Oznaka: ambasada rusije u bih

  • Ambasador Kalabuhov uputio Nenadu Stevandiću čestitke povodom rođendana

    Ambasador Ruske Federacije u BiH, Igor Kalabuhov, uputio je rođendansku čestitku šefu Srpskog kluba u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH i predsjedniku Ujedinjene Srpske, dr Nenad Stevandiću, poželjevši mu mnogo uspjeha na ličnom i profesionalnom planu.

    • Poštovani gospodine Stevandiću, Iskreno mi je zadovoljstvo da Vam čestitam Vaš rođendan! Nadam se daljoj plodotvornoj saradnji sa Vama i želim Vam mnogo uspijega u daljem radu na Vašem odgovornom položaju, dobro zdravlje i dobrobit – navodi se u čestitki nj.e. Kalabuhova
  • Rusi se ponovo oglasili o visokom predstavniku: Schmidt nema legitimitet

    Rusi se ponovo oglasili o visokom predstavniku: Schmidt nema legitimitet

    Ambasade Rusije u Bosni i Hercegovini ponovo se oglasila o imenovanju Christiana Schmidta, navodeći da on “nije legitiman kao visoki predstavnik”. Isti stav nedavno je zauzela i Kina.

    “Prije svega, željeli bismo naglasiti principijelni stav Narodne Republike Kine, zasnovan na međunarodnom pravu, čija je potporna struktura Organizacija ujedinjenih nacija. U kritici našeg koraka vidimo da mnogim nedostaje razumijevanja specifičnosti aktivnosti Upravnog odbora, uključujući postupak imenovanja visokog predstavnika”, navodi se u reakciji Ambasade Rusije.

    Kako navode, čitav niz dokumenata – Opći okvirni sporazum za mir u BiH, rezolucije Vijeća sigurnosti UN-a, dokumenti Vijeća za provedbu mira i njegovog Upravnog odbora i, na kraju krajeva, ustaljena praksa, predviđa sljedeću proceduru za izbor visokog predstavnika.

    “Upravni odbor (ranije na nivou ministara vanjskih poslova, zatim na nivou političkih direktora, sada smatraju da je dovoljan nivo ambasadora u Sarajevu) vršio je – isključivo putem konsenzusa – izbor kandidata za visokog predstavnika, koji je zatim bio potvrđen rezolucijom Vijeća sigurnosti UN-a. Upravo na toj proceduri su uvijek, to naglašavamo – uvijek – insistirali naši zapadni partneri. I jasno je zašto. Svaki put su morali dobiti odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a kako bi visoki predstavnik mogao koristiti cijeli arsenal svojih ovlaštenja”, stoji u reakciji.

    Što se tiče konsenzusa, podsjećaju da je ova procedura bila ispoštovana čak i prema Paddy Ashdownu, sa čijom se kandidaturom Moskva u početku nije slagala. No, kao rezultat mukotrpnog diplomatskog rada, bio je postignut sporazum.

    “Pritom, retrospektivno, Paddy Ashdown, blago rečeno, za nas nije bio idealan. Što se tiče odobrenja Vijeća sigurnosti UN-a, upravo naše zapadni kolege su se ‘probudile’ kada su vidjeli da Christian Schwarz-Schilling nema odgovarajuću rezoluciju Vijeća sigurnosti UN-a. Onda je bio smišljen oblik razmjene pisama između generalnog sekretara UN-a i predsjednika Vijeća sigurnosti UN-a kao ‘placebo’ kako bi barem na taj način osigurali njegovu legitimnost. Sada je ovaj presedan izvrnut i iskorišten kao navodni dokaz da nema potrebe za rezolucijom za Christiana Schmidta”, navode iz Ambasade Rusije.
    Dodaju da razumiju ovu “specijalnu operaciju”.

    “Svaki put dosljedno ističemo da su se visoki predstavnik i njegova kancelarija odvojili od Dejtonske agende, da se Dejtonski instrumentarij koristi kao ‘paravan’ za provedbu sebične geopolitičke agende koja ne odražava težnje čitavog bosanskohercegovačkog društva. Zato se OHR pretvorio u ‘robota’ koji je odavno izgubio dejtonsku ulogu strpljivog posrednika u procesu stabilizacije. Optuženi smo da pokušavamo destabilizirati situaciju u BiH. Ali upravo najnoviji primjer svojevoljne izmjene u krivičnom zakonodavstvu jasno pokazuje ko destabilizira situaciju, pritom ne samo u BiH, već i daleko izvan njenih granica. Zapravo, destabilizacijom se bavi taj ko grubo krši međunarodno pravo i Dejtonski sporazum – direktno ili posredno”, navodi se u saopćenju.

    Na kraju Rusi navode da nisu protiv Christiana Schmidta.

    “Cijenimo njegovu političku težinu, uzimamo u obzir znanje i iskustvo poslovanja ‘na balkanskom smjeru’. Ali prema Christianu Schmidtu nije ispoštovan princip konsenzusa pri predlaganju njegove kandidature, niti je dobijeno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a. Stoga je za nas nelegitiman kao visoki predstavnik”, zaključuje se.

    Podsjetimo, Upravni odbor Vijeća za provedbu mira (PIC) imenovao je Schmidta 27. maja za novog visokog predstavnika, a na dužnost je stupio 1. augusta. Jedinstven stav međunarodne zajednice, izuzev Rusije i Kine, jeste da za njegovo imenovanje nije potrebno odobrenje Vijeća sigurnosti UN-a.

  • Kina i Rusija pokušale da stvari uvedu u red

    Kina i Rusija pokušale da stvari uvedu u red

    Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da je očigledno da su Rusija i Kina pokušale da na neki način stvari uvedu u red kada je riječ o procedurama i načinu izbora visokog predstavnika u BiH.

    Očigledno da je ovo sada izražavanje jasnog stava da oni žele, kada se imenuju visoki predstavnici, da to bude legalno i legitimno, te da se stvari dešavaju proceduralno, onako kako je opisano u Dejtonu – rekla je Cvijanovićeva, komentarišući diplomatsku notu Kine u kojoj se navodi da vlasti ove zemlje ne prihvataju legitimitet Kristijana Šmita kao novog visokog predstavnika u BiH.

    Ona je navela da nije iznenađena činjenicom da neko želi da stvar vrati u normalne tokove, ali da jeste utoliko što su neki drugi i više od nje iznenađeni što se tako nešto desilo.

    – Poštujem svakog ko želi prvo da dobro pročita stvari kako treba da se krećemo, naročito kada je riječ o međunarodnom pravu i obavezama koje iz tog prava proističu za sve one koji su tu uključeni. Ako smo mi neko ko je predmet određenih stvari i moramo da se pridržavamo onoga što jeste slovo Dejtona, zašto se onda ne bi pridržavali i drugi? Nema tu izuzetaka – rekla je Cvijanovićeva novinarima u Loparama.

    Ambasada Kine u BiH zvanično je potvrdila Srni da je uputila diplomatsku notu u kojoj se navodi da vlasti ove zemlje ne prihvataju legitimitet Kristijana Šmita kao novog visokog predstavnika u BiH.

    Ambasador Rusije u BiH Igor Kalabuhov rekao je ranije da njegova zemlja ne priznaje legalnost i legitimitet Šmitovog izbora i poručio da ne namjerava sarađivati sa Šmitom.

  • Ambasada Rusije: Imenovanje Kristijana Šmita ne smatramo legitimnim

    Ambasada Rusije: Imenovanje Kristijana Šmita ne smatramo legitimnim

    Ambasada Ruske Federacije u BiH izdala je diplomatsku notu u kojoj navodi kako ne prihvata Kristijana Šmita za novog visokog predstavnika u BiH.

    U noti je navedeno da Savjet bezbjednosti UN nije formalno pristao na Šmitovu kandidaturu i da ga zbog toga Ruska Federacija ne smatra legitimnim visokim predstavnikom, prenose federalni mediji.

    Valentin Incko, koji je ranije podnio ostavku na funkciju visokog predstavnika, nametnuo je dopune u Krivičnom zakonu BiH kojima se zabranjuje i kažnjava “negiranje genocida i veličanje ratnih zločinaca”.

    Narodna skupština Republike Srpske je 30. jula na posebnoj sjednici jednoglasno, po hitnom postupku usvojila Zakon o dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske i Zakon o neprimjenjivanju odluke visokog predstavnika.

    Na Inckovo mjesto 2. avgusta došao je Nijemac Kristijan Šmit, koga Republika Srpska ne prihvata za visokog predstavnika jer nije izabran u skladu sa Aneksom 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, niti je njegovo imenovanje odobrio ili ratifikovao Savjet bezbjednosti UN.

  • Ambasador Rusije u BiH: Ne planiram saradnju sa Šmitom

    Ambasador Rusije u BiH: Ne planiram saradnju sa Šmitom

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da ne planira saradnju sa Kristijanom Šmitom, jer ga ne smatra visokim predstavnikom u smislu člana sedam Povelje UN.
    Kalabuhov je rekao da postoji određena aura oko OHR-a, te da ga samo treba demistifikovati.

    “Slobodno se obratite Šmitu zahtjevom da se pokrene direktan prenos sastanaka u OHR-u. Ako postoje prenosi uživo sa sjednica Savjeta bezbjednosti UN, zašto se to onda ne odnosi na OHR, pogotovo kada radi za dobrobit građana BiH?”, pitao je Kalabuhov u intervjuu za portal “Kliks”.

    Ruski ambasador smatra da ljudi u BiH treba da pogledaju nekoliko sjednica i formiraju svoje mišljenje o OHR-u.

    Odgovarajući na pitanje da li je BiH, odnosno Republika Srpska, “posljednji bastion ruskog uticaja u Evropi”, Kalabuhov je ukazao da se u riječi “posljednji” osjeća fatalizam.

    “Republika Srpska je entitet u sastavu BiH, koji ima široka ustavna ovlaštenja. Isto kao i Federacija BiH. Ne stvaramo uporišta projekcije moći, već nastojimo proširiti krug prijatelja naše zemlje”, rekao je Kalabuhov.

    Komentarišući odluku političkih predstavnika iz Republike Srpske da ne učestvuju u radu institucija BiH, Kalabuhov ističe da Srbi, kao konstitutivni narod, u skladu sa Aneksom četiri Dejtonskog sporazuma, mogu, na osnovu demokratske procedure, donositi odluke koje zadovoljavaju interese srpskog naroda u BiH.

    “To se odnosi i na druge konstitutivne narode, čijom je suverenom voljom bila stvorena moderna država BiH. S druge strane, naravno, bilo bi bolje da se odluke donose u zajedničkim strukturama BiH na osnovu postignutih kompromisa”, dodao je Kalabuhov.

    On smatra da su za stabilan razvoj BiH potrebna dva uslova, od čega je prvi potpuno uklanjanje uticaja spoljnih faktora na stanje u BiH, bilo u obliku “dokazanih prijatelja”, OHR-a ili takozvane ambasadorokratije.

    “Drugi uslov je otvoren i miran dijalog unutar BiH, uz učešće konstitutivnih naroda, svih građana zemlje. Uz to, nema potrebe prilagođavati ga nekim spoljnim uslovima, čak i najuglednijih struktura”, rekao je Kalabuhov.

    Ruski ambasador je napomenuo da bi narodi BiH sami trebali razviti takve oblike suživota koji odgovaraju njihovom savjesnom razumijevanju istorije, mentalitetu i osobinama, dodajući da je to jedina garancija budućnosti BiH.

  • Kalabuhov: Šmit bez legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno

    Kalabuhov: Šmit bez legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da se Rusija zalaže za poštovanje normi međunarodnog prava i da odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN na imenovanje Kristijana Šmita njega lišava neophodnog legitimiteta da bude visoki predstavnik u BiH.

    Odgovarajući na pitanje da li imenovanje Šmita predstavlja pokušaj zapadnih partnera u Savjetu za sprovođenje mira da izoluju uticaj Ruske Federacije na Balkanu, Kalabuhov je rekao da se češće događa obrnuto jer je uticaj Rusije jači što više pokušavaju da je izoluju.

    “To je lako objasniti. Rusija se zalaže za poštovanje normi međunarodnog prava, a ne za izmišljanje mitskih pravila, oslanjajući se na ona kojim neki žele vladati svijetom”, rekao je Kalabuhov.

    On je izrazio uvjerenje da upravo odsustvo saglasnosti Savjeta bezbjednosti UN na imenovanje Šmita njega lišava neophodnog legitimiteta, ma koliko dovitljivo pokušavali tvrditi suprotno.

    Na pitanje da li je BiH međunarodni protektorat, Kalabuhov je odgovorio da je, nažalost, stvarno stanje takvo da neke države, skrivajući se iza plašta “međunarodne zajednice”, pokušavaju ostvariti svoje sebične interese u BiH.

    “U isto vrijeme oni otvoreno manipulišu javnim mnjenjem, namjerno dovode do destabilizacije situacije u zemlji kako bi se igrali na neriješenim međusobnim zabrinutostima i strahovima”, rekao je ruski ambasador u BiH.

    POKUŠAVAJU DA OŽIVE OHR

    Kalabuhov je istakao da, usput, suprotno međunarodnom pravu i zdravom razumu, pokušavaju da ožive OHR, koji je izgubio svoju dodatnu vrijednost, pod izgovorom potrebe za ispunjavanjem utopijskih uslova.

    “Prema našem mišljenju, to je apsolutno nespojivo s licemjernim izjavama naših međunarodnih partnera o podršci suverenitetu BiH, dok oni čine sve kako bi zemlja bila što duže lišena takvog suvereniteta”, dodao je ambasador Rusije u BiH.

    U kontekstu destabilizacije, Kalabuhov je istakao nametanje izmjena Krivičnog zakona, kojim se, između ostalog, zabranjuje i kažnjava negiranje genocida.

    “To je već imalo takav uticaj na državu da čak ni najpronicljiviji analitičari ne vide načine kako se to može riješiti i tvrde da je nastala najuzavrelija kriza u postdejtonskom periodu”, naveo je Kalabuhov.

    POTREBNO VRIJEME DA SE BOLNA TEMA PREVLADA

    Prema njegovim riječima, činjenica je da, koliko god su bili visoki lični moralni kriteriji kojima se rukovodio bivši visoki predstavnik u BiH Valentin Incko, sama tema je toliko bolna i bukvalno još krvari da se njeno prevladavanje i postizanje istinskog pomirenja ne može povezati s rokom završetka mandata.

    “Za to su potrebne decenije, ako ne i vijekovi. U suprotnom, radi se o podsticanju na mržnju, i to ne samo u BiH, već u čitavom regionu, što svi mi posmatramo”, naveo je ruski ambasador u BiH.

    Kad je riječ o međunarodnom vojnom prisustvu u BiH, Kalabuhov je rekao da je Rusija garant Dejtona, te da svojoj ulozi prisupa izuzetno odgovorno.

    “Za razliku od naših partnera, mi nastojimo obezbijediti da međunarodna zajednica, kako to proizlazi iz Mirovnog sporazuma, vodi mudru, dobro promišljenu i uravnoteženu politiku”, rekao je Kalabuhov, odgovarajući na tvrdnje pojedinih zapadnih analitičara da će Ruska Federacija u novembu onemogućiti produženje madata EUFOR-a u Savjetu bezbjednosti UN.

    Prema njegovim riječima, to se odnosi na sve aspekte situacije u BiH, ističući da Ruska Federacija analizira okolnosti u kontekstu nedavnih događaja.

    “Naravno da ćemo se dodatno oglasiti o odlukama koje će Rusija donijeti”, rekao je Kalabuhov.

    Govoreći o ekonomskoj saradnji, Kalabuhov je ukazao da upravo u razvoju odnosa sa BiH u cjelini i sa Republikom Srpskom posebno vidi svoj glavni zadatak.

    “Radimo na načinima da realizujemo mnoge zanimljive projekte vezane za političke kontakte, trgovinsku i ekonomsku saradnju, razvoj kulturnih i humanitarnih veza. Pretpostavljamo da će poboljšanje pandemijske situacije dati novi zamah ovim važnim inicijativama”, smatra Kalabuhov.

  • Ruska ambasada: Inckova odluka pokazala da je OHR tvorac destabilizacije u BiH

    Ruska ambasada: Inckova odluka pokazala da je OHR tvorac destabilizacije u BiH

    Visoki predstavnik Valentin Incko podnio je ostavku i time završio svoj mandat i nije imao nikakva ovlašćenja za uvođenje izmjena i dopuna Krivičnog zakona BiH, a posljednje odluke Narodne skupštine Republike Srpske su donesene od strane legalno izabrano demokratskog tijela vlasti.

    Saopštila je to Ambasada Ruske Federacije u BiH obrazlažući zašto je odbila da se pridruži izjavi ambasadora Upravnog odbora Savjeta za implementaciju Mirovnog sporazuma u BiH (PIC).

    -Ako su partneri smatrali Valentina Incka važećim visokim predstavnikom, ispada da su nakon 27. maja u BiH postojala dva visoka predstavnika, što je apsurdno. Druga tumačenja su „jezuitska logika“. Polazimo od toga da nakon 27. maja mjesto visokog predstavnika u BiH ostaje prazno. Svi oni koji namjeravaju da sarađuju s državljaninom Njemačke Kristijanom Šmitom, koji sebe naziva visokim predstavnikom, to čine na vlastitu odgovornost i rizik, jer on nema potreban mandat Savjeta bezbjednosti UN-a – istakli su u Ruskoj ambasadi.

    Napominju da su se uvijek protivili upotrebi „bonskih ovlašćenja“ te da, čak i uz pretpostavku da su ista postala temelj odluke Incka, čak ni njihovo najšire tumačenje ne daje mu za pravo da se miješa u aktivnosti zakonodavne vlasti.

    -Štaviše, bezgranično tumačenje „bonskih ovlašćenja“ (tzv. „druge mjere“, dio XI , stav 2, tačka c) dovodi do toga da Incko ima pravo uzeti „kalašnjikov“, otići u Banjaluku i strijeljati sve poslanike Narodne skupštine Republike Srpske. I prema njegovom tumačenju „bonskih ovlašćenja“, on će biti u pravu. Treba li BiH takav visoki predstavnik? –upitali su u ambasadi.

    Dodali su da je odluka Narodne skupštine Republike Srpske donesena od strane legalno izabranog demokratskog tijela vlasti.

    • Nema sumnje u njegovu legitimnost. Svojim voluntarizmom, Valentin Incko postavlja pitanje – čija je demokratija jača: njegova ili Narodne skupštine? Njegova ili Gradskog vijeća Mostara? Njegova ili skupštine Zeničko-dobojskog kantona? Za nas tu nema dileme – istakli su u Ruskoj ambasadi.

    Još jednom naglašavaju da PIK ne bi trebao imati nikakve veze sa 14 uslova.

    • Ovo je pitanje samo BiH i Evropske unije. Ako određeni dio međunarodne zajednice u BiH želi poslati neki signal Sarajevu, oni bi to slobodno mogli – kao opcija – uraditi preko izjave specijalnog predstavnika EU u BiH, kojoj se, po želji, ambasadori Upravnog odbora mogu pridružiti u svom ličnom svojstvu – napominju u saopštenju.

    Dodaju da je „ozloglašeni program 5+2“, posebno njegov dio o „pozitivnoj ocjeni“ situacije u BiH.

    -Posljednja odluka Valentina Incka jasno je i uvjerljivo pokazala da je upravo Kancelarija visokog predstavnika (OHR) glavni tvorac destabilizacije u BiH, i to čini namjerno. Jer svima je bilo jasno kakva će reakcija uslijediti nakon ovog nepromišljenog koraka. Štaviše, OHR podgrijava situaciju ne samo u BiH, već i u cijeloj regiji. Postavlja se pitanje – je li moguće u takvim uslovima zamisliti da bi se neko pri zdravoj pameti odlučio da pozitivno ocijeni stanje u BiH? – kažu u ambasadi.

    Dodaju da ostaju ogorčenost i žaljenje ostaje nakon čitanja posljednjeg pasusa izjave UO PIK-a.

    -Gorčina od samozadovoljstva i opijenosti snagom takozvane međunarodne zajednice. Visokog predstavnika već smo spomenuli. Ispostavlja se da naši partneri BiH smatraju nemarnim studentom koji ne uspjeva položiti „ispite“ i riješiti se međunarodne supervizije. Više od četvrt vijeka, suverena država koja je zauzimala poziciju nestalne članice Savjeta bezbjednosti UN-a mora „ponoviti godinu“… Upravo iz ovih razloga OHR smatramo kočnicom razvojnog puta BiH i insistiramo na njegovom bezuslovnom gašenju. To je taj slučaj kada su se prednosti odavno pretvorile u nepopravljive nedostatke. Stoga – mora biti zatvoren – naglasili su Ambasadi Ruske Federacije.

  • Kalabuhov: Prijetnja BiH nije Rusija, nego oni koji podrivaju dijalog naroda

    Kalabuhov: Prijetnja BiH nije Rusija, nego oni koji podrivaju dijalog naroda

    Ambasador Ruske Federacije u BiH Igor Kalabuhov izjavio je da se Rusija ni na koji način ne može smatrati prijetnjom za BiH, jer se zalaže za svestrani razvoj ravnopravnih i obostrano korisnih odnosa sa BiH.

    “Prijetnju predstavljaju oni koji joj kategorički nameću smjernice razvoja, miješaju se u unutrašnje političke procese, svojim neodgovornim djelovanjem podrivaju dijalog konstitutivnih naroda, što je jedina osnova za uspostavljanje klime stabilnosti i pomirenja u BiH”, rekao je Kalabuhov za “Glas Srpske”.

    Komentarišući tvrdnje odlazećeg visokog predstavnika u BiH Valentina Incka da je primijetan narastajući uticaj Rusije i Kine u BiH, Kalabuhov je naveo da je visoki predstavnik u BiH osoba koja fokusira napore cijele međunarodne zajednice, uključujući Rusiju i Kinu.

    “Nažalost, posljednjih godina visoki predstavnik počeo je sebe doživljavati, ne kao posrednika u sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma, već kao provodioca isključivo evropske ideje, kojoj navodno smetaju maligne snage“, naglasio je Kalabuhov.

    Na pitanje kako komentariše Inckov poziv upućen EU da se jače angažuju u BiH samo zbog jačanja uticaja Rusije i Kine, Kalabuhov je istakao da je određivanje prioriteta spoljne politike isključiva nadležnost BiH, a ne visokog predstavnika i njegove kancelarije.