VRBAS Media

Oznaka: ambasada sad u bih

  • Marfi: Sve podsjeća na predratnu situaciju 90-ih, ali SAD su sada tu

    Marfi: Sve podsjeća na predratnu situaciju 90-ih, ali SAD su sada tu

    Ambasador SAD u BiH Majkl Marfi juče je izjavio da je sličnost ”aktuelnih tenzija” u BiH sa predratnom situacijom u toj zemlji ”uznemirujuća”, ali i poručio da je sada ”drugačije, pošto su Sjedinjene Američke Države sada tu”.

    On se obratio putem video-linka povodom proslave Dana nezavisnosti SAD, nakon što je zbog nevremena otkazan prijem u dvorištu ambasade, istakavši da je ”današnje osporavanje suvereniteta, teritorijalnog integriteta i multietničkog karaktera BiH nemoguće negirati”.

    – Od izbornih nepravilnosti i korupcije, huškanja na rat, negiranja genocida do aktivnosti Narodne skupštine Republike Srpske od 26. juna, tenzije su jasne, a za mnoge građane BiH, sličnost sa predratnom istorijom zemlje je uznemirujuća. Ali jedna stvar jeste drugačija. SAD su tu – naveo je Marfi.

    On je istakao da Dejtonski mirovni sporazum, kojim su SAD posredovale, okončao rat koji je trajao od 1992. do 1995. godine, ali da to ”nije savršen sporazum”.

    Danas se Dejton preispituje, namjerno pogrešno tumači i okrivljuje za stalne etničke podjele u zemlji. Ovo posljednje predstavlja zamjenu teza, odnosno uzroka i posljedice, ali jeste istina da su politički lideri ove zemlje prokockali obećani mir. Odabrali su da stalno iskorištavaju i naglašavaju podjele u ovoj zemlji. Bez obzira na to, Dejtonski mirovni sporazum zaustavio je krvoproliće i spasio živote – naveo je američki ambasador u Sarajevu i dodao da su nakon rata SAD postale bilateralni razvojni partner ”broj jedan” BiH, a vremenom i glavni vojni partner.

    Ocijenio je da “odbrana mira i demokratije, osiguranje prosperiteta i zacjeljivanje rana nikada neće prestati”.

    – Da parafraziram predsjednika Regana, to su generacijski izazovi. Izazovi za koje smo se nadali da će svijet prevazići nakon Hladnog rata krajem osamdesetih i danas su bolno vidljivi, od žestoke ruske agresije na Ukrajinu, do rasta neliberalnih, antidemokratskih političkih pokreta širom Zapadnog svijeta – konstatovao je ambasador.

  • Kalabuhov odgovorio Marfiju

    Kalabuhov odgovorio Marfiju

    Ambasador Rusija u BiH Igor Kalabuhov odgovorio je svom američkom kolegi Majklu Marfiju, povodom, kako je rekao, “tema koje Marfija u zadnje vrijeme uznemiravaju”.

    “O gasnim interkonektorima. Nemamo ništa protiv diversifikacije snabdijevanja gasom Bosne i Hercegovine. Ali smatramo očiglednim da se sva ta pitanja moraju rješevati pragmatično, dakle, na tržišnoj osnovi, upravo kako nama o tome drže predavanja zapadni mentori. Ali to su za nas licemjerna predavanja. Jer sami za sebe biraju način nasilnog nametanja jedinstvenog modela – američkog. Vidimo kuda je to dovelo Evropu. Dovoljno je spomenuti ‘Sjeverne tokove'”, naveo je Kalabuhov i dodao:

    “Smatramo da Ambasada SAD u Bosni i Hercegovini, gurajući na silu južnu opciju, u suštini ‘prodaje maglu’. Bosna i Hercegovina ima unikalnu mogućnost da dosljedno promoviše gasifikaciju zemlje, rješavajući energetske te ekološke probleme, oslanjajući se u tim procesima na postojeće dugoročne ugovore sa ruskim isporučiocem prirodnog gasa, koji ne samo odgovorno ispunjava preuzete obaveze tokom više godina već i pokazuje razumijevanje u vezi dugovanja za isporučeni još u 90-im godinama prošlog vijeka”.

    Istakao je da niko ne zna kakav će gas ići preko konektora.

    “Ali Bosance i Hercegovce će plaćati gas višestruko skuplje. Da li će to izdržati njihov budžet? Ali će trljati ruke te profitirati od toga upravo Amerikanci. Biznes kao obično. Upravo ovako se objašnjava izvanredna aktivnost Ambasade SAD u vezi sa ovom temom. Ali sve to čine pod paravanom bajke o ‘energetskoj nezavisnosti’, o stvaranju ‘hiljada radnih mjesta’ i tako dalje”, rekao je Kalabuhov i dodao:

    “Gospodinu ambasadoru SAD se ne sviđaju odnosi Predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika sa Predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom. Možda bi želio da se Predsjednik Republike Srpske orijentiše prema Predsjedniku Sjedinjenih Američkih Država koji je sam ponekad u problemu po pitanju prostorne orijentacije. Prema Predsjedniku SAD čiji je rejting kod svojih građana u slobodnom padu”.

    Istakao je da Marfi sa jedne strane kritikuje Milorada Dodika zbog nepoštovanja odluka Ustavnog suda BiH, međutim prećutkuje da Predsjednik SAD izaziva i proziva Vrhovni sud SAD po pitanjima ukidanja prava na abortuse, ukidanja “pozitivne diskriminacije”, ukidanja kompenzacije troškova za studente.

    “Ali evo nas, zaboravili smo da je u SAD ‘demokratija’ dok je u Republici Srpskoj – ‘totalitarizam’. A ima li u sastavu Vrhovnog suda stranaca koji donose ovakve ‘antidemokratske odluke?’ Ili konzervativni predstavnici u Vrhovnom sudu rizikuju da se pretvore u antiamerikance, kako je to bio slučaj u doba mekartizma? “, upitao je:

    “Gospodin ambasador piše o odsustvu slobodne štampe u Republici Srpskoj. Nismo shvatili onda – da li je štampa, koja zahvaljujući američkom novcu piše gnusne stvari o Rusiji, stvarno slobodna? Upravo Rusija koju podržava ogromna većina stanovništva planete, danas – kao i uvijek – nalazi se u avangardi borbe radi postizanja pravednijeg svjetskog poretka, radi obezbjeđenja istinskog suvereniteta, a protiv neokolonijalizma, neonacizma i diktata. I spremni smo da jačamo odnose sa svima onima koje dijele ove – prave opšteljudski – vrijednosti”.


    Kalabuhov se na kraju osvrnuo i na Dan nezavisnosti SAD.

    “I da zaokružim. Juče su u SAD proslavljali redovnu godišnjicu sticanja nezavisnosti. Ali istorijska činjenica jeste da je upravo imperatorska Rusija proglasivši neutralnost, faktički poklonila mladoj državi nezavisnost od Britanske imperije. Ali je to već druga priča. Gospodine ambasadore, sretan praznik!”, zaključio je Kalabuhov.

  • Ambasada SAD u BiH: NS RS izvela bezobziran napad na Dejtonski mirovni sporazum

    Ambasada SAD u BiH: NS RS izvela bezobziran napad na Dejtonski mirovni sporazum

    Narodna skupština Republike Srpske (NS RS) danas je izvela bezobziran napad na Dejtonski mirovni sporazum i njime uspostavljen Ustav Bosne i Hercegovine. Nikakva politička retorika ili dezinformacije ne mogu promijeniti osnovnu činjenicu jasno navedenu u Članu III (3) Dejtonskog ustava da RS mora u potpunosti poštovati odluke institucija BiH, što uključuje konačne i obavezujuće presude Ustavnog suda BiH. Republika Srpska ne može jednostrano poništiti ovu obavezu, niti može zakonski ignorisati presude Ustavnog suda, saopšteno je iz Ambasade SAD u BiH nakon usvajanja Prijedloga Zakona o neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH u Srpskoj.

    “Kao što smo i ranije govorili, Srbi su sastavni dio multietničke BiH i imaju ključnu ulogu u kreiranju institucija u zemlji i određivanju njene budućnosti. To je sadržano u Dejtonskom mirovnom sporazumu. Ukoliko gospodin (Milorad) Dodik sprečava NS RS da imenuje dvoje sudija u Ustavni sud BiH, onda će Sud donositi odluke bez učešća dvoje sudija imenovanih od strane RS. Zbog aktivnosti gospodina Dodika, stanovnicima Republike Srpska biće uskraćen glas u jednoj državnoj instituciji predviđenoj Dejtonskim mirovnim sporazumom. To je besmisleno i neodgovorno, ali je svakako u skladu sa ostalim nastojanjima gospodina Dodika da građane Republike Srpske liši osnovnih prava koja se odnose na slobodu medija, govora i okupljanja”, stoji u saopštenju.

    Dodaju da će “bez sumnje gospodin Dodik ponoviti svoje banalne i pogrešne tvrdnje da su Ustavni sud i njegove odluke neligitimne, anti-srpske, ili protiv Republike Srpske jer u Sudu nema dvojice sudija imenovanih od strane RS”.

    “To je očigledno licemjerno imajući u vidu njegovo odbijanje da odobri imenovanja. U tom kontekstu, ako su nečije aktivnosti protiv Republike Srpske ili protiv Srba, onda su to aktivnosti gospodina Dodika. Rukovodstvo NS RS suodgovorno je jer je omogućilo neustavne i anti-Dejtonske napade gospodina Dodika na Ustavni sud BiH. Sjedinjene Države snažno podržavaju teritorijalni integritet, suverenitet i multietnički karater Bosne i Hercegovine i nastaviće insistirati na odgovornosti pojedinaca koji poduzimaju aktivnosti suprotne Daytonskom sporazumu”, navode iz Ambasade.

  • U Ambasadi SAD održan sastanak eksperata o državnoj imovini, reagovao Dodik

    U Ambasadi SAD održan sastanak eksperata o državnoj imovini, reagovao Dodik

    Peti konsultativni sastanak eksperata o državnoj imovini održan je danas u Ambasadi SAD u Sarajevu.

    Na sastanku je radna grupa razgovarala o mogućnostima regulisanja vodnih resursa u okviru sveobuhvatnog rješenja pitanja državne imovine u Bosni i Hercegovini. Stručnjaci su razgovarali o različitim modalitetima vlasništva i korištenja voda u Bosni i Hercegovini i upoređivali ih sa drugim zemljama, kao i o upravljanju i zaštiti voda, saopštio je OHR.

    Povodom sastanka oglasio se predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik, koji je izjavio da je pitanje imovine riješeno Dejtonskim mirovnim sporazumom i da je za Republiku Srpsku to završena stvar.

    Na pitanje Srne da prokomentariše sastanak Dodik je istakao da su “sastanci samozvanih eksperata u američkoj Ambasadi ili zgradi gdje je nekada bila kancelarija visokog predstavnika po pitanju imovine brutalno miješanje u unutrašnja pitanja i de fakto priznanje da je BiH kolonija”.

    “Niko nije ovlastio niti tražio od američke Ambasade da se bavi tim ili nekim drugim unutrašnjim pitanjem BiH, a kancelarija visokog predstavnika je obezglavljena i nelegalna, jer je mjesto visokog predstavnika i dalje upražnjeno i u međuvremenu nije ukinuto”, rekao je Dodik.

    Naglasio je da je besprizorno “da nas još obavještavaju kako su nam uzeli novčanike i da se dogovaraju koliko naših para će da nam daju”.

    “Nikakav prijedlog koji o tom pitanju dođe sa adresa koje se nepozvano i neovlašteno bave našim unutrašnjim pitanjima u Republici Srpskoj neće biti razmatran. Sporazum kojim je nastala današnja BiH pitanje imovine je riješio 1995, a u oba entiteta i distriktu Brčko provedena privatizacija državnog kapitala i sad se neko sjetio da pitanje imovine kao nije riješeno”, rekao je Dodik.

    On je ocijenio da se na ovom pitanju najjasnije vidi kako dio međunarodne zajednice u BiH proizvodi krize i onda se kao spasioci nude da ih riješe, optužujući usput legalno birane političare za nesposobnost.

    “Možda je pitanje imovine za američkog ambasadora tek način da ubije dosadu u sarajevskoj kotlini, međutim zbog tog pitanja mi smo imali građanski rat devedesetih godina. Nije Republika Srpska izgubila više od 20.000 svojih najboljih sinova koji su branili svoje kuće i imovinu, da bi joj zemlju 30 godina nakon rata krčmili Izetbegović, Marfi ili Šmit”, poručio je Dodik.

  • Marfi: Umjesto da preuzmu odgovornost, pljačkali su državne blagajne

    Marfi: Umjesto da preuzmu odgovornost, pljačkali su državne blagajne

    Ambasador Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini Michael Murphy obratio se na Konferenciji Bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka u Tuzli. U svom govoru izrazio je žaljenje što euro-atlantska budućnost BiH dalja danas nego 2009. godine kada je bio u našoj zemlji. “Zemlja se suočava sa toksičnim koktelom destabilizirajućih političkih izazova: sve je više autoritarizma i secesionizma iz Republike Srpske, institucionalne atrofije i podjela u Federaciji, te slabljenja institucija na državnom nivou uzrokovanog ovim pojavama”, upozorio je Murphy. Kritikovao je lidere SDA, HDZ i SNSD, govorio o sankcijama, ali i podršci onima koji se odluče na napredak BiH.

    Toksični koktel destabilizirajućih političkih izazova u BiH
    U uvodu je naveo kako je “bh. dijaspora koja broji dva miliona ljudi nezaobilazan dio društvenog tkiva ove zemlje” te da oni dodnose “ključne investicije u zemlju, dijele znanje i stručnost – iz oblasti medicine, inžinjerstva, robotike – koje su stekli van granica zemlje kako bismo se približili zajedničkom cilju, a to je da osiguramo demokratsku i prosperitetnu budućnost za ovu zemlju u sklopu evro-atlantskih institucija”.

    “Tužna je realnost što se čini da je ova evro-atlantska budućnost dalje u poređenju sa vremenom kada sam prvi put službovao ovdje između 2006. i 2009. godine, bez obzira na prošlogodišnju odluku EU da BiH odobri kandidatski status. Zemlja se suočava sa toksičnim koktelom destabilizirajućih političkih izazova: sve je više autoritarizma i secesionizma iz Republike Srpske, institucionalne atrofije i podjela u Federaciji, te slabljenja institucija na državnom nivou uzrokovanog ovim pojavama. Korupcija je endemska i podriva demokratiju i privredu BiH. Kao posljedica svega ovoga, više od pola miliona stanovnika napustilo je zemlju u protekloj deceniji”, naveo je Murphy.

    “U deceniji nakon Daytonskog mirovnog sporazuma, BiH je izgradila nekoliko ključnih institucija na državnom nivou – Centralnu izbornu komisiju, sistem sudova, Obavještajno-sigurnosnu agenciju i mnoga druga državna ministarstva i regulatorna tijela. Najveći od ovih uspjeha bilo je formiranje multietničkih Oružanih snaga BiH u kojima danas Bošnjaci, Hrvati, Srbi i Ostali časno služe rame uz rame u domovini i van nje i garantuju sigurnost zemlji i svim njenim građanima. Ovi uspjesi nisu se dogodili spontano. Za njih je bila neophodna koncentrisana podrška međunarodne zajednice – a kada to nije uspijevalo – strateški pritisak i djelovanje. Politički lideri koji su napadali mir, stabilnost i vladavinu zakona suočavali bi se sa sankcijama. Sve je to urađeno kako bi se ojačala BiH i pripremila za konačno članstvo u EU – što je cilj koji nam je bio i ostao zajednički sa ljudima ove zemlje. Tada smo, kao i sada, smatrali da je Dayton početna tačka – temelj koji treba nadograditi – a ne, kao što neki u RS to predstavljaju, sam sebi cilj. Sjedinjene Države su marljivo radile sa političkim liderima na nadogradnji Daytona i tada se činilo da su ključne, pozitivne promjene moguće. Aprilski paket iz 2006. vjerovatno je najbolji primjer svih tih nastojanja”, rekao je Murphy.

    Rješenje u “aprilskom paketu”
    Smatra da bi “Aprilski paket ojačao institucije BiH i predstavljao veliki korak ka integraciji u EU”.

    “On je podrazumijevao jednog, indirektno izabranog predsjednika koji bi imao uglavnom ceremonijalne ovlasti, te osnaženo Vijeće ministara sa puno manje mogućnosti za bilo koju stranku da blokira funkcionisanje države. On bi BiH približio parlamentarnom sistemu koji bi nagrađivao postizanje konsenzusa, a ne politike podjela. Što je najvažnije, prema Aprilskom paketu, država bi imala ovlasti da izrađuje i usvaja zakone, uspostavlja institucije i usvaja standarde radi zadovoljenja uslova za integraciju u EU. Nastojanja da radimo sa onim liderima koji su u to vrijeme imali političku hrabrost da grade bolju BiH bila su za svaku pohvalu. Nažalost, Aprilski paket nije usvojen u Parlamentu zbog samo nekoliko glasova – potopljen je od strane malog broja političkih lidera koji nisu mogli prihvatiti ništa manje od onoga što su oni smatrali “savršenim” dogovorom”, objasnio je američki ambasador.

    “Umjesto da preuzmu odgovornost, pljačkali državne blagajne i dijelili zemlju”
    Kaže da aprilski paket nije bio savršen, da su pregovori bili teški i da je bilo “mnogo onih u BiH koji su smatrali da je otišao predaleko u smislu smanjenja etničkih zaštita i entitetskih privilegija”.

    “Bilo je i drugih u zemlji koji su smatrali da paket nije dovoljno daleko išao. Aprilski paket bio je kompromis – koji bi, bez obzira na svoje manjkavosti, transformisao BiH nabolje. Posmatrajući iz današnje perspektive, jasno je da su lideri koji su odbili kompromis i obećavali savršenstvo 2006. uništili najbolju šansu koja se do danas pojavila za provođenje istinskih reformi u BiH. Nedugo zatim se međunarodna zajednica povukla. Računala je da je sama mogućnost za integraciju u EU dovoljna da natjera političke lidere u BiH da postižu teške kompromise neophodne za jačanje demokratije u zemlji, ekonomski rast i budućnost u evro-atlantskoj zajednici zemalja. To je možda bila razumna kalkulacija u to vrijeme, ali se ispostavilo da je bila pogrešna. Preuzimanje odgovornosti od strane lokalnih aktera na kraju nije donijelo promjene koje je međunarodna zajednica očekivala i koje su željeli građani BiH. Umjesto toga, preveliki broj političkih lidera smatrao je preuzimanje odgovornosti od strane lokalnih aktera ne kao poziv na odgovorno djelovanje, već kao mogućnost za dalje podjele zemlje, pljačkanje državne blagajne, te za poništavanje ili slabljenje reformi. Institucije koje su uz mnogo truda uspostavljene su se raspale jer im je nedostajalo novca i čvrstog liderstva ili jer su korištene kao sredstvo u korist jedne političke stranke. Zamah u BiH je usporen, zaustavljen, a potom je krenuo u suprotnom pravcu”, naveo je Murphy.

    Izgubljenih 17 godina
    Navodi kako je tragična činjenica da ne možemo vratiti propuštene prilike od prije 17 godina, ali da to ne znači da moramo propustiti prilike koje pruža naredna decenija.

    “Neće biti lako obrnuti ovaj trend. Akumulirani problemi ne mogu se riješiti preko noći. Moramo vratiti snagu i kapacitete institucijama na čijoj izgradnji su marljivo radili građani BiH i moramo obuzdati one koji ih nastoje uništiti i reagovati na to. To znači korištenje nadležnosti međunarodne zajednice i preventivne ovlasti kada je to neophodno kako bismo odbranili institucionalni i teritorijalni integritet BiH – što je obaveza koja postaje sve urgentija zbog turbulentnih geopolitičkih kriza u Evropi i rastućeg malignog uticaja vanjskih aktera čiji je cilj da zemlja skrene sa puta ka evro-atlantskim institucijama. Već smo bili svjedoci određenog ograničenog uspjeha. U proteklih 18 mjeseci, Sjedinjene Države sankcionisale su do sada nezabilježen broj političara i kriminalaca kako bi pokazale da napadi na institucije BiH i vladavinu prava ne mogu proći bez posljedica. EU je povećala broj pripadnika EUFOR osiguravši mu prijeko potrebne dodatne snage. NATO savez, predvođen SAD, usvojio je set posebno kreiranih mjera podrške s ciljem jačanja partnerstva i saradnje između Saveza i BiH. Odluke visokog predstavnika u protekloj godini osigurale su da se Opći izbori 2022. održe na vrijeme, osujetivši one koji su ih pokušali odgoditi uskraćivanjem sredstava za izbore. Ovim odlukama blokirana su nastojanja RS da preuzme kontrolu nad državnom imovinom na šta nema pravo, te da se imovina raspodijeli van parlamentarnog procesa. Ovim odlukama ojačan je integritet izbornog procesa, iako široko rasprostranjene prevare zabilježene za vrijeme izbora 2022. još jednom naglašavaju urgentnu potrebu za dalji rad u ovoj oblasti. Ovim odlukama spriječen je kolaps Ustavnog suda Federacije BiH. Njima je smanjena mogućnost da politički lideri zloupotrebljavaju pravo na etnički veto i da unedogled obstruiraju ključna imenovanja u Federaciji, te su dovele do formiranja prve nove Vlade Federacije od 2014. godine nakon četverogodišnje blokade. To su neupitne činjenice”, rekao je Murphy.

    “Izetbegović nije SDA, Dodik nije SNSD, Čović nije HDZ”
    Ističe kako su “iz određenih krugova uslijedile kritike nakon svake od navedenih odluka, kao što je to bio slučaj i prije kad god bi međunarodna zajednica djelovala u Bosni i Hercegovini”.

    “Uopšteno govoreći, kritičari tvrde kako međunarodna zajednica bira strane ili bira pogrešnu stranu ili čak mijenja strane. Ovakvi komentari uvijek dolaze od političkih lidera i stranaka koji su propustili priliku da sami razriješe ove probleme. Intervencija ni u kom slučaju ne predstavlja prvi izbor. Iskreno rečeno, međunarodna zajednica je prečesto bivala i previše strpljiva i tolerantna prema neobuzdanim političkim liderima riješenim da slijede usko-političke interese nauštrb građana ove zemlje. Zvijezda vodilja za međunarodnu zajednicu, u ovim i svim drugim slučajevima, jeste funkcionalna demokratija, napredna ekonomija, te institucije koje rade u interesu građana Bosne i Hercegovine, a ne određenog političkog lidera ili njegove stranke. Neki kritičari tvrde da su odluke visokog predstavnika produbile podjele u ovoj zemlji, ali time se ustvari miješaju uzrok i posljedica. Bosna i Hercegovina – u svojoj vlasti i u društvu – mora voditi računa o svojoj multietičnosti čak i dok radi na smanjivanju ili čak potpunoj eliminaciji trvenja i nepovjerenja u cjelokupnom državnom tkivu. To je put koji se mora preći, a ne krajnje stanje do kojeg se dolazi čarobnim štapićem. Politički lideri su se u prethodnih sedamnaest godina svim silama odupirali tom putu. Umjesto toga, promovisali su podjelu optužujući one druge da njima, odnosno onima koje oni predstavljaju, uskraćuju svjetliju budućnost. Činili su to, dijelom, i namjernim zamagljivanjem odnosa između stranaka, stranačkih lidera i etničkih grupa, osmišljenim kako bi se nepovjerenje održavalo. To je urađeno s ciljem neutralisanja opcija koje bi značile dobrobit za sve građane Bosne i Hercegovine. Zbog toga je neophodno prisjetiti se, tokom rasprava i pregovora u vezi sa ovakvim stvarima, da Bakir Izetbegović nije SDA i da SDA nisu svi Bošnjaci, da Milorad Dodik nije SNSD i da SNSD nisu svi Srbi, te da Dragan Čović nije HDZ BiH i da HDZ BiH nisu svi Hrvati, čak i kada se ovi lideri tako predstavljaju”, naglasio je.

    “Princip sve ili ništa”
    Poručuje kako “nije dovoljno željeti novu, reformisanu ustavnu strukturu i samog sebe proglasiti principijelnim i posvećenim ostvarenju ovog cilja već da se na tome mora raditi”.

    “Pristup “sve ili ništa” u građenju funkcionalnije, strukture države u kojoj je manje naglašen etnički princip, kako smo vidjeli još 2006. godine, jednako je toksičan za Bosnu i Hercegovinu kao i nacionalizam kog se svi gnušamo. To znači učestvovati u pregovorima u dobroj volji, a ne potkopavati ih iznutra ili narušavati izvana kao posmatrač. To znači stremiti konsenzusu i biti spreman na kompromis. Ovo je naročito važno kada se radi o provedbi odluka Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) u predmetu Sejdić i Finci i drugim povezanim predmetima. U periodu od 2006. do 2022. godine, Sjedinjene Države su se u više navrata angažovale s ciljem postizanja konsenzusa između političkih lidera u pogledu realizacije ovog cilja, a to zahtijeva dogovor između dvotrećinske većine političkih stranaka u državnom parlamentu. Međunarodna zajednica, uključujući visokog predstavnika, nema zakonsko ovlaštenje da mijenja državni ustav s obzirom da je on sastavni dio Daytonskog sporazuma. Izmjene državnog ustava zahtijevaju rad zasnovan na povjerenju između konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine, koji jesu i ostaju kategorija u ustavu, zakonima i društvu ove zemlje”, rekao je Murphy.

    Podvlači kako to znači ponovnu izgradnju okruženja u kojem politički lideri mogu reformisati i jačati – ne samo održavati – institucije Bosne i Hercegovine te da to znači donošenje ključnih reformi zarad jačanja vladavine prava u Bosni i Hercegovini, te borbu protiv korupcije, provođenje ekonomskih reformi koje će stvoriti prostor za ekonomski rast predvođen privatnim sektorom koji je od ključnog značaja za dalji prosperitet, jačanje integriteta izbornog procesa, institucija civilnog društva i nezavisnih medija koji pomažu u pozivanju na odgovornost izabranih lidera.

    “Politički lideri koji su voljni pružiti ovakvo liderstvo imaće jaku podršku Sjedinjenih Država. Ambicije koje moja Vlada ima u Bosni i Hercegovini iste su kao što su uvijek bile – stabilna, demokratska, napredna BiH, čvrsto usidrena u evro-atlantske institucije. Moj tim, kao i ja, svakodnevno vrijedno radimo na realizaciji ovih ciljeva. Sjedinjene Države su najveći pojedinačni donator u Bosni i Hercegovini. Od 1995. godine, uložili smo više od 2 milijarde dolara u podršku Bosni i Hercegovini, njenoj demokratiji, društvenom i ekonomskom napretku. Od građenja institucionalnih kapaciteta, do podrške lokalnom pomirenju i jačanja turizma, s ponosom smo investirali u Bosnu i Hercegovinu, njenu evro-atlantsku budućnost i njene marljive građane čija su stamenost i osnovna pristojnost snaga ove zemlje. Jačanje Oružanih snaga BiH glavni je stub naše podrške. Od obuke oficira, do nabavke vitalne opreme i sredstava, te provođenja zajedničkih vojnih događaja, Sjedinjene Države bile su najbliži partner OSBiH tokom prethodne dvije decenije, dosljedno našoj posvećenosti putu Bosne i Hercegovine ka NATO savezu”, naveo je.

    “Mito za javne usluge i dobre veze za pristojan život”
    Naglašava kako je “borba protiv endemske korupcije još jedan je ključni prioritet”.

    “Malo je šta pogubnije za građane neke zemlje od toga da moraju plaćati mito za osnovne javne usluge ili da vjeruju da bez dobre veze ne mogu zaraditi za pristojan život. Iz tog razloga Sjedinjene Države toliko ulažu u vladavinu prava. Vršimo obuku pripadnika agencija za provedbu zakona i tužilaca koji su voljni suprotstaviti se ukorijenjenoj korupciji i finansijski pomažemo urede za borbu protiv korupcije u obavljanju posla koji je od vitalnog značaja u građenju Bosne i Hercegovine u kojoj niko neće biti iznad zakona. Veliki dio podrške koju pružamo upravo se multiplicira da bi oni koji su posvećeni svjetlijoj budućnosti Bosne i Hercegovine – ljudi poput vas – mogli donijeti promjene. U februaru ove godine, obilježio sam početak novog projekta Vlade SAD – Diaspora Invest, koji je nastavak našeg prvog, veoma uspješnog programa sa dijasporom koji je okončan prošle godine. Novi projekat za cilj ima generisanje najmanje 50 miliona dolara sredstava od dijaspore kroz investicije privatnog sektora, otvaranje 2000 novih radnih mjesta u preduzećima povezanim sa dijasporom, pružanje podrške za 600 mikro, malih i srednjih preduzeća povezanih sa dijasporom, te poticanje najmanje 30 lokalnih zajednica na saradnju sa dijasporom u svrhu sticanja znanja i kapitala. Istina je da su izazovi sa kojima se Bosna i Hercegovina suočava značajni, ali Bosna i Hercegovina nije sama. Sjedinjene Države, kao i uvijek, s ponosom stoje uz Bosnu i Hercegovinu, pomažući ostvarenje svjetlije budućnosti. Niti jedna zemlja nije bila više posvećena toj budućnosti, niti je uložila više u njeno ostvarenje od Sjedinjenih Američkih Država. To se neće promijeniti”, zaključio je Murphy.

  • Ambasada SAD spremna na kompromis u vezi sa državnom imovinom?

    Ambasada SAD spremna na kompromis u vezi sa državnom imovinom?

    Međunarodna zajednica, predvođena SAD, priprema rješenje za državnu imovinu koju bi, u slučaju potrebe, mogao nametnuti visoki predstavnik kojeg u RS ne priznaju jer smatraju da nije dobio odobrenje Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija.

    Osim što politički predstavnici u oba entiteta imaju različita očekivanja o tome kome ova imovina treba da pripadne, postoji i dodatni novi momenat u kojem je Ambasada SAD nedavno dala naslutiti da bi jedno od rješenja moglo biti da se državna imovina koja ne treba državi prepiše na niže nivoe vlasti.

    Naime, u nedavno objavljenom saopštenju oni su istakli da činjenica da je, po njihovom mišljenju, sva imovina državno vlasništvo, ne znači da to tako mora i ostati.

    “Važno je da se reguliše upravljanje imovinom na način da u nekim slučajevima bude titulisano različitim nivoima vlasti”, navedeno je u ovom saopštenju.

    Ova izjava izazvala je uznemirenje u Sarajevu, posebno među funkcionerima SDA, koji u ovome vide namjeru Ambasade SAD da prepusti državnu imovinu entitetima.

    Sarajevski list “Faktor”, koji je blizak SDA, ističe da regulisanje pitanja državne imovine ne smije značiti njenu podjelu i upisivanje vlasništva i knjiženje na niže nivoe vlasti. Oni u Marfijevoj izjavi vide pokušaj da se državi “otme” njena imovina.

    “Pitanje državne imovine objašnjeno je više puta i u suprotnosti je sa ovim stavom Ambasade SAD i ambasadora Marfija. Imovina je isključivo državno vlasništvo, ali država njeno korištenje može ustupiti drugim nivoima vlasti, što je potrebno regulirati zakonom. Dakle, država može korištenje ustupiti drugome, a nikako se vlasništvo ne može knjižiti na druge, suprotno onome što, sudeći po posljednjoj izjavi, zagovara Majkl Marfi”, ističe ovaj list.

    Međutim, radi istinitosti, Marfi nije rekao da treba prepisati vlasništvo, nego titular državne imovine, što nije isto, ali jeste otvorio mogućnost da je na političkim faktorima u BiH da se dogovore o tome ko će koristiti državnu imovinu. Ovo se može protumačiti kao ustupak Republici Srpskoj, da se pitanje ove imovine riješi na kompromisan način, odnosno da RS dobije veću kontrolu nad imovinom.

    Međutim, ovako formulisan prijedlog, čak i u slučaju da omogući prebacivanje državne imovine na niže nivoe vlasti, Milorad Dodik, predsjednik RS, ne želi da prihvati. Kako je rekao, prema Dejtonskom sporazumu, sve što nije eksplicitno dato državi BiH, pripada entitetima. S obzirom na to da se državna imovina ne spominje eksplicitno kao vlasništvo države, u RS se ovo tumači na način da je imovina na teritoriji RS državna imovina entiteta i da BiH s tim nema ništa. Osim toga, u RS smatraju da su entiteti strane potpisnice Dejtonskog sporazuma, te da time imaju važniji status od države BiH.

    Pitanjem u vezi s ovom imovinom obratili smo se i institucijama EU, ali nam do zaključenja ovog broja nije stigao odgovor.

    Međutim, pitanje državne imovine nije samo pitanje ko ima supremaciju u ustavnom poretku BiH – centralni organi ili entiteti kao strane potpisnice Dejtonskog sporazuma. Naime, Ambasada SAD indirektno sugeriše da bi svako stavljanje imovine u RS u zalog, recimo, za kredite ili za strane investitore, moglo dovesti do oduzimanja te imovine.

    “Nezakonito transferisanje državne imovine od strane bilo kojeg entiteta izlaže onog ko je preuzme potencijalnoj opasnosti domaćih ili međunarodnih pravnih posljedica”, naveli su oni.

    Sama činjenica da međunarodna zajednica pitanje državne imovine smatra spornim, dovešće do toga da nijedan strani investitor, bilo da je on kineski ili zapadni, neće željeti da uđe u pravne poslove s državnom imovinom zbog straha da bi mogao ostati bez svoje investicije. Tako će dalje investiranje u važne infrastrukturne projekte ostati blokirano sve dok se ne postigne trajni i održivi dogovor.

  • Ambasada SAD u BiH: Dodikov susret s Putinom ne služi interesima građana RS

    Ambasada SAD u BiH: Dodikov susret s Putinom ne služi interesima građana RS

    “U trenutku dok Rusija vodi svoj agresorski rat protiv Ukrajine, niti jedna vlada, na bilo kojem nivou, ne bi trebala proširivati saradnju s Rusijom”, rečeno je za N1 iz Ureda za odnose sa javnošću Američke ambasade u BiH na upit o Dodikovom odlasku u Moskvu.

    Dodaju da je Dodikova odluka da se sastane sa Putinom “kratkovidna” i ne služi interesima građana Republike Srpske.

    “Odluka predsjednika Dodika da se sastane sa Putinom dok se Rusija oglušava o osnovne zakone međunarodnog poretka, kao i njegova odluka da oda počast Putinu ranije ove godine, kratkovida je i ne služi interesima građana Republike Srpske“.

    Još su kazali da put u sigurnu budućnost vodi preko Brisela, a ne Moskve.

    “Put u demokratsku, prosperitetnu i sigurnu budućnost koju žele svi građani Bosne i Hercegovine, uključujući i stanovnike Republike Srpske, vodi preko Brisela, a ne Moskve. Skretanje predsjednika Dodika s ovog puta kontraproduktivno je i štetno”.

    Podsjetimo, predsjednik SNSD-a i bh. entiteta Republika Srpska danas će se u Moskvi susresti sa Vladimirom Putinom, predsjednikom Rusije.

  • Američka ambasada u BiH ima jasan stav: “Državna imovina pripada državi”

    Američka ambasada u BiH ima jasan stav: “Državna imovina pripada državi”

    Stav Sjedinjenih Država o pitanju državne imovine godinama je jasan, dosljedan i nije se mijenjao. Državna imovina pripada državi, a za njezino regulisanje potreban je zakon na državnom nivou. To nije stvar mišljenja, to je ustavna i pravna činjenica, saopšteno je danas iz Američke ambasade u BiH.
    Kako navode iz Američke ambasade u BiH, samo države posjeduju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica.

    “Prema međunarodnom pravu i ustaljenoj državnoj praksi, samo države posjeduju neophodnu nadležnost za nasljeđivanje prava i obaveza država prethodnica. U ovom slučaju, ta država je Bosna i Hercegovina. To je pitanje riješeno Dejtonskim ustavom koji je jasan i nedvosmislen: ‘Republika Bosna i Hercegovina, čiji će službeni naziv od sada biti ‘Bosna i Hercegovina’, nastaviće svoje pravno postojanje prema međunarodnom pravu kao država.” Prema međunarodnom pravu i ustavnom načelu kontinuiteta, Bosna i Hercegovina je vlasnik sve državne imovine. Takvo ustavno uređenje prihvatila su oba entiteta prihvatanjem Dejtonskog mirovnog sporazuma, uključujući Aneks 4, Ustav Bosne i Hercegovine. Ustavna nadležnost entiteta podređena je njihovoj obvezi poštivanja Ustava Bosne i Hercegovine”, navodi se u saopštenju.

    “Ustavno i pravno uređenje u vezi sa državnom imovinom dodatno su regulisani zakonima Bosne i Hercegovine prema Sporazumu o pitanjima sukcesije bivše Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ) iz 2001. godine, koji je ratificirala Parlamentarna skupština BiH. Ovim sporazumom, koji je stupio na snagu 2004. godine, precizirano je da su BiH i još četiri zemlje nasljednice koje će naslijediti ‘pokretnu i nepokretnu državnu imovinu’ SFRJ. To nije pitanje nadležnosti, već vlasništva nad imovinom, kao što je bio slučaj u Hrvatskoj, Crnoj Gori, Srbiji i Sloveniji”, naveli su iz Ambasade.

    Dodaju da to ne znači da svaki dio imovine koji je pripadao SFRJ treba trajno kontrolisati država BiH.

    “To, međutim, ne znači da svaki dio imovine koji je pripadao SFRJ treba trajno kontrolisati država BiH. Od vitalne je važnosti regulisati upravljanje, a u nekim slučajevima, i vlasništvo nad tom imovinom među različitim razinama vlasti. Ustavni sud BiH bio je jasan – Parlamentarna skupština BiH ima isključivu nadležnost za to. Valjano rješavanje ovog pitanja donijelo bi ekonomsku korist cijeloj Bosni i Hercegovini jer kompanije i drugi razvojni projekti ne mogu uspjeti ako nemaju jasno, zakonsko pravo vlasništva nad imovinom ili jasne propise o upotrebi iste. Istovremeno, nezakoniti prijenos vlasništva nad državnom imovinom od strane bilo kojeg subjekta izlaže primatelja domaćem i, potencijalno, međunarodnom pravnom riziku. Lažne pravne tvrdnje vlasti Republike Srpske i odbijanje bh. parlamentaraca iz Republike Srpske da konstruktivno surađuju sa svojim kolegama na državnoj razini nepotrebno produljuju rješavanje tog pitanja. Takođe se onemogućuje puna provedba agende 5+2 koju je definisao OHR, što je preduslov za zatvaranje OHR”, stoji u saopštenju Ambasade.

    Sjedinjene Države pružaju podršku naporima na usvajanju zakona na državnom nivou kojim bi se regulisalo pitanje državne imovine i kojim bi se konačno riješilo ovo pitanje, te apeluje na sve strane da se konstruktivno angažuju, zaključuju iz Amabasade SAD u BiH, pišu Nezavisne.

  • Dodiku se ne dopada ponašanje američkog ambasadora

    Dodiku se ne dopada ponašanje američkog ambasadora

    Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik izjavio je da je američki ambasador u BiH Majkl Marfi svoju službu zamislio kao tumaranje od političara do ustavobranitelja.

    Dodik je naveo da je Marfi, ničim izazvan, postao tumač svega i svačega, danas i Ustava BiH.

    Ali, napomenuo je, Bečka konvencija o diplomatskim odnosima Marfiju ne daje za pravo da se tako ponaša.

    – Umjesto Ustava BiH, zakona i podzakonskih akata u BiH, bolje da se prihvati konvencija koje propisuju ponašanje diplomata. Možda nakon toga zaćuti – napisao je Dodik na Tviteru.

  • Ambasada SAD: Žalosno je što je Šmit morao intervenisati

    Ambasada SAD: Žalosno je što je Šmit morao intervenisati

    Christian Schmidt, visoki predstavnik u BiH danas je saopćio da je donio odluku o deblokadi formiranja vlasti u Federaciji Bosne i Hercegovine.

    Kompletne odluke su odmah objavljenje na zvaničnoj stranici OHR. Na nove odluke Schmidta odmah je reagirala i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država u Bosni i Hercegovini na svom zvaničnom Twitter nalogu.

    Oni su u svom zvaničnom saopćenju naveli kako je žalosno što je visoki predstavnik morao uopšte da interveniše.

    “Neuspjeh političkih stranaka da se odazovu pozivu Visokog predstavnika od 7. aprila i postignu konsenzus i formiraju vladu u FBiH nije ostavio Visokom predstavniku drugu opciju osim da djeluje. Žalosno je što je Visoki predstavnik morao intervenisati kako bi osigurao uspjeh osnovnog demokratskog procesa, međutim, jasno je da bi još jedno razdoblje vlade u tehničkom mandatu bilo štetno i destabilizirajuće ne samo za Federaciju BiH, već i za cijelu BiH”, naveli su.

    Potom su dodali:

    “Pozdravljamo poziv Visokog predstavnika strankama u Federaciji BiH da u narednom razdoblju razgovaraju o ustavnoj reformi, ali Federacija BiH ne smije ostati bez vladavine u međuvremenu. Nadamo se da će sve stranke iskoristiti ovu priliku za uspostavu vlasti koja je građanima BiH bila uskraćena u protekle četiri godine. Bosni i Hercegovini je potrebna funkcionalna, učinkovita i odgovorna vlast u Federaciji kako bi se krenulo prema euroatlantskim integracijama. Pravi patriotizam ogleda se u stvaranju bolje budućnosti za sve građane”.