Oznaka: Angela Merkel

  • Crvene ruže, baklje i muzičke želje za ispraćaj Angele Merkel

    Crvene ruže, baklje i muzičke želje za ispraćaj Angele Merkel

    Njemačka se večeras oprašta od Angele Merkel! Nakon 16 godina provedenih na dužnosti njemačke kancelarke, Angela Merkel odlazi u političku penziju.

    UBerlinu je u večernjim satima počelo “Veliko povečerje”, što je najveća vojna ceremonija u Saveznoj Republici Njemačkoj uz baklje, vojnike u svečanim uniformama, oficire i koreografiju koja je isplanirana do tančina.

    “Veliko povečerje” je posebno i po tome što Vojni orkestar Bundesvera tokom te ceremonije svira i neke pjesme koje biraju one osobe od kojih se oprašta. Već neko vrijeme su poznate muzičke želje Angele Merkel.

    Osim ekumenske crkvene pjesme “Tebe, Bože, hvalimo” kancelarka u odlasku poželela je i da čuje pjesmu Hildegard Knef “Nek‘ za mene padaju kiše crvenih ruža”, prenosi Dojče Vele.

    Angela Merkel je postigla toliko toga: 16 godina bila je najmoćnija žena u Njemačkoj, prva žena na dužnosti kancelarke, žena koja je širom svijeta bila i priznata i poštovana.

    Angela Merkel sa 67 odlazi u političku penziju, ali sudeći po tim stihovima, ona itekako ima neke nove želje i snove koje želi da ispuni.

    Sve to pomalo zvuči i prkosno, što je strana kancelarkinog karaktera koja se do sada nije vezivala uz njen lik i djelo.

    I druga pjesma koju je izabrala Angela Merkel dosta govori o njoj.

    To je jedan stari hit iz DDR-a koji pjeva Nina Hagen: “Zaboravio si film u boji”.

    Nina Hagen je još u Istočnoj Njemačkoj bila na glasu kao drska pop-pjevačica, a nakon što je otišla u Zapadnu Njemačku, postala je panka-ikona.

    I Angela Merkel potiče iz bivšeg DDR-a, iz Templina, gradića u pokrajini Brandenburg.

    Ona je odrasla uz tu pjesmu Nine Hagen koja je objavljena 1974.

    Merkel je inače, prije 30 godina, tada kao ministarka za žene i mlade, susrela Ninu Hagen u jednoj TV-emisiji. Tokom diskusije o zavisnosti od droga, Hagen je tada Angeli Merkel u lice rekla: “Dosta mi je vaših laži i vašeg licimjerja.” Očigledno da joj je Merkel to u međuvremenu oprostila.

    Tradicija “Velikog povečerja”
    “Veliko povečerje” je ceremonija kojom se Njemačka tradicionalno oprašta od saveznih kancelara i kancelarki, saveznih predsjednika, odnosno saveznih ministarki i ministara odbrane.

    To je tradicija čiji koreni sežu u 16. vijek. Tada je u kasarnama znalo da se u večernjima satima dobrano banči, pa i kocka.

    Zato je uveden jasan i glasan signal kojim se označava početak noćnog mira.

    Tada bi dežurni oficir krenuo u obilazak kampa u pratnji bubnjara i trubača, pa bi svojom palicom ili sabljom udarao čepove na burad s pićem.

    A nakon tog signala u kasarni bi zavladao mir i više nije smjelo da se toči pivo, rakija ili vino.

    Svi oni koji se toga nisu pridržavali, mogli su da računaju s ozbiljnim posljedicama.

    Sporna ceremonija
    “Veliko povečerje” se tokom proteklih vijekova razvilo u ceremoniju kakva je danas poznata.

    Ali i ona je sporna. Na primjer nedavno održano “Veliko povečerje” za njemačke vojnike koji su se vratili iz Avganistana, sa bakljama, kacigama i postrojavanjem ispred zgrade Rajhstaga u Berlinu, kritičare je podsjetilo na postrojavanja nacionalsocijalista.

    Za izvjesnu dozu opuštenosti tokom te ceremonije redovno se pobrinu glavni protagonisti, i to baš izborom pjesama.

    Bivši ministar odbrane Tomas de Mezijer tako se odlučio za hit “Lajf is Lajf” što nije uobičajeno za “Veliko povečerje”, već je više za neke žurke na popularnim destinacijama u Alpima ili na Mediteranu. Bilo je dosta kritika i na izbor bivšeg kancelara Gerharda Šredera zbog njegove želje da se odsvira klasik Frenka Sinatre “Maj Vej”.

    Najpopularniji izbor njemačkih političara u odlasku je, čini se, himna Evropske unije „Oda radosti“, Ludviga van Betovena.

    Ona je svirana već tri puta, između ostalog i za bivšu ministarku odbrane Ursulu fon der Lajen, koja se iz Berlina preselila u Brisel, gdje sada obavlja dužnost predsjednice Evropske komisije, piše Blic.

  • Tusk: Gasovod “Sjeverni tok 2” je najveća greška Angele Merkel

    Tusk: Gasovod “Sjeverni tok 2” je najveća greška Angele Merkel

    Bivši predsjednik Evropskog vijeća Donald Tusk je odluku o izgradnji gasovoda “Sjeverni tok 2” nazvao najvećom greškom odlazeće njemačke kancelarke Angele Merkel, tokom konferencije za medije u nedjelju.

    “Iz perspektive interesa Evropske unije, Sjeverni tok 2 je loš projekt” rekao je Tusk, prenijela je Poljska novinska agencija PAP.

    Tusk je također naveo da je Merkel to prepoznala u razgovoru koji su vodili ranije.

    Dodao je da je Merkel bila “bespomoćna pred upornim lobiranjem koje stoji iza njemačkih poslovnih interesa”.

    “Učinio sam sve što sam mogao da EU bude manje zavisna od ruskog gasa, uključujući uspostavljanje energetske unije”, rekao je Tusk.

    Poljska je bila jedan od najglasnijih kritičara gasovoda, tvrdeći da on predaje Moskvi u ruke ključni utjecaj na zemlje centralne i istočne Evrope. Tusk je i ranije iznosio otvorene kritike protiv Merkel zbog tog projekta.

    Prema Tuskovim riječima, Nizozemska, Austrija i Mađarska su bile za projekt, dok je Češka imala neutralan stav.

  • Merkelova izrazila solidarnost sa Varšavom

    Merkelova izrazila solidarnost sa Varšavom

    Odlazeći njemački kancelar Angela Merkel izrazila je “punu solidarnost” sa Varšavom usljed napete situacije na granici između Poljske i Bjelorusije.

    Merkelova je ponovila svoje optužbe da Bjelorusija vrši “hibridni napad” primamljujući migrante nakon čega ih šalje na granicu Poljske s ciljem destabilizacije te zemlje i kompletne EU.

    “Sa jedne strane, naravno da iskazujem punu solidarnost sa Poljskom, a sa druge, želim da iskažem veoma jasno da je ovo pitanje između EU i Bjelorusije. To je razlog što sve što se dešava bilateralno treba da bude koordinisano”, rekla je Merkelova nakon sastanka u Berlinu sa poljskim premijerom Mateušom Moravijeckim.

    Analitičari navode da su njeni komentari odgovor na kritike Poljske da nije uspjela da vrši koordinaciju sa Varšavom prije razgovora sa predsjednikom Bjelorusije Aleksandrom Lukašenkom.

    Nakon poziva Merkelove, Bjelorusija je počela da vraća neke od migranata u Irak.

  • Merkel rekla “zbogom”

    Merkel rekla “zbogom”

    Države Evropske unije treba da prodube razgovore o tome kuda treba da ide evropski blok, sa ciljem da se ublaže i reše nesuglasice, kao i sukob sa Poljskom.

    To je rekla nemačka kancelarka Angela Merkel u svom oproštajnom govoru.

    “Postoji pitanje nezavisnosti sudstva, ali postoji takođe fundamentalno pitanje kojim putem ide Evropska unija, šta bi trebalo da bude nadležnost EU, a čime bi trebalo da se bave države pojedinačno”, rekla je Merkel novinarima u Briselu, preneo je Rojters.

    Ona je dodala da “ukoliko pogledate poljsku istoriju, vrlo je jasno da pitanje definisanja nacionalnog identiteta igra veliku ulogu”.

    “Ta uloga je istorijski drugačija u odnosu na zemlje koje su imale demokratiju odmah posle Drugog svetskog rata”, dodala je.

    Nakon 16 godina na vlasti, Merkel je u petak upozorila Evropu da je zabrinuta za njenu sposobnost nošenja s društvenim, migracijskim i privrednim izazovima, nakon svog 107. samita u Briselu.

    “Napuštam Evropsku uniju u situaciji koja me zabrinjava”, izjavila je Merkel.

    “Prebrodili smo mnoge krize nastojeći da nađemo zajednička rešenja, ali preostaje nam niz nerešenih problema”, upozorila je.

    Angela Merkel je takođe zabrinuta zbog konkurentnosti Starog kontinenta posebno po pitanju novih tehnologija.

    “Evropa nije najinovativniji kontinent”, sa žaljenjem je istakla Merkel i ocenila da će njeni naslednici moraju da provedu velike projekte”.

    Dok se sa 67 godina oprašta od evropske scene, kancelarka je primila niz priznanja.

    Njen odlazak izaziva strah od praznine u EU koja se nalazi pred odlučnim projektima, privrednom obnovom nakon kovida, klimatskim promenama, potvrđivanjem njene geopolitičke uloge prema Sjedinjenim Državama i Kini, ocenjuje agencija Franc Pres.

    “Samit 27-orice bez Angele je kao Rim bez Vatikana, ili Pariz bez Ajfelovog tornja”, izjavio je u Briselu predsednik Evropskog veća Čarls Mihael.

    Bivši belgijski premijer je pohvalio “mudrost” kancelarke koja će nedostajati Evropljanima, “posebno u teškim razdobljima ” u govoru koji je pozdravljen ovacijama čelnika država i vlada okupljenih od četvrtka.

    Dar, rad mladog francusko-holandskog dizajnera Maksima Duterea, koji podseća na zgradu Veća gde se odvijaju samiti, predat je Merkel kao i njenom švedskom kolegi Stefanu Lofvenu, također u odlasku.

    Odlazak Angele Merkel “ostaviće veliku prazninu”, izjavio je novi austrijski kancelar Aleksander Šalenberg, naglasivši njen veliki uticaj na evoluciju Evropske unije”.

    “Ona je tokom šesnaest godina ostavila veliki trag u Evropi i pomogla nam u donošenju dobrih odluka s puno ljudskosti u teškim trenucima”, izjavio je belgijski premijer Aleksander de Kro.

    Bivši američki predsednik Barak Obama pridružio se evropskim liderima u odavanju počasti odlazećoj nemačkoj kancelarki, zahvalivši joj što je bila “sidro u brojnim olujama”.

  • Merkel i Erdogan ručali i razgovarali u četiri oka u vili na Bosforu

    Merkel i Erdogan ručali i razgovarali u četiri oka u vili na Bosforu

    Njemačka kancelarka Angela Merkel obećala je danas kontinuitet u odnosima Njemačke sa Turskom, što je uključivalo i saradnju i kritike Ankare tokom njene oproštajne posjete predsjedniku Recepu Tayyipu Erdoganu.

    Dvoje lidera ručalo je i razgovaralo u četiri oka u predsjedničkoj vili sa pogledom na Bosfor.

    “Uvijek sam govorila da je naša saradnja bila veoma dobra u godinama dok sam radila sa Erdoganom. Kritikovala sam Tursku o pitanju ljudskih prava i individualnih sloboda. Tražili smo rješenja. Mogli smo da imamo razlike, ali smo zavisili jedni od drugih”, rekla je Merkelova novinarima nakon razgovora.

    Angela Merkel i Recep Tayyip Erdogan (Foto: EPA-EFE)
    Angela Merkel i Recep Tayyip Erdogan (Foto: EPA-EFE)
    Merkel je rekla da je njen “savjet” Turskoj danas da očekuje “isto za buduću vladu u Njemačkoj”.

    “Odnos između Turske i Njemačke nastavit će se sa svojim negativnim i pozitivnim stranama. To će prepoznati i sljedeća vlada”, rekla je ona.

    Merkela i Erdogan su tokom 16-godišnjeg mandata njemačke kancelarke razvili složene, ali bliske odnose koji su se kretali po opasnostima burnih veza Turske sa Zapadom.

    Njihova lična veza pomogla je Evropi da se izbori sa izbjegličkom krizom 2016. godine i smiri napetosti na istoku Mediterana prošle godine.

    Merkel je pomogla u otklanjanju nekih poteškoća koje su se uvukle u Erdoganove odnose sa Vašingtonom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom.

    Erdogan je na završnom medijskom događaju dva puta nazvao Merkelovu svojim “dragim prijateljem”, a nagovijestio je i poteškoće koje bi Turska mogla imati u promovisanju svojih interesa nakon što je formalno ustupila mjesto novoj koalicionoj vladi koja se formira u Berlinu nakon izbora prošlog mjeseca.

    “Da nije bilo koalicione vlade, odnosi Njemačke sa Turskom bi mogli biti lakši. Naravno, nije lako raditi s koalicionom vladom”, rekao je Erdogan, navodi AFP.

  • Merkel održala oproštajni razgovor sa Xi Jinpingom, on joj dodijelio titulu “starog prijatelja”

    Merkel održala oproštajni razgovor sa Xi Jinpingom, on joj dodijelio titulu “starog prijatelja”

    Njemačka kancelarka Angela Merkel raspravljala je o bilateralnim odnosima i o aktuelnim međunarodnim temama s predsjednikom Kine Xi Jinpingom u videopozivu u srijedu tokom njenog oproštajnog razgovora s kineskim čelnikom.

    Tokom razgovora, odlazeća njemačka kancelarka razgovarala je s predsjednikom Kine o brojnim aktuelnim pitanjima koja se tiču prije svega regije Indo-Pacifika.

    “Između ostalog, raspravljano je o predstojećem samitu G20, klimatskim promjenama i borbi protiv pandemije, kao i o ljudskim pravima i investicijskom sporazumu Evropske unije i Kine”, izjavila je glasnogovornica njemačke vlade Martina Fietz.

    Merkel i Xi također su naglasili značaj 50. godišnjice pokretanja diplomatskih odnosa između njihove dvije zemlje, koja će biti obilježena iduće godine.

    Između ostalog, Xi je tokom razgovora s Merkel poručio kako se njemačka kancelarka snažno zalagala za sporazum između Evropske unije i Kine te da je ova država uvijek realno sagledavala probleme koji evidentno postoje između EU i zvaničnog Pekinga.

    Prilikom oslovljavanja, predsjednik Kine nazvao je Angelu Merkel “starim prijateljem” što su mediji ocijenili kao titulu koju Xi Jinping rijetko dodjeljuje drugim državnicima.

    “Kinezi stavljaju veliki naglasak na veze i prijateljstva. Nikada nećemo zaboraviti stare prijatelje, a vrata Kine će vam uvijek biti otvorena. Nadam se da ćete se i dalje brinuti o odnosima između Kine s jedne, i Evropske unije i Njemačke s druge strane”, rekao je Xi.

    Inače, kineski čelnici su izraz “stari prijatelj” upućivali drugim državnicima u rijetkim historijskim trenucima.

    “Titula” je između ostalog dodijeljena političarima poput bivšeg američkog predsjednika Richarda Nixona te državnog sekretara Henryja Kissingera. Pored američkih državnika, čelnici Kine ovu titulu su dodijelili i bivšem kubanskom lideru Fidelu Castru.

  • Merkel u oproštajnoj posjeti Izraelu: Vaša sigurnost je najbitnija za Njemačku

    Merkel u oproštajnoj posjeti Izraelu: Vaša sigurnost je najbitnija za Njemačku

    Njemačka kancelarka Angela Merkel otputovala je u oproštajnu posjetu Izraelu gdje se sastala s izraelskim premijerom Naftalijem Bennettom.

    Iako će nakon formiranja nove vlasti u Njemačkoj Angela Merkel otići u zasluženu političku penziju, njemačka kancelarka je naglasila kako će, neovisno o sastavu nove vlade, sigurnost Izraela biti prioritet za Njemačku.

    “Želim iskoristiti ovu posjetu kako bih naglasila da će tema sigurnosti Izraela uvijek biti od centralnog značaja za svaku njemačku vladu. Izrael je počeo vjerovati poslijeratnoj Njemačkoj i to povjerenje se mora dokazati”, rekla je Merkel.

    Tokom razgovora s izraelskim premijerom, Merkel je naglasila da su Izrael i Njemačka i nakon burne i teške prošlosti uspjeli formirati dobre i produktivne odnose.

    “Ne igraju ulogu samo pitanja koja utječu na našu prošlost, već i ona koja utječu na budućnost. Historija nam je dala veliku sreću da smo nakon holokausta koji se dogodio uspjeli resetovati naše odnose i uspostaviti nove”, rekla je njemačka kancelarka.

    Bennett tokom sastanka s Merkel (Foto: EPA-EFE)
    Bennett tokom sastanka s Merkel (Foto: EPA-EFE)
    S druge strane, izraelski premijer Naftali Bennett zahvalio je njemačkoj kancelarki na svemu što je učinila za Izrael, ali i za Evropu.

    “Angela Merkel je prijatelj naše zemlje, a veze između naše dvije države tokom njenog mandata bile su jače nego ikada u historiji. Radujemo se što ćemo ih dodatno jačati u privredi, nauci, obrazovanju, zdravstvu i naravno sigurnosti”, rekao je Bennett.

    Na kraju konferencije, izraelski premijer je citirao izjavu Angele Merkel u kojoj je navela kako Njemačka ne može biti neutralna na Bliskom istoku te da podržava Izrael kao jedinu liberalnu demokratiju u regiji.

    Njemačka kancelarka Angela Merkel otputovala je u oproštajnu posjetu Izraelu gdje se sastala s izraelskim premijerom Naftalijem Bennettom.

    “Ta rečenica predstavlja moralni stav koji je veoma važno čuti, naročito u Evropi. Ne samo zbog moralnog duga i posebnih odnosa između dvije zemlje. Izrael je, kao što sam ranije i rekao, svjetionik u olujnom moru. Ko ostane neutralan u sukobu između Izraela s jedne i Hamasa i Irana s druge strane, taj je izgubio moralni kompas. Angela Merkel je godinama predstavljala moralni kompas Evrope dajući beskompromisnu podršku Izraelu”, zaključio je Bennett.

  • Merkel: Nisam podržala fiksni datum za ulazak zapadnog Balkana u EU

    Merkel: Nisam podržala fiksni datum za ulazak zapadnog Balkana u EU

    • Njemačka kancelarka Angela Merkel je izjavila danas da su se učesnici samita EU – zapadni Balkan saglasili da zemlje zapadnog Balkana pripadaju Evropi, ali da nije podržala pozive za davanje fiksnog datuma zemljama zapadnog Balkana za njihovo pristupanje Uniji.

    “Nisam podržala da se zemljama zapadnog Balkana da fiksni datum za njihovo pristupanje Evropskoj uniji”, izjavila je Merkel na samitu EU – zapadni Balkan na Brdu kod Kranja, a prenosi agencija Rojters.

    “Zaista ne vjerujem u određivanje datuma, ali vjerujem u ispunjavanje naših obećanja. Kada se steknu uslovi, pristupanje može da se realizuje”, rekla je Merkel novinarima nakon samita.

    Ona je takođe izrazila nadu da bi problemi u vezi s blokadom pristupnih pregovora Sjeverne Makedonije mogli biti prevaziđeni.

  • Građani EU bi Merkel za predsjednicu Unije

    Građani EU bi Merkel za predsjednicu Unije

    Prema najnovijoj anketi, većina građana Evropske unije bi, kada bi mogla da bira, izabrala njemačku kancelarku Angelu Merkel za predsjednicu EU, a ne predsjednika Francuske Emanuel Makrona.

    Merkelova je večeras u gostima kod Makrona, posljednji put pred izbore u Njemačkoj 26. septembra, a kako je najavljeno na radnoj večeri u Jelisejskoj palati biće reči o Avganistanu poslije povlačenja zapadne vojske, o situaciji u području Sahela gdje obje zemlje učestvuju u vojnim misijama, kao i o francuskim predsjedničkim izborima u maju naredne godine.

    Uoči ovog sastanka objavljeni su rezultati ankete istraživačkog centra Evropskog savjeta za spoljne odnose iz Brisela prema kojima bi 41 odsto građana EU – Angelu Merkel, izabralo za “predsjednicu Evropske unije” – kada bi takva funkcija postojala.

    Kako se navodi, čini se da građani EU preferiraju način na koji politiku vodi Angela Merkel u odnosu na pristup Emanuela Makrona.

    “Merkel je svojim tehnokratskim stilom vođenja osvojila poverenje Evropljana mnogo više nego što je to učinio Makron svojim vizionarskim govorima”, konstatuje ECFR.

    Merkel je pobijedila Makrona u svih 12 zemalja učesnica ankete, a Makron je dobio samo 14 odsto glasova.

    U Francuskoj bi 32 odsto glasalo za Nijemicu, a samo 20 odsto za svog šefa države a, kako piše DW, interesantno je da je Makron u Mađarskoj, gdje je za njega bilo 24 odsto građana – dobio veću podršku nego su svojoj zemlji.

    Merkel je posebno omiljena među Holanđanima – izabralo bi je 58 odsto građana dok bi Makron tamo dobio samo šest odsto glasova, u Austriji bi 34 odsto glasalo za Merkel, 14 odsto za Makrona – ostali ispitanici su bili neodlučni ili nisu htjeli da glasaju.

    Autori studije konstatuju, da “činjenica da je Merkel toliko popularnija od Makrona ne samo u Holandiji i Španiji, već i u Portugalu i Danskoj, pokazuje kolika može biti integrativna moć u različitim delovima EU”.

    “Nordijske štedljive države i zemlje na jugu EU često imaju dijametralno suprotne stavove o mnogim aspektima evropske politike, posebno o ekonomskim i finansijskim pitanjima. Pošto je podrška Merkelovoj velika u oba tabora, čini se da je uspela da prenese poruku da je posvećena riješavanju problema i jednih i drugih, pozicionirajući Njemačku kao silu koja ujedinjuje”, piše ECFR.

    Prema istraživačkom centru iz Brisela, anektirano je ukupno 16.267 ljudi iz 12 zemalja EU – Njemačke, Francuske, Holandija, Danske, Švedske, Italije, Portugala, Španije, Austrije, Poljskea, Mađarske i Bugarske.

  • Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Tegeltija s Angelom Merkel: Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces

    Predsjedavajući Vijeća ministara BiH Zoran Tegeltija istakao je, na radnom ručku lidera zemalja zapadnog Balkana sa kancelarkom SR Njemačke Angelom Merkel u Tirani, da je kriza izazvana širenjem pandemije koronavirusa podsjetila na značaj saradnje, solidarnosti i efikasne koordinacije.

    On je ocijenio da je Berlinski proces podigao regionalnu saradnju na jedan viši nivo i dao značajan doprinos ubrzavanju rješavanja nekih pitanja i unaprijedio povezanost Zapadnog Balkana. Prema njegovim riječima, Berlinskim procesom se podstiče investiranje u infrastrukturne projekte i projekte povezanosti, što je osnovni pokretač za ekonomski napredak regiona.

    Predsjedavajući Tegeltija je istakao da je zajednički cilj – skraćenje maratonskog vremenskog okvira za ostvarivanje napretka u procesu proširenja i pristupanja Evropskoj uniji.

    “Proširenje EU na Zapadni Balkan je dvosmjerni proces i potreban je novi impuls, kako procesu proširenja, tako i procesu pristupanja. Opšti je utisak da EU stvara iluziju otvorene politike proširenja, istovremeno držeći izglede za pristupanje što udaljenijim. Promjena ovakve politike bi bila impuls za dinamizaciju reformi”, ocijenio je predsjedavajući Vijeća ministara.

    Predsjedavajući Tegeltija smatra da bi zemljama zapadnog Balkana trebalo omogućiti značajniju ulogu i učešće u procesima EU i tješnje veze sa EU i prije formalnog ispunjavanja kriterijuma i uslova za članstvo.

    On je naglasio da se reforme ne provode radi članstva, već unapređenja kvaliteta života građana, ali da zamor od procesa proširenja, koji je evidentan, nikome ne donosi dobro i usporava sve procese.