekat i nikad nije htjela da ga upotrijebi kao najjače sredstvo prinude protiv Rusije. Za to su postojali razlozi, poput istorijske odgovornosti – na to je Merkel podsjetila kad je položila vijence na grobove Neznanih vojnika u Moskvi i Kijevu.

    Ulogu su imali i poslovni interesi i Socijaldemokrate kao koalicioni partneri u Vladi. Berlin stalno pokušava da ostane u kontaktu s Moskvom, kako bi se lakše rješavale krize širom svijeta. U Kijevu su tu činjenicu dugo potcjenjivali i nadali se da će gasovod biti stopiran.

    Takve njemačke posebnosti u Kijevu mnogi ne razumiju, uključujući i predsjednika Zelenskog. Zato stalno traže isporuke oružja od Njemačke, i stalno bivaju odbijeni. Istorijska odgovornost Njemačke tu ne ostavlja manevarskog prostora zvaničnom Berlinu.

    Ironija je u tome što baš Rusija iz kancelarkinih ruku dobija moćno oružje u vidu Sjevernog toka 2 – oružje koje se može upotrijebiti ne samo protiv Ukrajine, već i protiv cijele Evrope. Tu je Zelenski nesumnjivo u pravu.

    Berlin je, doduše, obećao Vašingtonu da će upravo to sprečiti, i da će obezbijediti da dio ruskog gasa i dalje ide preko Ukrajine kada isteknu aktuelni ugovori 2024. godine. Ali, do ovog trena to još nije siguran posao.

    Stoga je razumljivo kada Zelenski na konferenciji za novinare jedva može da sakrije razočarenje. Kad Merkel ode, Kijev će se nadati ustupcima Njemačke, posebno kod pitanja članstva u NATO. Ali te nade će biti uzaludne.

    Ko god da naslijedi Merkel u Kancleramtu, teško da će raskinuti s tradicijama njemačke spoljne politike. Isto važi i za sankcije protiv Moskve, nepriznavanje aneksije Krima i nastavak tranzita gasa preko Ukrajine.

  • Merkel: Rusija ne smije koristiti plinovod kao oružje protiv Ukrajine

    Merkel: Rusija ne smije koristiti plinovod kao oružje protiv Ukrajine

    Njemačka kancelarka Angela Merkel izjavila je da bi se dodatne sankcije mogle uvesti Rusiji ukoliko bude koristila svoj kontroverzni plinovod protiv Ukrajine.

    Merkel, u završnoj posjeti Kijevu prije odlaska s kancelarske pozicije, poručila je ukrajinskom predsjedniku Vladimiru Zelenskom da razumije njegove brige zbog projekta plinovoda Sjeverni tok.

    Zelenski se protivi plinovodu za koji tvrdi da prijeti ukrajinskoj sigurnosti.

    Plinovod će ići ispod Baltičkog mora i udvostručit će izvoz ruskog gasa u Njemačku.

    Ukrajina strahuje da će Sjeverni tok 2 pojačati rusko snabdijevanje evropske regije energentima i da će proširiti utjecaj Moskve.

    Tokom zajedničke konferencije za novinare u nedjelju, Zelenski je opisao ruski projekt kao “geopolitičko oružje Kremlja”, za koji je izjavio da će biti “opasan za kompletnu Evropu”.

    Merkel, koja odstupa s pozicije njemačkog kancelara ove jeseni nakon 16 godina na vlasti, izjavila je, međutim, da se Berlin usaglasio s Washingtonom da se Sjeverni tok 2 ne bi trebao koristiti protiv Ukrajine.

    Kazala je da bi se sankcije mogle koristiti protiv Moskve u okviru sporazuma između Njemačke i SAD-a “ukoliko se gas koristi kao oružje”.

    Zelenski je izjavio da je zabrinut šta bi se moglo desiti nakon tri godine kada ugovor o isporuci ruskog gasa kroz Ukrajinu istekne. Gubitak milijardi dolara u transportnim taksama teško bi pogodio ukrajinsku ekonomiju.

    Merkel, koja je održala razgovore s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u petak, obećala je da će pružiti više milijardi dolara pomoći u širenju ukrajinskog sektora obnovljive energije.

    Rusija već zadovoljava 40 posto potreba EU za prirodnim gasom – nešto više od Norveške, koja nije u EU, ali je članica jedinstvenog tržišta bloka. Novi plinovod povećat će količinu gasa koja prolazi ispod Baltika na 55 milijardi kubnih metara godišnje, prenosi BBC.

    Merkel je pokušala da uvjeri države centralne i istočne Evrope da plinovod neće učiniti Njemačku ovisnijom o Rusiji u zadovoljavanju energetskih potreba.

  • Merkel stigla u Moskvu na sastanak s Putinom: Da li će se dotaći i Schmidta?

    Merkel stigla u Moskvu na sastanak s Putinom: Da li će se dotaći i Schmidta?

    Njemačka kancelarka Angela Merkel stigla je u Moskvu gdje se sastala sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom.

    Prije početka sastanka izjavila je da uprkos nesuglasicama između Njemačke i Rusije ona ima o čemu da razgovara sa svojim ruskim kolegom.

    Merkel je navela neke od tema razgovora, a to su situacija u Afganistanu i Libiji, kao i druga goruća pitanja aktuelne političke situacije u svijetu, prenosi Sputnjik.

    “Ovo je moja oproštajna posjeta, ali imamo o čemu da razgovaramo”, kazala je.

    Putin je, dočekavši Merkel u Kremlju, izjavio da je Njemačka jedan od osnovnih partnera Ruske Federacije. Pored toga, naglasio je, trgovinska saradnja je uduplana uprkos padu ekonomskih pokazatelja.

    Također je rekao i da posjeta Merkel nije samo oproštajna već je zasićena konstruktivnim pitanjima koje je neophodno razmotriti lično.

    Interesantno, Merkel je doputovala u Moskvu dva dana nakon što je u Berlinu ugostila aktuelnog i novog visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i Valentina Inzka. Poznato je da Rusija, uz Kinu, nisu saglasni za izborom njemačkog diplomate Christiana Schmidta. Iako nije najavljeno, realno je da Merkel i Putin razgovaraju i o tom pitanju.

  • Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Merkelova će od Putina tražiti podršku za Šmita

    Kristijan Šmit, novi visoki predstavnik, dobio je podršku Angele Merkel, njemačke kancelarke, i njene vlade u obavljanju njegove dužnosti.

    Iako je i odranije bilo poznato da je upravo najuži krug saradnika Angele Merkel predložio i dogovorio ovo imenovanje s međunarodnim partnerima, činjenica da je Merkelova organizovala zvaničan sastanak, zatim ga na formalan način najavila u medijima i poslije sastanka izdala saopštenje u kojem je eksplicitno potvrdila podršku Šmitu znači ogroman vjetar u leđa Šmitu koji se u BiH suočava s problemima s kojima se nijedan njegov prethodnik nije morao suočavati – blokada i bojkot dijela domaćih političkih snaga i nepriznavanje od strane zvanične Moskve i Pekinga.

    “Deutsche Welle”, njemački servis za inostranstvo koji se finansira iz budžeta Ministarstva spoljnih poslova Njemačke, objavio je zanimljivu analizu u kojoj ističe da će Merkelova u Moskvi, u koju dolazi sutra, tražiti ili podršku Putina za Šmitov mandat ili makar da mu ne smeta u njegovom poslu. Slične ocjene su iznosile i “Nezavisne novine” proteklih sedmica i mjeseci, pozivajući se, uglavnom, na izvore bliske Berlinu.

    “Moskvi je potreban Berlin, koji je ostao među najpouzdanijim, ako ne i jedini, partner unutar Rusiji veoma važne EU. Vladimir Putin mora da bude zahvalan Angeli Merkel zbog uzdržanosti Berlina kada su u pitanju nove sankcije Brisela Kremlju. A tu je naravno i njemački diplomatski uspjeh: spasavanje gasovoda Sjeverni tok II, što je Berlin uspio da progura, uprkos ogromnom otporu zemalja poput Poljske, s kojom Njemačka takođe ima osjetljive odnose”, navodi DW.

    “Nezavisne novine” su od naših izvora indirektno saznale da će Njemačka od Rusije tražiti pomoć da se umiri nezadovoljstvo u BiH izazvano odlukom Valentina Incka, bivšeg visokog predstavnika, da nametne odredbe o kažnjavanju negiranja genocida u Krivičnom zakonu BiH.

    Međutim, kako se čini, Rusija je u komfornoj poziciji, jer Šmit neće imati uspješan mandat ako ne dovede za isti sto sve faktore u BiH, čak i ako mu Moskva ne bude pravila direktno probleme na način da osporava njegov legitimitet, s obzirom na to da je jasno da su se Berlin i Brisel odlučili da ne posežu za sankcijama.

    S druge, pak, strane, kao što primjećuje i DW, Rusija i te kako treba Njemačku, i bilo bi iznenađenje ako bi se Rusija oglušila da makar malo pripomogne Šmitu, posebno u kontekstu njemačkih političkih napora na Balkanu, a koji su, prvenstveno, vezani za zajednički ekonomski prostor u regionu od kojeg bi i Moskva mogla imati velike koristi.

    Za Farisa Kočana, političkog analitičara i istraživača na Fakultetu političkih nauka u Ljubljani, prijem za Šmita kod Merkelove je i simboličan povratak Njemačke na zapadni Balkan u institucionalnom smislu, za koju kaže da je još primijećena ne samo kao vodeća država u EU, nego i država koja ima ekonomsku i političku snagu da obezbijedi napredak regiona. I on smatra da će ključ za uspješnost ili neuspješnost Šmitove misije u BiH biti njegova mogućnost da se nametne kao faktor kojeg će prihvatiti svi dijelovi bh. političkog spektra.

    “Pitanje ostaje do koje mjere je funkcija visokog predstavnika bitna bh. društvu i do koje mjere on još uživa legitimitet u društvu za provođenje različitih politika. Od propalih prudskih i butmirskih procesa je sama funkcija visokog predstavnika sve manja i manja u društvu, a i pitanje je kako će Šmit svoja ovlaštenja i mandat iskoristiti da vidi BiH u širem kontekstu, ne samo vezano uz dnevnopolitičku borbu”, ističe Kočan za “Nezavisne novine”.

    Dodaje da će najbitnije za Šmita biti da obezbijedi da BiH ne bude izolovana u regionu, kroz njeno uključivanje u “mali Šengen”.

    “Ako mu uspije svoj mandat vezati na to da se bavi više ili manje uslovima koje BiH mora doseći da bude spremna za integraciju u EU, onda će vjerovatno biti uspješniji i u odnosima s političkom elitom u BiH. A samu podršku će mu nuditi Njemačka i sigurno i EU, tako da takvi sastanaci ohrabruju, kada dođemo do pitanja bitnosti i funkcije OHR-a u BiH”, smatra on.

  • Šmit se sastao sa Merkelovom, dobio punu podršku

    Šmit se sastao sa Merkelovom, dobio punu podršku

    Na poziv njemačke kancelarke Angele Merkel, visoki predstavnik Kristian Šmit se u srijedu u Berlinu sastao s kancelarkom, gdje su razgovarali o trenutnim političkim dešavanjima u Bosni i Hercegovini, saopštio je OHR.

    “Kancelarka Merkel obezbijedila je punu podršku Savezne vlade za obavljanje važne međunarodne funkcije visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu”, navedeno je u saopštenju.

    Kako se dodaje, tokom razgovora fokus je bio na reformama potrebnim za napredovanje BiH u okviru procesa evroatlantskih integracija. 

    “Šmit je iskoristio priliku da se zahvali kancelarki Merkel na snažnoj podršci njemačke Vlade njegovom mandatu”, zaključuje se u saopštenju.

  • U Berlinu danas sastanak Merkel sa Schmidtom i Inzkom

    U Berlinu danas sastanak Merkel sa Schmidtom i Inzkom

    Njemačka kancelarka Angela Merkel danas će u Berlinu ugostiti aktuelnog i bivšeg visokog predstavnika u BiH, Christiana Schmidta i Valentina Inzka.

    U fokusu planiranog razgovora biće aktuelna situacija i integracija Bosne i Hercegovine u Evropsku uniju, s naglaskom na 14 prioriteta iz mišljenja Evropske komisije, te planovima Christiana Schmidta koji je nedavno preuzeo funkciju visokog predstavnika međunarodne zajednice u BiH.

    Rusija i Kina su saopštile da Schmidta ne smatraju legitimnim visokim predstavnikom jer nije usvojen nacrt rezolucije o imenovanju koji su predložile te države na Vijeću sigurnosti UN-a. Zasigurno da će i to biti jedna od tema današnjeg sastanka.

    Schmidt se suočava i s aktuelnim bojkotom političkih predstavnika RS-a koji ne učestvuju u radu institucija BiH i odbijaju saradnju s njim zbog čega je Nijemac pred brojnim izazovima.

  • U igri “nezvanična suspenzija” Inckovog zakona: Šolaja o sastanku visokih predstavnka i Angele Merkel

    U igri “nezvanična suspenzija” Inckovog zakona: Šolaja o sastanku visokih predstavnka i Angele Merkel

    Normalno je da je njemačka kancelarka Angela Merkel zainteresivana za angažman visokog predstavnika Kristijna Šmita u BiH i zato sastanak Merkel – Šmit – Incko, zakazan za srijedu, nije iznenađenje, smatra Miloš Šolaja profesor međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci. Taj sastanak će, najverovatnije biti kratak, ali će nakon toga uslijediti zanimljiva dešavanja: prvo sastanak Merkelove i Putina, a potom i potezi koji će voditi, na neki način, ka prećutnoj i nezvaničnoj suspenziji Inckovog zakona – kaže Šolaja za Srpskainfo.

    On napominje da najviši predstavnici Njemačke i Rusije imaju i “mnogo značajnije teme za razgovor, nego što je stanje u BiH”, ali i podsjeća da je Rusija jasno dala do znanja da novog visokog predstavnika Krisitijana Šmita smtra nelegitimnim, jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN.

    – Vjerujem da su se Nijemci potrudili da sve relativizuju. Iz dosadašnjih izjava se već može naslutiti da se na razne načine tumači “šta je Incko htio da kaže”. Uostalom, neće to biti prvi put da zapad mijenja stavove kad je BiH u pitanju – poručuje Šolaja.

  • O čemu će Merkel razgovarati Šmitom i Inckom: Na dnevnom redu rad i budućnost OHR-a?

    O čemu će Merkel razgovarati Šmitom i Inckom: Na dnevnom redu rad i budućnost OHR-a?

    Angela Merkel, njemačka kancelarka, u srijedu (18. avgusta) razgovaraće sa Kristijanom Šmitom, novim visokim predstavnikom, i njegovim prethodnikom Valentinom Inckom.

    Kako “Nezavisne novine” nezvanično saznaju, tema razgovora će biti saradnja Savezne vlade Njemačke sa visokim predstavnikom i budućnost OHR-a. Međutim, naši izvori nisu željeli precizirati da OHR uživa podršku Berlina.

    Iz Pres-službe Merkelove za “Nezavisne novine” zvanično je potvrđeno da će sastanak biti održan i da je termin sastanaka najavljen sedmicu prije susreta, što je, kako su nam naglasili, uobičajena praksa u Kabinetu.

    Kako nam je nezvanično rečeno, tema razgovora će biti evropski put BiH i predstojeće reforme za ispunjavanje 14 ključnih preporuka Evropske komisije. Na naše pitanje da li je ovaj sastanak organizovan zbog blokada i odbijanja pristajanja RS da sarađuju sa Šmitom, odgovoreno nam je kratko da se radi o sastanku koji je ranije planiran.

    Zvanično, na stranici kancelarke Merkel saopšteno je da će kancelarka pozdraviti visokog predstavnika i njegovog prethodnika u svom kabinetu.

    “Šmit je 1. avgusta preuzeo ovu međunarodnu poziciju punu odgovornosti uz podršku Savezne vlade. U središtu razgovora će biti stanje u BiH, posebno kada je riječ o predstojećim reformama u vezi s približavanjem EU”, saopšteno je.

    Podsjećanja radi, predstavnici RS odbijaju da se sretnu s novim visokim predstavnikom, nakon što je njegov prethodnik Incko nametnuo dopune Krivičnog zakona BiH po kojem je negiranje genocida kažnjivo. Osim toga, vlasti u RS tvrde da novi visoki predstavnik nije legalan i legitiman, jer ga nije potvrdio Savjet bezbjednosti UN-a, što je pozicija koju zastupa Rusija uz podršku Kine.

    Zanimljivo je da će Merkelova dva dana kasnije u Moskvi razgovarati s Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije. Nezavisne su prije nekoliko dana pisale, pozivajući se na visoki diplomatski izvor, da su Merkelova i Putin u aprilu telefonski razgovarali o BiH i visokom predstavniku i da je Putin tada rekao da je pitanje OHR-a nešto čim se bavi Sergej Lavrov, ministar spoljnih poslova Rusije. “Nezavisne novine” su takođe više puta pisale da će pitanja u Evropi biti rješavana imajući u vidu činjenicu da je Zapad dozvolio priznanje nezavisnosti Kosova bez saglasnosti Beograda. Nakon razgovora s Putinom, Merkelova ide na razgovore s ukrajinskim predsjednikom Volodomirom Zelenskim.

    Rusija inače finansira rad OHR-a, ali želi njegovo zatvaranje, međutim, ne želi konflikt sa Zapadom, a posebno ne s Njemačkom. Iz tog razloga, kako smo već pisali, Rusija neće blokirati vojnu misiju EU u BiH, koju snažno podržava Njemačka. O ovom pitanju iz Ambasade Rusije u BiH su nam objasnili da se stav Rusije nije promijenio.

    “Na osnovu odsustva formalne saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN-a Ruska Federacija smatra imenovanje Kristijana Šmita na poziciju visokog predstavnika u BiH nelegitimnim. Što se tiče Upravnog odbora Savjeta za sprovođenje Mirovnog sporazuma, Kancelarije visokog predstavnika, a pogotovo operacije EUFOR-a ‘Althea’, naglašavamo da je to tematika funkcionisanja konkretnih tijela, koja se ne svodi isključivo na pitanje visokog predstavnika”, pojasnili su “Nezavisnim novinama” iz Ambasade Rusije.

    Po svemu sudeći, Šmit je odabrao da ne nastavi Inckovim putem, već da pokuša stvari rješavati dogovorom i dijalogom unutar BiH, ali to će biti nemoguće ako ne bude bilo mogućnosti da se organizuju susreti i sastanci. Predstavnici međunarodne zajednice stali su iza Šmita, ali se zasad ponašaju povučeno i odmjereno.

    Što se tiče Inckove odluke, važno je napomenuti da je pažljivo formulisana te da se, kada se dobro iščita sam tekst nametnute odluke, ne kažnjava nečije eventualno mišljenje da u Srebrenici nije bilo genocida, već ako bi negiranje genocida kao posljedicu moglo podstaći “nasilje ili mržnju usmjerenu protiv grupe osoba ili člana grupe”. To znači da bi, u hipotetičkom slučaju, tužilac morao da dokaže da je nečije negiranje genocida imalo ovakvu posljedicu da bi sud optuženog mogao proglasiti krivim.