Oznaka: Ana Brnabić

  • Cvijanovićeva uputila čestitku Brnabićevoj

    Cvijanovićeva uputila čestitku Brnabićevoj

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović čestitala je Ani Brnabić na ponovnom izboru za predsjednika Vlade Republike Srbije, izrazivši uvjerenje da će u ovom izazovnom i složenom vremenu, zajedno sa ministrima u novoizabranoj Vladi Republike Srbije, nastaviti da vodi odgovornu i mudru politiku, koja će Republici Srbiji obezbijediti sveukupni napredak.

    Cvijanovićeva je naglasila da je ekonomski razvijena i politički stabilna Republika Srbija najsnažniji oslonac Republike Srpske.

    Predsjednik Republike još jednom je zahvalila institucijama Republike Srbije na podršci i na brojnim infrastrukturnim projektima koji su realizovani u Republici Srpskoj, saopšteno je iz Kabineta predsjednika Srpske.

    – Uz iskreno uvjerenje da će Vlada Republike Srbije sa Vama na čelu nastaviti putem uspjeha na svim poljima, a institucionalne veze između Republike Srbije i Republike Srpske i bratski odnosi biti još čvršći, srdačno Vas pozdravljam – navela je Cvijanovićeva u čestitki koju je uputila u svoje i u ime građana Republike Srpske.

  • Dodik poručio Brnabićevoj: Vaš izbor je važan i za nas u Srpskoj

    Dodik poručio Brnabićevoj: Vaš izbor je važan i za nas u Srpskoj

    Srpski član Predsjedništva BiH Milorad Dodik čestitao je Ani Brnabić izbor za predsjednika Vlade Srbije i istakao da je njen izbor na ovu funkciju važan za sve u Republici Srpskoj jer je nebrojeno puta pokazala podršku i opredijeljenost jačanju bratskih odnosa.

    Dodik je uvjeren da će Brnabićeva i u novom mandatu svojim predanim radom, političkim iskustvom i snažnom opredijeljenošću za dalji napredak Srbije, zajedno s ostalim članovima Vlade, učiniti sve da i dalje unapređuje poziciju Srbije na dobrobit svih građana.

    “Vaš izbor na funkciju predsjednika Vlade važan je i za sve nas u Republici Srpskoj. Vi ste nebrojeno puta pokazali Vašu podršku i opredijeljenost za jačanje naših bratskih odnosa kroz realizaciju konkretnih projekata, a u skladu sa Sporazumom o specijalnim paralelnim vezama”, navodi se u čestitki Dodika na njegovom “Tviter” nalogu.

    On je uvjeren da će saradnja sa Brnabićevom na čelu Vlade i predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem i u narednom periodu biti još čvršća i bolja.

    “Uvjeren sam da ćete mudro i uspješno odgovoriti na sve izazove koji su pred Vama i da ćemo i u budućnosti još snažnije raditi na svim našim zajedničkim projektima koje smo dogovorili”, napisao je Dodik.

    U čestitki koju je uputio u svoje i u ime građana Republike Srpske, Dodik je Brnabićevoj poželio da nastavi s uspješnim radom.

    Skupština Srbije izabrala je novu Vladu sa Anom Brnabić na čelu.

  • Brnabić: Njegovaćemo specijalne i posebne veze sa Republikom Srpskom

    Brnabić: Njegovaćemo specijalne i posebne veze sa Republikom Srpskom

    Srbija želi da postane članica EU i na tome će raditi, ali tražimo da svi pokažu poštovanje prema našem teritorijalnom integritetu kao međunarodno priznate države, na isti način kako se danas, potpuno ispravno, brani teritorijalni integritet drugih međunarodno priznatih država, poručila je danas mandatar za sastav nove vlade Ana Brnabić.
    Brnabić je, u svom ekspozeu pred Skupštinom, rekla da Srbija traži da se principi međunarodnog prava poštuju neselektivno, kao i Povelja UN, i da se dosljedno poštuju i primjenjuju sve rezolucije Savjeta bezbjednosti UN.

    “Ostajemo zemlja koja po ovim pitanjima ima principijelan i nepokolebljiv stav”, podvukla je ona.

    Istakla je i da Srbija ostaje posvećena dijalogu sa Prištinom, ali prije bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji, poručila je prirodno i logično je da Prvi sporazum o normalizaciji, Briselski sporazum, mora biti u potpunosti implementiran.

    Naglasila je da je po leđima Srbije, prvi put poslije Drugog svjetskog rata, na evropskom kontinentu, izvršena agresija na jednu suverenu državu, osnivača UN.

    “Na samom kraju 20. vijeka, 1999. godine, bombardovana je, bez odluke SB UN, zemlja koja nije kročila na teritoriju druge države. Počinjena je brutalna agresija, čista kao suza agresija, kojom je uveden princip prava jačeg na uštrb međunarodnog prava. Zatim je, u prvoj deceniji ovog vijeka, 2008. godine, jednostranim proglašenjem nezavisnosti od strane Prištine i priznanjem te nezavisnosti od strane nekih država, brutalno prekršena Rezolucija 1244 SB UN. Ove stvari su otvorile Pandorinu kutiju i stvorile presedane koji su doveli svijet u stanje u kom on danas jeste”, rekla je ona.

    Zato svi koji danas Srbiji spočitavaju kako treba da se ponaša, šta da misli i u šta da vjeruje, treba, ističe, da se zapitaju: “Da li smo mi, koji smo učestvovali u bombardovanju SRJ 1999. godine, imali pravo da napadnemo jednu međunarodno priznatu državu, bez konsultacija i odluke SB UN?”, “Da li mi, u slučaju Srbije, poštujemo osnovni princip međunarodnog javnog prava, a to je nepovredivost teritorijalnog integriteta međunarodno priznatih dražava?” i “Da li smo mi, u slučaju Srbije, poštovali relevantnu Rezoluciju SB UN, ili smo je jednostavno ignorisali?”.

    U odgovorima na ova pitanja će se možda, kaže, naći razumijevanje za trenutnu poziciju Srbije, koja samo traži da se principi međunarodnog prava ne tumače kako kome odgovara, i u zavisnosti od vremena, okolnosti i prilika, već apsolutno i neselektivno.

    I svi ministri u Vladi Republike Srbije moraju to da poštuju, i da na svakom koraku i u svakoj situaciji brane takav stav naše zemlje, poručila je.

    “Naše crvene linije su sasvim jasne. Svetinja su nam interes Srbije, puna samostalnost Srbije u odlučivanju o svim pitanjima unutrašnje i spoljne politike, u skladu sa sopstvenim nacionalnim interesima, ali i principima međunarodnog prava, neselektivno i apsolutno, i očuvanje vitalnih interesa i bezbjednost našeg naroda na KiM”, objasnila je ona dodajući da je to naša svetinja.

    Rekla je da će Srbija uložiti maksimalne napore da sačuva o mir, i da će dati sve od sebe da nastavi da gradi bolje povezan, ekonomski otvoren, stabilan i prosperitetan region.

    “Nastavićemo da radimo na inicijativi ‘Otvoreni Balkan’ i nadamo se da će nam se uskoro pridružiti i Crna Gora i BiH. Ponavljam da je incijativa otvorena i za Prištinu, jer će obezbijediti dijalog o najvažnijim temama za kvalitet života svih ljudi na ovim prostorima, a samim tim i bezbjednost Srba na KiM “, rekla je ona.

    Brnabić je istakla da ostajemo posvećeni dijalogu sa Prištinom, ali prije bilo kakvih dogovora o daljim sporazumima o normalizaciji, prirodno i logično je da Prvi sporazum o normalizaciji, Briselski sporazum, mora biti u potpunosti implementiran.

    “S punim pravom očekujemo od EU kao potpisnice Briselskog sporazuma i Prištine da bez daljeg odlaganja, jer prošlo je skoro već 10 godina od potpisivanja ovog sporazuma, obezbijede osnivanje Zajednice srpskih opština sa svim ovlašćenjima iz sporazuma. Nastavićemo svim snagama da podržavamo naš narod na KiM i ulažemo u njih. Nastavićemo da čuvamo jedinstvo srpskog naroda na KiM i da pružamo svu podršku Srpskoj pravoslavnoj crkvi i ulažemo u rekonstrukciju, obnavljanje i očuvanje našeg vjerskog i kulturnog naslijeđa na KiM”, dodala je ona.

    Brnabić je istakla da će se nastaviti borba za naš teritorijalni integritet i podsjetila da je u posljednje dvije godine, još osam zemalja uručilo zvaničnu notu o povlačenju priznanja jednostrano proglašene nezavisnosti od strane Prištine.

    Vlada Srbije će, najavila je, nastaviti da pomaže i podržava naš narod u zemljama regiona, a podrška će prije svega biti usmerena na očuvanje našeg jezika i pisma, što je od suštinskog značaja za očuvanje našeg nacionalnog identiteta, ali i na podizanje životnog standarda našeg naroda.

    Njegovaćemo, dodaje, specijalne i posebne veze sa Republikom Srpskom, poštujući Dejtonski sporazum čiji smo garant, i insistirajući na sve boljim odnosima sa BiH, a što pokazujemo i izgradnjom auto-puta između Beograda i Sarajeva.

    Brnabić je kazala da će nova vlada raditi još više na vraćanju naših ljudi iz inostranstva.

    “Tokom mandata prethodne Vlade, pomogli smo osnovanju organizacije ‘’Tačka povratka’, koja je svakodnevno u kontaktu sa stotinama naših ljudi iz dijaspore koji razmišljaju o povratku, započinjanju biznisa, ili ulaganju u svoju zemlju. Mnogi od njih su se prethodnih godina već vratili u Srbiju, pa smo tako na kraju 2021. zabilježili povratak od 29.000 naših ljudi u zemlju u odnosu na 2020. godinu. Sve su ovo stvari koje su važne za naš dalji napredak. U ovako teškim vremenima, ne postoji stvar koja nije važna i ne postoji dan koji imamo pravo da izgubimo uzalud “, dodala je ona.

  • Brnabić: “Nova Vlada za krizna vremena”

    Brnabić: “Nova Vlada za krizna vremena”

    Mandatar za sastav nove Vlade Srbije Ana Brnabić najavila je da će nova Vlada biti formirana do 1. novembra, da će se svakodnevno boriti za nacionalne interese i da se neće uplašiti bilo kakvih izazova i pritisaka.

    Brnabićeva je navela da će nova vlada biti za krizna vremena, a da će joj prioritet biti energetska stabilnost.

    -Ljudi u vladi moraju da rade dan i noć i potpuno budu posvećeni poslu, državi i narodu. Moraju da budu hrabri, da se ne plaše pritisaka koji su svakodnevni i da uvijek imaju u vidu da smo tu da bi radili u interesu naše zemlje, da se ne dodvoravamo ni jednima ni drugima, ni bilo kojoj drugoj zemlji, već da radimo u interesu Srbije – rekla je Brnabićeva.

    Ona je navela da će u sastavu nove Vlade biti iznenađenja, nije htjela detaljnije da govori, ali je istakla da to neće biti ni “američki”, ni “ruski” ministri, nego srpski.

    Što se tiče izgradnje naftovoda do Mađarske, pošto je preko naftovoda Janaf kroz Hrvatsku zabranjen uvoz ruske nafte za Srbiju, Brnabićeva je rekla da je jasno i prirodno da Srbija ima alternativni naftovod i da ima sigurniju i bezbjedniju rutu i snabdijevanje.

    Brnabićeva je navela da će naftovod iz Srbije prema Mađarskoj, koji je strateški projekat, početi da se radi u najkraćem periodu.

    Napominjući da se iz Hrvatske govori da EU mora da spriječi Srbiju da gradi naftovod do Mađarske, Brnabićeva je istakla da oni ne mogu da utiču na to gdje će Srbija graditi svoje energetske kapacitete, jer nije član EU.

    Ona se nada da će Srbija biti i transportno i energetsko čvorište, a da je hrvatsko rukovodstvo ranijom odlukom da ne gradi modernu željeznicu Beograd-Zagreb nanijelo ogromu štetu hrvatskoj privredi.

    -Čitav region bi morao bolje da sarađuje u energetici, imamo ogromne kapacitete koje bi mogli da iskoristimo za energetsku bezbjednost i pokušavaćemo da to uradimo – rekla je Brnabićeva.

  • Brnabićeva: “Beograd ne želi da uvodi sankcije Rusiji”

    Brnabićeva: “Beograd ne želi da uvodi sankcije Rusiji”

    Srbija nije uvela sankcije Rusiji, niti to želi, jer nije u njenom najboljem interesu da ih uvede, rekla je premijer Srbije Ana Brnabić na pres-konferenciji u Beogradu, kojoj je prisustvovao i američki ambasador Kristofer Hil.

    Srbija jeste u specifičnoj poziciji, što zna ambasador (Hil) i šef Evropske delegacije (Emanuel Žiofre) i ostali predstavnici članica EU, rekla je Brnabićeva.

    Brnabićeva je ponovila da Srbija, po pitanju sukoba u Ukrajini, nije neutralna i da se jasno odredila u odnosu na kršenje međunarodnog prava, napada na teritorijalni integritet međunarodno priznate zemlje, te zauzela principijelni stav.

    Ona je podsjetila da se “Srbija pridružila svim deklaracijama i rezolucijama u UN i EU koje osuđuju napad Rusije na Ukrajinu” i “jasno rekla da neće priznati rezultate referenduma sprovedenog u četiri oblasti Ukrajine”, te da se jedino nije pridružila sankcijama protiv Rusije.

    Brnabićeva je navela da narod Srbije nije generalno za sankcije jer je i sam trpio zbog sankcija, te ponovo ukazala da većina partnera, kao što su SAD i većina članica EU, u slučaju Srbije nisu poštovale teritorijalni integritet i međunarodno pravo, te da su prekršili osnove principe međunarodnog prava.

    Što se tiče Kosova i Metohije, Brnabićeva je rekla da se povećavaju pritisci, jer određeni međunarodni faktori žele da vide rješavanje tog otvorenog pitanja, kako niko ne bi mogao da se poziva na taj presedan i opravdava neke druge akcije.

    Brnabićeva je rekla da je, prije pristupanja razgovorima o nekim drugim rješenjima o normalizaciji odnosa sa Prištinom, potrebno najprije sprovesti Briselski sporazum, među čijim odredbama je osnivanje Zajednice srpskih opština (ZSO), te da će se u aprilu naredne godine navršiti deset godina od potpisivanja tog sporazuma.

    – Postavljam pitanje našim partnerima iz EU – i vaš potpis je na Briselskom sporazumu? Kako da idemo na drugi sporazum o normalizaciji, ako niste obezbijedili da se implementira prvi? Tek poslije realizacije se može preći na dalje razgovore kako treba da izgleda neko drugo rješenje – rekla je Brnabićeva.

    Ona je navela da treba postići uzajamno prihvatljivo kompromisno rješenje koje će značiti dugoročnu normalizaciju odnosa Beograda i Prištine, a da u ovom trenutku ono nije ni blizu.

    Brnabićeva je rekla da trenutno piše ekspoze za novu vladu i da postoje rješenja za neka ministarstva, ali ne konačna, kao i da će ti prijedlozi biti izglasani na sjednici Predsjedništva i Glavnog odbora SNS, a potom će se ići na Skupštinu Srbije.

    Hil je rekao da ne zna da postoji plan za sankcije Srbiji, te dodao da je stav SAD da svaka zemlja treba da podrži sankcije Rusiji “jer je to najbolji način da se rat privede kraju”, prenijeli su beogradski mediji.

    Odgovarajući na pitanje da li se razmatraju ekonomska ili druga vrsta izolacije Srbije zbog neuvođenja sankcija Rusiji, on je rekao da nije u položaju da to komentariše.

    – Nisam svjestan da postoji neki plan o tome – rekao je Hil.

    Brnabićeva i Hil su prisustvovali pres-konferenciji u Vladi Srbije, povodom predstavljanja projekta arheološkog nalazišta u Vinči.

  • Brnabić poručuje da će se Srbija boriti

    Brnabić poručuje da će se Srbija boriti

    07/10/2022 10:13 BLportal_IV
    Premijer Srbije Ana Brnabić kaže da je relativno dobra i ohrabrujuća vijest to što je EU na 1. decembar odgodila odluku o mogućem izuzeću Balkana, a time i Srbije, iz zabrane uvoza ruske nafte preko jadranskog gasovoda “Janaf”, u okviru osmog paketa antiruskih sankcija, ali da će Srbija morati nešto drugačije da se pozicionira po tom pitanju.
    “Vidićemo 1. decembra, vodiće se dalje bitka, biće mnogo teških razgovora. Imamo još mjesec i po da se borimo i pokušamo da Srbija bude izuzeta iz tih sanckija”, rekla je Brnabićeva za TV Prva.

    Ona se nada da će svi u EU razumjeti da je Srbija u specifičnoj poziciji, jer bi bilo licemjerno, cinično i nefer da ne razumiju, te podsjeća da je 1999. godine izvršena NATO agresija na Srbiju, da joj je 2008. godine otet dio teritorije i pogažen teritorijalni integritet.

    Brnabićeva kaže da Srbija može potpuno bez ruske nafte, ali da će drugu naftu plaćati i 20 odsto više, što bi je koštalo stotine miliona evra.

    “Kada se u Evropi zatvaraju kompanije zbog galopirajuće inflacije, ljudi štede, spremaju se za krizu, da praktično uvedete sankcije Srbiji, ne Rusiji, koja će i dalje da prodaje svoju naftu širom svijeta, to ne bi bilo fer, bilo bi licemerno i sramotna odluka”, ocjenjuje Brnabićeva.

    Brnabićeva je ponovila da Beograd mora da shvati da je Hrvatska, koja se pohvalila da je zaslužna za blokiranje ruske nafte za Srbiju preko “Janafa”, otvoreno pokazala da je neprijateljska zemlja prema Srbi i da koristi naftu u političke svrhe protiv Srbije.

    “Taj jedan jedini naftovod (Janaf) prolazi, nažalost, kroz Hrvatsku. Hrvatska je pokazala da je nebezbedan, nesiguran partner i snabdevač i da koristi energetiku za političke svrhe”, rekla je Brnabićeva.

    Ona je istakla da je za Srbiju sada važno da pokuša da vidi može li izgraditi alternatvne načine snabdijevanja naftom, o čemu će pričati sa Vučićem, čija je ideja i koji rekao da su to strateške odluke i da se o tome mora razmišljati.

    Ona je rekla da je hrvatski premijer Andrej Plenković bio patetičan u svojim izjavama o tome da mu iz Srbije govore da je ustaša, te da je to čovjek koji je lično zabranio posjetu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića Jasenovcu, praktično instruirao hrvatske medije da crtaju Hitlerove brčiće Vučiću i nekim drugim državnicima.

    Brnabićeva je najavila da će zbog novonastale situacije Vučić sutra na pres konferenciji saopštiti neke strateške odluke.

    Ona podsjeća da je naftovod “Janaf” građen i novcem Srbije, da je bio jugoslovenski, a sada ga Hrvatska koristi ka oruđe protiv Srbije.

    Brnabićeva je rekla da je popis u Hrvatskoj pokazao da je u toj zemlji Srba ostalo tri odsto, i da su ispuni sve što su “ustaše Mile Budak i Ante Pavelić zacrtali – da Srba više nema”.

    Ona je rekla da je ovaj popis pokazao da je bila istinita njena izjava da je Hrvatska jedina etnički čista država na tlu Evrope, za šta su je iz Hrvatske optužili daje “četnikuša”.

    Brnabićeva je rekla da se može očekivati uskoro formiranje nove vlade Srbije u ustavnim rokovima, te dodala da je do sada bilo nemoguće naći dovoljno vremena da se formira vlada, definišu njeni prioriteti, da ona napravi ekspoze, jer je bilo prioritetnijih situacija.

  • “To je praktično odluka o sankcijama Srbiji”

    “To je praktično odluka o sankcijama Srbiji”

    Premijerka Srbije Ana Brnabić rekla je da poslednja odluka EU “praktično odluka o sankcijama Srbiji”.

    “Relativno dobra vest je to što je to pomereno do decembra. Za sada je okej, ali borićemo se i dalje”, rekla je Brnabić za TV Prva. Kako je rekla, ovo je otvoreni akt neprijateljstva Hrvatske prema Srbiji i Hrvatska energente koristi u političke svrhe.

    “Taj naftovod je građen za vreme bivše Jugoslavije, našim novcem, a Hrvatska ga sada koristi kao političko oruđe”, rekla je premijerka.

    Kako je navela, nije bilo nikakvih problema sa Janafom, jer oko 70 odsto tok naftovoda koristi Srbija.

    “Uvek smo plaćali sve na vreme, ni dan nikad nismo kasnili”, rekla je Brnabić.

    Što se tiče uvođenja sankcija Rusiji i ekonomskih posledica, Brnabić je rekla da je predsednik Srbije Aleksandar Vučić objasnio poziciju naše države.

    “Mi smo u specifičnoj poziciji. Srbija je zemlja nad kojom je izvršena agresija 1999. godine, a nakon toga, 2008. godine je brutalno pogažen teritorijalni integritet naše zemlje. Postoje pritisci svaki dan, a šta će biti dalje, videćemo”, rekla je premijerka.

  • Brnabić: “Sramota. Ova odluka je sve promjenila”

    Brnabić: “Sramota. Ova odluka je sve promjenila”

    Predsednica Vlade Srbije Ana Brnabić rekla je da je odluka EU o sanckijama, a na insistiranje Hrvatske, sramotna, kao i da je ona “sve promenila”.

    “Govorila sam da će predsednik biti pod ogromnim pritiskom, danas nakon ove sramotne odluke Evropske unije, Vučić će dati žestok odgovor na sankcije na kojima je insistirala Hrvatska. Najiskrenije mislim da će oni danas videti ko je Aleksandar Vučić. Mislim da do sada nisu videli Vučića koji ima jake argumente kojima će da im pokaže svu njihovu bruku. To da oni iz paketa sankcija izuzmu neke članice Unije, ali da na eksplicitan zahtev Hrvatske izuzmu Srbiju. Našoj zemlji izbijaju iz džepa stotine miliona”, kazala je Brnabić.Brnabić je rekla da “ovo više nikakve veze nema sa aršinima”.

    dede. Politički kriterijumi su uticali na njihovu odluku, Hrvatska koristi energetiku kao političko oružje, a EU je to omogućila. NIS može da vam pokaže prepiske, koje sam ja lično videla, gde se garantuje snabdevanje naše zemlje naftom preko Janafa”, rekla je Brnabić.

    Kako je navela, Bugarska može da koristi rusku naftu, a Srbija ne može.

    Premijerka Srbije navela je da je bila u kontatku sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem, koji će u Pragu učestvovati na okruglom stolu o energetici, a kasnije tokom dana imati sastanak sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen.

    “Mislim da svi naši građani dosad znaju da se Aleksandar Vučić uvek bori i traži alternativu. Mi smo se spremali, ali kako god da okrenete, mi ne možemo da nađemo jefitniju naftu od ove. Da će nas koštati – hoće, to će trpeti i plaćati naša ekonomija, naši građani”, rekla je premijerka.

  • Brnabić: Srbija pod najvećim pritiscima od 1999. godine

    Brnabić: Srbija pod najvećim pritiscima od 1999. godine

    Premijerka Srbije Ana Brnabić izjavila je večeras da se Srbija suočava sa najvećim priticima do sada, što je, kako je navela, reakcija na obraćanje predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Generalnoj skupštini UN u Njujorku.

    Brnabić je za TV Pink rekla da trenutno Srbija trpi najveće pritiske od 1999. godine, koji su izazvani predsjednikovim govorom, u kojem je, kaže, bez pretjeranih emocija “sasuo” istinu u lice velikim silama.

    Brnabić je kazala da su pritisci pojačani i zbog potpisivanja plana konsultacija između ministarstva spoljnih poslova Srbije i Rusije, navodeći da su negativne reakcije zbog tog dokumenta nepotrebne, jer on nije pravno obavezujući i da se on potpisuje unazad već 26 godina.

    “Da ga je iko od ovih što kritikuju i napadaju Srbiju i najavljuju deklaracije protiv naše zemlje pogledao, video bi da za razliku od sličnih planova, u ovom se ne spominje bezbednosni aspekt, niti konsultacije oko bilo kakve vojne saradnje”, navela je Brnabić.

    Dodala je da je nesrazmjerno burna reakcija u odnosu na značenje plana konsultacija pokazatelj da je tražen način da se reaguje na govor Vučića u Njujorku, jer, kaže, određene velike sile nisu mogle da podnesu istinu koju je iznio predsjednik.

    “Pokušala sam i danas da razgovaram sa zvaničnicima EU, tu ne postoji nikakav prostor za razgovor, oni nas ne čuju, to su brutalne ucene, pretnje”, navela je Brnabić.

    Navela je da zbog pritisaka koje trpi Srbija postoji mnogo političara u SNS i članova u Vladi koji žele da država promijeni svoju politiku kako bi pritisci nestali, a da predsjednik želi da vodimo samostalnu spoljnu politiku koliko god teško bilo.

    “Jedno od osnovnih načela SNS je da Srbija vodi samostalnu spoljnu politiku”, kazala je Brnabić.

  • Brnabić: Sve što čujemo iz Hrvatske u najmanju ruku je skandalozno

    Brnabić: Sve što čujemo iz Hrvatske u najmanju ruku je skandalozno

    Premijerka Srbije Ana Brnabić ocijenila je skandaloznim riječi predsjednika Hrvatske Zorana Milanovića koji je, reagujući na izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da Hrvatska ne mari za srpsku djecu ubijenu tokom rata u Hrvatskoj, rekao da mu je priča o djeci “postala nepodnošljivo gadljiva”.

    Milanovićev je to izjavio nakon hrvatskog odbijanja zahtjeva Srbije, koja traži pravdu za ubijene srpske civile na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada.

    Milanović je, pored ostalog, u subotu rekao da mu je priča o djeci “postala nepodnošljivo gadljiva”, povodom izjave predsjednika Vučića o slučaju zločina tokom akcije “Oluja”.

    “Sve što čujemo iz Hrvatske u najmanju ruku je skandalozno. Došli smo do toga da čujemo da je njemu gadno to što Vučić pominje pobijenu decu. Dakle, gadna je priča, ali nije gadno ubijanje? Ovo je prava iskrena istinska evropska vrednost. Da, tačno je, trebalo je da se sudi pred zagrebačkim sudovima, da ste postupali kao čovek iz zemlje gde postoji pravda, ali ni pred vašim, ni pred bosansko-hercegovačkim sudovima ne postoji, pa ćemo onda mi da tražimo pravdu”, rekla je Brnabićeva sinoć za TV Pink.

    Ona je podsjetila da, kako je rekla, te sramotne izjave traju preko tri mjeseca.

    “Tri meseca nismo čuli nijedan jedini glas iz EU da kaže: ”Čekajte, kako možete da pričate, optužujete Srbiju, da ćete da zaustavite njene EU integracije zato što traže ubice dece?” Ne, oni puštaju hrvatske zvaničnike da divljaju. Premijer Andrej Plenković, predsednik Milanović divljaju. Da dođu dotle da kažu kako im je ”gadno” da Aleksandar Vučić priča o ubijenoj deci? Jel su to evropske vrednosti? Ubijeno je četvoro dece starih od šest do 13 godina. Ako su to vrednosti današnje Evrope, ja to ne mogu da verujem, to je meni poražavajuće”, naglasila je Brnabićeva.

    Otkrila je i da Zoran Milanović, na slovenačkom Bledu, kada sjedi pored Vučića, onda kaže da “nikako neće blokirati put Srbije u EU”, ali kada govori u Zagrebu, onda je jak i hrabar.

    “Predsednik Vučić je mnogo direktniji kada govori tet-a-tet sa nekim, odnosno, jedan na jedan, pa je možda Milanović samo hrabriji kad ne sedi pored Vučića”, dodala je ona.

    Premijerka je, takođe, istakla da je Hrvatska etnički najčistija država u Evropi.

    “To je pokazao njihov popis. Srba je trenutno u Hrvatskoj ostalo nešto više od tri odsto. Pre 21 godine, odnosno, 1991. godine, bilo je 12,2 odsto Srba, 2011. godine je bilo 4,1 odsto, a sada 3,2. Kakve su to evropske tekovine? Preko 93 odsto stanovništva čine etnički čisti Hrvati i danas nam spočitavaju da nećemo ući u EU zato što gonimo ubice dece već 27 godina”, rekla je premijerka Srbije.

    Srpsko Tužilaštvo za ratne zločine optužilo je 31. marta pripadnike Hrvatskog ratnog vazduhoplovstva Vladimira Mikca (67), Zdenka Radulja (69), Željka Jelenića (69) i Danijela Borovića (64) da su 7. i 8. avgusta 1995. naredili raketiranje kolone izbjeglica na Petrovačkoj cesti kod Bosanskog Petrovca i u mjestu Svodna kod Novog Grada, koji se u to vrijeme zvao Bosanski Novi. U tim je napadima poginulo je 13 osoba, od kojih šestoro djece, a povrijeđene su 24 osobe.

    Hrvatska je saopštila u subotu da neće da postupi po zamolnici Srbije i da uruči pozive četvorici hrvatskih pilota za ročište pred beogradskim sudom, naglasivši da hrvatski piloti mogu da budu mirni i sigurni.