VRBAS Media

Oznaka: Angela Merkel

  • Putin razočaran izjavom Merkel

    Putin razočaran izjavom Merkel

    Sukob u Ukrajini možda je trebalo da bude pokrenut pre, Rusija je računala da će postići dogovor u okviru Minskih sporazuma, rekao je predsednik Rusije.

    Kako je Vladimir Putin rekao, izjava bivše nemačke kancelarke Angele Merkel o tome da su Minski sporazumi bili zaključeni samo da bi se Ukrajini dalo vreme da se pripremi za rat sa Rusijom za njega je bila neočekivana.”Iskreno rečeno, to je za mene bilo potpuno neočekivano. To je razočaravajuće. Otvoreno govoreći, nisam očekivao da ću to čuti od bivše savezne kancelarke. Uvek sam polazio od toga da je rukovodstvo Nemačke iskreno prema nama”, rekao je Putin.

    Kako je dodao, izjava Merkelove o Minskim sporazumima samo govori o tome da je “sve urađeno ispravno u pogledu pokretanja specijalne vojne operacije”.

    “Ispostavilo se da niko nije ni nameravao da realizuje Minske sporazume. Ukrajinsko rukovodstvo je preko bivšeg predsednika Petra Porošenka takođe to saopštilo – potpisao je, ali nije nameravao da realizuje. Ja sam se ipak nadao da će drugi učesnici u sporazumu biti iskreni prema nama. Ispostavlja se da su nas i oni obmanjivali i poenta je bila samo da se Ukrajina napumpa oružjem i da se pripremi za borbena dejstva. Očigledno smo se kasno orijentisali, iskreno rečeno. Možda je sve to trebalo pokrenuti i ranije”, rekao je ruski lider.

    Poverenje je na nuli
    Međutim, po njegovim rečima, Moskva se nadala da će se dogovoriti sa Ukrajinom u okviru Minskih sporazuma.

    “Poverenje je skoro na nuli. Ali posle takvih izjava, naravno, nameće se pitanje poverenja. Kako da se dogovaramo? O čemu? I da li je moguće dogovarati se s nekim? Gde su garancije? Ali svejedno, na kraju ćemo morati da se dogovaramo. Mnogo puta sam govorio da smo spremni na te dogovore, otvoreni smo za to, ali to nas tera da se zamislimo – da se zamislimo s kim imamo posla”, konstatovao je Putin.

    Ranije je bivša nemačka kancelarka Angela Merkel u intervjuu listu “Cajt” izjavila da su Minski sporazumi potpisani kako bi Ukrajina imala vremena da postane jača.

    Dodala je da su svi shvatali da je konflikt zamrznut i da problem nije rešen.

    Bivši predsednik Ukrajine Petro Porošenko u razgovoru sa ruskim prankerima priznao je da su Minski sporazumi zapravo bili potrebni da bi se dobilo na vremenu i da bi se ojačala ukrajinska vojska uz podršku NATO-a.

  • Zaharova: “Priznanje Merkelove – pogodno za tribunal o Ukrajini”

    Zaharova: “Priznanje Merkelove – pogodno za tribunal o Ukrajini”

    Bivša nemačka kancelarka Angela Merkel priznala je da su Minski sporazumi potpisani kako bi se Kijevu dalo vreme da se pripremi za sukob sa Rusijom.

    Povodom te izjave oglasila se portparolka Ministarstva inostranih poslova Rusije Marija Zaharova rekavši da to “apsolutno može biti upotrebljeno za suđenja u okviru tribunala”.

    Ona je istakla da se trenutno mnogo govori o pravnim procenama toga što se dešava oko Ukrajine, o nekim tribunalima i slično.

    “A, ovo je, posebno za tribunal. Ono što je Merkelova rekla u svom intervjuu je svedočenje osobe koja je direktno izjavila da je sve što je bilo urađeno tokom 2014-2015. godine imalo isti cilj: skrenuti pažnju svetske javnosti sa realnih problema, dobiti na vremenu, napumpati kijevski režim naoružanjem i dovesti situaciju do velikog sukoba”, smatra Zaharova.

    Prethodno je bivša nemačka kancelarka Angela Merkel izjavila da su Minski sporazumi potpisani kako bi Ukrajina imala vremena da postane jača.

    Dodala je da su svi shvatali da je konflikt zamrznut i da problem nije rešen.

    Ranije je i bivši predsednik Ukrajine Petro Porošenko u razgovoru sa ruskim prankerima priznao da su Minski sporazumi zapravo bili potrebni da bi se dobilo na vremenu i da bi se ojačala ukrajinska vojska uz podršku NATO-a.

  • Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Merkel brani projekt Sjeverni tok 2: Vjerovala sam u vezu s drugom nuklearnom silom svijeta

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je u intervjuu za RND o rusko – njemačkom projektu Sjeverni tok 2 te je poručila da je taj projekt, uprkos kritikama, bio perspektivan.

    Iako je projekt Sjeverni tok 2 zbog ruske agresije na Ukrajinu obustavljen, Merkel je branila odluku tadašnje njemačke vlade za izradom ovakvog projekta.

    “Nisam vjerovala u promjenu kroz trgovinu, već u vezu kroz trgovinu s drugom po veličini nuklearnom silom na svijetu”, rekla je Merkel.

    Poručila je kako to nije bila laka odluka.

    “Tadašnja teza je bila: Ako Sjeverni tok 2 bude u funkciji, Putin više neće isporučivati gas kroz Ukrajinu niti će je napadati. Rusija je napala Ukrajinu 24. februara kada još uvijek gas nije tekao kroz Sjeverni tok 2. U tom smislu, gas nije bio oružje”, ističe bivša kancelarka.

    Između ostalog, ona je projekt opravdavala i ekonomskim razlozima.

    “Njemačka privreda se u to vrijeme odlučila za transport gasa iz Rusije jer je bio ekonomski jeftiniji od tečnog gasa iz Saudijske Arabije, Katara i Ujedinjenih Arapskih Emirata, a kasnije i iz Sjedinjenih Američkih Država”, poručila je Merkel.

    Također, bivša kancelarka je objasnila kako je vlada bila spremna novcem poreskih obveznika podržati izgradnju dva terminala za tečni prirodni gas u Njemačkoj. Međutim, do posljednjeg dana rada vlade ovaj projekt nije pokrenut jer nije bilo uvoznika koji bi zbog visoke cijene unaprijed rezervisali kapacitete za dugoročni period.

    Na kraju intervjua, Merkel je priznala kako je njen utjecaj na Putina slabio tokom mandata.

    “Bilo je jasno da neću još dugo biti na funkciji i zato sam konstatovala da razni pokušaji da se utječe na njega neće imati efekta. Putin više nije voljan da održava samit u tzv. Normandijskom formatu s predstavnicima Rusije, Ukrajine, Njemačke i Francuske. S druge strane, nisam uspjela stvoriti dodatni evropsko – ruski format diskusije o evropskom sigurnosnom poretku”, mišljenja je Merkel.

    Na pitanje da li može biti posrednik u prekidu rata u Ukrajini, Merkel nije bila optimistična.

    “Moj odlazak je možda bio doprinos, kao što su izbori u Francuskoj, povlačenje trupa iz Afganistana i odugovlačenje implementacije sporazuma iz Minska”, zaključila je Merkel.

  • Merkel poručila Putinu: Rat je velika greška

    Merkel poručila Putinu: Rat je velika greška

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je večeras ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu da je rat u Ukrajini “velika greška”.

    “To je brutalni napad, kojim se krši međunarodno pravo i za šta ne postoji nikakvo opravdanje”, kazala je Merkel u razgovoru s novinarima u pozorištu “Berliner Ensemble”.

    Takođe ona je ukazala i na propuste Zapada.

    Prema njenim riječima, proteklih godina nije stvorena bezbjednosna arhitektura koja bi spriječila ovaj rat, te dodala da i o tome treba razmišljati.

    Merkel je naglasila da nije dijelila mišljenje Putina da Rusiju Zapad stalno ponižava, ali je znala da on tako razmišlja.

    Prisjetila se da se to vidjelo i prilikom njene posljednje posjete Moskvi.

    Tada je Putin Merkelovoj, kako je prenijela, objasnio da je raspad Sovjetskog Saveza bila najgora stvar 20. vijeka.

    Međutim, Merkelova, koja je rođena u Istočnoj Njemačkoj, kaže da je raspad SSSR, bio je najsrećnija okolnost.

    Takođe je prenijela da je u junu prošle godine, kada se američki predsjednik Džozef Bajden sastao sa Putinom, bila saglasna sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, da je iz evropskog ugla važno pokušati uspostaviti dijalog sa šefom ruske države, jer se već tada naaziralo da ne ide dobro oko Sporazuma iz Minska.

    Međutim, prisjeća se, EU tada nije postigla saglasnost, a Merkelova je tada pomislila “svi znaju da uskoro odlazim, a da je to bilo prije nekoliko godina sigurno bih to progurala”.

    Istakla je da nema šta sebi da prebacuje da je premalo pokušala kako se takvi događaji, kao što je rat u Ukrajini, ne bi dogodili.

    Ukazala je i da je njeno shvatanje vrijednosti različito od Putinovih.

    “On smatra demokratiju pogrešnom, a ja je smatram ispravnom”, objasnila je ona.

    Aneksija Krima, prema njenim riječima, bila je prekretnica i dodala da kod Putina uočava stalno prekoračenje linija, kao i da je jasno da on razumije samo jezik vojske.

    Što se njenog današnjeg života tiče, kaže da je potpuno normalna građanka, ali da mora biti obazrivija u izjašnjavanju o aktuelnim stvarima, jer smatra da nije njen zadatak da “daje komentare sa aut linije”.

    Govoreći o aktuelno njemačkoj vladi, rekla je da bi voljela da je vodi CDU, ali i da u vladu Olafa Šolca spoljnopolitički ima puno povjerenje.

  • Angela Merkel komentarisala rusku invaziju na Ukrajinu prvi put od početka rata

    Angela Merkel komentarisala rusku invaziju na Ukrajinu prvi put od početka rata

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel govorila je na oproštajnom događaju Reinera Hoffmanna koji je nedavno odstupio s mjesta predsjednika u uticajnom njemačkom sindikatu. Ona je tom prilikom prekinula šutnju i prvi put nakon početka invazije na Ukrajinu je govorila o ruskoj agresiji.

    Napad je nazvala kršenjem međunarodnog prava i “dubokim slomom” nezapamćenim u historiji Evrope od Drugog svjetskog rata, pišu njemački mediji.

    “Moja solidarnost je s Ukrajinom koju je Rusija napala i izvršila invaziju. Podržavam ukrajinsko pravo na samoodbranu”, kazala je ona u srijedu navečer.

    Istaknula je kako podržava napore koje poduzimaju njemačka vlada, Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, NATO, G7 i UN, a s ciljem zaustavljanja, kako je navela, “barbarskog i agresorskog rata”. Poručila je da će posljedice biti dalekosežne, posebno za Ukrajinu, ali i za cijeli kontinent.

    Osvrnula se na kršenja prava civila te na zločine koje su ruski vojnici počinili u Buči povlačeći se iz okoline Kijeva te je poručila: “Buča je pokazatelj ovog užasa”.

    Merkel je inače samo jednom na početku rata dala kratku izjavu o tome da nema opravdanja za kršenje međunarodnog prava. S obzirom na to da je konzervativka, odrasla u komunističkoj Istočnoj Njemačkoj i koja je podržavala saradnju s Vladimirom Putinom u prošlosti, dugo je bila pod lupom javnosti koja je željela znati šta je njen stav o trenutnoj situaciji.

    Nekada se snažno zalagala i za plinovod Sjeverni tok 2, koji je predstavljao drugi način isporuke plina iz Rusije u Njemačku. Ovaj put se nije osvrnula na to, ali je podržala aktivnosti njemačke vlade.

  • “Vrijeme je da bivša kancelarka obajsni neke stvari”

    “Vrijeme je da bivša kancelarka obajsni neke stvari”

    Merkel je osudila rusku vojnu oeraciju, ali kaže da ostaje pri svojoj odluci iz 2008. godine da blokira članstvo Ukrajine u NATO-u.

    Ugled Angele Merkel poslednjih je nedelja u Njemačkoj prilično narušen, piše Telegraf. “Nakon invazije na Ukrajinu, bivši ministri koji su služili u njenom mandatu, redom se odriču njezine vanjske politike”, piše list.

    “Nikad u životu nisam mislio da ćemo ući u takvu krizu s Rusijom”, rekao je Volfgang Šauble, bivši ministar financija tokom Merkelinog mandata.

    “I ja sam mislio da moramo da sarađujemo ​​s Rusijom. Danas znam: pogrešio sam, svi smo pogrešili.”

    “Suočeni smo s gorkim saznanjem”, rekao je njemački predsednik Frank Valter Štajnmajer, koji je za vreme Angele Merkel bio ministar spoljnih poslova.

    “Držali smo se izgrađenih mostova u koje Rusija više nije verovala i na koje su nas naši partneri upozoravali. Bio sam u krivu, ali nisam bio jedini”, kazao je.

    Ali žena u središtu svih tih zbivanja bila je prkosna. Merkel je dala kratku izjavu u kojoj osuđuje invaziju na Ukrajinu, no kaže da “ostaje pri svojoj odluci’ iz 2008. godine da blokira članstvo Ukrajine u NATO-u.

    Osim toga, nije rekla više ništa, ostavljajući Nemačkoj da razmatra nenu ostavštinu samo nekoliko meseci nakon što je otišla u penziju kao jedan od najvećih kancelara u nemačkoj istoriji.

    “Merkelino toksično nasleđe još će dugo zaokupirati ovu zemlju”, grmio je Aleksandar Marguer, urednik konzervativnog časopisa Cicero i dugogodišnji kritičar Angele Merkel.

    Na pitanje je li Merkel totalno krivo shvatila Vladimira Putina tokom svojih 16 godina na vlasti, zamenik šefa Bundestaga iz redova CDU-a, Johan Vadelpul, rekao je da je vreme da bivša kancelarka objasni neke stvari.

    “Nadam se da će Angela Merkel uskoro pronaći vremena i prilike da detaljnije prokomentira svoju politiku prema Rusiji”, rekao je Vadepul.

    Rat u Ukrajini nije posve poništio njeno nasleđe, već je bacio neugodno svetlo na one delove njene vladavine koje bi većina Nemaca radije zaboravila.

    Postignuća zbog kojih su je slavili pre samo nekoliko meseci, i dalje su netaknuta. Bolesnu nemačku ekonomiju je pretvorila u ekonomsku snagu kakva je danas.

    Provela je Evropsku uniju kroz krizu uvođenja evra i Brexit, a blok je ostao jedinstven.

    Ali ukrajinski rat rasvijetlio je manje uspešna područja njene ostavštine.

    Bivša kancelarka bila je toliko popularna da se Olaf Šolc kandidovao kao njen naslednik uprkos tome što dolazi iz suparničke stranke. Čak je njenu čuvenu pozu uzeo kao svoj zaštitni znak.

    Ali on je u nekoliko dana nakon ruske operacije u Ukrajinu, poništio mnoge njene važne odluke.

    Napušten je projekat gasovoda Severni tok 2, kao i čitava energetska politika zbog koje je Nemačka bila zavisna od ruskog plina.

    Takođe, najavio je novo veliko ulaganje u obranu Nemačke od čak 100 milijardi evra i obećao da će Nemačka konačno ispuniti ciljeve NATO-a o vojnoj potrošnji.

    Nemački saveznici konstantno su upozoravali na opasnosti prevelike zavisnosti od ruskog plina i nemogućnost obrane tako velike dominacije.

    Ali, kritike nisu dolazile samo od strane saveznike. Volfgang Šauble, bivši ministar finansija za vreme Angele Merkel, trudio se da istakne da “nikada nije skrivao protivljenje Severnom toku”, a i nemački Zeleni bili su oštro protiv toga.

    Ipak, to nisu bila pitanja koja su dominirala nemačkom politikom. Naprotiv, bile su to stvari o kojima pristojno nemačko društvo nije želeo da govori.

    Merkel do sada nije rekla ništa o vojnoj potrošnji ili ruskom plinu, a čini se da će istorija verovatno oceniti nenu politiku pogrešnom i u jednom i u drugom slučaju.

    Očigledno je da je jedino pitanje oko kojeg se odlučila da se oglasi i brani, njena odluka da se usprotivi članstvu Ukrajine u NATO-u 2008. godine.

    Treće načelo njene politike koje se poslednjih nedelja našlo na udaru kritike je njeno smirivanje Putina zbog čega joj je ipak jedan od bivših ministara stao u obranu.

    “Ako kažete da smo pogrešno procenili agresivnost ovog čoveka, onda se slažem s vama. Ali to ne znači da je čitava politika u proteklih 20 godina bila pogrešna”, rekao je Tomas de Maizijere, ministar unutrašnjih poslova u mandatu Angele Merkel.

    “U ono su vreme ljudi znali da govore kako je Merkel previše oštra prema Putinu i Rusima. U poređenju sa s Francuskom ili Italijom, na primer, ona je s Putinom razgovarala značajno oštrije.”

    Tokom većine vremena provedenog na čelu Nemačke, Merkel je bila jedan od glavnih Putinovih sagovornika sa strane Zapada. Nikada se nije bojala suočiti s ruskom predsednikom, a jednom su čak čitavu noć raspravljali o Ukrajini.

    Ipak, morala je da igra s kartama koje je dobila. Aneksiju Krima 2014. godine, Zapad je smesta osudio, ali nije bilo mnogo volje za direktno sučeljavanje s Putinom.

    Ako je Merkel i provela sate tražeći zajednički jezik s Putinom, činila je to uz saglasnost svojih zapadnih kolega.

    Percepcija nje kao pomiriteljke, datira još iz vremena kad je 2008. godine razgovarala s tadašnjim američkim predsednikom Džordžom Bušem, koji je predlagao da se Ukrajina i Gruzija primi u NATO savez.

    Putin se suprostavio planovima saveza da dođe do, kako on to gleda, ruskog dvorišta. Uz podršku tadašnjeg francuskog predsednika Nikolasa Sarkozija, Merkel je kazala kako bi primanje tih zemalja u NATO uzrokovalo destabilizaciju u regiji.

    Činjenica da Merkel još uvek brani tu odluku, znači da i ona spada u krug onih koji smatraju da je širenje NATO-a do ruske granice, doprinelo trenutnoj krizi.

    Što bi se dogodilo da Merkel tada nije intervenisala, nikad nećemo saznati. Ali, nije sigurno da bi bez nje Ukrajina postala punopravna članica NATO-a, što dokazuje i sadašnje oklevanje saveza da interveniše.

    “Pozivam gospođu Merkel i gospodina Sarkozija da posete Buču i da vide do čega je dovelo 14 godina ustupaka Rusiji”, kazao je ovaj tjedan ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski.

    “Mislili su da će odbijanjem Ukrajine, umiriti Rusiju, uveriti je da poštuje našu zemlju i normalno živi uz nas.”

  • Angela Merkel podržava odluku o neprijemu Ukrajine u NATO

    Angela Merkel podržava odluku o neprijemu Ukrajine u NATO

    Nekadašnja njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da i dalje smatra da je ispravna bila odluka iz 2008. godine o neprijemu Ukrajine u NATO, saopćeno je iz njenog ureda, a prenosi Bild.

    Iz njenog ureda je saopćeno da Merkel i dalje podržava odluke usvojene na Samitu lidera NATO-a koji je 2008. godine održan u Bukureštu. Ističe se da Merkel podržava sve napore koji se provode u pravcu što bržeg zaustavljanja rata kojeg je Rusija pokrenula u Ukrajini.

    • Naspram zvjerstava koja su postala vidljiva u Buči i drugdje u Ukrajini, bivša kancelarka u potpunosti podržava sve napore njemačke vlade i međunarodne zajednice da stane na stranu Ukrajine i okonča barbarstvo i rat Rusije protiv Ukrajine – poručeno je iz ureda bivše njemačke kancelarke.

    Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski (Zelensky) u jučerašnjem video obraćanju pozvao je Merkel i nekadašnjeg francuskog predsjednika Nikolasa Sarkozija da posjete Buču i tamo se uvjere do čega je dovela politika 14-godišnjih ustupaka Rusija.

    Ukrajinski predsjednik je naveo da je na Samitu NATO-a 2008. Ukrajini obećano članstvo, ali da je potom učinjen korak unazad da se izbjegnu problemi sa Rusijom.

  • Merkelovoj ponuđen posao iz Njujorka

    Merkelovoj ponuđen posao iz Njujorka

    Bivša njemačka kancelarka Angela Merkel, koja je 16 godina obilježila ne samo razvoj njene zemlje, već i Evrope, dobila je ponudu za posao iz Njujorka.

    Generalni sekretar UN Antonio Guteres ponudio je Merkelovoj da bude dio visokog savjetničkog tima u svjetskoj organizaciji.

    Agencija DPA, pozivajući se na diplomatske izvore u UN, kako prenose njemački mediji, ponudio je Merkelovoj predsjedavanje tijelom o globalnim javnim dobrima, koja potencijalno treba da koriste svim građanima svijeta.

    Guteres je ponudu Merkelovoj uputio pismom.

    U sjedištu UN u Njujorku, međutim, procjenjuju da su male šanse da će Merkelova prihvatiti ponudu.

    Merkelova do sada nije odgovorila, a o ponudi predstavnici UN ne žele zvanično da se izjašnjavaju.

    Tijelo o globalnim javnim dobrima je Guteresov projekat koji je dio reforme UN.

    U svom izvještaju o reformi UN od prošle godine on je najavio da će pozvati bivše šefove država i vlada da uspostave globalnu listu javnih dobara, i druge oblasti od zajedničkog interesa gdje je potrebno poboljšati upravljanje.

  • “Angela Merkel spriječila novi rat na Balkanu”

    “Angela Merkel spriječila novi rat na Balkanu”

    Da Angela Merkel, bivša njemačka kancelarka, 2015. godine nije primila milion migranata, na području Balkana bi gotovo sigurno izbio novi rat, tvrdi poznati njemački politikolog Herfrid Minkler.

    Po njemu Merkelova je pametno prepoznala da je Balkan “bure baruta evropskog poretka” i da se o njemu treba pametno brinuti.

    “U posljednje dvije godine, i to uz relativno male brojke izbjeglica, uz sve te izbjegličke kampove u Moriji i drugdje, vidjeli smo kako je dovoljno samo nekoliko hiljada izbjeglica da to te zemlje dovede na ivicu njihovih mogućnosti. Zamislimo samo da je Merkel zatvorila njemačke granice, da je Austrija zatvorila svoje granice, a onda i Mađari”, zapitao se ovaj politikolog.

    Po njemu to znači da bi se na jugoistoku, od Mađarske, Hrvatske, od BiH, pa sve tamo do Egejskog mora odjednom našlo pola miliona, možda i više ljudi.

    “U toj situaciji bi se komplikovana etničko-konfesionalna ravnoteža koja postoji u tim krajevima, a radi se o prostorima na kojima su se ranije vodili ratovi povezani s raspadom Jugoslavije, u toj mjeri raspala, da bi se moralo računati s opcijom da opet dođe do velikih sukoba i nasilja. Ko zna kako bi se u tom slučaju razvijala spirala nasilja”, rekao je Minkler.

    On dodaje da je Merkelova tada povukla pravi potez.

    “I kad se stavimo u kožu jednog racionalnog političara, ili kako je to Merkel rekla da se stvari moraju posmatrati od njihovog kraja, u toj je situaciji bilo sasvim razumljivo da kaže kako je bolje te ljude pustiti u Njemačku, gdje su oni i htjeli. Odnosno da se nije insistiralo na bezuslovnoj primjeni Dablinskog sporazuma, kako bi se spriječilo da Balkan, koji je već i ranije, bio bačva baruta evropskog poretka, ne završi opet u neredu”, objasnio je Minkler.

    Prema njegovim riječima, posebna pažnja posvećena Balkanu ostaće nešto što je do kraja pratilo politiku Anglele Merkel.

    “Balkan kao šupljikavi jugoistočni bok Evrope, kao faktor koji ugrožava stabilnost Evrope, kao regija oko koje se Evropljani moraju brinuti, ali na pametan način, to je ono što je pratilo politiku Angele Merkel sve do samog kraja. I zato sam mišljenja da je to sigurno igralo važnu ulogu u donošenju odluke o tome da se teritorija Njemačke iskoristi takoreći kao bazen za alociranje problema koji bi na Balkanu mogao imati opasne posljedice”, zaključio je on.

  • Orban: Dio života građana srednje Evrope odlazi s Angelom Merkel, u novo doba ulazimo bez rukavica

    Orban: Dio života građana srednje Evrope odlazi s Angelom Merkel, u novo doba ulazimo bez rukavica

    Predsjednik Vlade Republike Mađarske Viktor Orban objavio je u ponedjeljak na službenoj stranici Ureda premijera tekst o njemačkoj kancelarki na odlasku Angeli Merkel pod naslovom “Angela Merkel 8. decembra prestaje biti njemačka kancelarka. Dio života građana srednje Evrope otići će s njom”.

    • Mi smo je razumjeli i ona je razumjela nas. Sovjetska invazija, komunistička diktatura, otpor i narodni pokreti 1988. i 1989., pobjeda, sloboda, ponovno ujedinjenje i osnivač nove države Helmut Kohl, kancelar.


    Kao mađarski premijer 1998. godine, imao sam priliku na nekoliko mjeseci obnašati političku dužnost u isto vrijeme kada je njemački kancelar bio Helmut Kohl, moj dragi, stari prijatelj, kršćanski brat te predani zaštitnik srednjoevropljana.

    Godinama smo Merkel i ja trpjeli teškoće jer smo bili u opoziciji. Prvo je ona postala kancelarka, a onda smo se mi pet godina poslije toga vratili na vlast. Upravljali smo finansijskom krizom 2010. godine, bili smo partneri u borbi da Evropsku uniju održimo na okupu i zajedno smo bespomoćno i beznadno gledali izbijanje evropske tragedije, rusko-ukrajinskog rata.

    Lojalni i disciplinirani Nijemci te buntovni i nesmotreni Mađari zajedno su se borili za isti cilj: Evropu u kojoj će se sve nacije osjećati kao kod kuće.


    A onda ruptura, ili bolje rečeno fraktura, otvorena fraktura 2015. godine, invazija migranata. Povreda nakon koje se sportaš više nikad neće kretati kao prije. On ide na rehabilitaciju, trudi se, muči se, ali više iz časti. On zna, a nakon nekog vremena i prizna da više ne može povratiti staru formu.

    Migrantska je kriza sama po sebi bila velik test. Postala je Rubikon jer je pokazala duboke filozofske, političke i emotivne razlike između nas u poimanju nacija, slobode i uloge Njemačke.

    Kriza je otkrila da je Mađarima i drugim žiteljima srednje Evrope domovina ključna. Nacija je ishodište, a da bez patriotizma ne može biti zdravog emotivnog života. Ispada da su se Nijemci priklonili drugom razvojnom putu evropske civilizacije, da idu ka tome da budu postkršćanska i postnacionalna država.


    Mi, Mađari, razumijemo da Nijemci to ne smatraju problemom. Oni to ne smatraju civilizacijskom bolesti koju treba izliječiti, nego to smatraju prirodnim, poželjnim, pa čak i moralno superiornijim ishodom. Tkanina Evropske unije bila se tada razdvajala po šavu i nije bilo načina da se to spriječi. Migracije, pol, federalizirana Unija, germanizacija Evrope. Obnavljanje evropske saradnje zahtijevaće nadljudske napore u post-Merkel eri.

    Je li Angela Merkel otvorila vrata problemu? Ili je, baš suprotno, pokušala zauzeti čvrst stav, ali je na koncu podlegla pritisku ljevice te se maknula u stranu? Danas ne znamo odgovor na to pitanje. Gledajući na novu proimigracijsku, pro-rodnu, federalističku, pronjemačku agendu nove njemačke krajnje lijeve vlade, na misterij Merkel moguće je dati oba odgovora. Vrijeme će pokazati. Jedino za čime žalim, kao bivši borac, je to da nama, svojim kolegama, njeno životno djelo i 16 godina na čelu njemačke vlade nisu dali odgovore. Jedna je stvar sigurna: era dvosmislenosti, prikrivene politike i vrludanja završilo je s Merkel. U novo doba ulazimo bez rukavica – zaključio je Orban u svom tekstu.