Oznaka: andrej plenković

Hrvatski premijer Andrej Plenković izjavio je da se zamolnica iz BiH u vezi sa procesuiranjem hrvatskih generala odnosi na žrtve u Gradišci i Kozarskoj Dubici u akciji “Bljesak”, da će dokumetacija biti detaljno proučena, ali da legitminost hrvatskih akcija “Bljesak” i “Oluja” niko ne može dovesti u pitanje.

“Riječ je o žrtvama koje su se dogodile za vrijeme operacije ‘Bljesak’ u Gradišci i Kozarskoj Dubici. Krivična djela koja se spominju su ratni zločin protiv civilnog stanovništva i povrede zakona i običaja ratovanja. Suština i poveznica s ratnim vojnim komandantima je formulacija o naredbi za takozvano neselektivno granatiranje”, rekao je Plenković.

Plenković se danas sastao sa visokim oficirima koji su učestvovali u vojno-policijskoj akciji “Bljesak”, a povod sastanka je, kako navode hrvatski mediji, zamolnica Tužilaštva BiH za pružanje međunarodne pravne pomoći dostavljene na osnovu Sporazuma između Vlade Hrvatske i Savjeta ministara o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima.

“Cilj sastanka je bio je da ih upoznamo sa sadržajem zamolnice, da dobiju informaciju o čemu je riječ”, rekao je Plenković poslije sastanka.

On je ponovio da tu nije riječ o optužnicama jer optužnice ne postoje, te istakao da su “ovim zahtjevom privremeno prekinute sve radnje u vezi sa ovim predmetom od strane nadležnih tijela BiH”.

“Trenutkom slanja zamolnice pravosudna tijela BiH su zaključila da se tim konkretnim predmetom bave hrvatska pravosudna tijela i u tom trenutku privremeno se prekidaju sve mjere u vezi sa gonjenjem bilo koga ko je tu naveden”, pojasnio je Plenković.

On je istakao da je stvar ozbiljna i da će je tako tretirati.

“Hrvatska država je dobila zamolnicu i ona će nju na adekvatan i zakonit način tretirati”, dodao je Plenković.

Prema njegovim riječima, Vlada će putem Ministarstva pravosuđa u detalje proučiti dokumentaciju, a nakon toga donosiće se odluke koje su na institucijama Hrvatske, vodeći računa o interesima i dignitetu generala.

Plenković je dodao da će naredni sastanak biti kada Ministarstvo pravosuđa podnese detaljan izvještaj.

“Legitimnost ‘Bljeska’ i ‘Oluje’ niko ne može dovesti u pitanje, to je ono što je prvo. Što se tiče eventualno drugih postupaka koji bi mogli slijediti, o njima ćemo govoriti. Zauzet ćemo stav koji štiti hrvatske nacionalne interese, komandante i dignitet ‘domovinskog rata’, stav hrvatskih institucija je jedinstven”, rekao je Plenković.

On je naveo da je na sastanku bilo osam visokih oficira, a da je bilo pozvano njih 11.

Ministarstvo pravosuđa Hrvatske potvrdilo je ranije da su zaprimili zamolnicu diplomatskim putem 6. avgusta i da je riječ o postupku u kojem Tužilaštvo BiH sumnja da je 14 državljana Hrvatske počinilo krivična djela koja BiH dovodi u vezu s vojno-policijskom operacijom “Bljesak”.

Prema navodima hrvatskim medijima, na popisu Tužilaštva BiH su generali Pavao Miljavac, Mladen Markač, Marijan Mareković, Davor Domazet Lošo, Luka DŽanko, te trojica umrlih generala Petar Stipetić, Imra Agotić i Ivan Basarac.

Lošo je rekao smatra da je ovo dio malo šire globalne geopolitičke igre i da je dobro da je održan ovaj današnji sastanak.

Generali su osumnjičeni za izdavanje naređenja tokom operacije “Bljesak” za neselektivno granatiranje i artiljerijsku paljbu protiv civilnih ciljeva i na nebranjene gradove Gradišku i Kozarsku Dubicu sa teritorija pod kontrolom Hrvatske vojske.

Prema podacima “Veritasa”, tokom “Bljeska” ubijeno je 283 Srba.

Premijer Andrej Plenković primit će danas, zajedno s potpredsjednikom Vlade Tomom Medvedom i ministrom pravosuđa Ivanom Malenicom, vojne komandante za koje je Tužilaštvo BiH od Hrvatske zatražilo preuzimanje krivičnog progona vezanog uz operaciju Bljesak.

Šta Plenković konkretno namjerava kazati generalima i drugim visokim oficirima protiv kojih se traži krivični progon, jučer se nije moglo doznati, piše Večernji list.

Neslužbeno se među njima moglo čuti tek kako je pomalo neobično da ih se u Vladu zove tek šest dana nakon što je Hrvatskoj stigla zamolnica Tužilaštva BiH.

Iz Banskih dvora u javnost su u međuvremenu službeno odaslane umirujuće poruke kako će Hrvatska zaštiti svoje vojne komandante i nacionalne interese, ali i one neslužbene kako bi se generali trebali suzdržati od javnog komentiranja zahtjeva iz BiH, na što generali uzvraćaju – lako je govoriti kada se radi o tuđoj koži.

“Nije gotovo dok nije gotovo”, komentarisao je jučer jedan od komandanata iz zamolnice.

Hrvatski premijer Andrej Plenković istakao je danas da je jasan stav Hrvatske o akcijama “Bljesak” i “Oluja”, te ocijenio da hrvatsko državno tužilaštvo može odbaciti zahtjev Tužilaštva BiH za procesuiranje hrvatskih komandanata i tako riješiti problem.

Plenković je novinarima rekao da su u Hrvatskoj već neko vrijeme upoznati o zahtjevu koje je Tužilaštvo BiH uputilo hrvatskom Ministarstvu pravosuđa za procesuiranje hrvatskih komandanata u akciji “Bljesak”.

On kaže da će Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske proučiti tu dokumentaciju, kako bi vidjelo postoje li prepreke da se to proslijedi Hrvatskom državnom tužilaštvu, koji će to proučiti.

“Na njima je da donesu odluke. Ne mogu trenutno prejudicirati što će Hrvatsko državno tužilaštvo učiniti, ali ono što svakako može, u supstantivnom smislu, to na kraju odbaciti to i tako riješiti problem”, rekao je Plenković.

Plenković tvrdi da su hrvatske akcije “Bljesak” i “Oluja” u kojim su protjerani Srbi bile “oslobodilačke operacije” koje su, kako kaže, “Hrvatskoj ponovo donijele integritet državne teritorije”.

“To su operacije na koje ćemo biti ponosni i nikakvi ih procesi, bez obzira na koji su način pokrenuti, neće dovesti u pitanje”, poručio je Plenković.

Ministarstvo pravosuđa i uprave Hrvatske potvrdilo je juče da je primilo zahtjev Tužilaštva BiH u vezi s postupcima protiv hrvatskih ratnih komandanata.

Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je u četvrtak, 5. avgusta, u govoru u Kninu poručio BiH da je riječ o nedokazanim djelima, te da će Hrvatska zaštititi svoje ratne komandante.

Hrvatske oružane snage su u akciji “Oluja” etnički očistile Srbe sa prostora sjeverne Dalmacije, Like, Banije i Korduna, a državni vrh Hrvatske je u četvrtak, 5. avgusta, proslavio ovaj datum u Kninu kao “Dan pobjede”. U hrvatskoj akciji “Bljesak” srpski narod je protjeran iz Zapadne Slavonije.

Tokom akcije “Oluja” za nekoliko dana je sa svojih vjekovnih ognjišta protjerano više od 220.000 Srba, dok ih oko 1.800 ubijeno.

a vrhu ljestvice najnegativnije ocijenjenih hrvatskih političara nalazi se premijer Andrej Plenković, a u top tri je i predsjednik Sabora Gordan Jandroković, pokazuju rezultati istraživanja koje je sprovela Promocija plus.

Istraživanje pokazuje rast popularnosti novog gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića i političke platforme Možemo, pad rejtinga predsjednika Zorana Milanovića i čvrstu prvu poziciju HDZ-a.

Godinu dana od posljednjih parlamentarnih izbora u Hrvatskoj, HDZ je i dalje vodeća politička stranka, a prema rezultatima istraživanja u julu, nju podržava 27,4 posto anketiranih, što pokazuje da ova stranka ima veliku prednost nad političkom konkurencijom, prenosi zagrebački Jutarnji list.

Na drugom mjestu i dalje je SDP sa 18,7 posto podrške, 0,2 posto manje nego u junu, ali istraživanje pokazuje da se SDP ozbiljno približila koalicija Možemo koja je u julu zabilježila porast popularnosti i podršku 16,9 posto anketiranih, 3,5 posto više nego u junu.

Uprkos padu rejtinga, na četvrtom mjestu je Domovinski pokret Miroslava Škore koji je u julu imao podršku 6,4 posto anketiranih, 1,8 posto manje nego u junu, a na petom mjestu je Most sa 4,8 posto podrške.

Hrvatski premijer Andrej Pleković rekao je da je za dobro funkcionisanje BiH bitno da se svi konstitutivni narodi i građani osjećaju dobro.

Povodom odbijanja amandmana narodnjaka u Evropskom parlamentu da se u rezoluciji o napretku BiH spomene konstitutivnost tri naroda u BiH, Plenković je rekao da nije dobro preglasavanje i inženjering.

“Šta god pisalo u toj rezoluciji, bilo bi dobro da se spomenu konstitutivni narodi jer mislim da je to pozitivno. To neće promijeniti činjenicu da u BiH postoje tri konstitutivna naroda”, rekao je Plenković po dolasku na samit EU u Brisel.

On kaže da je važno da se postigne konsenzus oko izborne reforme koja će omogućiti legitimnu zastupljenost sva tri naroda u institucijama BiH i bolje funkcionisanje, prenose hrvatski mediji.

Prema njegovim riječima, dogovor o reformi izbornog sistema trebaju same postići institucije u BiH, političke stranke.

Plenković je naveo da ga je autor izvještaja o BiH Paulo Rangel, portugalski poslanik iz redova Evropske narodne stranke, obavijestio da narodnjaci podržavaju prijedlog da se u rezoluciju ubaci referenca o konstitutivnim narodima, ali da se tome protive liberali i zeleni, dok ni socijalisti nisu skloni tome.

On je dodaje da u rezoluciji u cjelini ima više pozitivnih stvari.

“Dejtonski mirovni sporazum se spominje više puta, spominju se presude Evropskog suda za ljudska prava i presude Ustavnog suda BiH. Takođe se pozdravlja dogovor čelnika HDZ BiH i SDA Dragana Čovića i Bakira Izetbegovića, koji je omogućio da se u Mostaru nakon 12 godina održe izbori”, rekao je Plenković.