VRBAS Media

Oznaka: andrej plenković

  • Plenković: Hrvatska prelazi 10.000 mrtvih od korone

    Plenković: Hrvatska prelazi 10.000 mrtvih od korone

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković izjavio je da će Hrvatska danas premašiti broj od 10.000 preminulih od ili sa kovidom, što je strašno, kao i da proteste protiv kovid potvrda podstiču politički eksponenti i oni koji su, kako je rekao, “zaštićeni kao lički medvjedi”.

    Plenković je na u otvorenom dijelu sjedice Vlade konstatovao da je broj zaraženih virusom korona u porastu.

    “U Hrvatskoj imamo porast od 58 posto u dvije sedmice. Mi smo već 20 mjeseci u borbi protiv kovida i pozivamo građane da se pridržavaju svih mjera koje su na snazi”, rekao je Plenković i ponovo apelovao na građane da se vakcinišu protiv korone.

    Poručio je da pandemija ne jenjava, a broj ljudi koji su preminuli se povećava.

    “Danas će, kad izađu podaci, premašiti broj 10.000 mrtvih od ili sa kovidom. To je strašno”, rekao je Plenković i istakao da bi taj broj trebalo da bude dovoljan razlog ljudima da se vakcinišu.

    Govoreći o kovid potvrdama, koje su od juče u Hrvatskoj obavezne, a zbog kojih su otpočeli protesti onih koji im se protive, Plenković kaže da kovid potvrda ne znači obavezna vakcinacija, već mogućnost da ste, kako je kazao, “ili prebolili kovid ili ste se vakcinisali ili ste se testirali i nemate kovid”.

    Komentarišući proteste zbog kovid potvrda, premijer je rekao da ispada se oni događaju zbog testiranja, a ne vakcinisanja.

    Primjetio je i da proteste podstiču politički eksponirani ljudi.

    “Ne vjerujem da je njima bris problem. Pogotovo onima koji podstiču na proteste, a primili su jednu, dvije ili tri doze. Zaštićeni su kao lički medvjedi, a podstiču neposlušnost”, rekao je Plenković i dodao:

    “Zato sam naložio ministrima da uvedemo sankcije za ove koje će se ponašati da odluke koje Štab donosi na osnovu zakona bagatelizuju, ignorišu i pozivaju na građansku neposlušnost. To ne dolazi u obzir.”

    Vlada će po tom pitanju, kazao je, biti čvrsta i istraće u tome.

    “Zato očekujem promjene zakona, prekršajne sankcije za one koji misle da su tako jako pametni, pametniji nego većina ljudi na svijetu. E nisu. Nisu pametni. Ovakvu demagogiju, populizam i podilaženje nepotrebnim strastima, mislimo da to nije ni normalno ni korektno. Ako imaju neku drugu političku ambiciju, onda neka to kažu, nego glume velike slobodare a zaštićeni su booster dozom kao lički medvjedi”, rekao je Plenković.

  • Čović i Plenković složni: Izborni zakon BiH mora razriješiti situaciju nametanja političkih predstavnika

    Čović i Plenković složni: Izborni zakon BiH mora razriješiti situaciju nametanja političkih predstavnika

    Zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda parlamenta BiH Dragan Čović istakao je, u razgovoru sa predsjednikom Vlade Hrvatske Andrejom Plenkovićem, da Izborni zakon BiH mora razriješiti postojeću situaciju nametanja političkih predstavnika, posebno na nivou Predsjedništva BiH i Doma naroda Federacije BiH (FBiH).

    Čović je naglasio da Izborni zakon mora obezbijediti i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda na jednak način uz omogućavanje potpunih aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima.

    Čović, koji je danas boravio u Zagrebu, je, govoreći o promjenama Izbornog zakona BiH, naveo da rješenja koja je ponudio u prethodnim razgovorima sa političkim akterima u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u potpunosti primjenjuju sve odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te su zasnovana na načelu koji obje presude izdvajaju kao osnov ustavnopravnog uređenja – konstitutivnosti naroda, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    Plenković je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik nastavka puta BiH prema članstvu u EU, koji jedini garantuje reformski i razvojni pravac BiH.

    On je naglasio da je za promjene Izbornog zakona važno postići dogovor svih političkih aktera u BiH, poštujući i duh i slovo Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, te legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

    – Naša pozicija je vrlo jasna – želimo da bude ispravljena anomalija koja Hrvate dovodi u nepravedan položaj. Nije dobro da se jedan konstitutivni narod, a to su Hrvati, ne osjeća dobro i da se ne osjeća zastupljeno -napomenuo je Plenković.

    Plenković je zahvalio Hrvatima iz BiH za donacije i pomoć u obnovi oštećenih zgrada na potresom stradalom području u Petrinji, navedeno je u saopštenju.

    Na sastanku Čovića sa predsjednikom Vlade Hrvatske razgovarano je i o nastavku evropskog puta BiH, saradnji Hrvatske i BiH u borbi protiv virusa korona, kao i uspješno završenim projektima, poput nedavno otvorenog mosta Svilaj i spojenog mosta Gradiška.

    Čović je naglasio da Izborni zakon mora obezbijediti i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda na jednak način uz omogućavanje potpunih aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima.

    Čović, koji je danas boravio u Zagrebu, je, govoreći o promjenama Izbornog zakona BiH, naveo da rješenja koja je ponudio u prethodnim razgovorima sa političkim akterima u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u potpunosti primjenjuju sve odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te su zasnovana na načelu koji obje presude izdvajaju kao osnov ustavnopravnog uređenja – konstitutivnosti naroda, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    Plenković je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik nastavka puta BiH prema članstvu u EU, koji jedini garantuje reformski i razvojni pravac BiH.

    On je naglasio da je za promjene Izbornog zakona važno postići dogovor svih političkih aktera u BiH, poštujući i duh i slovo Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, te legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH. /kraj/vsa/vj/fotoČović je naglasio da Izborni zakon mora obezbijediti i legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda na jednak način uz omogućavanje potpunih aktivnih i pasivnih biračkih prava svim stanovnicima.

    Čović, koji je danas boravio u Zagrebu, je, govoreći o promjenama Izbornog zakona BiH, naveo da rješenja koja je ponudio u prethodnim razgovorima sa političkim akterima u BiH i predstavnicima međunarodne zajednice u potpunosti primjenjuju sve odluke Ustavnog suda BiH i Evropskog suda za ljudska prava, te su zasnovana na načelu koji obje presude izdvajaju kao osnov ustavnopravnog uređenja – konstitutivnosti naroda, saopšteno je iz parlamenta BiH.

    Plenković je poručio da je Hrvatska najsnažniji zagovornik nastavka puta BiH prema članstvu u EU, koji jedini garantuje reformski i razvojni pravac BiH.

    On je naglasio da je za promjene Izbornog zakona važno postići dogovor svih političkih aktera u BiH, poštujući i duh i slovo Dejtonsko-pariškog mirovnog sporazuma, te legitimnu zastupljenost sva tri konstitutivna naroda u BiH.

  • Plenković: Nećemo dopustiti da padne standard zbog cijena energenata

    Plenković: Nećemo dopustiti da padne standard zbog cijena energenata

    Predsjednik Vlade Hrvatske Andrej Plenković učestvovao je danas na konferenciji 2. Dani poljoprivrede, ribarstva i šumarstva u hotelu Sheraton Zagreb uz ministra poljoprivrede Mariju Vučković.

    Komentarišući rast cijene goriva i uticaj na industriju, Marija Vučković je rekla: “I poljoprivrednicima i ribarima se sufinancira trošak goriva. Sektor stočarstva je najpogođeniji.”

    Premijer je čestitao ministarki na organizaciji događanja. “Svaki pogrešan korak u pogledu klimatskih promjena utjecat će na poljoprivrednu proizvodnju i zato o tome treba voditi računa”, rekao je, prenosi N1.

    Komentirajući cijene goriva i odluku Vlade, rekao je:

    “Svi razgovori s kolegama u EU svode se na temu što se radi s plinom, strujom, koje se mjere poduzimaju… Glede plina i struje, stabilni smo. Glede cijena naftnih derivata, tržište nam određuje cijenu goriva u potpunosti. Procijenili smo kao vlada da, ako smo prebrodili najveću zdravstvenu i financijsku krizu u proteklih 600 dana bez vala otpuštanja, stečajeva itd., nećemo dopustiti da dođe do pada standarda građana zbog cijene energenata. Prvo se osjeća cijena goriva i dizela, reagirali smo munjevito, mislim da smo zatekli sve koliko smo brzo donijeli odluku. Ako se stvar bude smirivala, imamo mjere za ići nazad, ako ne, imamo dodatne alate za kalibriranje cijena.”

    “Proizvođači plina i nafte dižu cijene ovisno o tome kakva je situacija s HDZ-om, isključivo radi toga se događa. Da nije HDZ-a, ne bi narasle cijene nigdje, ni u SAD, ni u Europi”, dodao je sarkastično.

  • Vučić: Saglasnost sa Plenkovićem u većini stavova, naročito oko poštovanja Dejtona

    Vučić: Saglasnost sa Plenkovićem u većini stavova, naročito oko poštovanja Dejtona

    Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da se sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem danas, u okviru Samita EU-Balkan, po pitanju BiH mogao saglasiti u 90 odsto stavova, posebno kada je riječ o poštovanju Dejtonskog mirovnog sporazuma i legalnoj i legitimnoj reprezentativnosti.

    • Pažljivo sam saslušao šta je Plenković danas govorio. Vjerujem da naše bilateralne odnose možemo da unapređujemo – rekao je Vučić.

    Plenković je novinarima nakon sastanka rekao da je ovaj samit bitan da bi se dinamizovali pregovori o proširenju ili dolazak u fazu pregovora.

    “Danas je vođena dobra, kvalitetna rasprava. Založili smo se za početak pregovora Sjeverne Makedonije i Albanije. Što se tiče naše pozicije, posebno i BiH, založili smo se za reformu izbornog zakonodavstva, postizanju konsenzusa svih ključnih aktera”, rekao je Plenković.

    On je kazao da je Hrvatska jedna od zagovornica procesa proširenja na susjedne zemlje i da je interes da one budu stabilne, funkcionalne, da se privredno razvijaju i da evropska perspektiva bude “transformativni generator” svih pozitivnih procesa.

    Vučić i Plenković su razgovarali i oko predstavljanja hrvatskog jezika u srpskim udžbenicima, oko čega se podigla velika prašina u javnosti, kao i da mu je objasnio da se radi o podjeli jezika koju je ustanovila SANU.

    Po toj podjeli, slovenski jezici se dijele na južnoslovenske, zapadnoslovenske i istočnoslovenske, rekao je Vučić i objasnio da u toj podjeli nema hrvatskog jezika i da se ne radi ni o kakvoj uvredi.

    “Naravno da ćemo pogledati i videti o čemu se radi i ako smo napravili grešku ispravćemo, jer bi to bio fer odnos prema Hrvatima građanima Srbije i našem susedima. Kao što se nadam, da će biti manje ulica Mili Budaku u Hrvatskoj, čoveku poznatom po izjavi da bi trećinu Srba trebalo proterati, trećinu pobiti,trećinu pustiti, jer je to evropska vrednost”, rekao je Vučić i dodao da je siguran da ti problemi mogu zajednički da se rešavju.

    On je kazao da je sa Plenkovićem razgovarao o više pitanja, od kojih i o nestalim osobama, da i on i Plenković imaju ideju kako da riješe to pitanje i istakao da bi i mali pomak u pronalaženju nestalih bio veliki pomak, jer bi se tako to “civilizacijsko pitanje”, pomaklo sa mrtve tačke.

    Vučić je kazao i da bi volio i da Srbi u Hrvatskoj imaju ista prava kao Hrvati u Srbiji, iako se od hrvatskih vlasti čuje da bi željeli da bude obrnuto.

    Predsjednik Srbije je istakao da je danas na sastanku sa premijerom Grčke Kirjakosom Micotakisom dobio garancije da će Atina nastaviti da podržava teritorijalni integritet, ali i evrointegracije Srbije.

    Predsjednik Srbije je rekao da je sa premijerom samoproglašenog Kosova Aljbinom Kurtijem razgovarao na Brdu kod Kranja o nekim tehničkim, a za građane suštinski važnim pitanjima kao što je priznanje diploma i naveo da će razgovori sa Prištinom biti nastavljeni pod okriljem EU.

    Vučić je podsjetio da je Vašingtonski sporazum Priština proglasila mrtvim, a da je Srbija spremna da sve što je potpisala sprovede u djelo, te da će u odnosima sa Izraelom rješavati tačku sporazuma u vezi sa Jerusalimom, odnosno Tel Avivom.

    On je naglasio da je Samit na Brdu kod Kranja potvrdio da je nesumnjivo da Srbija bez rješavanja pitanja sa Prištinom ne može da bude članica EU.

    Vučić je rekao da je tokom Samita postalo jasno koje su od evropskih zemalja više za proširenje, a ko je od Evropljana veći skeptik po tom pitanju.

    • Suština Samita jeste zapadni Balkan. I Česi i Mađari su sa različitim idejama, Grci i neki drugi su bili malo otvoreniji, neki su bili zatvoreniji, ali je bila veća podrška proširenju nego u Sofiji – naveo je predsjednik Srbije.

    Kada je riječ o enormnom poskupljenju gasa na svjetskom tržištu, Vučić je najavio da će na sutrašnjem sastanku sa zamjenikom ruskog premijera i kopredsjednikom ruskog dijela Međuvladinog komiteta za saradnju Srbije i Rusije Jurijem Borisovim uputiti ličnu poruku za predsjednika Rusije Vladimira Putina da Srbija dobije što bolje uslove za kupovinu gasa.

    Pomak na samitu prema zapadnom Balkanu
    Predsjednik Srbije je rekao da je danas da na samitu EU-Zapadni Balkan u Sloveniji učinjen pomak i pružena veća podrška zemljama zapadnog Balkana od one koju je video u Sofiji.

    On je na konferenciji za novinare na pitanje da li je bilo zemalja koje su protiv proširenja na yapadni Balkan naveo da to ne može da kaže i da je i Angela Merkel rekla da je napravljen mali pomak prema zapadnom Balkanu.

    “I ja to mislim, jer su toliko vremena ljudi slušali nas, a mi njih i suština ovog samita danas jeste zapadni Balkan. I Česi i Mađari sa različitim idejama, jedni za Šengen, jedni za ubrzani prijem Srbije, kao i Grci, bili su mnogo otvoreniji, ali je postojala velika podrška, veća nego što sam video u Sofiji”, istakao je Vučić.

    On je rekao i da je francuski predsjednik Emanuel Makorn imao vrlo pozitivan govor o budućnosti zapadnog Balkana, imajući u vidu sve što se zbiva u Evropi, kao i da je sa njim imao veoma dobar razgovor.

    Vučić je prenio i da je sa Makronom dugo razgovarao i da ima pozitivne utiske sa tog razgovora, kao i da veruje da će Makron ponovo doći do kraja godine ili početkom iduće u Srbiju.

    Napominje i da ne može da iznosi detalje, ali da je Makron koji je razgovarao sa njim i Kurtijem, kako kako kaže, sve odlično razumio.

    “Čak mislim i da je u ovom razgovoru sa Kurtijem na jedno moje pitanje koje sam postavio prištinskom premijeru Makron sve razumeo, tako da zelim da verujem da je budućnost zapadnog Balkana zaista u EU, ali niko nema pravo, i o tome sam danas govorio, da nama zamera sto želimo da živimo i prezivimno, jer je na samitu pokrenuto veliko pitanje energetike. I češki i grčki premijer i drugi su to pokrenuli. Ljudi moraju od nečega da prežive”, istakao je Vučih.

    On je odgovarajući na pitanja novinara rekao da tokom razgovora nije bilo direktnog uslovljavanja prijema Srbije priznavanjem tzv Kosova.

    “Ne na taj način, pet zemalja nije priznalo, ali nemam sumnje da će rešavanje problema između Beograda i Prištine na ovaj ili onaj način biti conditio sine kva non za ulazak Srbije u EU”, istakao je Vučić.

  • Plenković: Podržavamo proces proširenja EU na susjede

    Plenković: Podržavamo proces proširenja EU na susjede

    Hrvatska podržava proces proširenja EU-a na susjedne zemlje, rekao je danas premijer Hrvatske Andrej Plenković u Sloveniji i upozorio da se bez jasne poruke jugoistoku Evrope o evropskoj perspektivi otvara prostor za druge globalne sile na tom prostoru.

    “Pozicija Hrvatske vrlo je jasna. Mi podržavamo evropsku perspektivu, proces proširenja EU-a na nama susjedne zemlje. Smatramo da je to izrazito važno i da tu poruku trebamo snažno poslati i danas”, rekao je Plenković novinarima uoči neformalne radne večere s kolegama iz EU.

    Dodao je da će deklaracija sadržavati termine poput evropska perspektiva i proces proširenja, ali kaže da “nije realno očekivati” da će se u njoj navesti i vremenski okvir ulaska tih zemalja u EU.

    Naime, slovenačko predsjedavanje Savjetom EU-a predložilo je da se u deklaraciji navede da EU treba biti spremna za primanje svih zemalja zapadnog Balkana najkasnije do 2030, podsjeća Hina.

    Tome se u prvom redu protive zemlje zapadne Europe, ali je dobro da se pokreće pitanje o vremenskom okviru, kaže Plenković.

    Uz podršku na njihovom putu prema članstvu u EU, Plenković ističe da je pred tim zemljama još puno posla.

    “Nije ovo skup zemalja gdje je sve fenomenalno pa da ide kao da je ulje u ‘mašini’ i da se ništa ne čuje, to nije baš tako. Treba tu puno još raditi, a mi ćemo se truditi da to bude što brže i što bolje”, istakao je Plenković koji je učestvovao i na sastanku Evropske narodne stranke.

    On je ocijenio da je dobro što je došlo do deeskalacije situacije između Beograda i Prištine i najavio da će se sutra kratko vidjeti i s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.

    Poručio je da “nije primjereno niti normalno” da se blokira početak pregovora Sjevernoj Makedoniji, naročito pošto je riješila spor o imenu s Grčkom i postala članica NATO.

    Komentarišući stanje u BiH, ponovio je poziciju Hrvatske da legitimna zastupljenost konstitutivnih naroda treba da se reflektuje i kroz pravičan izborni zakon u najvišim predstavničkim tijelima BiH, odnosno kroz Predsjedništvo.

  • Tegletija nakon razgovara s Plenkovićem “Odnosi BiH i Hrvatske opterećeni izjavama iz Sarajeva”

    Tegletija nakon razgovara s Plenkovićem “Odnosi BiH i Hrvatske opterećeni izjavama iz Sarajeva”

    Predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija izjavio je da su odnosi između BiH i Hrvatske u posljednje vrijeme često opterećeni izjavama koje dolaze iz Sarajeva, što uzrokuje kontra izjave iz Zagreb, a to ne doprinosi unapređenju saradnje.

    Tegeltija je naveo da su BiH i Hrvatska veoma važne jedna drugoj kada je u pitanju spoljnotrgovinska razmjena.

    Nakon bilateralnog susreta delegacija BiH i Hrvatske, predvođenih predsjedavajućim Savjeta ministara i premijerom Hrvatske Andrejom Plenkovićem, Tegeltija je napomenuo da BiH i Hrvatska zajedno relaizuju nekoliko značajnih projekata, među kojima je danas otvoreni most u Svilaju, te most koji se gradi preko Save u Gradišci.

    – To su neke dobre stvari. Naravno, imamo i nekoliko teških otvorenih pitanja. Jedno od njih je da već više od 20 godina nismo ratifikovali sporazum o granici i da imamo otvoreno pitanje graničnih prelaza. Moramo znati da je i ovaj granični prelaz u Svilaju otvoren na privremenoj osnovi, da može na ovakav način da funkcioniše samo tri mjeseca – istakao je Tegeltija u izjavi novinarima u Svilaju.

    Tegeltija je istakao da je jedno od otvorenih pitanja vezano za Trgovsku goru, kao i za izmjene Izbornog zakona BiH, za koje je, kako je naveo, Hrvatska jako zainteresovana i želi da učestvuje u traženju najboljeg rješenja.

    – Dogovorili smo da sve ove teme budu predmet razgovora resornih ministarstava i da na zajedničkoj sjednici Savjeta ministara i Vlade Hrvatske pokušamo u što je moguće kraćem periodu riješiti bar neka od tih pitanja – naveo je Tegeltija.

    Tegeltija je sa Plenkovićem raazgovarao i o mogućnosti izgradnje hidroelektrane “Dubrovnik dva”, te naveo da će i jedna i druga strana imati višak vode, a nedostatak električne enegrije.

    Predsjednik Evropske komisije Ursula fon der Lajen, predsjedavajući Savjeta ministara Zoran Tegeltija i premijer Hrvatske Andrej Plenković svečano su danas otvorili most Svilaj na rijeci Savi koji povezuje BiH i Hrvatsku.

    Nakon otvaranja mosta, na upotrebu će biti predat i novi granični prelaz Svilaj, čime se stvaraju preduslovi za međunarodni promet putnika.

  • Plenković o Palmerovom prijedlogu: Hrvatska se protivi banalizaciji Dejtonskog sporazuma

    Plenković o Palmerovom prijedlogu: Hrvatska se protivi banalizaciji Dejtonskog sporazuma

    Banalizacija, simplifikacija Dejtonskog sporazuma protivna je njegovu duhu, slovu i logici, i Hrvatska se zalaže za jednakopravnost, da se u BiH svi narodi osjećaju dobro i Hrvati i Bošnjaci i Srbi, rekao je hrvatski premijer Andrej Plenković danas u Bjelovaru.

    Da bi problem izbornog zakona riješio posebni izaslanik američkog State Departmenta za izbornu reformu u BiH Matthew Palmer predložio je u utorak “uklanjanje etničkih prefiksa” kod izbora članova Predsjedništva BiH te zastupnika u Domu naroda parlamenta Federacije BiH.

    “Palmer traži kompromise. Čemu se mi najviše protivimo je jedna banalizacija, simplifikacija koja otprilike ide od Dejtona do Brisela i ona je protivna i duhu i slovu i logici Dejtonskog sporazuma. Naša je zadaća da to tumačimo međunarodnoj zajednici, da se zalažemo za ravnopravnost, da se zalažemo da se u BiH svi narodi osjećaju dobro i Hrvati i Bošnjaci i Srbi”, ustvrdio je.

    Objasnio je da sastanci s predstavnicima iz BiH, poput jučerašnjeg s Bakirom Izetbegovićem i prošlosedmičnog s reisom Huseinom Kavazovićem predstavljaju pokušaje Hrvatske da “podigne intenzitet dijaloga, intenzitet razumijevanja, da BiH “funkcionira dobro i da je stabilna” da ide prema EU.

    “Mi ćemo na tom putu pomoći vodeći računa da smo i prijatelj i saveznik i partner i odvjetnik BiH, više nego bilo tko drugi”, rekao je Plenković.

  • Sastanak Šmita i Plenkovića: Razgovarali o procesu izborne reforme u BiH

    Sastanak Šmita i Plenkovića: Razgovarali o procesu izborne reforme u BiH

    Nelegitimno izabrani visoki predstavnik u BiH Kristijan Šmit boravio je danas u zvaničnoj posjeti Zagrebu gdje se sastao sa hrvatskim premijerom Andrejom Plenkovićem sa kojim je razmijenio mišljenja o trenutnim političkim trendovima i kretanjima u BiH i na Balkanu, sa naglaskom na evroatlantske integracije.

    Iz OHR-a je saopšteno da su Šmit i Plenković razgovarali o procesu izborne reforme u BiH.

    Šmit je na sastanku naglasio potrebu jačanja funkcionalnosti institucija BiH kroz pojačani angažman svih domaćih strana, uz podršku međunarodne zajednice.

    Funkcionalnost je, naglasio je on, neophodan preduslov kako bi BiH izašla iz faze međunarodne supervizije i napredovala u integracijama u EU.

    Šmit je zahvalio Plenkoviću na zalaganju Hrvatske i njenoj podršci težnjama BiH i drugih zemalja u regionu da se priključe EU.

    Nijemca Kristijana Šmita Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savjet bezbjednosti UN.

  • Plenković: Nismo smetnuli s uma tužbu protiv Srbije

    Plenković: Nismo smetnuli s uma tužbu protiv Srbije

    Hrvatska nije smetnula s uma podizanje tužbe protiv Srbije i zahtjeva za ratnu odštetu, na tome se radi, rekao je danas premijer Andrej Plenković u Saboru, a na molbu jednog poslanika da parlament osudi poziv srpskog predsjednika Aleksandra Vučića za isticanju srpske zastave, odgovorio je predsjedavajući Gordan Jandroković, rekavši da to nije tema i da je ta “inicijativa promašena”.

    Hrvatski sabor je danas otpočeo redovno jesenje zasjedanja s “aktuelnim prepodnevom”, kada poslanici postavljaju pitanja premijeru i ministrima.

    Na pitanje Stipa Minarića iz opozicionog Domovinskog pokreta, kada će biti podignuta tužba protiv Srbije sa zahtjevom za ratnu odštetu, Plenković je odgovorio da je ta tema dignuta na bilateralni nivo.

    “Radimo na tomu, nismo to smetnuli s uma. Dijalog koji naši ministri i ja lično vodimo s udruženjima hrvatskih logoraša, iskreni su i konkretni. Mi ćemo na tome istrajati, nastojaćemo da pravda bude realizovana. Bitno je da istina o Domovinskom ratu nije upitna. Svjesni smo patnje svih onih koji su prošli logore, nismo to zaboravili”, rekao je Plenković.

    Miranić je dodao da tužba i ratna odšteta nisu pitanje novca već dostojanstva i primijetio da pojedinci gube privatne tužbe protiv Srbije i još, kako je rekao, moraju da plate sudske troškove.

    On je upitao zašto država Hrvatska ne stane iza tih ljudi, ali na to nije dobio odgovor.

    A na molbu jednog poslanika da parlament osudi poziv predsjednika Srbije Vučića da svi Srbi u svijetu istaknu srpsku zastavu, povodom današnjeg obilježavnaja Dana srpskog jedinstva, odgovorio je predsjednik Sabora Jandroković.

    On je podsjetio da je juče rečeno ono što je, kako je rekao, trebalo da bude kazano.

    “O tome možete govoriti tokom rasprave, nemamo posebno tačku o tome, ta tema ne zaslužuje posebnu raspravu jer je inicijativa promašena, svima je jasno. Drago mi je da su se pripadnici srpske manjine o tome izjasnili”, rekao je Jandroković.

  • Panika u Hrvatskoj: Premijer zove bankare na sastanak

    Panika u Hrvatskoj: Premijer zove bankare na sastanak

    Andrej Plenković saopštio je da će sazvati sastanak sa predsednicima uprava banaka povodom panike koja se podigla zbog ukidanja takozvanog prećutnog minusa.

    Premijer Hrvatske Andrej Plenković je, u razgovoru s novinarima na Bledskom bezbednosnom forumu, rekao da se po tom pitanju čuo sa hrvatskim ministrom finansija Zdravkom Marićem, da je poslao poruku i guverneru Hrvatske narodne banke Borisu Vujčiću, te da će o toj temi raspravljati na sednici u užem sastavu vlade, prenosi Hina.

    “Želim da utvrdim činjenice kao predsednik vlade. Mi kao vlada nemamo način da proverimo te podatke osim da pitamo HNB. Tražićemo njihove podatke i stav. Sazvaću sastanak s predsednicima uprava banaka. Ako je nastala praznina i ako ljudi nisu bili informisani onda ćemo to pitanje regulisati. Budući da je stvar ozbiljna želim da imam sve fakte na stolu”, naveo je Plenković.

    Večernji list je ovih dana objavio da je u Hrvatskoj nastala velika drama jer su na adrese građana počela da stižu obaveštenja banaka da će im za dva meseca ili najkasnije do početka 2022. smanjiti takozvane “prećutne” minuse, nudeći im kredite na godinu dana da izmire iznos duga.

    Banke nude dve vrste minusa – dozvoljene i “prećutne”, iliti nedozvoljena prekoračenja po tekućim računima. Dozvoljene koristi samo 32 hiljade građana u Hrvatskoj, a “prećutne” čak 840 hiljada, i njihovo smanjenje će, po oceni Večernjeg, značiti veliki udar na standard.

    HNB, koja je krajem jula najavila da će se menjati režim odobravanja minusa, ističe da je pokrenula izmenu zakona kako bi korisnike “prećutnih” minusa zaštitila od previsokih kamata.

    Kamate na “prećutna” prekoračenja kreću se od 8,11 posto do 17,4 procenta, navodi Večernji dovodeći u pitanje visinu tih kamata budući da zakon, koji su doneli bivši SDP-ovi ministri finansija Slavko Linić i Boris Lalovac, bankama zabranjuje da građanima zaračunavaju kamate iznad najveće dopuštene, koja je trenutno 8,11 odsto.